Krešimir Š V A R C

O IZGRADNJI
NOVOG
MEDICINSKOG
CENTRA
U
KOPRIVNICI
96
I.
Razvoj m edicinske teo rije
i prakse — u razd o b lju iz­
gradnje socijalizm a u našoj
zemlji — bilježi nezadrživ i
nagli razvoj, pa tako i na po­
d ru čju K oprivnice. Svjedoci
smo kako se u p ro tek lih 30
godina od m ale zdravstvene
stanice i provincijske bolni­
ce sa svega nekoliko liječni­
ka i desetaka bolničkih k re­
veta postepeno razvijala
zdravstvena služba, koja da­
nas u K oprivnici im a veliku
integriranu m edicinsku us­
tanovu sa 24 m edicinskih
d jelatnosti i blizu 400 boles­
ničkih kreveta, u kojoj je za­
posleno blizu 600 radnika, od
čega osam desetak liječnika,
od kojih trid eseta k specijali­
sta raznih profila, zatim p re ­
ko 200 m edicinskih sestara i
ostalih rad n ik a za njegu, itd.
Za veličinu ustanove i obim
poslova, dovoljno je spom e­
nuti da kroz bolničke o d je­
le prođe godišnje 10000 ljudi
(sa preko 130000 b o lnoop-
sk rbnih dana, oko 4000 raz­
nih operacija, 1300 p oroda
itd.), ili da se u vanbolnič-
kim jedinicam a obavi godiš­
nje oko m ilion raznih u slu­
ga. Takvi podaci, m eđutim ,
ne bi sam i za sebe n išta
predstavljali d a istovrem eno
ne naglasim da je u tom raz­
doblju, npr., neobično visok
pom or dojenčadi sru šen n a
nivo jedne Švedske, da je po­
stignuta gotovo p o tp u n a era-
d ikacija nekih zaraznih i
drugih oboljenja (tipičnih za
nerazvijenost), da je postig­
n u ta već godinam a sto p o sto ­
tn a procjep ljen o st stanovni­
štva, gotovo sto p o sto tn o
bolničko rađ an je itd.
U sporedo sa stru čn im
i kadrovskim razvojem
ustanove, te osnivanjem
sve novih i novih d je­
latnosti, pokušava se p ra ­
titi i investicioni ra s t us­
tanove, i nesum njivo je da
su p ri tom e p ostignuti i od­
ređeni rezultati, koji su ta ­
kav razvoj i om ogućavali.
K oristila su se kod toga n e­
potpuna rješe n ja (preadap-
tacije, dogradnje, izgradnja
m ontažnih o b jek ata i si.),
dok se od tra jn ijih rje še n ja
izvela izgradnja novog pavi­
ljona za plućne bolesti (da­
nas i za Očne bolesti i Fizi­
kalnu m edicinu). K om plek­
sni ja izgradnja novog cen­
tra m orala se iz ekonom skih
poteškoća i nem ogućnosti
odgađati, iako je zapravo
već du lji niz godina a k tu a l­
na. Takvim djelom ičnim ili
polovičnim rješe n jim a m o­
ralo se m eđutim p rije ili
kasnije doći do »kritičke toč­
ke«, k o ja je do punog izraža­
ja došla 1974. i 1975. godine,
te je po stalo nem inovno da
se šira dru štv en a zajednica
angažira n a rje še n ju tog ve­
likog i nadasve složenog
problem a.
Ta nem inovnost izgradnje
novih zdravstvenih o b jek ata
očituje se u nekoliko osnov­
nih razloga:
O p rije svega, to je po­
m an jk an je dovoljnog b ro ja
bolesničkih kreveta, n aro či­
to na k iru ršk o m i ginekološ-
ko-porođajnom odjelu, sa
sličnim stan jem i n a nekim
drugim jedinicam a (zarazni,
in tern i odjel, i naročito neu-
ro loški-psihijatrijski);
O p o m an jk an je bilo k ak ­
vog kom fora za bolesnike,
pri čem u je dovoljno spom e­
nu ti da se upravo k iru ršk i i
ginekološko-porođajni odjel,
te rean im acija (kao i re n d ­
gen, tran sfu zija) nalaze u
zgradi staro j preko 100 go­
dina, s bolesničkim sobam a
od d esetak i više kreveta, sa
svega 2 san itarn a čvora na
70 kreveta, s posve d o tra ja ­
lim in stalacijam a i sL;
O stagnacija u d aljn jem
razvoju ustanove i nem oguć­
nosti p ra ćen ja razvoja m edi­
cine (gdje staviti nove služ­
be, gdje sm jestiti nove ap a­
ra tu re itd.);

O sasvim nem ogući uvjeti
kako za bolesnike tak o i za
m edicinsko osoblje u zgradi
vanbolničkih službi (bivši
Dom n arodnog zdravlja), k a­
ra k te ristič n o j po p o m an jk a­
n ju čekaonica, bilo kakvih
n u zp ro sto rija , s rad n im p ro ­
s to rija m a za liječnike i ses­
tre k oji su sm ješten i u biv­
šim trgovačkim lokalim a
itd.;
O u sporedo s prob lem im a
m edicinskih službi došlo je
do p o teško ća i u nekim p ra ­
tećim d jelatn o stim a, kao što
je n p r. d o tra ja lo st i skuče­
n o st p raonice ru b lja (sa cca
180000 kg opranog ru b lja go­
dišnje), zatim k u h in je (sa
cca 150000 o b ro k a godišnje),
pa p ita n je sk lad išta itd.
Sve su te činjenice sam o
u n ajk ra ćim c rta m a n a b ro ­
jan e, bez n am jere d a se sada
u p u štam u d e ta ljn ije opisi­
vanje čestih, gotovo do ap ­
su rd a nem ogućih situ acija.
K onačno je šira društve-
no-politička zajed n ica p rih ­
vatila nem inovnost izgrad­
n je novih o b jek ata za zdrav­
stvo i d ala »zeleno svjetlo«
za rje še n je i tog p roblem a, i
od tad a se n a to m zad atk u
intenzivno radi.
II.
Osnovni princip prilikom
prvih diskusija, konzultacija
i kasnije i prvih odluka bio
je: treb a g raditi usporedo
kapacitete za bolničke kao i
za vanbolničke djelatnosti,
je r je jedino na taj način rje ­
šava kom pleksno čitav p ro b ­
lem. Oko tog principa nije
bilo uopće dilem e, i u tom
sm islu je bio postavljen i
građevni program i kasnije
p ro jek tn i zadatak. Znajući,
m eđutim , da je nem oguće
tražiti od d ru štv a da izgradi
odjednom čitav novi centar,
d ata je od bolničkih d jelat­
nosti p red n o st kiru ršk o m i
ginekološko-porođajnom od­
jelu, te odjelu za anestezio­
logiju i reanim aciju (daka­
ko, sa svim pratećim p ro sto ­
rim a, kao što je npr. opera-
cioni blok, cen traln a sterili­
zacija). N akon iseljenja ovih
odjela u novu zgradu, p reo s­
tali stari bolnički kapaciteti
(današnja glavna bolnička
Maketa buduće zgrade Me
dicinskog centra u Kopriv­
nici
97
zgrada) moći će se kom plet­
nim renoviranjem osposobi­
ti za neke druge odjele (pri­
je svega neurologiju, čime se
indirektno p ro širu je i in ter­
ni odjel). Od vanbolničkih
d jelatnosti u program je uš­
lo sve ono što sada pacijenti
najviše koriste, i to na naj-
neadekvatniji način: opća
m edicina i m edicina rada,
školski, ginekološki i neuro­
psih ija trijsk i dispanzer, o r­
to p ed sk a ,i k iru ršk e am bu­
lante, te s njim a u vezi i h it­
na m edicinska pom oć (sada
neorganizirana), pa central­
ni rendgen i stom atološke
ordinacije. Od pratećih dje­
latn o sti najteža je situacija
u praonici ru b lja, te je i to­
m e d ata prednost.
Drugi važan princip po­
stavljen građevnim progra­
m om je m ogućnost kasnije
etap n e izgradnje svega što
se neće moći sada riješiti.
Kako bi se taj princip m o­
gao n a j adekvatni je ostvariti,
zatraženo je id ejn o rješenje
za čitav centar, što je i uči­
njeno, s tim e da postoji m o­
gućnost dalje izgradnje u 3
ili čak i više etapa, a ne do­
vodeći pri tom e u pitanje
eventualno buduću funkcio­
n aln o st kom pletnog objekta.
98
K ronologija izvršavanja
zadatka bila bi u k ra tk o slije­
deća:
O fo rm iran je O dbora za
gradnju, u koji su ušli b ro j­
ni društveno-politički rad n i­
ci kom una K oprivnice, Đ ur­
đevca i Križevaca, a na čelu
s ing. V. T rojakom , p re d ­
sjednikom O pćinske konfe­
rencije SKH K oprivnica;
O izrada p ro g ram a na već
iznijetim principim a;
O donošenje odluke o po­
vjeravanju p ro jek tn o g za­
d atk a A rhitektonsko-projek-
tnom biro-u »Dumengjić« u
Zagrebu, ren o m iran o m i spe­
cijaliziranom b iro u za zdrav­
stvene objekte;
O donošenje odluke
S kupštine K oprivnica o ra s­
pisivanju referen d u m a, te
njegovo spro vođen je i ko­
načno izglasavanje koncem
1975. god., p ri čem u je došla
ponovno do izražaja visoka
svijest stanovnika naše op­
ćine;
O donošenje društvenog
dogovora o su fin an ciran ju u
izgradnji bolničkih k apacite­
ta općina Križevci i Đ urđe­
vac, a na tem elju pokazate­
lja o p o sto tk u do sad ašnjih
k o rišten ja u p ravo ovih bol­
ničkih odjela o d stran e sta­
novnika dviju susjed nih op­
ćina. Takvo gravitaciono
p o d ru čje im a već dugogodiš­
n ju trad iciju , a tre b a nagla­
siti i njezinu m edicinsku ko­
risn o st (racionalna p rim jen a
m edicinskih ap a ratu ra , k ad ­
rovsko pop u n jen je i iskoriš-
tenost, razvoj nekih subspe-
cijalnosti i si.);
O p rihvaćanje idejnog
rješen ja, te niz k o n k retn ih
poslova, koji se svi ne m ogu
u okviru okvakvog prikaza
spom enuti (b ro jn e konzulta­
cije s p ro jek tan tim a, anga­
žiranje superrevizije za p ro ­
jek te, itd.).
III.
Novi M edicinski ce n ta r iz­
g rad it će se n a p o d ru čju
M jesne zajednice »Lenišće«,
istočno od starog dijela po­
stojećeg centra.
G eneralna situ acija obu h ­
vaća centralni o b jek t, koji
će se g raditi etapno, od čega
u najvećem dijelu u prvoj
etapi, zatim postojeći pavi­
ljon za plućne bolesti, te po­
sebne o b jek te slijedećih e ta ­
pa (uprava s higijensko-epi-
dem iološkom službom , pro-
sek tu ra i patologija, ap o te­
ka), te opskrbni i gospodar­
ski dio, od kojeg će se u
prvoj etapi izgraditi sam o
praonica ru b lja u zasebnoj
zgradi, te dio ku hinje u cen­
tralnom objektu.
P ro jek tan t je dao vrlo su­
vrem eno i funkcionalno rje ­
šenje, u kojem svi m eđusob­
no povezani odjeli stv araju
jednu cjelinu, g ru p iraju ći se
u centralnom o b jek tu , a što
je naročito izraženo u pove­
zivanju p ro sto rija poliklini­
ke s radnim m edicinskim
grupam a i bolnicom .
P ristupi u ce n ta r riješen i
su p rem a njihovoj nam jeni,
pa je ulaz u poliklinički dio
predviđen na južnoj stra n i
(iz ulice d ra Selingera), i to
izvan bolničkog kruga. Ov­
dje se predviđa i p ark iralište
za određeni broj au to m o b i­
la. U bolnicu se ulazi s istoč­
ne stran e novoprojektiranog
objekta, tak o đ er s dovolj­
nim b ro jem p a rk ira lišta za
vanjske posjetioce, dok se
gospodarski ulaz pred v iđ a u
sjevernom dijelu (iz Ulice
VII banijske divizije). Glav­
na p ristu p n a cesta n a sa­
mom bolničkom te re n u po­
vezuje novi dio c e n tra sa sta­
rim .
Svi ob jek ti ili dijelovi ob­
je k ata pravilno su o rije n ti­
rani s odgovarajućom ra s­
vjetom , a g abariti se k reću
od prizem lja do šestog kata.
Posebno je zanim ljivo rje še ­
nje šesterokatnog d ijela cen­
tralnog o b jek ta koji im a o b ­
lik križa i nado vezu je se i
izrasta iz p rilju b lje n ih je d ­
n okatnih ob jek ata, te d aje
jed an poseban i izuzetan vi-
zuelni i estetsk i ugođaj, iako
je glavna sv rh a takvog origi­
nalnog rje še n ja n jen a izuzet­
n a racionalnost i funkcional­
nost.
Budući da je za d an ašn je
okolnosti od posebnog in te­
re sa sam o rje še n je prve e ta ­
pe, p o k u šat ću nešto d e ta lj­
n ije opisati n je n sadržaj.
BOLNIČKI ODJELI
Bolnički dio prve etape
predviđa 206 novih sta n d a rd ­
nih bolničkih kreveta, a obu­
hvaća:
O Prijem ni odjel s n a j­
kraćom m ogućom vezom s
grupom h itn e pom oći, odje­
lom za intenzivnu njegu i
svim o stalim bolničkim je ­
dinicam a;
O K iru rški odjel s u k u p ­
no 120 kreveta, sm ješten je
u V i VI k a t centralnog ob­
jek ta, s dvije bolesničke je ­
dinice za opću k iru rg iju i
dvije za trau m ato lo g iju ;
O Anesteziološki odjel s
ukupno 14 kreveta, od čega
8 za p o sto p erativ n u reani-
m aciju, a 6 za intenzivnu
njegu, sm ješten je u II k atu
centralnog o b jek ta, a u di­
rek tn o j vezi s O peracionim
blokom ;
O Ginekološko-porodajni
odjel sm ješten je u II I i IV
k a tu centralnog o bjekta, a
sasto ji se od ginekološke bo­
lesničke jedinice s 40 kreve­
ta, te p o ro đ ajn e jedinice, s
p rijem o m rodilja, p o ro đ a j­
nim blokom (p rip rem a ro d i­
lja, 3 rađaonice, operaciona
Tlocrti pojedinih dijelova i
katova budućeg Medicin­
skog centra u Koprivnici
(iduća stranica)
100
sala), te bolesničke jedinice
za babinjače od 30 kreveta.
Uz to treb a spom enuti i p ro ­
sto rije za sm ještaj 30 novo­
rođenčadi, te posebnu jed i­
nicu za nedonoščad s inku­
batorim a. Što se tiče sm je­
štaja novorođenčadi, p rim i­
jen jen je suvrem eni p rincip
in k o rp o riran ja d ječjih soba
izm eđu soba m ajki, o d ijelje­
nih staklenim zidom , čim e
je stvoren osjećaj za je d n išt­
va m ajke i d jeteta.
Sve bolesničke jedinice
(osim odjela za babinjače,
koji je specifično riješen u
kom binaciji s d ječjim soba­
ma), im aju jed n ak a rje še n ja
bolesničkih soba. Svaka je ­
dinica im a po dvije jed n o ­
krevetne sobe (sa sa n ita r­
nim čvorom i kupaonicom ),
po šest soba s dva kreveta,
te 4 sobe sa po 4 kreveta. Na
svakih 4 kreveta predviđen
je zaseban san itarn i čvor s
ulazom iz dviju soba, što
om ogućuje m aksim alan a
racionalno k o rišten k om for
bolesnika.
Pozicioni tlocrt novog Me­
dicinskog centra u Kopriv­
nici (gore)
Nacrt dviju bolničkih soba
(dolje)
M ED IC IN SK E RADNE
PRO STO RIJE
R iješene su u p rin cip u ta ­
ko da služe pod jed n ak o bol­
ničkim i vanbolničkim jed i­
nicam a, a čine ih:
O Centralna sterilizacija
sm ješten a u II katu, zajedno
s O peracionim blokom i već
spom enutim anesteziološ-
kim odjelom , s k o jim a je
najuže povezana;
O Centralni rendgen loci­
ra n je u I k a tu centralnog
o b je k ta s vezam a koje pod­
jed n ak o dobro služe bolnič-
 101

kim i vanbolničkim p acijen ­

tim a, a sasto ji se od niza
p ro s to rija za sn im an je i di­
jag n o stik u , te p ra te ćim p ro ­
sto rim a (sušionica film ova,
kom ande, dovoljan p ro sto r
za čekaonice itd.;
O Hitna pomoć, locirana
u p rizem lju cen traln o g ob­
jek ta, nadovezuje se n a ki­
ru ršk e am b u lan te, u vrlo po­
voljnoj je vezi s operacionim
blokom i anesteziološkim
odjelom ; sasto ji se od niza
ord in acija, čekaonica, p ro ­
sto rija za rean im aciju , p ri­
p rem u i zahvate;
O Operacioni blok predvi­
đen je kao sam o staln a jed i­
nica k o ja služi svim o p era­
tivnim gran am a m edicine,
sm ješten a u II k a t c e n tral­
nog o b jek ta (uz anesteziološ-
ki odjel i sterilizaciju); sas­
to ji se od 5 o p eracionih dvo­
rana, p ro s to rija za endosko-
piju, za p o k retn i rendgen, za
gipsanje, te sa san itarn im
p ro p u sn ik o m kojim je om o­
gućena čista u n u ta rn ja zona.

POLIKLINIKA
Sve p ro sto rije poliklinič-
kih službi sm ješten e su u
cen traln o m o b jek tu , s vrlo
povoljnim m eđ u so b n im ve­
zam a, kao i vezom s o stalim
m edicinskim rad n im i bol­ Pogled na današnje stare
ničkim p ro sto rijam a. S asto­ zgrade koprivničke bolnice
ji se od: (gore)
O Opće medicine, sm ješ­ Panorama budućeg Medicin­
tene u prizem lju, sa 4 rad n a skog centra u Koprivnici
m jesta (rad n a p ro s to rija za (dolje)
sestru , k ab in a za svlačenje
i o rd in ac ija liječnika); u
sklopu te jedinice je i patro-
nažna služba;
O Medicine rada, locirane
u I kat, riješen e slično kao i
opća m edicina, ali s nizom
specijalnih p ro s to rija (za
funkcionalna isp itiv an ja, za
psihologa, za g ru p n u te ra p i­
ju i si.);
O Š kolsko g dispanzera,
lociranog u p rizem lju, u p re ­
m a ju g u izvučenom jed n o ­
katnom dijelu, s g rupom
p ro sto rija za bolesne đ ake i
102
za preventivu, kao i za zub­
nu službu s orto d o n cijom i
p o trebnim lab o rato rijim a;
O Dispanzera za neuro-
psihijatriju u I k atu iznad
Školskog dispanzera; im at
će p ro sto rije tim a za n eu ro ­
logiju i tlima za p sih ija triju ,
zatim za psihologa, socijal­
nog radnika, gru p n u tera p i­
ju "i si.;
O Stom atološke jedinice,
sm ještene u I k atu iznad
Opće m edicine, s p ro sto rija ­
m a za p ro tetik u i za konzer-
vativu, zubnim rendgenom i
lab o rato rijem ;
O K irurških ambulanata,
lociranih u prizem lju, u di­
rek tn o j vezi s hitn o m m edi­
cinom , rendgenom i o rto p e­
dijom ; om ogućen je rad isto­
vrem eno za dva tim a;
O Ortopedske ambulante,
tak o đ er u prizem lju, a p re d ­
viđa posebne p ro sto rije za
odrasle i za djecu, s dva ti­
m a istovrem eno, a tu su i
p ro sto rije za gipsanje, za te ­
ra p iju i si.
G radnja cjelokupnog ob­
je k ta predviđena je od a r­
m iranog betona, uz u p o tre­
bu suvrem enih m aterijala.
U zgradi će b iti ugrađene
sve potreb n e suvrem ene in­
stalacije, uključivo i m edi­
cinske plinove.
P ro sto r ne dozvoljava opi­
sivanje predviđene m edicin­
ske oprem e, no za ovaj p ri­
kaz će biti dovoljno ko n sta­
tira ti da je jed n o d u šn a odlu­
ka O dbora za g rad n ju cen­
tra da ta op rem a m ora biti
na j suvrem eni j a.
IV.
U kupna p o v ršina prve e ta ­
pe cen tra iznosi cca 17.000
m 2, a predvidiva p o treb n a
sredstva (za g rad n ju , dopri­
nose, oprem u i si.) iznose
cca 170,000.000 din., od
čega najveći dio od cca
100,000.000 din o tp ad a na
sredstva sam odoprinosa gra­
đan a naše općine. Ostali su
učesnici u fin an ciran ju: Me­
dicinski c e n ta r K oprivnica,
SIZ zdravstvenog o siguranja
Koprivnice, K riževaca i Đ ur­ Izvori :
đevca, te k re d itira n je izvo­ 1 G odišnji Izvještaj o radu M edicin­
đača radova i dobavljača op­ skog centra »Dr T. Bardek« u K opriv­
n ici, 1975.
rem e. 2. Šutalo, K.: Problem atika rada
zdravstvene djelatnosti općine K opriv­
Uz financijsku k o n stru k ci­ nica, Izvještaj S k upštini općine, 1975.
ju razrađena je i dinam ika 3. Društveni dogovor o financiranju
izgradnje novog M edicinskog centra u
tro šen ja sredstava, što sve K oprivnici, I etapa, 1975.
zajedno pruža realne m oguć­ 4. D um engjić, Z.: Građevni program
za novi centar u K oprivnici, 1975.
nosti da se s početkom iz­ 5. D um engjić, Z.: Skraćeni tehn ičk i
gradnje s ta rta u proljeće op is centra, 1976.
1977. god. da se uz m aksi­ 6. D um engjić, Z.: Idejno rješen je i
nacrti, 1975.
m alan napor svih angažira­
nih fak to ra o b jek at građe­
vinski dovrši u ro k u od dvi­
je godine.
Posve je sigurno da se n a­
lazimo pred p resudnim tre ­
nutkom koprivničkog zdrav­
stva. Nove p ro sto rn e m oguć­
nosti, nova oprem a, novi us-
lovi rada, om ogućit će ne­
sum njivo d aljn ji i još brži
razvoj m edicinske p rak se na
ovom našem tlu.
Ne treb a više biti vizionar
ili m aštalac. Već u skoro će
se p ro sto r uz sta ru bolnicu
pretvoriti u veliko gradilište,
a buka građevinskih stro je ­
va nagovijestit će dan ašn jim
bolesnicim a ugodnije, bolje
liječenje onim su trašn jim —
kada će se u skoroj bu d u ć­
nosti na vidiku ove naše p a­
nonske ravni ocrtavati p re ­
krasan, višekatni o b jek t ko­
privničkog zdravstva.
Bit će to još jed n a velika
pobjeda, još jed n a velika
potvrda da je briga za čovje­
ka, briga za njegovo zdrav­
lje, za njegovu obitelj, za
njegov biološki in teg ritet, je ­
dan od osnovnih p rin cip a
našeg sam oupravnog, socija­
lističkog društva.