You are on page 1of 2

Koncept stvaranja tvrdi da je pre oko 4350 godina ili 1650 godina od stvaranja,

nasu planetu zadesila globalna katastrofa u kojoj je unisten skoro celokupni zivi
svet na Zemlji. Spaseno je samo osmoro ljudi i mala grupa zivotinja. Kompletan opis
ovog dogadjaja dat je u 1. Knjizi Mojsijevoj od 6. do 9. poglavlja. Mi cemo u
nastavku, u nekoliko segmenata, u svetlu naucnih cinjenica analizirati biblijski
izvestaj o Potopu. Da li je u pitanju mit ili istinit istorijski dogadjaj?

Prepotopna Zemlja i Potop


Istorija naseg sveta moze se podeliti u dva velika perioda: prepotopni i
poslepotopni period. Gotovo sve je razlicito u prepotopnoj zemlji u odnosu na
poslepotopnu zemlju: geografija, zivotni vek, kvantitet organizama, kvantitet
vodenih povrsina, kopnenih povrsina, visina brda.

Najvaznija stvar, kada se razmatra prepotopni svet, jeste cinjenica da je Zemlja


iznad svoje atmosfere imala vodeni omotac. Ovaj vodeni omotac je stitio planetu
Zemlju od svih stetnih uticaja iz kosmosa.

Vidimo kako je Bog stvarao. Prvo je stvorena sirova materija, pa je onda stvoren
taj divni zastitni omotac, pa onda kopno, pa bilje, pa sunce. (Vidi 1. Knjigu
Mojsijevu, 1. poglavlje.)

Ako je Zemlja imala vodeni omotac, onda je to moralo da ostavlja odredjene


reperkusije na klimu na Zemlji. Koje? Pa recimo, nije mogla da pada kisa. I sada
kad otvorimo 2.glavu 1.Knjige Mojsijeve vidimo da stvarno postoje stihovi koji
govore o tome. I govori se o tome kako je Bog stvorio svet, i onda se kaze: “I
svaku biljku poljsku dokle jos ne bese na zemlji, i svaku travku poljsku, itd, jer
Gospod Bog jos ne pusti dazda na zemlju, ali se podizase para sa zemlje da natapa
svu zemlju.”

Dakle, u 1.Knjizi Mojsijevoj, u 2.glavi, 5. i 6. stih govori o tome da u pocetku


nije padala kisa, nego da se samo dizala para sa zemlje, koja se najverovatnije
zbog dnevno-nocnih promena temperature kondenzovala i stvarala rosu. (Rosa nastaje
tako sto imamo isparenja. Leti kad je noc tiha i mirna, ujutru kad ustanemo vidimo
da se na zemlji pojavila obimna rosa. Ali kad ima vetrova onda nema rose, zato sto
iako je zemlja hladna, zbog cirkulacije vazduha nema tolike razlike izmedju tla i
atmosfere koja je zahvacena vodenom parom, i ne dolazi do kondenzacije.)

Postoji jos jedan argument u prilog toga, da zaista pre Potopa kisa nije padala.
Posle Potopa, kada Bog daje obecanje ljudima da vise nikada na ovoj Zemlji nece
biti Potopa, da civilizacija vise nece biti unistena Potopom, On daje odredjene
znake da ce to zaista biti tako. I kao znak toga On kaze (u 9.glavi): “Evo znak
zaveta koji postavljam izmedju sebe i vas, i svake zive tvari koja je s vama
doveka. Metnuo sam dugu svoju u oblake da bude znak zaveta izmedju mene i zemlje.”

Prvi put, kao znak, kao nesto posebno sto niko do tada nije video, pojavila se
duga. Zasto? Zar je to mogao da bude znak? Mogao je da bude znak zato sto pre
Potopa, zaista, kisa nikada nije padala. A znamo da duga nastaje samo kad kisa
pada, i zato ju je Bog uzeo kao znak da On vise nikada nece unistiti civilizaciju
na planeti Zemlji Potopom.

Zasto nije mogla da pada kisa na pretpotopnoj zemlji? Nije mogla da pada kisa, iz
prostog razloga, zato sto je vodeni omotac stvarao efekat staklene baste. Kako
nastaje efekat staklene baste? Efekat staklene baste na ovoj planeti Zemlji nastaje
zbog toga sto uglavnom dolazi do zracenja sunca. Jedina energija koja zaista dolazi
na nasu planetu jeste energija sunca. Sve ove energije koje mi koristimo, osim
atomske energije, jesu energija Sunca. I ugalj je energija Sunca, i nafta je
energija Sunca.

Povrsina nase Zemlje se zagreva u toku dana. Ne dolazi celokupna kolicina energije
od Sunca do zemljine povrsine, vec negde oko 50% (aproksimativno). Inace, da nije
tako, sve bi bilo na ovoj nasoj planeti sprzeno. Ali, u toku noci dolazi do
izracivanja iz tla, i mi da nemamo atmosferu, celokupna energija bi se izracila u
vasionski prostor. Da nemamo atmosferu, izracunali su naucnici, prosecna
temperatura tla na planeti Zemlji bi bila -18oC. Znaci, ne bi mogao da opstane
zivot. Ali, zahvaljujuci atmosferi, sada je prosecna godisnja temperatura na
planeti Zemlji +15oC. 33 stepena je, dakle, razlika zahvaljujuci atmosferi.

Atmosfera nije apsolutno cista. U njoj ima oblaka, vodene pare, ugljen-dioksida
itd. Ugljen-dioksid sada prilicno komplikuje stvari i on ponovno ozivljava taj
efekat staklene baste. Zasto? Zato sto on ne dozvoljava u toku noci da se emituje
energija, toplota u vasionski prostor, i ponovo mi imamo sve veci i veci efekat
staklene baste na ovoj nasoj planeti.

You might also like