Potpuna univerzalizacija

Situacija je u osnovi identična prethodnoj, ali prevoditelj ili ne može pronaći poznatiji KSE
ili radije uklanja sve strane konotacije te odabire neutralnu referencu za svoje čitatelje. [
corned beef → lonchas de jamón →slices of ham; a Chesterfield → un sofa → a sofa].

Naturalizacija
Prevoditelj odlučuje unijeti KSE u intertekstualni korpus koji se smatra specifičnim za
kulturu ciljnog jezika. Ova se strategija danas rijetko koristi u književnosti (s jasnom
iznimkom dječje književnosti, koja je također počinje odbacivati). [Dollar → duro (naziv
valute koja se još uvijek koristi u Španjolskoj); Brigid →Brígida]
Ovdje je također interesantno spomenuti kako ću uzimati u obzir da povijesne osobe s
unaprijed utvrđenim španjolskim prijevodima (primjerice, Queen Elizabeth → la reina Isabel)
nisu slučajevi naturalizacije, već lingvističkog (ne kulturalnog) prijevoda, budući da niti
jedan španjolski čitatelj ne bi smatrao da te varijante uključuju neku vrstu kulturalne zamjene
s obzirom na to da se ime još uvijek smatra dijelom kulture izvornog jezika (osoba je još
uvijek dio engleske kulture, čak i ako je izražena španjolskim nazivom radi očuvanja
tradicije)

Eliminacija
Prevoditelji smatraju da je KSE neprihvatljiv na ideološkoj ili stilskoj razini jer, po njihovom
mišljenju, nije dovoljno relevantan s obzirom na količinu razumijevanja koja se zahtjeva od
čitatelja. Ili pak, da je slabo poznat te da ne smiju ili ne žele koristiti postupke poput
komentara i sl. Prevoditelji ga stoga odlučuju izostaviti u ciljnom tekstu. [dark Cadillac sedan
→ Cadillac oscuro → dark Cadillac; Casper Gutman, Esquire → Casper Gutman].
Ovaj se postupak mnogo više koristi nego što bi mnogi stručnjaci za preskriptivno prevođenje
htjeli priznati, kao što će biti pokazano u posljednjem odlomku ovog rada.

Samostalno stvaranje
Ova se strategija vrlo rijetko koristi. Njome prevoditelji (ili općenito njihovi inicijatori)
odluče da bi njihovim čitateljima moglo biti zanimljivo uvrštavanje neke kulturne reference
koja ne postoji u izvornom tekstu. Prijevod naslova filmova u Španjolskoj jedno od područja
u kojemu se naizgled nalazi većina primjera ove vrste prijevoda.
Među tekstovima proučavanim za ovaj rad, najbolji primjer – iznenađujuće dvostruki primjer
– koji imamo je obrazloženje naslova knjige na španjolskom. (El halcón del rey de España →
“The Falcon of the King of Spain”): [“Shall we stand here and shed tears and call each other
names? Or shall we” – he paused and his smile was a cherub’s – ‘go to Constantinople?” →
¿Que nos quedemos aqui derramando lágrimas como Magdalenas o que vayamos a
Constantinopla em busca del verdadero halcón del rey de España? → Shall we stay here
shedding tears like Magdalens or shall we go to Constantinople in search of the real falcon of
the king of Spain?).
Postoje i druge potencijalne strategije kao što je kompenzacija (eliminacija + samostalno
stvaranje na drugom mjestu u tekstu sa sličnim učinkom), dislokacija (premještanje iste
reference u tekstu) ili ublažavanje (zamjena, na ideološkim razinama, nečega "vrlo
intenzivnoga” ili neprihvatljivoga na neki način nečim “umjerenijim”, primjerenijim tradiciji
pisanja ciljne kulture, odnosno onime što bi čitatelji teoretski mogli očekivati). Čini se da je
ublažavanje najperspektivnija strategija od onih koje su izostavljene iz moje klasifikacije i
očito se koristi u prijevodu slenga na španjolski, kao i u sekundarnim žanrovima poput dječje
književnosti u mnogim zemljama. U svakom slučaju, metodološka učinkovitost uvrštavanja
ovih strategija u ljestvicu morat će se utvrditi daljnjim proučavanjima stvarnih tekstova.