Zaštita od zračenja

doc. dr sc. Zoran Brnić

Izloženost zračenju u radiologiji

-izloženost osoblja
-izloženost pacijenata
Profesionalna izloženost zračenju
UVOD - FIZIKALNE VELIČINE I JEDINICE
 izloženost (engl. exposure) mjeri se u [R] [Gya] i označava intenzitet zračenja u zraku
 (apsorbirana) doza (engl. dose) mjeri se u [rad] [Gyt] i predstavlja energiju predanu tkivu kod ekspozicije
zračenju
 efektivna doza (engl. effective dose) mjeri se u [rem] [Sv] i uzima u obzir i biološku efikasnost zračenja
Profesionalna izloženost zapravo je vrlo niska, oko polovine profesionalnog osoblja prima nemjerljive doze zračenja
Izloženost osoblja zračenju kod dijaskopija
 najveće doze zračenja osoblje prima kod dijaskopija, te u radu s mobilnim uređajima za snimanje
 doza kod dijaskopija (npr. irigografije, HSG…) ovisi o načinu rada tj. da li je radiolog uz pacijenta ili se kompletna
pretraga nadzire iz kontrolne prostorije (scatter), a također i od konstrukcije uređaja - doza na osoblje
(scatter+leakage) je manja ako je cijev ispod stola nego ako je iznad stola
 kod dijaskopija se rabe zaštitne barijere, zaštitne pregače za osoblje, a doza na osoblje (scatter+leakage) je
manja ako je cijev ispod stola nego ako je iznad stola
 kod mobilne radiografije treba rabiti dugi okidač i zaštitne barijere ako je moguće
Izloženost kod cijevi iznad-ispod stola
Izloženost osoblja zračenju u intervencijskoj radiologiji
 naročitu pažnju treba posvetiti izloženosti osoblja u intervencijskoj radiologiji jer nerijetko zbog složenosti
zahvata procedura traje dugo i ne može se rabiti olovna “brada” (protective curtain)
 izloženost ekstremiteta može biti značajna unatoč uporabi zaštitnih rukavica i može dostići dozvoljenu razinu od
500 mSv/g

Izloženost osoblja zračenju kod mamografije

 raspršeno zračenje je minimalno zbog niskog napona na cijevi (kVp)
 jedine potrebne zaštitne mjere su dugi okidač odn. okidač iza zaštitne barijere koja je integralni dio uređaja

Izloženost osoblja zračenju kod kompjuterizirane tomografije

 zbog uske kolimacije primarnog snopa te stoga što se osoblje nalazi gotovo uvijek iza zaštitne barijere,
izloženost osoblja kod CT je vrlo mala
 uz nošenje olovne pregače osoblje smije biti i u prostoriji s CTom u tijeku rada
Izloženost osoblja zračenju kod rada u operacijskim salama
 kod rada s C-nosačem primarni snop može biti u bilo kojem smjeru, što donekle otežava zaštitu, radiološko
osoblje tada obvezno nosi pregaču i osobni dozimetar
 kod rada s C-nosačem (C-arm) neradiološko osoblje može biti povremeno izloženo neznantnim dozama zračenja,
ali u načelu za njih nije potrebno posebno provoditi osobnu dozimetriju
 u takvim situacijama više je prisutan neopravdani strah od zračenja nego stvarna opasnost
Izloženost osoblja zračenju kod rentgenskog snimanja
?
Izloženost osoblja zračenju kod rentgenskog snimanja
Ø
Izloženost pacijenata zračenju
 stalno raste broj radioloških pretraga, oko 10%/godinu
 sve je više izvještaja o akutnim oštećenjima površinskih tkiva zbog dugotrajnih dijaskopija!
 zbog velike latencije kasne učinke zračenja nitko ne može predvidjeti
 ALARA
Određivanje doze na pacijenta
 ulazna površinska ekspozicija, entrance surface exposure (ESE) ili kožna “doza” najlakše se mjeri, pomoću TLD
(+5%), nomograma (+ (+50%) ili na fantomima
 gonadalna doza važna je zbog utjecaja zračenja na gene, i relativno lako se mjeri ili procjenjuje
 doza na koštanu srž (bone marrow dose) važna je zbog procjene rizika leukemogenosti, procjenjuje se iz ESE
 “mean bone marrow dose” = doza na k. srž × postotak aktivne koštane srži koja je bila izložena (npr. 300
 mSv×30%=90 mSv); u SAD je MMD 1 mGy/g
Određivanje doze na pacijenta

 “mean bone marrow dose” (MMD)= doza na k. srž × postotak aktivne koštane srži koja je bila izložena (npr. 300
mSv×30%=90 mSv); u SAD je MMD 1 mGy/g
 “genetically significant dose” (GSD)= gonadna doza koja bi, kad bi je primili svi članovi populacije, rezultirala
istim genetskim učinkom na populaciji kao zbroj svih aktualnih učinaka (u SAD je GSD 0,2 mSv/g od medicinskih
izvora (+1,0 mSv/g od prirodnog zračenja=ukupna GSD 1,2 mSv/g)
Određivanje doze na pacijenta
 nomogrami

 orijentacijske tablice
Izloženost pacijenta zračenju kod mamografije
 zbog znatne radiosenzitivnosti tkiva dojke te sve češće primjene mamografije kao skrining-metode važno je da
doza zračenja na dojku bude što manja
 danas su u uporabi film-folija mamografije (screen-film mammography) i digitalna mamografija
 rešetka s faktorom 4:1 ili 5:1 poboljšava kontrast ali povećava dozu oko 2×
 dozu donekle možemo smanjiti povišenjem kVp (ali to smanjuje kvalitetu slike)
 najbolji način smanjenja doze je dobra kompresija, te brzi filmovi i folije
 prosječna ESE je 8 mGy/snimci
 doza progresivno opada s penetracijom snopa u dubinu dojke, glandularna doza ovisi o kvaliteti snopa (kVp i
filtracija) te kvantiteti snopa, i iznosi oko 15% ESE po snimci, odnosno oko 2,4 mGy za sve 4 snimke (doza nije
jednostavni zbroj 4 doze snimaka)
Izloženost pacijenta zračenju kod CT
 CT 5% Σ radioloških pregleda daje >35% doze na pacijenta, više nego na sve dijaskopije zajedno
 5% -> 35%
 VAŽNO - kolimacija snopa - manje raspršenje u snimanom volumenu (sloju) - veći dio zračenja se iskoristi na
detektoru za stvaranje signala nego kod projekcijske radiografije
Izloženost pacijenta zračenju kod CT
 prosječna doza kod CT glave je 30-50 mGy, akod CT trbuha 40-60 mGy
 selektivna zaštita prekrivanjem tijela u snimanom području uglavnom nije moguća, zbog artefakata koji
smanjuju kvalitetu slike
 selektivna zaštita moguća je jedino ev. izbjegavanjem slojeva u kojima se nalaze radiosenzitivni organi npr. oko
 štitovi (prekrivanje) jedino mogu poslužiti u zaštiti od raspršenog zračenja
 konvencionalni vs. spiralni CT
 kod pitch 1.0 doze su podjednake
 kod pitch <1.0 doza kod spiralnog CT je veća, kod >1.0 manja
Izloženost pacijenta zračenju kod CT
 doza na pacijenta kod CT je
 proporcionalna s intenzitetom snopa u [mAs]
 proporcionalna s energijom snopa u [keV]
 obrnutoproporcionalna sa “šumom “šumom”” (sluč
(slučajna varjabilnost gustoć
gustoća u pojedinim pixelima)
 obrnutoproporcionalna s velič veličinom pixela
 obrnutoproporcionalna s debljinom sloja

 …drugim riječ
riječima
 ako želimo bolju prostornu (tanji sloj) i bolju kontrastnu razluč
razlučivost (manje šuma) to moramo platiti viš
višom
dozom
Mjere za smanjenje izloženosti zračenju
-profesionalnog osoblja
-pacijenata
Mjere za smanjenje izloženosti profesionalnog osoblja
 OSNOVNA NAČELA ZAŠTITE
  vrijeme – udaljenost – štit
 dijaskopija što kraća, intemitentna dijaskopija, dobra uvježbanost, 5-minutni alarm
 odstupiti od stola kad god je to moguće, rad ispruženim rukama, injiciranje kroz produžni kateter,
dugi okidač
 zaštitna pregača, olovne rese, kod dijaskopije stajati iza leđa radiologa
 primarni snop ne smije nikada biti usmjeren prema osoblju, niti prema kontrolnoj konzoli
 kod svih snimanja radiografer mora biti u zaštićenoj prostoriji iza olovnog stakla a vrata moraju biti
dobro zatvorena
 ALARA
Mjere za smanjenje izloženosti profesionalnog osoblja
 OSOBNA DOZIMETRIJA
 radiolozi i tehnolozi obvezno
 med. sestre samo ako su redovito nazočne u dijaskopiji ili kod intervencija
 na dozimetriji ne treba biti ostalo osoblje radiološkog odjela (administratori, fotografi…)
 osobnu dozimetriju mora obavljati ovlaštena ustanova izvan ustanove u kojoj se dozimetri ozračuju
Filmski dozimetri
• treba ih pažljivo kalibrirati, razvijati i analizirati uvjete njihove ekspozicije
• prag senzitivnosti oko 0,1 mGy
• metalni filtri služe da mogu mjeriti zračenja različite prodornosti – ako je film bio izložen mekom zračenju
konture flltra bit će jasne, a kod tvrdog će biti jedva vidljive; osim toga filtri na licu filmske značke mogu se
razlikovati oblikom od onih na naličju, što omogućuje da se utvrdi je li filtar ozračen sprijeda ili straga
DOZIMETRI
 FILMSKI DOZIMETRI - u uporabi od 1914.g, u nas od 1954.g, danas su zakonski obvezni, ali se sve više
koriste i termoluminiscentni dozimetri (TLD)
 FIZIKALNI PRINCIP: Bunsenov zakon
 zacrnjenje filma ~ intenzitet zračenja × trajanje izloženosti

 osjetljivost filma
 vrsta zračenja (prodornost)
 način obrade filma (sastav, koncentracija i temperatura razvijača, trajanje razvijanja...)
 pohrana filmskog dozimetra prije ekspozicije, te od ekspozicije do očitanja
 zacrnjenje filma mjeri se pomoću optičkog (subjektivna procjena!) ili fotoelektričkog denzitometra (svjetlost
koja prođe kroz film na selenskom fotoelementu izaziva stvaranje struje koja je razmjerna jakosti svjetla -
usporedbom sa zacrnjenjima filmova koji su ozračeni poznatim dozama iz karakteristične krivulje struja-
zacrnjenje očitava se doza nepoznatog filma)

 PREDNOSTI I NEDOSTACI FILMSKIH DOZIMETARA

 jeftini, praktični, nemoguća zlouporaba
 (analiza oštrine sjene filtra)
 neosjetljivi na male doze
 osjetljivi na vlagu i toplinu
 moguće greške zbog neprimjerenih
 uvjeta razvijanja f
Termoluminiscentni dozimetri
• neki kristali svjetlucaju kad se zagrijavaju
• ako se prije zagrijavanja ozrače, tada svjetlucaju jače, intenzitet svjetla proporcionalan je apsorbiranoj dozi
• najčešće se rabi litij-fluorid koji ima maseni broj oko 8.2 i apsorpcijske osobine vrlo slične mekim
tkivima tijela
• prag senzitivnosti oko 0,05 mGy
TLD
 TERMOLUMINISCENTNI DOZIMETRI (TLD) - konstruirani 1948, u nas u uporabi od 1978.
KRISTAL rtg mjerenje miniscencije
LiF, CaF, CaSO4, APSORPCIJA h
LiB4O7, Al2O3, ENERGIJE
MgB4O7, BeO ZRAČENJA
 h
h

 energija zračenja
 apsorbirana u kristalu
VAŽNOST KALIBRACIJE za
 SVAKI KRISTAL POSEBNO
PREDNOSTI I NEDOSTACI TERMOLUMINISCENTNIH DOZIMETARA

 praktičan oblik i veličina za razne smještaje

 dostatno osjetljivi na male doze (<20 mrad) (važno za profesionalnu dozimetriju), može mjeriti i velike doze
 otporan na nepovoljne utjecaje okoline (vlagu,t
(vlagu,toplinu)
oplinu)
 može pohraniti primljenu dozu godinu dana (akumulacija)
 očitavanje je relativno brzo, nakon očitavanja se može ponovo uporabiti
 ne predstavlja trajan dokument (kao filmski dozimetar)
 nije moguće trenutačno očitanje (kao kod “penkala”-dozimetra)
TLD
Glow curve
 Čitači TLDa mjere ukupnu površinu ispod krivulje koja je proporcionalna dozi zračenja apsorbiranog u TLDu
 pri dozama >100mGy točnost LiF TLDa je +5%, a pri 50mikroGy je manja
 CaF2:Mn TLD imaju prihvatljivu točnost čak i ispod 10 mikroGy
 simenzije 1x1x6 mm ili 3x3x1 mm, ili čak u obliku praha, žice…
 mogu se koristi više puta
Optički stimulirani dozimetri (OSD)
Na kojem dijelu tijela treba nositi osobni dozimetar?
 tehnolozi koji samo snimaju – na džepu kute ili na remenu hlača
 tehnolozi koji rade u dijaskopiji: iznad zaštitne pregače u visini ovratnika (gdje je doza 20× veća nego na trupu
ispod pregače)
 trudnica može nositi i baby-dozimetar na trbuhu pod pregačom
 intervencijski radiolog može nositi TLD u prsti rukavice ili na pokoljenicama
 tehnolog u nukl. medicini (koji aplicira radioizotope) može nositi TLD na ruci
Zaštitna pregača
 treba se nositi tijekom dijaskopija i mobilnih radiografija, a tijekom standardnih radiografija tehnolog se nalazi
iza stakla kraj kontrolnog pulta
 izrađena je od plastičnog polimera impregniranog olovom, rjeđe drugim metalima; i ima zaštitni ekvivalent 0.25,
0.50 ili 1.00 mmPb (10 kg!)
Mjere za smanjenje izloženosti pacijenata zračenju
 pravilna indikacija za pregled, iskoristiti prethodno metode pregleda koje ne uključuju ionizirajuće zračenje
 sistematski pregledi – screening – opravdani su samo ako je korist dokazano veća od štetnosti zračenja
 ponovljeni pregledi: ponavljanje snimanja zbog greške tehnologa, kontrolne pretrage – uvijek zahtijevati da
pacijent donese ranije snimke na uvid ako se radi o kontrolnom radiološkom pregledu
 izbor receptora: brzina folije pritom ima jači utjecaj na smanjenje doze na pacijenta nego brzina filma
Mjere za smanjenje izloženosti pacijenata zračenju
 pravilan namještaj pacijenta kod snimanja – paziti na raspršeno zračenje, paziti da primarni snop nije usmjeren
prema gonadama, PA snimka torakalne kralj. 100× manje ozračuje dojke nego AP
 zaštitna pregača
 specifična zaštita pojedinih tkiva prekrivanjem (npr. posebne očne kontaktne leće, prekrivanjem dojke) ili
zastiranjem (shadowing) npr. jajnika pregačom)