Professional Documents
Culture Documents
Apstraktna forma
umjetnost u kojoj ne prepoznajemo motive
načini oblikovanja: geometrijski i organski (organički)
- geometrijska i organska
često koriste primarne/osnovne boje (žuta plava i crvena)
ostale boje – sekundarne ( zelena, narančasta, ljubičasta ), tercijarne ( tirkizna, plavo ljubičasta,
crveno narančasta, miješanje primarne i sekundarne boje )
Vasilj Kardinski – naslikao prvu apstraktnu sliku (1910. godine), prvo sliku figurativno oblikuje, a
onda jako pojednostavi, oslobodio slikarstvo, svoje slike naziva kompozicijom
NEOPLASTICIZAM - umjetnički pokret koji je 1917. godine u Nizozemskoj razvio Piet Mondrian u
suradnji s Theom van Doesburgom . Racionalistički pristup u umjetnosti ističe minimalizam i
jednostavnost. Koristi se geometrijskim oblicima poput kvadrata i pravokutnika, izbjegavajući
krivulje. Raspored oblika je često okomito, stvarajući samo prave kutove. Boje su ograničene na
primarne (žuta, plava, crvena) i neutralne (bijela, crna, siva), bez nijansi ili promjena svjetla.
Asimetrija je prisutna, ali održava se ravnoteža u kompoziciji
Dodatne informacije - Geometrijsku apstrakciju začeo je Kazimir Maljevič, a slika koja najodlučnije
prekida s tradicijom je njegov Crni kvadrat na bijelom polju (1913.) kojim iskazuje da je kontrast
osnova umjetnosti, a za sliku je dovoljan jedan likovni element koji je naglašen iščišćen od ostalih,
Klasično, apstraktna umjetnost se razvijala tijekom 20. stoljeća, s mnogim umjetnicima koji su se
udaljili od figurativnog prikaza. Ovaj pristup omogućava umjetnicima da izraze emocionalne,
duhovne ili apstraktne koncepte bez jasnog povezivanja s opaženim svijetom. Apstraktna forma
često potiče promatrača da doživi umjetničko djelo kroz vlastite interpretacije, potičući individualno
iskustvo i subjektivnost
Primjeri apstraktne forme mogu uključivati slikarstvo, kiparstvo, ali i druge medije poput glazbe i
plesa. Apstraktni umjetnici često eksperimentiraju s oblicima, linijama, bojama i kompozicijama kako
bi stvorili izražajne i vizualno intrigantne radove. Ovaj pristup umjetnosti omogućava slobodu
izražavanja i potiče raznolikost izraza unutar umjetničke zajednice
Figurativna norma
figurativna umjetnost, ponekad napisana kao figurativizam, opisuje umjetničko djelo koje je
jasno izvedeno iz stvarnih izvora predmeta ( prepoznajemo motive )
realizam ( detalji su oblikovani realistično nalikuje stvarnosti) , idealizacija ( izbacivanje mana,
uljepšavanje ), stilizacija ( izbacivanje suvišnih detalja )
U figurativnom su prikazani emocije, krajolici, predmeti i, prije svega, ljudi
Postoje određene formalne koncepcije o komponentama koje tvore figurativnu sliku; Među
njima su linija, oblik, volumen, svjetlo, boja, perspektiva i tekstura
NATURALIZAM – više od realizma, ima vrlo sitne detalje koji inače nisu primjetni, ne smanjuju
ružnoću već ju naglašavaju
Konceptualna forma
Oblikovanje neke ideje, ne koristi tradicionalne tehnike, nisu proizvedene od ruke umjetnika od
ranih 1960-ih do sredine 1970-ih
Nastao kao težnja umjetnika da dematerijalizira predmet umjetničkog djelovanja, da korištenjem
netradicionalnih umjetničkih postupaka i materijala (fotografija, film, video, tijelo umjetnika -
body art, happening, urbane akcije i intervencije) objasni idejni sadržaj koji prethodi djelu ili je u
njemu sadržan
Ready made- naziv za gotov industrijski proizvod svakodnevne uporabe koji se izlaže kao
umjetnički predmet. Izraz je 1913. skovao M. Duchamp, koji je uporabom ready-madea (kotač
bicikla, školjka za zahod) kao izloška potaknuo raspravu o biti same umjetnosti
DADAIZAM – nastaje u Zürichu 1916. godine
umjetnički pokret koji u traženju novoga izraza negira sve ustaljene vrijednosti, Naglašava
besmislenost civilizacije koja uništava vlastite vrijednosti, ali i apsurdnost, kroz izlaganje banalnih
predmeta kao umjetničkih djela
Umjetnici su odbacili tradicionalne medije, istražujući nove oblike izražavanja. Razvoj
tehnologije, filozofski utjecaji i povezanost s konceptima ključni su čimbenici koji su oblikovali
konceptualnu umjetnost. Ova umjetnička struja stvorila je djela koja ističu ideje i koncepte,
potičući promišljanje o prirodi umjetnosti
Masa ( volumen ) - prostorni oblik sa sve tri dimenzije: širinom, duljinom i visinom. Masu
također određujemo kao obujam ili zapremninu nekog tijela u prostoru. Masa iznutra može biti
šuplja i sadržavati prostor unutar sebe, masa i prostor je odnos punine i praznog
Zbijena masa – zatvorena masa u kojoj prostor uopće ne ulazi već je samo obavija (okrugli oblik,
ne šuplji)
Konkavno konveksna masa – masa s podjednakim odnosom ispupčenja i udubljenja
Plošno istanjena masa – dvije dimenzije su naglašene, a jedna zanemarena, podsjeća na plohu
Prošupljena masa – masa koju je prostor probio te zrak kroz nju slobodno struji
Linijski istanjena masa – masa koja ima jednu dimenziju naglašenu, a dvije zanemarene,
podesjeća na liniju
Ploha – doživljavamo vizualno, zakrivljena, ravna, izlomljena, pravilna…
Površina – doživljavamo taktilno – glatka, hrapava, šuplja, bodljikava
Boja u skulpturi – prirodna boja materijala (kamen, bronca, glina), boja nanesena na
skulpturu nakon oblikovanja
Geometrijska perspektiva
Obrnuta perspektiva
Atmosferska perspektiva
Prirodna pojava koja predstavlja promjenu tonova i boja zbog udaljavanja oblika od motrišta
gledatelja
Dakle što su predmeti dalji oni su bljeđi, mekši i gube se s daljinom u plavetnilo, a što su bliži to
su oštriji, jačih lokalnih boja
Atmosferska perspektiva jedna je od temeljnih oznaka baroknog slikarstva 17. i 18. st., no otkrili
su je već slikari visoke renesanse – Leonardo da Vinci i Rafael