3. PREDAVANJE – 18.3.2024.

JAPONISME
 Fenomen koji je obilježio umjetnost od sredine 19.st., doživio vrhunac i ekspanziju u
Francuskoj od 80-ih do početka 20.st., i onda značajno obilježio i utjecao na kulturne veze
između Japana i Zapada – rezultat kompleksnih događaja (povijesnih, društvenih,
trgovačkih, itd) koji su obilježili povijest Japana s jedne strane, i kao reperkusije imali
utjecaj na zapadnu Europu.
 otvaranje Japana sredinom 19.st., sa uvozom japanskih produkata (primjeri umj.obrta,
grafike – japanski drvorezi), = zapad se upoznaje sa kulturom i umj.produkcijom Japana;
utječe na zapadno promišljanje i kompozicijske sheme koje su obilježile umjetnost
postimpresionizma, secesije. Ti utjecaji nisu jednosmjerni – Japan utječe na Zapad ali i
Zapad utječe na Japan. Kroz te bogate, intenzivne i raznolike veze su se mijenjale kulturne
situacije na razl.krajevima svijeta.
 Sam termin Japonizam je upotrijebljen još u 19.st.; njiime se željelo definirati razl
utjecaje koji su evidentni u kontekstu zapadnoga kanona i kruga a koji su se manifestirali
podjednako u likovnim umjetnostima, književnosti, a koristi se i za proučavanje utjecaja
kulture Japana na zapadnu umjetnost. Sam japonizam nije se manifestirao isključivo kao
određeni stil ili tendencija koja se pojavljuje u kontekstu umjetnosti zapada već je stvarno
došlo od 1880-ih do iznimno bogatog interesa koji se manifestirao ne samo kroz
umj.stvaralaštvo već i kroz lifestyle, organiziraju se zabave na kojima oblače različite
odjevne predmete koji su porijeklom iz Japana ili su reinterpretacija japanske kulture,
objavljuju se časopisi kojima se popularizira umjetnost Japana u zapadnome kontekstu, a
kroz trgovinske veze i uvoženje niza predmeta od lepeza, preko odjevnih predmeta, razl
uporabnih predmeta (paravani itd), također se i interijeri odn kultura stanovanja zapadnih
intelektualaca koji su se interesirali za japansku umj.se također mijenjaju pod utjecajem te
kulture, u svoje prostore unose predmete koji sugeriraju i govore o njihovoj fascinaciji
tom nama dalekom kulturom. Organiziraju se i zabave i na razl se razinama popularizira ta
fascinacija koja će imati direktne utjecaje u smislu usvajanja određenih shema i postupaka
doživljavanja umj.djela na kompozicijskoj i idejnoj razini, ali također će se odraziti i na
razl.vidove citatnosti u kontekstu i oblikovanja i porculana, razl.umj.obrta, odjeće itd.
 Razl paravani i primjeri slikarstva se unose u životne ambijente, izlaze i časopisi – Le
Japon artistique
o Kroz vrlo bogatu vizualnu reviju, koja je izlazila od 1888-1891., značajno će
utjecati na promjenu paradigme interesa za japansku umj. budući da će (ne bez
vrlo jasnih poduzetničkih aspiracija) raditi na njezinoj popularizaciji – i tržište
umjetnina se mijenja, postoji ogroman interes za japansku umj., što se odražava na
djelovanje niza autora i umjetnika koji su u rukama imali, bilo ovako bogato
ilustrirane revije ili sami posjedovali japanske grafike. Brojni autori koji su unosili
novitete u kompozicijskome i sadržajnome smislu su bili potaknuti upravo
japanskom umjetnošću.
 Termin „japonisme” – 1872. Philippe Burty
 Prostori Japana o kojima će u predavanju najviše biti riječ – Tokyo, Nagasaki, otok
Deijima na koji su dolazili nizozemski trgovci u razdoblju prije otvaranja Japana
trgovačkim vezama koje se dogodilo 1854.godine – te kulturne veze između Japana i
Zapada imaju dugo trajanje i mnoge stvari započinju 1854. kada se vojna vlada šogunata
otvara prema Americi i drugim silama (trgovinski), međutim tome su prethodila
stoljeća ipak povremenih veza i kontakata koji su bili više ili manje intenzivni. Konkretno
od razdoblja kada je Matthew C. Perry, 1853. dobio zadatak od američke vlade da ode
prema Japanu i da tamo pokuša utjecati da se Japan otvori u trgovačkom smislu nakon
dugoga perioda (200godina) zatvorenosti kreće to vrijeme otvaranja.
Japan je u jednom svom periodu bio otvoren za trgovinu, međutim kada su vidjeli da je
utjecaj trgovine i misionara prevelik u potpunosti su se zatvorili, i događa se činjenica da
su se jedine trgovinske veze koje se jesu minimalno odvijale bile preko otoka Deijima i
nagasakijskog zaljeva gdje su nizozemski trgovci imali određenu mogućnost da provode
minimalne oblike trgovine. Tu se negdje događaju i povremeni kontakti koji će se onda
odraziti i kroz to da proizvodi zapada dolaze u minimalnim količinama u Japan i da neke
stvari iz Japana dolaze na Zapad, međutim bez nekog većeg utjecaja, jer je na toj lokaciji
bilo zabranjeno putovati iz Japana na Zapad i obrnuto. Međutim, razl ekonomske sile su
itekako shvaćale u kolikoj je mjeri trgovina i otvaranje Japana iznimno značajno za
promjenu i gospodarske svjetske situacije i Perry uspjeva, do 1854. kada je došao sa
nekoliko brodova i kada je šogunatska vojna vlada shvatila da se neće moći više održavati
u smislu izoliranosti ona popušta i počinju se potpisivati različiti sporazumi oko trgovine.
Ti sporazumi su u početku bili na određenim lokacijama u Japanu gdje je bilo moguće da
se provode trgovinske veze i događa se to da s vremenom se to povećava – u potpunosti će
 se stvari promijeniti kada se ponovno vraća vlast u ruke cara u kontekstu Meiji perioda
kada će doći do potpunoga otvaranja Zapadu i provođenja modernizacije Japana pod
utjecajem Zapada, kada se od plana infrastrukture, preko kulture, ekonomije, gospodarstva
apsolutno sve okreće prema Zapadu i onda mnogi utjecaji Zapada dolaze u Japan.
Međutim, tijekom tih perioda koji su prethodili potpunome otvaranju djelovalo je niz
umjetnika čiji su uratci u minimalnim količinama dolazili na Zapad. Ono što je zapadnoga
čovjeka i istraživače fasciniralo, osim druge kulture – bogatstvo flore i faune - Kitagawa
Utamaro, Knjiga Odabrani insekti, 1788. – ovakve knjige privlače pozornost zapadnoga
čovjeka zbog egzotičnosti motiva i neki od radova dolaze i na Zapad. Kroz Deijimu se s
druge strane događa to da određeni misionari donose iskustva zapadne umjetnosti; ono što
je fasciniralo japanske umjetnike koji su u kontekstu tradicije svoga slikarstva (fokus na
plošnosti, na drugačijem konceptu slikanja) imali mogućnost upoznavanja sa umjetnošću
zapada (Shiba Kokan) je iskustvo geometrijske perspektive, točke nestajanja, mogućnosti
drugačije konstrukcije svijeta u kojoj se izaziva trodimenzionalnost slike; oni počinju
promjenjivati neke od kompozicijskih rješenja sa geometrijskom perspektivom u
kontekstu svojih grafika i krajem 18.st.objavljuju knjigu O zapadnom slikarstvu, 1799.,
SHIBA KOKAN. I prije takvi nekakvi utjecaji jesu postojali ali su opsegom ipak
limitirani.
 Ono što je obilježilo umjetnost Japana su UKYIO-E GRAFIKE/DRVOREZI
o Od poč.17.st. (od 1615.) do duboko u 19.st. bile su jedan od najpopularnijih oblika
umj.izražavanja u Japanu
o Tehnika visokog tiska – otiskuje se ono što je povišeno; imamo matricu (u Japanu
od drveta trešnje) gdje se sa određenim nožićima urezuje slika, ono što se izbacuje,
što će biti udubljeno, se ne otiskuje već ono što je ispupčeno – zato se zove
visokoga tiska
o U kontekstu proizvodnje samih grafika sistem proizvodnje je bio sličan izradi
grafika u zapadnoj Europi – postoje čitave radionice (postoji inventor i onaj koji je
autor kompozicije, zatim postoji onaj koji je urezao i koji je izdao); postoji cijela
mašinerija koja prethodi izdavanju pojedinoga grafičkoga lista. Sličan sistem
kolektivnoga rada je bio upotrebljen i u procesu nastanka japanskih drvoreza gdje
je postojao umjetnik koji je bio autor kompozicije i koji bi najčešće radio svoje
kompozicije na prozirnome papiru, nakon toga bi graver/urezivač preuzeo njegov
crtež, stavio ga na ploču (matricu) i onda ga obrađivao tako da prenese crtež na
 samu plohu od drveta. Nakon toga bi došla osoba koja bi to tiskala i onda u
konačnici je u igri bio i nakladnik koji je bio svojevrstan producent toga odn
određivao je teme grafika, naklade, i kasnije distribuciju.
o Grafike su bile iznimno popularne – vrlo često su se kupovale u kontekstu društva,
ukrašavale su stanove, i tu su se afirmirali neki od autora - KATASUSHIKA
HOKUSAI
 „Veliki val“ iz serije Trideset i šest pogled na planinu Fuji, oko 1831. –
1833.
 On kroz niz radova daje jedan zaokruženi pogled na odnos čovjeka
i prirode – dao je svojevrsnu epopeju planini Fuji i kroz to
tematizirao niz razl.motiva, a sam ciklus i serija će biti iznimno
popularni – imat će utjecaj na zapadnu umjetnost i kulturu (Claude
Monet i njegovo razmišljanje o serijalnosti gdje on koristi i
prikazuje razl motive – katedrala u Rouenu ili stogovi sijena –
ciklički način promišljanja razrade u seriji proizlazi iz same
fascinacije i dubokoga poznavanja, razumijevanja i reinterpretiranja
japanske umjetnosti i ove serije)
 U kontekstu zapadne popularne kulture motiv sveprisutan
o U kontekstu ukyio-e grafika ono što je fascinantno kod tih grafika i u postupku
samog nastanka – razina kolorita i upotrebe niza različitih boja (povremeno do 20-
ak razl boja) od kojih je svaka otiskivana sa druge ploče; vrlo je komplesno to
otisnuti – imali su markacije kako bi mogli postići savršenu usklađenost razl boja.
U kontekstu samog korištenja drvoreza u zapadnoj umjetnosti Durer je postigao
mnoge domete, njegovi drvorezi od načinje njegove izrade do prikaza pojedinih
motiva do monumentalnosti pojedinih rješenja koje je radio su apsolutno
fascinantni; međutim u kontekstu japanske umj. drvorez je bio prisutan prvo kroz
distribuciju tekstova, onda se kasnije koristio u otiskivanju odjeće, da bi sa ukyio-e
grafikama doživio apsolutni vrhunac, i kada se zbog razvoja samih mogućnosti
otiskivanja uvelo otiskivanje u boji tu doživljava potpuni booom.
o Najčešće scene na grafikama – pojedini motivi iz prirode, prikazi kabuki glumaca,
razl motivi geisha, scene iz svakodnevnoga života
o Što se tiče povezanosti i onoga što je uslijedilo od momenta otvaranja Japana prema
zapadu se u kontekstu njihove umj.produkcije realizira kroz razl tipove drvoreza koji su se
 upotrebljavali u određenim desetljećima i govore o različitim tematskim fokusima gdje u
kontekstu japanske umjetnosti se počinju prikazivati teme koje do tada nisu bile
uobičajene. To se posebno može vidjeti preko drvoreza – prve serije koje nastaju =
YOKOHAMA-E DRVOREZI (1860.-1864.)
 Nastaju nakon otvaranja Japana prema zapadu gdje japanski umjetnici počinju, bez
još dovoljno dobrih uzora ili dobroga poznavanja zapadnoga čovjeka, prikazivati
motive zapadne arhitekture i predstavnika razl naroda koji su trgovali u Japanu. U
trenutku kada se šogunatska vojna vlada otvara prema zapadu trgovina se provodi
sa Amerikom, Vel.Britanijom, Francuskom, Nizozemskom i Rusijom i umjetnici
kao što je UTAGAWA YOSHITORA počinju raditi prikaze u kojima nastoje
predstaviti zapadnjake onako kako ih oni doživljavaju odn određene motive
arhitekture kako oni zamišljaju da ustvari izgleda zapadni svijet. To je još period
kada tek dolazi do intenziviranja tih veza i kada oni samo posredno, preko
određenih grafika ili onoga što dolazi u Japan, upoznaju modele koje onda prenose
kroz svoje grafike.
o Druga faza, tijekom 70-ih / 80-ih godina, BUNMEI KAIKA DRVOREZA je period tzv.
prosvjetiteljskoga drvoreza odn momenata kada se i kroz same grafike valoriziraju i
prikazuju razl motivi koji su se našli u fokusu promijenjenoga društveno-političkoga
trenutka budući da u momentu kada počinje Meiji period događa se da se ponovno
svrgava šogunatska vlada, car ponovno uspostavlja vlast i dolazi do potpune intenzivacije
međusobnih odnosa sa zapadom gdje se želi kroz modernizaciju Japana pokazati da Japan
nije neka nazadna zemlja već da nastoji što više i više uhvatiti korak sa Zapadom i onim
što se poima kao civilizacijski napredak i sada se sa zapada uvodi od izgradnje
infrastrukture do promjene odnosa poimanja i prema vlastitoj tradiciji – kroz fotografski
medij se ali i kroz grafike uspostavljaju novi standardi koji se žele onda insertati u samo
japansko društvo, kroz ove npr grafike koje prikazuju različite tehnološke domete
 UTAGAWA HIROSHIGE III, Vlak između Tokyja i Yokohame, 1875.
do motiva grafika kao što su one koje prikazuju određene promjene koje se događaju u
kontekstu japanskoga društva, a koje su potaknute zapadnim utjecajima – počinju se
organizirati zabave po utjecaju na zapadnjake, unosi se čitav niz od mode do igara do
načina života = japan se počinje otvarati prema zapadu.
 YŌSHŪ (HASHIMOTO) CHIKANOBU, Djeca se igraju na snijegu
ispod šljiva koje cvatu, 1887.
  UTAGAWA (GOUNTEI) SADAHIDE, Stranci u sobi stranog trgovca u
Yokohami, 1861.
o Japanci odjeveni po zapadnoj modi, iako u kontekstu tadašnjeg
suvremenoga društva muškarci su više nosili odijela koja su
karakteristična za zapad dok su žene još uvijek najčešće nosile
kimono odn njihovu tradicionalnu odjeću
o Japanci koji su u arhitekturi koja je zapadnjačka, nose modu koja je
karakteristična za zapadni svijet – time se nastoji naznačiti i te nove
civilizacijske interese koje pokazuje Japan kao takav
 MEJI RAZDOBLJE (1868.-1912.)
o Tada se događa ta promjena da nakon šogunata koji je stoljećima vladao Japanom
– vojna vlada koja se postepeno od 1854. otvarala prema trgovini – dolazi do
jednog potpunog revivala odn novoga uzleta u kontekstu razvoja na svim razinama
japanskoga društva koji se onda nastojao manifestirati, osim kroz grafike, i kroz
samu FOTOGRAFIJU
 UCHIDA KYUICHI, Meiji carica, 1873.
 UCHIDA KYUICHI, Meiji car, 1873.
 Fotografije su fotografirane na tipičan način koji je karakterističan za
fotografiju koja se kreira u profesionalnim studijima gdje slikani model, u
ovom slučaju car i carica, fotograf snima u dvije razl varijante koje
demonstriraju njihove razl identitete. Fotografija se vrlo jasno
propagandno koristi kako bi, kroz prikaz cara s jedne strane u
tradicionalnoj japanskoj odjeći odn njega odjevenoga kao određeni general
ili vojskovođa sa zapada, se prenijela poruka da se u kontekstu japana s
jedne strane cijeni tradicija ali da njihov pogled gleda na zapad i to se onda
manifestiralo u svim društvenim i drugim razinama. Do tada nije bilo
uobičajeno da žene prate muža, no sada se događa to da i carica ide na
putovanje sa svojim suprugom odn također se prikazuje u tradicionalnoj
odjeći i onda po modi koja bi onda korespondirala sa onim što je na
zapadu. Sada više nema toga da se posredno upoznaje umjetnost zapada –
brojni japanci odlaze na zapad, tamo se školuju, a Europljani zainteresirani
za taj otvoreni novi svijet putuju u Japan. U tom trenutku otvaranja Japana
naravno postoji jedan interes zaapadnjaka da odu u zemlju koja je bila
 stoljećima zatvorena sa idejom da upoznaju svoju verziju iskonskoga
Japana koji će se, nizom modernizacijskih procesa, promijeniti.
 Kada govorimo o načinu na koji se kreirala slika Japana u Japanu ali i u
Europi – u tome značajnu ulogu imali fotografi, prvo putujući koji su iz
svojih matičnih sredina došli u Japan i onda putovali diljem Azije i snimali
– FELICE BEATO
 Panorama grada Edo (Tokyja), 1865./66.
 Porijeklom iz Italije, boravio diljem Azije – Kina, Japan – i snimao
reportažne fotografije kojima je dokumentirao razl ratne pohode,
panoramske prikaze, prikaze ljudi koje je susretao
 Kada dolazi u Japan djeluje na razl lokacijama, otvara svoj
profesionalni studio
 Vrlo kompleksno u to vrijeme – zahtjevna oprema itd; u tom
periodu eksterijerne forografije nisu bile lake za nastati
 Ogromna količina fotografija koje nastaju u ateljeima – portretne
fotografije – situacija koju je lakše kontrolirati od one vani
(svjetlost itd)
 On po kanonima koji su karakteristični i za zapadnu forografiju
snima u ateljeu, a onda vrlo često intervenira na te fotografije sa
koloriranjem – vrlo brzo je vidio mogućnost umnoživosti
fotografije; velika popularnost doživjeli njegovi fotoalbumi –
shvatio da je fotografija vrlo prikladna za distribuciju određenih
motiva ali i za zadovoljavanje interesa zapada i brojnih turista za
onime što su oni vidjeli kao egzotično ili orijentalno i što je u
konačnici i lako prenosivo – počinje raditi brojne fotografije i
distribuirati ih
 Iako se paralelno razvijaju i amaterski i profesionalni fotografi,
profesionalni su majstori obrtnici koji imaju svoje foto studije, a amateri su
pasionirani ljubitelji koji snimaju, najčešće iz viših društvenih krugova koji
si mogu priuštiti fotoaparate
 Učili se kao asistenti i radili u ateljeu Felice Beatoa – austrijanac BARON
RAIMUND VON STILLFRIED (1870.-1880.-e) i KUSAKABE
KIMBEI (1870.-1890.-e)
  VON STILLFRIED
o Bio je vojno lice koje se kasnije počelo baviti fotografijom i
stvarati portrete, iscenirane scene – japanke u razl
isceniranim motivima poput primjera u borbi sa vjetrom
(interes za sučeljavanje čovjeka i prirode), ili portreti u
kojima je naglašeno koloriranje (kasnije interveniranje na
fotografiji)
 KIMBEI
o Japanski fotograf koji je također radio sa Beatom
o Snima motive koji će biti vrlo interesantni zapadnim
autorima i ljudima jer prikazuju - razl intimne scene iz
svakodnevnog života iscenirane u prostoru samoga ateljea
gdje se sa razl scenografijom / panelima stvaraju vanjski
ambijenti – onaj tko se snima odabire te pomične panele i
može sebe prikazati u razl kontekstu; igre sumoboraca,...
o Povremeno snimao i motive u eksterijeru prikazujući razl
aspekte japanskoga života
 Svi su oni shvaćali distribucijsku ulogu fotografije i zadovoljavali su
interes tržišta – vel količina fotografija se distribuirala
o U jednom trenutku kada je krenula ta ogromna trgovinska razmjena između zapada i
Japana događa se da su vrlo često brojni predmeti umjetničkoga obrta koji su stizali na
Zapad bili umatani u same drvoreze – postojala ogromna infiltracija i slanje grafika diljem
Europe što je ostavilo utjecaj
o Na svjetskim izložbama se predstavljaju razl autori, gradi se interes za daleke kulture koji
svoju konkretizaciju doživljava i kroz ovakve brojne fotografije, izgradnju paviljona koji
su pod utjecajem lokalnih kultura i na razl razinama se taj jedan interes zadovoljava kroz
medije koji su laki za distribuciju – fotografija, grafike, umjetnički obrt – imaju vel broj
primjeraka (kada imamo sliku imamo jednu, što nije slučaj kod fotografije i grafika i razl
uporabnih predmeta). Međutim, i u kontekstu japanske scene se mijenjaju određene stvari
(ne idu stvari samo iz Japana u Europu već je taj smjer obostran) – sa otvaranjem se
omogućava odlazak na Zapad, određeni japanski umjetnici poput KURODA SEIKI 90-ih
odlaze u Pariz
  tamo se i školuje, upoznaje se sa umjetnošću impresionizma i
postimpresionizma
 stvara svojevrstan spoj gdje, način prikazivanja u pleinair-u, motiva, bilo
interijeri ili eksterijeri, primjenjuje na lokalnu scenu odn u potpunosti
rasvjetljava paletu i zapadnjački način slikanja prenosi u vlastiti japanski
kontekst
 prije toga, 80-ih godina su u kontekstu japanske umjetnosti i slikarstva dominirali autori
poput TAKAHASKI YUICHI
o primjer slikara koji su posredno upoznavali zapadnu umjetnost kroz intentzivne
veze s zapadnjačkim umjetnicima koji dolaze u Japan i podučavaju japanske
umjetnike zapadnom slikarstvu –pošto ti utjecaji nisu na samome izvorištu događa
se to da on aplicira određene kanone reprezentativnoga slikarstva = prikazuje
vladara u tipičnoj tradiciji zapadnjačkoga prikaza vladara u određenoj pozi, sa
insignijama, sa vojničkim odijelom, stoji ispred neutralne pozadine, kolorit je
tamniji, a sam prikaz je znatno konvencionalniji nego što će to 10-ak godina
kasnije se događati kod Seikija koji na licu mjesta u Parizu upoznaje tadašnje
trendove i implementira ih u svoju umjetnost.
 SHUNGA GRAFIKE
o Erotske grafike koje su bile iznimno popularne u Japanu i vrlo eksplicitne –
prikazuju seksualni čin vrlo neskriveno
o Ipak, kada je SEIKI napravio prikaz akta to je izazvalo skandal – prikazana je
naga zapadna žena – drugačiji kontekst; takav tip prikazivanja nagoga ženskoga
tijela nije bio karakterističan u japanskoj umjetnosti. Iritirajući moment – to što se
radilo o monumentalnoj kompoziciji velikih razmjera a ne o maloj grafici koje su
se usvajale u kontekstu određene intime doma.
 Japan se otvara prema Zapadu a Zapad prema Japanu – ti su se utjecaji posebno 1880-ih
/90-ih manifestirali. U kontekstu Zapada interes za Japan postepeno raste od otvaranja
Japana (sredinom 19.st.) i brojni intelektualci, književnici, umjetnici su svoju fascinaciju
sa Japanom i japanskom kulturom manifestirali kroz razl natpise koji su bili teoretskoga
karaktera ili su upoznavali zapadne ljude s razl apsektima japanske kulture, društva,
produkcije, do toga da su braća EDMOND i JULES DE GONCOURT, osim što su
izdavali određene časopise u kojima su objavljivali tekstove posvećene razl aspektima
japanske kulture i u svojim djelima – Manette Salomon, 1867. imali određene segmente
 opisa koji su tematizirali japansku kulturu – jedan od likova lista japanske albume i ima
svoje određeno maštanje i doživljavanje ideje onoga što bi bila japanska kultura.
 U kontekstu Zapada – na koji način se određeno prihvaćanje japanskih utjecaja događalo
bilo na formalnome/oblikovnome planu bilo na sadržajnoj razini ili, taj određeni signal
odn težnja da se bude u kontektu sa nekim aktualnim ili in tendencijama se može vidjeti u
djelu amerikanca koji je djelovao u Europi – JAMES A. McNEILL WHISTLER
o On je u kontekstu svojih niza portreta razl protagonistica visokoga društva
redovito uklapao određene signale koji govore o fascinaciji sa japanskom
kulturom; on sam je bio i kolekcionar japanskih predmeta i grafika a onda se to u
njegovim portretima naravno vidi bilo na način da uklapa razl lepeze,
karakteristično plavo-bijelo posuđe, i primjere vaza, ili sagove, paravane
 Simfonija u bijelom br. 2: Bijela djevojčica, 1864.
 Zlatna pregrada,1864.
 Princeza iz zemlje porculana, 1863. – 1865.
 Uklopljena u jedan ambijent koji je u potpunosti govorio o njegovoj
fascinaciji sa japanskom umjetnošću
 To djelo će biti vrlo značajno u kontekstu njegovoga opusa ali i kao
jedan od dijelova poznate The Peacock Room, 1876./77. koju je on
realizirao 10-godina kasnije a koja je svojevrstan homage kulturi
Azije i Japana koja je kroz oblikovanje u potpunosti cijeloga
ambijenta sa prikazima životinja, i onda uklapanjem same
kompozicije, govorila o jednom interesu za korištenje motiva
vezanih uz Japan u kontekstu kulture stanovanja
 Slično je radio i JAMES TISSOT
o La Japonaise au bain, 1864.
 Iscenirane scene - prikaz poluakta u ambijentu i odjeći koja rekreira interes
za Japan
o Mlade dame gledaju japanske predmete, 1869.
 Prikaz suvremenica koje pokazuju interes za predmete koji su vezani uz
Japan
 U kontekstu umjetnosti Zapada najznačajniji utjecaj Japanske umjetnosti se manifestira u
kontekstu IMPRESIONIZMA i POSTIMPRESIONIZMA gdje je čitav niz francuskih
autora bio fasciniran sa radovima i primjerima UKYIO-E grafika koje su onda na razl
 razine uklapali u svoja djela – bilo da citiraju pojedine značajne grafičke listove -
ÉDOUARD MANET, Portret Zole, 1867. – 1868.
o U svom prikazu Zole u pozadini slika od paravana, preko svoga ključnoga djela
Olimpije i jedan od primjera ukyio-e grafika (Utagawa Kuniaki, Sumo borac,
1860)
 Značajan je bio i utjecaj časopisa - Le Japon Artistique (1888. – 1891.), br. 3 (1988.), br.
14 i 20 (1889.), izdaje SIEGFRIED BING
o Izlazi u 36 brojeva (do 1891. izlazi)
o Vrlo luksuzno oblikovano izdanje koje osim razl tekstova o razl temama vezanih u
japansku arhitekturu, skulpturu, slikarstvu, grafiku i kulturu općenito, je donosio i
pojedinačne grafike odn vrlo visoko kvalitetno reproducirane ilustracije (u boji) –
ilustrirani tip časopisa koji je vrlo veliku pažnju posvećivao upravo načinu na koji
je sam časopis oblikovan
o Uloga ilustriranih časopisa u tome periodu je iznimno značajna – shvaća se
potencijal umjetničkih revija koje postaju jedan od načina distribuiranja različitih
sadržaja
o Izdavao je časopis uz pomoć svojih prijatelja na engleskom, francuskom i
njemačkom jeziku – sama ta činjenica da je višejezičan mu je osiguravala širi
distribucijski prostor, a onda naravno osim svjetskih izložbi i određenih gostujućih
izložbi koje se organiziraju po muzejskim institucijama upravo su časopisi kao
medij utjecali na širenje razl utjecaja pogotovo časopisi poput ovoga gdje su onda
autori i određeni umjetnici mogli neke stvari upoznati i posredno ali na vrlo
visokoj razini upravo kroz medij časopisa
o Sam Bing je bio iz Hamburga i njegova obitelj je imala tu tradiciju bavljenja sa
umjetnošću, imali su galerije, distribuirali su razl predmete umjetničkoga obrta i
on naravno zato pokreće časopis kako bi dodatno potaknuo i sam interes za
japansku umjetnost u kojoj je vidio jedan od vrlo potencijalno dobrih poslova u
smislu distribucije na Zapadu.
o Iako je izdavanje časopisa bilo iznimno financijski zahtjevno za Binga je to bila
win-win situacija – s jedne strane entuzijastičan interes za Japana i želja da se
distribuira ono što ga je evidentno zanimalo i u čemu je prepoznavao i vrlo dobar
poslovni potez u smislu onoga s čim se sam bavio
 o Naslovnice – prikazuju razl motive koji su bili uobičajeni u japanskoj umjetnosti
budući da je fascinacija sa florom i faunom odn inzistiranje na prikazu određenih
fragmenata svijeta ili glumaca iz kabuki kazališta ili sumoboraca do određenih
scena vezanih uz svakodnevni život je bilo nešto što se onda nalazilo i na
stranicama toga časopisa
 Ta višestruka facinacija razl umjetnika za japansku umj.i kulturu se manifestirala na razl
razinama – primjer CLAUDEA MONETA
o On je svoju fascinaciju Japanom realizirao kroz kolekcioniranje japanskih grafika
koje su činile dio njegovih ambijenata interijera (kuća i vrt u Givernyju)
o Ono što je zanimljivo u njegovome promišljanju o umjetnosti i kulturi života –
pasionirana želja da kroz oblikovanje vrta, koji je on kreirao otkupljujući u
nekoliko faza prostor oko kuće i gradeći svojevrsnu vlastitu oazu koja mu je bila
nepresušan izvor motiva za kompozicije a u kojoj se kroz most i bilje koje je
uzgajao vidi u kojoj se mjeri ta fascinacija sa Japanom manifestirala i kroz
umjetničko djelo, kroz kolekcionarstvo ali i kroz oblikovanje vlastitoga vrta
 Claude Monet, Jezero s lopočima, harmonija u zelenom, 1899.
o Kada prikazuje svoju suprugu Camille - Camille u japanskom kostimu, 1876., on
ju slika u japanskome kostimu, u čitavoj iscenaciji gdje se oko nje nalaze razl
lepeze i gdje ona preuzima i impostaciju po uzoru na grafike kako su bili
prikazivani razl glumci (Hokusai, Glumac Nakamura, 1796.)
o Serijalnost koja je kroz 36 pogleda na planinu Fuji bila prisutna kod samoga
Hokusaia prisutna je i kroz Monetov rad –
 Stogovi sijena u Givernyju, 1889.; Stog sijena u snijegu, jutro, 1891.
o Kada gledamo serije njegovih slika uočljivo je:
 Njega ne zanima prikaz sto razl načina stoga sijena, njemu je stog sijena
motiv koji on uzima da bi prikazao igru svjetla – njega zanima tehnika i
prikazivanje razl vizualnih senzacija koje se događaju na samome motivu
stoga sijena, Topola (1891.) ili Katedrale u Rouenu (1892.-1894.)
 Sam motiv se anulira sa ogromnom sukcesijom prikaza njega
samoga – kroz serijalnost on dokida naglasak na jednome motivu i
pokazuje da ga zanima nešto drugo. Ta ideja prikazivanja istoga
motiva kroz niz razl vizura je nešto što je on usvojio iz grafika tipa
Hokusaia
  Ono što on usvaja – način kadriranja - kod impresionista se može
govoriti o 2 izvora takvog načina promišljanja kadriranja:
o 1. japanski drvorezi koji unose fragmentiranost prikaza
o 2. fotografija
 VINCENT VAN GOGH
o Na njega također značajno utjecala japanska umj.
o Na nizu vlastitih kompozicija uklopio u pozadine japanske grafike (Autoportret sa
zavojem, platnom i japanskom grafikom, 1889.) odn u smislu promišljanja
kompozicije do te mjere je citirao određene grafike – npr način na koji kopira
Utagawa HIROSHIGE, Šljive u cvatu, 1857. - Vincent van Gogh, Šljive u
cvatu, 1887. i druge autore do toga da reinterpretira razl kompozicije i usvaja niz
kompozicijskih rješenja koji se tiču plošnosti i prikaza dijagonala, načina kreiranja
samoga prostora na grafikama, zatim odabira motiva, načina kadriranja – usp.
Utagawa HIROSHIGE, Iznenadni pljusak na Shin-Ohashi mostu (iz serije Sto
pogleda na Edo, oko 1857. i Vincent van Gogh, Most po kiši (prema Hiroshigi),
1887.
o Još jedan od časopisa koji je povremeno objavljivao motive vezane uz japansku
umjetnost - Paris Illustré, br. 45 – 46, 1886. – vidljivi motivi i način na koje ih
uklapa u svoje djelo sam Van Gogh - Kurtizana (prema Eisenu), 1887.
o Prikazi Père Tanguy, 1887., Vincent Van Gogh čiju pozadinu čine brojne grafike
 EDGAR DEGAS
o Pasionirani kolekcionar ukiyo-e grafika; u svojoj je kolekciji imao značajan broj
listova; bile su mu dostupne razl grafike i iz privatnih kolekcija
o On je u brojnim kompozicijama, npr u scenama s ulice (Edgar Degas, Place de la
Concorde, 1875.), motivima sa konjičkih igrališta (Konji prije utrke, 1866.;
Jockeyi pred trku, 1872.), prikazima balerina ili plesačica bio itekako pod
utjecajem estetike onoga što je mogao vidjeti u japanskim dvorezima, gdje su
pogledi odozgora (Ando HIROSHIGE, Stanica Otsu, iz serije Reisho Tokaido,
oko 1848./49.) na određene fragmente urbanoga života bili uobičajeni
o On je možda bio i najradikalniji u prikazu figuralnih scena – unosi motive
naglašenih i neuobičajenih rezova (osvještava ulogu kadra) koji bacaju posve
drugačiji pogled na kompozicije kao takve
 o Osim što je sakupljao grafike i sam se bavio i fotografijom – snima određene
motive koje je prikazivao = moguće je govoriti o dvostrukim utjecajima
 PAUL GAUGUIN
o Jedan od autora koji je utjelovio ideju i u praktičnome životnome smislu autora
koji je odlazio u daleke krajeve, na Tahiti, u potrazi za iskonskim odn za onim što
je on zvao iskonski raj
o Vizija (Jakov se bori s anđelom), 1888.
 U samom motivu koji se nalazi u pozadini – borba Jakova i anđeča –
parafraziraju se razl motivi iz japanskih grafika
 KITAGAWA UTAMARO
o Autor kojeg su kolekcionirali razl francuski umjetnici i dobro ga poznavali
o Karakterističan po razl prikazima žena, motivima iz intime, tematizaciji
majčinstva, i prikazima žena kod toaleta – utjecati će na autore poput MARY
CASSAT
 Utamaro, Žena s djetetom, oko 1790.; usp sa Mary CASSAT, Majčinska
ljubav, 1890.-91
 Ovakva neposredna igra majke i djeteta kao jedan od motiva
privatnoga života i u kontekstu općenito japanske grafike taj jedan
interes za ono što je intima/privatno se prikazuje kroz grafičke
listove i onda će tome sve veću pažnju posvećivati i sami autori.
 Utamaro, Žena pri kupanju; usp sa Mary Cassat, Djevojka koja se pere,
1890.-91

i EDGAR DEGAS

 Žena pri toaleti, 1890.

 Žena ulazi u kadu, 1895. – 1900.
 Usp. Edgar Degas, Češljanje i Kitagawa Utamaro, Češljanje
 Fokus na onome što je skriveno / intimi; neposrednost prikazivanja
 Osim grafika značajna je uloga bila i fotografija koju je Degas vrlo često
koristio u razradi svojih slikarskih kompozicija ili rješenjima koja je radio u
pastelu i drugim tehnikama; općenito ta veza između slikarstva i fotografije
posebno krajem 19.st. poprima vrlo važnu ulogu u kontekstu umjetnosti
gdje su se slikari često bavili i fotografijom i koristili ju kao pomoćno
 sredstvo u razradi svojih kompozicija, dok su se neki slikari amaterski
bavili fotografijom koju su smatrali i kao umjetnički medij
 HENRI DE TOULOUSE LAUTREC
o Značajni slikar i grafički dizajner na kojega je japan.umj. ostavila značajnog
traga
o On je sa svojim pristupom plakatu kao mediju, posebno litografijama u boji,
odigrao revoluciju u kontekstu grafičkoga dizajna s jednim novim, drugačijim,
načinom promišljanja mogućnosti plakata
o Dobro je poznavao japansku grafiku a kod njega se ta fascinacija manifestirala na
način da je koristio monogram koji je svojevrsna parafraza određenih japanskih
znakova, na način da je posjedovao odjeću koju bi u razl kontekstima nosio
(ceremonijalni japanski kostim samuraja), čak je i naručivao određene boje ili
papire iz Japana – fascinacija koja se konkretno manifestira u onome što je nosio
ili predstavljao
o U njegovom umjetničkom djelu je ta fascinacija prisutna od samog sadržajnoga
nivoa do načina na koje je razrađivao same plakate koje je prikazivao
o On je u kontekstu grafičkoga dizajna, i posebno francuskoga graf.dizajna i plakata,
odigrao vrlo važnu ulogu a posebno sa svojim plakatima koje je izrađivao za razl
Cabarete – Moulin Rouge, 1891.; ili razl lokale onoga vremena koji su postali
kanonski za onaj period
o jedan od prvih koji je u potpunosti shvatio mogućnosti litografije u smislu njezine
uloge i korištenja u kontekstu grafičkoga oblikovanja odn izrade plakata i oglasa
za razl. izvedbe
o vrlo je dobro poznavao razl grafičke listove koji su prikazivali kabuki glumce;
o osvještavanje o gabaritima i karakteru samoga plakata kao medija, s
naglašavanjem plošnosti, i sa jednim novim i drugačijim tretmanom odnosa
između slike i teksta koji se onda uklapa u samu kompoziciju; naglasak na
obrisnim linijama, snažnim dijagonalama, pokrenutosti odn fragmentiranosti
 Henri de Toulouse Lautrec, Divan Japonais, 1893.
 Radi nevjerovatne rezove – on izvođačicu gotovo dekapitira te ju
stavlja u pozadinu, u fokusu je modena dama (femme fatale) onoga
vremena koju smješta u prvi plan
 Henri de Toulouse Lautrec, Jane Avril au Jardin de Paris, 1893.
  U oba plakata koristi naglašene dijagonale s kojima dinamizira samu
poziciju; naglašeni su donji ili gornji rakursi koje često koristi na
plakatima; karakteristične su jake, jasne, plošne plohe boje koje drže samu
kompoziciju; tretman različitih planova osvještava o toj plošnosti
 Minimalni tekst
 Monumentalne dimenzije plakata koji su na dobar način estetiku japanske
umjetnosti prenjeli u grafički dizajn
 GUSTAV KLIMT
o U Beču kao jednome od istaknutih kulturnih centara, središta AU Monarhije, su se
vrlo često i kroz vrlo agilno djelovanje Škole za umjetnost i umjetnički obrt,
Muzeja primjenjenih umjetnosti, u okviru kojih su vodstva tadašnjih muzeja vrlo
veliku pažnju posvećivala organizaciji niza izložbi koje su prezentirale japansku
umjetnost (nez šta je pokušala ovim reć); kroz razl sajmove i izložbe koje se
organiziraju u Muzeju (MAK-u) Bečka se sredina upoznaje sa japanskom umj.; tu
ulogu odigrali i časopisi, umrežavanje sa umjetnicima iz razl.sredina, izložbe
udruženja (npr.Secesije)
o Kod njega na razl razinama možemo govoriti o japanskom utjecaju – dekorativni
elementi koje uklapa u svoje kompozicije
o vidljiv melange utjecaja i bizantske Ravene i japanske umjetnosti i utjecaja
Glasgowske škole itd; spaja razl iskustva u kontekstu svoga djela
o Gustav Klimt, Dama s lepezom, 1917./18.
o Gustav Klimt, Portret Adele Bloch Bauer, 1912.
 EGON SCHIELE
o Autoportret s tzv. židovskim trešnjama, 1912.
 Kroz pročišćenost samoga motiva i načina prikaza možemo vidjeti
svojevrstan echo utjecaja japanske umjetnosti