METEOROLOŠKI

I HIDROLOŠKI 1
2024.
BILTEN
ISSN 1334-3017
god. XXXVIII
Fotografiju na naslovnici snimio Oleg Perčinić
 DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

UDK 551.5.63
551.506.1
551.509.617
551.510.4
551.515
551.519.9
551.577.13
551.582.2
551.586
556.04
627.51
628.11
630.431.1

METEOROLOŠKI I
HIDROLOŠKI BILTEN
1/2024.

GODINA XXXVIII SIJEČANJ 2024.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod

Zagreb, Ravnice 48
www.meteo.hr
e-mail:dragojlovic@cirus.dhz.hr

Glavni i odgovorni urednik dr. sc. Ivan Güttler

Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović
Zamjenica glavnog urednika Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing.
Uređivački odbor Marina Blažina, dipl. oec.
Dario Kompar, dipl. ing. geol.
dr. sc. Kristian Horvath
mr. sc. Stjepan Ivatek-Šahdan
Dubravka Rasol, dipl. ing.
Jadranka Škevin-Sović, dipl. ing.

Lektorica Martina Matijašević, prof. hrv. i engl.

Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf. ing.

Stalni suradnici Ivan Bertović, prof.

mr. sc. Lidija Cvitan
Tomislava Hojsak, dipl. ing.
Hela Irha, mag. phys.-geophys.
Tomislav Kozarić, dipl. ing.
Ante Koštić, mag. ing. cheming.
dr. sc. Tanja Likso
Tomislav Lončar, dipl. ing. geol.
Vjeran Magjarević, dipl. ing.
Ivana Marinović, mag. phys.-geophys.
Josip Meštrić, mag. phys.-geophys.
Domagoj Mihajlović, dipl. ing.
Krunoslav Mikec, dipl. ing.
Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing.
Matija Polančec, prof. soc.
Goran Purić, dipl. ing.
Ivana Sakač, mag. phys.-geophys.
mr. sc. Kornelija Špoler Čanić
 Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ................................................................................................................................................ 7

Sinoptička situacija (Tomislava Hojsak, dipl. ing.) ......................................................................... 7
Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ........................................................................................ 9
Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (Ivana Marinović, mag. phys.-geophys.) .................................. 14
Temperatura mora (Hela Irha, mag. phys.-geophys.) .................................................................. 18

HIDROLOŠKE PRILIKE .............................................................................................................................................. 20

Površinske vode (Tomislav Lončar, dipl. ing. geol.) ...................................................................... 20
Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ............................................................................................. 24

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 26

Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. ing.) ..................................................... 26
Onečišćenje zraka i oborine (Ante Koštić, mag. ing. cheming.) ................................................. 28
Masena koncentracija lebdećih čestica na RC Puntijarka (Goran Purić, dipl. ing.) ................ 30

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Lidija Cvitan) ........................................................................................... 31

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (Josip Meštrić, mag. phys.-geophys.) ......................................................... 33

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI

U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U SIJEČNJU 2024. GODINE
(Ivana Sakač, mag. phys.-geophys.)........................................................................................................................ 37

PRODOR HLADNOG ZRAKA 19. SIJEČNJA (Tomislava Hojsak, dipl. ing.)....................................................... 40

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI (mr. sc. Kornelija Špoler Čanić).......................................................................... 45


VREMENSKE PRILIKE
Sinoptička situacija
Tomislava Hojsak, dipl. ing.
Vrijeme u siječnju obilježila su dva izražena hladna
prodora sa snijegom u unutrašnjosti te jakom i olujnom
burom na moru. Prvi je bio posljedica premještanja
sredozemne ciklone, a drugi prolaska frontalnog po-
remećaja. Hladnoća se neko vrijeme zadržala i tijekom
stabilnijih razdoblja koja su uslijedila nakon promjene
vremena.
Slika 1. Prizemna sinoptička situacija
7. siječnja 2024. u 00 UTC,
(izvor Njemačka meteorološka služba – DWD).
Slika 3. Akumulirana 24-satna oborina procijenjena iz radar-
skih mjerenja za 6. siječnja 2024.
BILTEN 1/2024.
No u siječnju je bilo i iznadprosječno toplih ili ba-
rem prosječno toplih razdoblja s promjenjivim vreme-
nom, posljedicom premještanja frontalnih sustava pre-
ko naših krajeva unutar polja sniženog ili izjednačenog
tlaka zraka. Ciklone su se tada kretale većinom preko
sjeverne Europe, a po visini su u zapadnoj struji prola-
zile doline. Uslijed jačanja jugozapadnog vjetra i juga
temperatura zraka je u pojedine dane znatno porasla
iznad prosjeka. Iznadprosječno toplo vrijeme u prvo-
me tjednu siječnja bilo je posljedica dotoka razmjerno
vlažnog i toplog oceanskog zraka prilikom premješta-
nja oslabljenih fronti koje su donosile uglavnom manju
količinu kiše ili tek poneki jači pljusak, primjerice 1. si-
ječnja kada je grmljavine bilo čak i u unutrašnjosti.
Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa,
7. siječnja 2024. u 00 UTC,
(izvor Njemačka meteorološka služba –DWD)
Prvu izraženu promjenu vremena donijela je dubo-
ka dolina s vlažnim i hladnim zrakom koja se u zapadno
Sredozemlje spustila 5. siječnja. Na pripadnoj fronti pri
tlu produbila se ciklona čijim je primicanjem na Jadra-
Slika 4. Satelitska snimka u vidljivom dijelu spektra, MSG HRV
RGB, 16. siječnja 2024. u 10:00 UTC (izvor EUMETSAT);
žuta boja - magla i/ili niski oblaci pri tlu
7
BILTEN 1/2024.
Slika 5. Prizemna sinoptička situacija
18. siječnja 2024. u 00 UTC,
(izvor Njemačka meteorološka služba – DWD).
Slika 7. Satelitska snimka u vidljivom dijelu spektra, MSG HRV
RGB, 20. siječnja 2024. u 10:00 UTC (izvor EUMETSAT);
tirkizna boja - snijeg na tlu
Slika 8. Prizemna sinoptička situacija
23. siječnja 2024. u 00 UTC,
(izvor Njemačka meteorološka služba – DWD).
8
Slika 6. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa,
18. siječnja 2024. u 00 UTC,
(izvor Njemačka meteorološka služba – DWD)
nu zapuhalo jako i olujno jugo, a južnim strujanjem na
njenoj prednjoj strani jačao je dotok vlažnog zraka. 6.
siječnja ciklonina topla fronta donijela je obilnu kišu u
zapadne predjele, a ulaskom ciklone u Jadran u Dalma-
ciji je bilo i jačih pljuskova s grmljavinom. Na sjevernom
Jadranu u takvim okolnostima vjetar je okrenuo na jaku
i olujnu buru te je počeo pritjecati hladniji zrak sa sjeve-
ra kontinenta. Hladna advekcija nastavila se i 7. siječnja,
na stražnjoj strani ciklone. Na kopnu je zapuhao sjeve-
roistočni vjetar, dok se bura proširila duž obale. Kiša je
najprije u gorju prešla u snijeg, a krajem dana i u nizina-
ma uz stvaranje tanjeg snježnog pokrivača.
Temperatura je nastavila padati i 8. siječnja pri-
likom jačanja ogranka anticiklone sa sjevera te se u
unutrašnjosti spustila ispod 0 °C. Hladan i vlažan zrak
zadržavao se još nekoliko dana unutar prostrane do-
Slika 9. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa,
23. siječnja 2024. u 00 UTC,
(izvor Njemačka meteorološka služba – DWD)
 BILTEN 1/2024.

line, no oborina je slabjela kako je ciklona u južnom
Jadranu polako odmicala na jugoistok. U mnogim mje-
stima u unutrašnjosti dani su bili studeni. Krajem prve
dekade oslabjela je i bura te je došlo do razvedravanja
pod utjecajem ogranka anticiklone. Vrijednosti jutar-
nje temperature na kopnu spustile su se i do -10 °C,
a negativne su bile i ponegdje na obali. Utjecaj polja
povišenog tlaka trajao je do sredine siječnja, a po stra-
žnjoj strani doline i dalje je pritjecao hladan zrak te se
zadržalo razmjerno hladno, ali stabilno vrijeme.
Od 15. siječnja pa do kraja druge dekade trajalo
je još jedno razdoblje nestabilnog vremena, tijekom
kojeg je pozitivno odstupanje temperature bilo manje
izraženo. Prostrana termobarička dolina spustila se nad
sjevernu Europu pa je strujanje nad našim krajevima
prešlo najprije u zapadno, a 17. siječnja i u jugozapad-
no. 18. siječnja u toplome sektoru ciklone sa središtem
kod sjeverne Francuske pojačao je dotok toplog i vlaž-
nog zraka.Temperatura je pritom u Slavoniji porasla i do
21 °C, a obilne kiše bilo je na širem riječkom području.
19. siječnja hladan zrak prodro je s frontalnim po-
remećajem koji se naglo spustio sa sjeverozapada i vrlo
brzo se premjestio preko Hrvatske. Po visini je bila izra-
žena hladna advekcija prilikom premještanja doline.
Temperatura se u samo 12 sati pri tlu spustila sa 7,6 °C
na 0,8 °C. Kiša je u takvim okolnostima brzo prešla u
snijeg, te je u unutrašnjosti palo između 5 i 15 cm, u
Gorskoj Hrvatskoj i više od 20 cm. Iza fronte jačao je
ogranak anticiklone sa zapada te je zapuhao jak sjeve-
roistočni i sjeverni vjetar, u gorju s olujnim udarima. Na
Jadranu je naglo zapuhala jaka i olujna bura, pod Vele-
bitom s orkanskim udarima. Snijega je bilo i u unutraš-
njosti Istre, Dalmacije, na obali sjevernog Jadrana te na
nekim otocima (Cres i Krk).
Već idući dan razvedrilo se pod utjecajem antici-
klone i vjetar je počeo slabjeti. Stoga se u prvim dani-
ma treće dekade temperatura na kopnu ujutro spustila
na vrijednosti od -14 do -8 °C, na dijelovima sjevernog
Jadrana na -4 do 1, a drugdje na moru na 2 do 7 °C.
Utjecaj polja povišenoga tlaka zraka zadržao se do kra-
ja siječnja te je uslijedilo stabilnije razdoblje. Povreme-
no je po visini ojačao greben s toplijim zrakom, a po
njegovom rubu povremeno je stizala i manja količina
vlažnog zraka. Temperatura zraka je stoga porasla, čak
i iznad prosjeka, no jutarnja je i dalje većinu dana bila
niža od 0 °C. U takvim okolnostima je nailaskom doline
23. siječnja u jutarnjim satima na kopnu padala pothla-
đena kiša.
Klimatološka analiza
dr. sc. Tanja Likso
Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka
u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u ras-
ponu od 0,6 °C (Križevci, Zagreb-Maksimir) do 2,2 °C
(Zavižan). Na svim postajama temperatura zraka bila je
viša od prosječne.
Na većini analiziranih postaja apsolutna maksi-
malna temperatura zraka bila je iznad prosjeka (1991. –
2020.), a odstupanja su se nalazila u rasponu od -0,3 °C
(Parg) do 6,0 °C (Slavonski Brod). Usporedba s raspo-
loživim nizom analiziranih postaja pokazuje da je u si-
ječnju 2024. u Slavonskom Brodu zabilježena rekordna
vrijednost apsolutne maksimalne temperature zraka
(Tablica 1), odnosno apsolutna maksimalna temperatu-
ra zraka u Slavonskom Brodu je 18. siječnja premašila
najveću vrijednost apsolutne maksimalne temperature
zraka za siječanj u raspoloživom nizu dotične postaje.

°C
ZAGREB-MAKSIMIR (1926. − 2022.) SPLIT-MARJAN (1948. − 2022.) RIJEKA (1948. − 2022.)
°C °C
18 18 18
16 16 16
14 14 14
12 12 12
10 10 10
8 8 8
6 6 6
4 4 4
2 2 2
0 0 0
-2 -2 -2
-4 -4 -4
-6 -6
-6
-8 -8
-8
-10 -10
-10
-12 -12
-12
-14 -14
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 -14
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani dani
dani
- -
t t +σ t +2σ
- - -
t t -σ t +2σ

Slika 10. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Maksimir, Split-Marjan i Rijeku za SIJEČANJ 2024. godine
−
u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t ) i standardnim devijacijama (σ).
Meteorološki podaci s GMP Zagreb-Maksimir za razdoblje od 1926. do 1960. nisu prošli postupak kontrole kvalitete prema današnjim standardima.

9
BILTEN 1/2024.

Kategorizacija zasnovana na razdiobi percentila
pokazuje da su temperaturne prilike u siječnju 2024.
opisane sljedećim kategorijama: toplo (veći dio istočne
Hrvatske, Kvarner, gorska Hrvatska te sjeverna i sred-
nja Dalmacija), normalno (središnja Hrvatska i veći dio
Istre) i vrlo toplo (južna Dalmacija i područje Raba).
Početak siječnja 2024. obilježile su iznadprosječ-
ne srednje dnevne temperature zraka i to je razdoblje
trajalo od 6 do 7 dana. Nakon razdoblja pozitivnih ano-
malija uslijedila je izmjena kratkotrajnih razdoblja ne-
gativnih odnosno pozitivnih anomalija. Kraj siječnja na
većem broju analiziranih postaja obilježile su iznadpro-
sječne srednje dnevne temperature zraka i to je raz-
doblje trajalo od 9 do 11 dana.
U siječnju 2024. najveća pozitivna odstupanja
srednje dnevne temperature zraka u odnosu na više-
godišnji prosjek (1991. – 2020.) kretala su se od 6,4 °C
(Dubrovnik, 6. siječnja) do 12,1 °C (Ogulin, 18. siječnja).
Najveće negativno odstupanje srednje dnevne tempe-
rature bilo je u Osijeku i Ogulinu (11. siječnja) kada je

Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za SIJEČANJ 2024. i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja.
Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Vrijednost najviše Datum kada

Datum kada je Vrijednost naj-
Godina od izmjerene tempera- je postignuta
Naziv postignuta najviša više izmjerene
kada su ture (°C) u siječnju vrijednost naj-
meteorološke vrijednost temperature
raspoloživi (do 2023.) u raz- više izmjerene
postaje (* označava nepot- zraka (°C)
podaci doblju od kada su temperature
puni niz) u siječnju 2024.
raspoloživi podaci u siječnju 2024.
Dubrovnik 1961. 19,2 2. 1. 2022.* 18,5 4. 1.
Senj 1948. 20,3 20. 1. 1974.* 18,4 18. 1.
Šibenik 1949. 21,4 31. 1. 1989. 17,6 26. 1.
Slavonski Brod 1963. 19,5 5. 1. 2022. 20,5 18. 1.
Rijeka 1948. 20,0 20. 1. 1974. 15,8 25. 1.
Karlovac 1949. 19,3 7. 1. 2001. 18,2 4. 1.
Osijek 1899. 19,0 11. 1. 1903.* 18,4 18. 1.
Hvar 1858. 19,6 30. 1. 1949.* 18,9 18. 1.
Pazin 1961. 21,4 31. 1. 1989. 15,5 25. 1.
Split - Marjan 1948. 17,4 20. 1. 1974. 16,5 6. 1.
Ogulin 1949. 19,8 17. 1. 2011. 15,6 5. 1.
Komiža 1981. 20,2 10. 1. 2016. 19,9 18. 1.
Sisak 1949. 21,4 7. 1. 2001. 18,1 18. 1.
23. 1. 1985.,
Daruvar 1978. 18,8 18,5 18. 1.
5. 1. 2022.
Mali Lošinj 1961. 17,4 20. 1. 2007. 15,4 18. 1.
Poreč 1981. 16,6 19. 1. 2014.* 14,8 5. 1.
Zagreb - Maksimir 1949. 19,4 7. 1. 2001. 15,7 4. 1.
Bjelovar 1949. 18,0 1. 1. 2023. 15,6 4. i 18. 1.
Varaždin 1949. 19,1 29. 1. 2002. 15,1 3. 1.
Gospić 1872. 16,0 19. 1. 2007.* 14,3 18. 1.
Lastovo 1948. 19,3 15. 1. 1993.* 18,4 18. 1.
Zadar 1961. 17,4 10. 1. 2016. 17,1 3. 1.
Parg 1950. 17,8 29. 1. 2002.* 11,0 4. 1.
Puntijarka 1981. 14,1 29. 1. 2002. 9,4 31. 1.
Zavižan 1953. 13,0 1. 1. 2022.* 9,4 31. 1.

10
 BILTEN 1/2024.

Slika 11. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec SIJEČANJ 2024. od prosječnih vrijednosti (1991. − 2020.)

Slika 12. Odstupanje mjesečne količine oborine (izražene u %) za mjesec SIJEČANJ 2024. od prosječnih vrijednosti (1991. − 2020.)

11
BILTEN 1/2024.

°C ZAGREB-MAKSIMIR mm °C OSIJEK mm
25 90 25 90
20 80 20 80

15 70 15 70
10 60 10 60
5 50 5 50
0 40 0 40
-5 30 -5 30
-10 20 -10 20
-15 10 -15 10
-20 0 -20 0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani dani

°C RIJEKA mm °C OGULIN mm
25 90 25 90
20 80 20 80
15 70 15 70
10 60 10 60
5 50 5 50
0 40 0 40
-5 30 -5 30
-10 20 -10 20
-15 10 -15 10
-20 0 -20 0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani dani

°C SPLIT-MARJAN mm °C DUBROVNIK mm
25 90 25 90
20 80 20 80
15 70 15 70
10 60 10 60
5 50 5 50
0 40 0 40
-5 30 -5 30
-10 20 -10 20
-15 10 -15 10
-20 0 -20 0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani dani

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne količine

temperature zraka (°C) temperature zraka (°C) oborine (mm)

Slika 13. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za SIJEČANJ 2024. godine

12
 BILTEN 1/2024.

°C ZAGREB-MAKSIMIR °C OSIJEK
18 18
16 16
14 14
12 12
10 10
8 8
6 6
4 4
2 2
0 0
-2 -2
-4 -4
-6 -6
-8 -8
-10 -10
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani dani

°C RIJEKA °C OGULIN
18 18
16 16
14 14
12 12
10 10
8 8
6 6
4 4
2 2
0 0
-2 -2
-4 -4
-6 -6
-8 -8
-10 -10
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani dani

°C SPLIT-MARJAN °C DUBROVNIK
18 18
16 16
14 14
12 12
10 10
8 8
6 6
4 4
2 2
0 0
-2 -2
-4 -4
-6 -6
-8 -8
-10 -10
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani dani

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

Slika 14. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za
razdoblje 1991. − 2020. za SIJEČANJ 2024. godine

13
BILTEN 1/2024.
Tablica 2. Izvanredno topli dani za postaju Zagreb-Maksimir,
SIJEČANJ 2024.
ZAGREB-MAKSIMIR - izvanredno topli dani
Izvanredno topli dani 18. 1.
Srednja dnevna temperatura zraka (°C) 11,3
Srednja dnevna temperatura zraka (°C), 13,4
raspoloživi niz (1926. – 2023.) 1939.
srednja dnevna temperatura zraka bila 8,5 °C niža od
višegodišnjeg prosjeka (1991. – 2020.).
Srednje mjesečne maksimalne temperature zraka
u siječnju 2024. bile su u rasponu od 1,6 °C na Zavižanu
do 14,8 °C u Komiži. Pozitivne anomalije srednje mje-
sečne maksimalne temperature zraka obilježile su sije-
čanj 2024. na svim postajama uključenim u ovu analizu.
Drugim riječima, usporedba s višegodišnjim prosjekom
(1991. – 2020.) pokazuje da su srednje mjesečne mak-
simalne temperature zraka bile iznad prosjeka, a od-
stupanja su se kretala od 1,2 °C u Poreču do 3,4 °C u
Gospiću. Apsolutni temperaturni maksimumi bili su u
rasponu od 9,4 °C (Puntijarka i Zavižan, 31. siječnja) do
20,5 °C (Slavonski Brod, 18. siječnja).
Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u
siječnju 2024. bile su u rasponu od -4,1 °C na Zaviža-
nu do 8,9 °C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji
prosjek (1991. – 2020.) srednje mjesečne minimalne
temperature zraka bile su na većem broju analiziranih
postaja ispod navedenog prosjeka. Odstupanja sred-
nje mjesečne minimalne temperature zraka u siječnju
2024. bila su u rasponu od 1,0 °C (Varaždin) do 2,0 °C
(Zavižan). Apsolutni temperaturni minimumi nalazili su
se u rasponu od -13,6 °C u Varaždinu (21. siječnja) do
3,9 °C u Lastovu (13. siječnja).
Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura
zraka provedena je na podacima s postaja Zagreb-Mak-
simir, Rijeka i Split-Marjan. Dobiveni rezultati poka-
zuju da postaja Rijeka nije imala izvanrednih srednjih
dnevnih temperatura u siječnju 2024., dok su postaje
Zagreb-Maksimir i Split-Marjan imale jedan dan u ka-
tegoriji izvanredno toplih dana (18. siječnja). Za postaju
Split-Marjan 18. siječnja 2024. ujedno je i u kategoriji
rekordno toplih dana jer je srednja dnevna temperatura
za taj dan premašila najveću srednju dnevnu tempera-
turu zraka na dan 18. siječnja u raspoloživom nizu po-
staje Split-Marjan.
Usporedba s višegodišnjim prosjekom (1991. –
2020.) pokazuje da se količine oborine za siječanj 2024.
nalaze u rasponu od 44 % višegodišnjeg prosjeka Zadar
(33,7 mm) do 212 % Rijeka (266,3 mm).
Kategorizacija zasnovana na razdiobi percentila
pokazuje da su u siječnju 2024. na većini postaja pre-
vladavale normalne oborinske prilike. U pojedinim di-
14
Tablica 3. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju
Split-Marjan, SIJEČANJ 2024.
Rekordno topli dani su posebno označeni (crveno).
SPLIT-MARJAN - izvanredno topli dani
Izvanredno topli dani 18. 1.
Srednja dnevna temperatura zraka (°C) 14,9
Srednja dnevna temperatura zraka (°C), 14,6
raspoloživi niz (1948. – 2023.) 2014.
jelovima Dalmacije (Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik)
zabilježene su sušne prilike. U Istri, dijelu Gorskog ko-
tara, Varaždinu i Zagrebu bilo je kišno, a na riječkom
području siječanj je bio vrlo kišan.
Broj dana sa snježnim pokrivačem – 1 cm u siječ-
nju 2024. bio je u rasponu od 1 dan (Senj) do 25 dana
(Zavižan). Maksimalna visina snježnog pokrivača bila je
u rasponu od 3 cm (Pazin i Senj) do 29 cm (Zavižan).
Usporedba dnevnih količina oborine razmatranih
postaja pokazuje da je 1. siječnja postaja Rijeka ima-
la najveću dnevnu količinu oborine (85,5 mm) koja
je ujedno imala i najveću mjesečnu količinu oborine
(266,3 mm, siječanj 2024.).
Na svim razmatranim postajama broj sati sijanja
Sunca premašio je višegodišnji prosjek (1991. – 2020.)
za siječanj. Spomenute anomalije za siječanj 2024. na-
laze se u rasponu od 19,3 sata u Šibeniku gdje je zabi-
lježeno ukupno 151,8 sati sijanja Sunca do 49,8 sati u
Osijeku gdje mjesečna suma sijanja Sunca iznosi 113,7
sati.
Na gotovo svim analiziranim postajama srednja
mjesečna naoblaka za siječanj 2024. bila je manja od
višegodišnjeg prosjeka (1991. – 2020.) dok je u Hvaru
bila jednaka prosjeku. Broj vedrih dana u siječnju 2024.
bio je u rasponu od 3 dana (Slavonski Brod) do 11 dana
(Dubrovnik i Lastovo). Na svim analiziranim postajama
broj vedrih dana u siječnju 2024. bio je za 1 do 6 dana
veći od višegodišnjeg prosjeka za siječanj. S druge stra-
ne, broj oblačnih dana u siječnju 2024. kretao se od 6
dana u Osijeku, Lastovu i Dubrovniku do 13 dana u Par-
gu. Na većini razmatranih postaja broj oblačnih dana u
siječnju 2024. bio je za 1 do 8 dana manji od višegodiš-
njeg prosjeka (1991. – 2020.) za siječanj.
Praćenje kišnih i sušnih uvjeta
Ivana Marinović, mag. phys.-geophys.
U siječnju 2024. godine kišni i sušni uvjeti na dnev-
noj skali analizirani su na 30 postaja u Hrvatskoj tako
što su kumulativne količine oborine od početka do
kraja siječnja uspoređene s teorijskim percentilima, koji
su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti
količina oborine za siječanj iz 40-godišnjeg razdoblja
(1981. – 2020.). Analizirana su i trajanja sljedova kišnih

i sušnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, ma-
njom i većom od 1 mm.
Tijekom siječnja zabilježeno je po četiri ili pet kiš-
nih razdoblja na većini analiziranih postaja. Po tri kišna
razdoblja zabilježena su na postajama Pazin, Rab, Ma-
karska i Lastovo, a njih sedam bilo je na postaji Split.
Kišna razdoblja trajala su uglavnom jedan ili dva dana,
rjeđe po tri ili četiri dana, dok su najdulja kišna razdoblja
zabilježena na postajama Gospić (osam dana), Zavižan,
Senj, Rab i Ogulin (po šest dana). Najveća dnevna ko-
ličina oborine izmjerena je 1. siječnja na postaji Rijeka,
85,5 mm, a to je 70 % prosječne količine oborine za
siječanj na toj postaji.
ekstremno kišno
vrlo kišno
kišno
Slika 15. Kumulativne količine oborine (mm) za SIJEČANJ 2024., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan,
Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.
BILTEN 1/2024.
Sušna razdoblja bila su različitog trajanja. Na anali-
ziranim postajama bilo je barem jedno sušno razdoblje
u trajanju od sedam dana ili duže, a ono najdulje od 13
dana zabilježeno je na postaji Lastovo.
Iako je u prvoj dekadi siječnja oborina bila učesta-
la, prevladavale su normalne oborinske prilike (percen-
til 25 do 75). Na većini postaja središnje i gorske Hrvat-
ske te u Pazinu dominirale su kišne (percentil 75 do 90),
na postajama Varaždin i Parg vrlo kišne (percentil 90
do 98), a u Rijeci čak ekstremno kišne prilike (percentil
veći od 98).
kum. oborina sušno
vrlo sušno
normalno
ekstremno sušno
15
BILTEN 1/2024.
Oborina je izostala na početku druge dekade si-
ječnja, no pred kraj dekade bila je izražena. Na veći-
ni postaja prevladavale su normalne oborinske prilike.
Kišno je bilo u dijelu središnje i gorske Hrvatske, u Pa-
zinu te na otocima Visu i Lastovu, dok je vrlo kišno bilo
na postajama Varaždin, Parg i Rijeka.
Treću dekadu siječnja obilježili su dani bez obo-
rine. U skladu s tim prevladale su normalne oborinske
prilike. Kišno je bilo u manjem dijelu središnje i gorske
Hrvatske te u Pazinu, a vrlo kišno na postajama Parg i
Rijeka.
ekstremno kišno
vrlo kišno
umjereno kišno
Slika 16. Standardizirani oborinski indeks (SPI) za SIJEČANJ 2024., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku,
Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik za različite vremenske skale (1, 2, 3, 6, 9, 12, 18 i 24 mjeseca).
16
U konačnici, siječanj je na postajama Zadar, Šibe-
nik, Ploče i Dubrovnik ocijenjen kao sušan (percentil 10
do 25), na postajama Varaždin, Zagreb-Maksimir, Parg,
Ogulin i Pazin kao kišan (percentil 75 do 90), na postaji
Rijeka kao vrlo kišan (percentil 90 do 98), a na preosta-
lih 20 postaja kao normalan (percentil 25 do 75).
Najveća mjesečna količina oborine i najveće pozi-
tivno odstupanje od prosjeka za siječanj zabilježeni su
na postajama Rijeka, 266,3 mm (117 %) i Parg, 195,1 mm
(64 %). Najmanje oborine i ujedno najveće negativno
odstupanje od prosjeka za siječanj bilo je na postajama
Šibenik, 31,3 mm (-53 %) i Zadar, 33,7 mm (-54 %).
umjereno sušno
normalno vrlo sušno
ekstremno sušno

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od
1, 2, 3, 6, 9, 12, 18 i 24 mjeseca
U siječnju 2024. godine kišni i sušni uvjeti na mje-
sečnoj i višemjesečnoj skali u Hrvatskoj analizirani su
pomoću standardiziranog oborinskog indeksa (SPI)
koji ukazuje na odstupanje oborine (na pojedinoj vre-
menskoj skali) od medijana za iznose standardne devi-
jacije. Za proračun SPI-a korišteni su podaci o količini
oborine iz klimatološkog razdoblja (1981. – 2020.) te iz
aktualnog mjeseca i prethodna 23 mjeseca na 30 glav-
nih meteoroloških postaja. Prema klasifikacijskoj skali,
ocjenjuje se intenzitet kišnih/sušnih prilika: od normal-
nih do umjereno, vrlo i ekstremno kišnih/sušnih prilika.
U siječnju su (SPI 1) prevladavale normalne obo-
rinske prilike u cijeloj Hrvatskoj, izuzev na području Ri-
jeke i Parga gdje je bilo umjereno kišno. U skladu s tim,
vrijednost SPI 1 bila je najmanja na postaji Dubrovnik,
-0,78, a najveća na postaji Rijeka, 1,49, a to je na granici
s klasom vrlo kišno.
Normalne oborinske prilike prevladavale su u za-
dnja dva mjeseca (SPI 2, prosinac i siječanj) u većini Hr-
vatske. Najveći suficit oborine zabilježen je na riječkom
području gdje je bilo umjereno kišno, a najveći defi-
cit na dubrovačkom području, gdje je bilo vrlo sušno.
Shodno tomu, vrijednosti SPI 2 bile su u rasponu od
-1,53 (Dubrovnik) do 1,25 (Rijeka).
Slika 17. Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog indeksa (SPI 1) za SIJEČANJ 2024.
te pripadni histogram koji ukazuje na udio teritorija Hrvatske zahvaćen pojedinom klasom SPI.
BILTEN 1/2024.
Tijekom zadnja tri mjeseca (SPI 3, od studenog
do siječnja) normalne oborinske prilike dominirale su
u Hrvatskom primorju, dok je u kontinentalnom dijelu
Hrvatske bilo uglavnom umjereno kišno. Najmanja vri-
jednost SPI 3 zabilježena je u Dubrovniku, -1,32, a to je
u klasi umjereno sušno, dok je najveća bila u Bjelovaru,
1,85, a to je u klasi vrlo kišno.
U proteklih šest mjeseci (SPI 6, od kolovoza do si-
ječnja) u Hrvatskoj su prevladavale normalne oborinske
prilike. Pri tomu je najveći suficit oborine zabilježen na
području Rijeke i Parga, gdje je bilo ekstremno kišno, a
najveći deficit na dubrovačkom području, gdje je bilo
vrlo sušno. Najmanja i najveća vrijednost SPI i na ovoj
skali bila je u Dubrovniku (-1,70) i Rijeci (2,38).
Normalne oborinske prilike dominirale su na
9-mjesečnoj skali (SPI 9, od svibnja do siječnja) u većini
Hrvatske, pri čemu je u dijelu središnje i gorske Hrvat-
ske te u Istri bilo umjereno kišno. Najveći suficit obo-
rine i najveći SPI i na ovoj vremenskoj skali zabilježen
je na području Parga (2,64) i Rijeke (2,38), gdje je bilo
ekstremno kišno. Najmanja vrijednost SPI 9 zabilježena
je u Dubrovniku, -1,04, a to je u klasi umjereno sušno.
Oborinske prilike na godišnjoj skali (SPI 12) bile su
slične onima na 9-mjesečnoj skali. Vrijednosti SPI 12
bile su između -1,42 (Dubrovnik) i 2,09 (Rijeka, Parg).
17
BILTEN 1/2024.

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI ci DHMZ-a (www.meteo.hr) za praćenje kišnih i sušnih

uvjeta dostupan je standardizirani oborinski evapotran-
Vrijednosti SPI Klasa spiracijski indeks – SPEI.
≥2 Ekstremno kišno
1.5 do 1.99 Vrlo kišno Temperatura mora
1.0 do 1.49 Umjereno kišno
-0.99 do 0.99 Normalno Hela Irha, mag. phys.-geophys.
-1.0 do -1.49 Umjereno sušno
-1.5 do -1.99 Vrlo sušno Za siječanj 2024. godine napravljena je statistič-
ka obrada i analiza podataka površinske temperature
≤ -2 Ekstremno sušno
mora izmjerene na četiri postaje u sklopu mreže posta-
ja za klasično mjerenje površinske temperature mora
Na skali od 18 mjeseci na području Rijeke, Gorskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (Rab, Hvar, Split
kotara i središnje Hrvatske bilo je ekstremno kišno, u i Komiža). Mjerna postaja Rab nalazi se na sjevernom,
ostatku kontinentalne Hrvatske uglavnom umjereno a mjerne postaje Hvar, Split i Komiža na srednjem Ja-
kišno i vrlo kišno, a u Hrvatskom primorju uglavnom dranu.
normalno. Minimalna vrijednost SPI 18 zabilježena je Kako bi analizirali površinsku temperaturu mora
na postaji Dubrovnik (-1,41), a maksimalna na postaji usporedili smo aktualne podatke za siječanj 2024. go-
Parg (2,79). dine sa standardnim klimatskim normalama. Zbog opa-
Na najdužoj skali (24 mjeseca) prevladavale su ženih klimatskih promjena, od siječnja 2023. godine u
normalne i umjereno kišne oborinske prilike. Ipak, na upotrebi je nova standardna klimatska normala koja
području Zagreba, Rijeke i Gorskog kotara bilo je vrlo obuhvaća period od 1991. do 2020. godine umjesto
kišno, a na jugu Hrvatske umjereno sušno i vrlo sušno, dosadašnje normale 1981. – 2010. Za siječanj 2024. ko-
pri čemu su, pod utjecajem povećane temperature zra- ristili smo obje klimatske normale, 1981. – 2010. i 1991.
ka, pojedini dijelovi ocijenjeni čak kategorijom ekstre- – 2020., s naglaskom na novu normalu. Budući da na
mno sušno. Vrijednost SPI 24 bila je u rasponu od -1,63 postaji Komiža mjerenja površinske temperature mora
(Dubrovnik) do 1,86 (Parg, Ogulin). postoje od 1991. godine, za tu postaju je za usporedbu
Napomena: sa starom normalom uzeto razdoblje od 1991. do 2010.
Od siječnja 2023. za praćenje kišnih i sušnih prilika godine.
koristi se novo referentno razdoblje 1981. – 2020. te je Srednja mjesečna površinska temperatura mora
iz analize izuzeta postaja Knin. Dodatno, na web strani- u siječnju 2024. bila je najviša na postaji Komiža te je

Tablica 5. Srednja mjesečna površinska temperatura mora za klimatsku normalu 1981. – 2010. (TKLIM 1981. – 2010., sred) u usporedbi
sa srednjom mjesečnom temperaturom u SIJEČNJU 2024. godine (T2024., sred) za analizirane postaje Rab, Split, Hvar i Komiža te
izračunatim razlikama.

Rab Split Hvar Komiža*

T2024., sred 13,3 14,3 14,8 15,1

TKLIM 1981. – 2010., sred 10,7 12,1 13,6 14,4

T2024., sred – TKLIM 1981. – 2010., sred 2,6 2,2 1,2 0,7
*za mjernu postaju Komiža promatrano klimatološko razdoblje je 1991. – 2010. godina

Tablica 6. Srednja mjesečna površinska temperatura mora za klimatsku normalu 1991. – 2020. (TKLIM 1991. – 2020., sred) u usporedbi sa
srednjom mjesečnom temperaturom u SIJEČNJU 2024. godine (T2024., sred) za analizirane postaje Rab, Split, Hvar i Komiža te izraču-
natim razlikama.

Rab Split Hvar Komiža*

T2024., sred 13,3 14,3 14,8 15,1

TKLIM 1991. – 2020., sred 11,2 12,5 13,8 14,5

T2024., sred – TKLIM 1991. – 2020., sred 2,1 1,8 1,0 0,6

18
 BILTEN 1/2024.

iznosila 15,1 °C, a najniža na Rabu s iznosom od 13,3 °C.
Odstupanja srednjih mjesečnih površinskih temperatu-
ra mora od klimatske normale 1981. – 2010. (Tablica
5) bila su pozitivna za sve analizirane postaje te su se
kretala od +0,7 °C (Komiža) do +2,6 °C (Rab). S druge
strane, u odnosu na klimatsku normalu 1991. – 2020.
(Tablica 6) odstupanja srednje površinske temperature
mora u siječnju su u rasponu od +0,6 °C (Komiža) do
+2,1 °C (Rab).
Zimi je srednji Jadran topliji od sjevernog, što i
potvrđuju dobiveni rezultati. Isto tako, površinski sloj
mora topliji je na postajama koje su udaljenije od oba-
le srednjeg Jadrana (Hvar i Komiža) nego na postaji na
obali (Split).
Najviše srednje dnevne površinske temperature
mora i terminski maksimumi za sve analizirane postaje
zabilježeni su na početku siječnja. S druge strane, mini-
mumi srednjih dnevnih površinskih temperatura mora,
kao i terminski minimumi zabilježeni su u zadnjoj de-
kadi siječnja (Slika 18, Tablica 7 i 8). Sve četiri postaje
imaju isključivo pozitivna odstupanja srednjih dnevnih
temperatura površine mora od klimatološkog srednja-
ka, a pritom je najveće odstupanje od nove klimatske
normale zabilježeno na postaji Rab, 1. siječnja 2024. i
iznosilo je +2,8 °C. Iz dobivenih rezultata možemo za-
ključiti da je u siječnju temperatura površinskog sloja
mora bila iznadprosječna na svim promatranim posta-
jama.

Tablica 7. Minimalne i maksimalne vrijednosti srednjih dnevnih površinskih temperatura mora u SIJEČNJU 2024. godine

Rab Split Hvar Komiža

12,0 12,8 13,7 14,6

T2024., min
(20. 1. 2024.) (28. 1. 2024.) (31. 1. 2024.) (20. 1. 2024.)

14,4 15,3 15,9 15,8

T2024., maks
(1. 1. 2024.) (7. 1. 2024.) (3. 1. 2024.) (1. 1. 2024.)

Slika 18. Srednje dnevne vrijednosti površinske temperature mora u Rabu, Splitu, Hvaru i Komiži u SIJEČNJU 2024. godine (T2024.)
u usporedbi sa srednjim dnevnim vrijednostima površinske temperature mora u siječnju za klimatsku normalu 1981. – 2010.
(TKLIM 1981. – 2010., sred) označenu crvenom punom linijom te za klimatsku normalu 1991. – 2020 (TKLIM 1991. – 2020., sred) označenu
zelenom punom linijom. Pozitivno i negativno odstupanje (T2024.) od (TKLIM 1991. – 2020., sred) osjenčano je crvenom, odnosno plavom
bojom. Granice jedne i dvije standardne devijacije (σ) od klimatološkog srednjaka prikazane su crtkanim crvenim i plavim linijama.

19
BILTEN 1/2024.

Tablica 8. Pregled terminskih minimuma i maksimuma u SIJEČNJU 2024. godine te apsolutni terminski ekstremi u siječnju
za pojedinu postaju otkada postoje mjerenja.

Rab Split Hvar Komiža

1962. – 2024. 1960. – 2024. 1964. – 2024. 1991. – 2024.

14,8 15,8 16,1 15,8

Tmaks
1. 1. 2024. 7. 1. 2024. 3. 1. 2024. 1. 1. 2024.
11,1 12,4 13,4 14,5
Tmin
30. 1. 2024. 28. 1. 2024. 31. 1. 2024. 21. 1. 2024.
14,8 16,8 16,6 16,9
Taps, maks
1. 1. 2024. 14. 1. 2023. 2. 1. 2021. 1. 1. 2023.
6,6 7,0 10,5 12,7
Taps, min
5. 1. 2002. 18. 1. 1982. 31. 1. 1966. 6. 1. 2022.

Pregledom apsolutnih terminskih ekstrema po- najmanjih prosječnih vrijednosti na donjem toku Save
vršinske temperature mora u siječnju otkada postoje s najmanjom vrijednosti od 93 % na području Županje,
mjerenja na odabranim postajama uočeno je da je na uspoređujući s prosječnim vrijednostima za promatrani
postaji Rab premašen dosadašnji apsolutni terminski mjesec u razdoblju od 1991. do 2020.
maksimum te sad iznosi 14,8 °C (Tablica 8). Što se tiče
Porječja Drave, Dunava i Mure popratile su češće
srednje mjesečne temperature površinskog sloja mora,
oscilacije vodostaja, uz izostanak drugog većeg vod-
na postaji Rab siječanj 2024. i 2023. godine najtopliji je
nog vala zabilježenog na većini drugih postaja u Hrvat-
otkada postoje mjerenja na toj postaji.
skoj. Na Dravi kod Osijeka i Dunavu mjesec započinje s
pripremnim stanjem obrane od poplava, dok se prema
kraju mjeseca hidrološka situacija smiruje uz opadanje
HIDROLOŠKE PRILIKE
Površinske vode
Tomislav Lončar, dipl. ing. geol.

Početak 2024. godine u siječnju nam donosi dva

veća vodna vala na granicama između trećina mjese-
ca na gotovo svim postajama u Hrvatskoj s izuzetkom
postaja Podravine i Podunavlja koje pokazuju general-
ni trend opadanja vodostaja od početka prema kraju
mjeseca. Većina vodotoka bilježi prosječne do iznimno
visoke vrijednosti protoka vode, dok je ispodprosječan
protok zabilježen samo na Krki, uspoređujući podatke
protoka vode za mjesec siječanj u prethodnom raz-
doblju obrade za 1991. – 2020.
Na Savi, nakon završetka manjeg vodnog vala na
samome početku mjeseca, izraženijeg na gornjem toku
Save, slijedi nailazak najvećeg vodnog vala u mjesecu s
vrhuncem u drugom kvartalu siječnja. Nakon smirivanja
situacije i opadanja vodostaja dolazi do nailaska idućeg
manjeg vodnog vala čiji vrh prolazi početkom zadnjeg
kvartala mjeseca. Do kraja mjeseca siječnja na Savi smi-
rivanje situacije i postepeni pad vodostaja. Veće oscila-
cije u kretanjima vodostaja i ovaj mjesec zabilježene su
kod Zagreba, dok ostale postaje na Savi pokazuju bla-
ža, graduirana kretanja vodostaja. Na postaji Jasenovac
bilo je na snazi pripravno stanje obrane od poplava tije-
kom prolaska oba veća vodna vala u mjesecu. Vodnost Slika 19. Lokacije hidroloških postaja sa prikazom srednjeg
je u ovome mjesecu bila prosječna ili nadprosječna, pa mjesečnog protoka za SIJEČANJ 2024. izraženog u postotku
se tako kretala od najvećih vrijednosti na gornjem toku u odnosu na prosječni srednji mjesečni protok u istom
Save od maksimalnih 150 % na području Zagreba, pa do mjesecu za razdoblje 1991. – 2020.godine

20
 BILTEN 1/2024.

1000 2200
900 Sava – Zagreb Sava – Jasenovac Sava – Zagreb Sava – Jasenovac
2000
800 Sava – Županja Sava – Slavonski Brod Sava – Županja Sava – Slavonski Brod
1800
700
1600
600
1400
500
H (cm)

Q (m3/s)
1200
400
1000
300
800
200
600
100
0 400

-100 200

-200 0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan) t (dan)

900 6500
Drava – Donji Miholjac 6000 Drava – Donji Miholjac
800 Mura – Mursko Središće
Drava – Osijek 5500
Drava – Botovo
700
Drava – Botovo 5000 Dunav – Vukovar
600 Mura – Mursko Središće 4500

500 Dunav – Vukovar 4000

Q (m3/s)
H (cm)

3500
400
3000
300 2500

200 2000
1500
100
1000
0 500
-100 0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan) t (dan)

700 600
Kupa – Karlovac Kupa – Jamnička Kiselica 550 Kupa – Kamanje
600
Kupa – Kamanje Rječina – Martinovo Selo 500 Rječina – Martinovo Selo

500 450 Kupa – Jamnička Kiselica

400
400
350
Q (m3/s)
H (cm)

300 300
250
200
200
100 150
100
0
50
-100 0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan) t (dan)

240 120
220 Neretva – Metković 110 Zrmanja – Žegar

200 Zrmanja – Žegar 100 Krka – Skradinski Buk

Krka – Skradinski Buk
180 90
160 80
140 70
Q (m3/s)
H (cm)

120 60
100 50
80 40
60 30
40 20
20 10
0 0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan) t (dan)

Slika 20. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka Slika 21. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka
u SIJEČNJU 2024. u SIJEČNJU 2024.

21
BILTEN 1/2024.

Q (m3/s) Q (m3/s)
4500 500

4000 450

400
3500
350
3000
300
2500
250
2000
200
1500
150
1000
100

500 50

0 0
B

LO

UK
AC

E
A

O
A

AR
RE

IŠĆ
NJ
NJ

LIC

JA
RO

VA

V
OV

SE

IB
G
TO

OL
MA
PA

KO
G

ŽE
IB

ISE

ED

K
EN
ZA

BO

O
ŽU

IH

NS
KA
VU
K

SR

OV
AK
NS
S

IM

DI
JA

IN
O
K
O

NJ

RA
IČ

RT
AV

RS

DO

SK
MN

MA
SL

MU
JA
Qmin siječanj 2024. nQmin, sQmin, vQmin za siječanj 1991. − 2020.
Q (m3/s) Q (m3/s)
5000 800

4500
700
4000
600
3500

3000 500

2500
400
2000
300
1500

1000 200

500 100
0
0
EB

OD
C

JA

R
VA

VA
N
GR

LO

K
E

R
BR

PA

IŠĆ

BU
NO

NJ

IC
KO

JA

GA
V

SE
ZA

TO
EL
KI

ŽU

OL
MA
VU
SE

ŽE
ED

KI
NS

BO
KIS

O
IH

NS
KA
JA

SR

OV
O

IM

DI
KA
AV

IN
KO

NJ

RA
IČ

RT
SL

RS

DO

SK
MN

MA
MU
JA

Qsred siječanj 2024. nQsred, sQsred, vQsred za siječanj 1991. − 2020.

Q (m3/s) Q (m3/s)
7000 1800
6500
1600
6000
5500 1400
5000
1200
4500
4000 1000
3500
800
3000
2500 600
2000
400
1500
1000 200
500
0
0
E

LO

K
E

R
VO
IŠĆ

BU
NJ

IC

JA

GA
EB

OD
C

SE
TO
EL
NJ
VA

VA

OL
MA

ŽE
ED
GR

KI
BR

BO
KIS

O
PA
NO

KO

IH

NS
KA

SR

OV
ZA

KI

ŽU

IM
VU
SE

DI
KA
NS

IN
KO

NJ

RA
JA

IČ

RT
O

RS

DO

SK
MN
AV

MA
MU
SL

JA

Qmaks siječanj 2024. nQmaks, sQmaks, vQmaks za siječanj 1991. − 2020.

Legenda: Qmin, Qmaks - apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)
Qsred - srednji mjesečni protok (satna vrijednost)

Slika 22. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SIJEČNJU 2024. s primjerom pripadajućih
karakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1991. − 2020.

22
 BILTEN 1/2024.

Tablica 9. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SIJEČANJ 2024. i pripadajući protoci u razdoblju 1991. − 2020.

SIJEČANJ 2024. SIJEČANJ 1991. − 2020.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin
m3/s dan m3/s m3/s m3/s
Zagreb 161,3 4. 1. 60,7 137 245 Qmin = minimalni protok u mjesecu
(satna vrijednost)
Jasenovac 769 2. 1. 183 407 809 nQmin = najmanji minimalni protok u
Sava
Slavonski Brod 891,9 3. 1. 289 567 1140 razdoblju
Županja 1017,2 3. 1. 304 785 1978 sQmin = srednji minimalni protok u
razdoblju
Kamanje 25,6 1. 1. 10,2 25,6 46,2 vQmin = najveći minimalni protok u
Kupa
Jamnička Kiselica 114,3 16. 1. 23,2 60,5 156 razdoblju
Mura Mursko Središće 122,3 21. 1. 46,3 78,6 113
Botovo 226,6 18. 1. 85,4 165 362
Drava
Donji Miholjac 419 20. 1. 171 295 414
Dunav Vukovar 3484,4 26. 1. 1235 2003 3048
Rječina Martinovo Selo 3,03 31. 1. 0,015 1,57 7,08
Zrmanja Žegar 3,86 1. 1. 2,27 4,67 8,14
Krka Skradinski Buk 43,83 2. 1. 11,7 42,8 86,8
Qsred nQsred sQsred vQsred
Zagreb 433,9 108 290 638 Qsred = srednji protok u mjesecu
(satna vrijednost,
Jasenovac 1035,3 324 837 1690 nQsred = najmanji srednji protok u
Sava
Slavonski Brod 1151,1 420 1051 2166 razdoblju
Županja 1261,8 448 1354 2725 sQsred = srednji srednji protok u
razdoblju
Kamanje 99,4 25,7 74,4 147
Kupa vQsred = najveći srednji protok u
Jamnička Kiselica 228,5 60 186 366 razdoblju
Mura Mursko Središće 181 60,9 105 159
Botovo 525,6 167 338 543
Drava
Donji Miholjac 546,8 218 295 414
Dunav Vukovar 4773,7 1875 2640 4037
Rječina Martinovo Selo 16,6 1,63 8,8 28,5
Zrmanja Žegar 12,62 4,99 12,2 18,8
Krka Skradinski Buk 62,31 17,5 79,2 165
Qmaks nQmaks sQmaks vQmaks
Zagreb 1211,7 7. 1. 146 745 1921 Qmaks = maksimalni protok u
mjesecu (srednja vrijednost)
Jasenovac 1516,6 10. 1. 639 1452 2321
Sava nQmaks = najmanji maksimalni protok u
Slavonski Brod 1578,5 11. 1. 751 1670 2797 razdoblju
Županja 1610,5 12. 1. 770 2031 3440 sQmaks = srednji maksimalni protok u
razdoblju
Kamanje 410,9 18. 1. 81 375 799
Kupa vQmaks = najveći maksimalni protok u
Jamnička Kiselica 526,8 8. 1. 155 546 1056 razdoblju
Mura Mursko Središće 346,1 7. 1. 90 169 384
Botovo 915,6 8. 1. 275 607 1411
Drava
Donji Miholjac 874,7 9. 1. 245 565 1057
Dunav Vukovar 6158 2. 1. 2475 3498 5496
Rječina Martinovo Selo 65,3 6. 1. 7,94 43,7 96,3
Zrmanja Žegar 53,39 18. 1. 11,9 42 85,8
Krka Skradinski Buk 92,32 19. 1. 31 159 325

23
BILTEN 1/2024.

vodostaja. Na gornjem toku Drave i Muri početkom
mjeseca prolazi jedini izraženiji vodni val nakon čega
dolazi do opadanja vodostaja i relativne stagnacije vo-
dostaja do kraja mjeseca siječnja uz učestalije manje
oscilacije u kretanjima vodostaja. Ovaj mjesec je na
cijelom ovom području pokazivao iznimno visoke ili
nadprosječne vrijednosti protoka voda, pa su se tako
vrijednosti vodnosti kretale od najmanjih 140 % na Dra-
vi kod Donjeg Miholjca do najvećih 181 % na Dunavu
kod Vukovara, uspoređujući ih s prosječnim vrijedno-
stima za mjesec siječanj u razdoblju od 1991. do 2020.
Na Kupi i Rječini prevladavale su slične hidrološ-
ke prilike kao i na Savi uz izraženije vodne valove. Prvi
veći vodni val na ovom području nailazi već na samo-
me početku mjeseca, a ubrzo ga slijedi i najveći vodni
val mjeseca početkom drugog kvartala. Nastavno na
opadanje vodostaja početkom zadnje trećine mjeseca
nailazi i posljednji veći vodni val te postupno smirivanje
hidrološke situacije prema kraju mjeseca. Cijela Kupa
i Rječina ovaj mjesec bilježe iznimno visok ili nadpro-
sječan protok u odnosu na vrijednosti za promatrani
mjesec u razdoblju od 1991. – 2020.
Na području Dalmacije vodotoke Neretve, Krke i
Zrmanje ovaj mjesec karakterizira stagnacija vodosta-
ja nastavno na kraj prošle godine, nakon čega slijedi
pojava prvog manjeg vodnog vala u prvom kvartalu
mjeseca i većeg, izraženijeg vodnog vala, posebice na
Zrmanji kod Žegara, s vrhuncem u početku druge po-
lovice siječnja. Zbog utjecaja mora, jedino Neretva kod
Metkovića bilježi značajnije oscilacije u kretanju vodo-
staja. Vrijednosti protoka bile su ispodprosječne na Krki
kod Skradinskog buka (79 %), a prosječne na Zrmanji
kod Žegara (103 %), uspoređujući ih s prosječnim vri-
jednostima za isti mjesec u razdoblju od 1991. – 2020.
Većina zabilježenih minimalnih protoka u ovom
mjesecu bila je iznadprosječna uspoređujući ih s mini-
malnim protocima za mjesec siječanj u razdoblju 1991.
– 2020., izuzev Zrmanje kod Žegara koja pokazuje is-
podprosječne minimume, te Mure, Dunava i Drave kod
Donjeg Miholjca koji su ostvarili najveće minimume
u odnosu na promatrano razdoblje 1991. – 2020. Na
Savi, Zrmanji, Krki i Kupi kod Kamanja minimalni proto-
ci padaju početkom mjeseca, dok na ostalim postajama
padaju u drugoj polovici mjeseca. Maksimalni protoci
su na gotovo svim analiziranim postajama također bili
veći od prosječnih, izuzev donjeg toka Save, Kupe kod
Jamničke Kiselice i Krke s ispodprosječnom vrijednosti
maksimalnog protoka u mjesecu, uz pojavu najvećih
maksimalnih protoka za mjesec siječanj u odnosu na
promatrano razdoblje obrade 1991. – 2020. na Dunavu
kod Vukovara. Mjesečni maksimumi na svim postajama
zabilježeni su između 7. i 19. dana u mjesecu siječnju.
Podzemne vode
Ivan Bertović, prof.
Mjerne postaje zagrebačkog aluvijalnog područja
(Mičevec i Borovje) ovog su mjeseca zabilježile slabe
oscilacije kretanja razine podzemne vode. Jedna takva
oscilacija na početku druge dekade mjeseca rezultira-
la je pojavom maksimalne mjesečne razine podzemne
vode na objema postajama. Potom se do kraja mjeseca
odvijao padajući trend kretanja razina podzemnih voda
koji je rezultirao time da su obje postaje evidentirale
mjesečne minimalne razine podzemne vode upravo
na kraju mjeseca. Slabu dinamiku razina podzemnih
voda potvrđuju i razlike između ekstremnih mjesečnih
vrijednosti koje su iznosile 51 cm u Borovju i 40 cm u
Mičevcu. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimal-
nih mjesečnih razina podzemne vode obiju postaja bile
su više od prosječnih vrijednosti u siječnju za razdoblje
obrade podataka od 1991. do 2020. godine.
Mjerne postaje dravskog aluvijalnog područja (Re-
paš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica) tijekom

Tablica 10. Minimalna (RPVmin), srednja (RPVsred) i maksimalna (RPVmaks) razina podzemne vode u SIJEČNJU 2024.
na području Save te pregled istih za razdoblje 1991. – 2020.

SIJEČANJ 2024. SIJEČANJ 1991. – 2020.

Područje m.n.m. m.n.m.
Postaja RPVmin dan nRPVmin nRPVsred nRPVmaks
Zagreb-Borovje 104,51 31. 1. 102,82 104,15 105,92
Zagreb-Mičevec 102,40 31. 1. 100,33 101,77 103,76
RPVsred sRPVmin sRPVsred sRPVmaks
Zagreb-Borovje 104,75 103,10 104,51 106,35
SAVA
Zagreb-Mičevec 102,57 100,52 102,03 104,33
RPVmaks dan vRPVmin vRPVsred vRPVmaks
Zagreb-Borovje 105,02 11. 1. 103,32 104,87 106,75
Zagreb-Mičevec 102,80 11. 1. 100,69 102,32 104,90

24
 BILTEN 1/2024.

RPV RPV
Borovje Mičevec
(m.n.m.) (m.n.m.)

105,60 103,50
105,40 103,30

105,20 103,10
105,00 102,90

104,80 102,70
104,60 102,50
104,40 102,30
104,20 102,10
104,00 101,90
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan) t (dan)

RPV Repaš RPV

(m.n.m.) Gornja Šuma
(m.n.m.)

116,60 116,90

116,50 116,80
116,40 116,70
116,30
116,60
116,20
116,50
116,10
116,40
116,00
115,90 116,30

115,80 116,20

115,70 116,10
115,60 116,00
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan) t (dan)

RPV RPV
(m.n.m.) Gornji Miholjac (m.n.m.) Čađavica

105,20 98,40

105,10 98,30
98,20
105,00
98,10
104,90
98,00
104,80 97,90

104,70 97,80
97,70
104,60
97,60
104,50
97,50
104,40 97,40
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan) t (dan)

Slika 23. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za SIJEČANJ 2024. godine na području Save
(Zagreb-Borovje i Zagreb-Mičevec) i području Drave (Repaš, Gornja Šuma, Gornji Miholjac i Čađavica)

25
BILTEN 1/2024.

Tablica 11. Minimalna (RPVmin), srednja (RPVsred) i maksimalna (RPVmaks) razina podzemne vode u SIJEČNJU 2024.
na području Drave te pregled istih za razdoblje 1991. – 2020.

SIJEČANJ 2024. SIJEČANJ 1991. – 2020.

Područje m.n.m. m.n.m.
Postaja RPVmin dan nRPVmin nRPVsred nRPVmaks
Repaš 115,96 30. 1. 115,02 115,56 116,10
Gornja Šuma 116,28 31. 1. 115,56 116,18 116,76
Gornji Miholjac 104,77 10. 1. 103,14 104,70 105,90
Čađavica 97,79 16. 1. 96,29 97,34 98,31
RPVsred sRPVmin sRPVsred sRPVmaks
Repaš 116,09 115,04 115,64 116,38
Gornja Šuma 116,41 115,59 116,12 116,98
DRAVA
Gornji Miholjac 104,82 103,16 104,80 105,95
Čađavica 97,90 96,31 97,45 98,36
RPVmaks dan vRPVmin vRPVsred vRPVmaks
Repaš 116,24 10. 1. 115,07 115,74 116,70
Gornja Šuma 116,55 2. 1. 115,62 116,24 117,16
Gornji Miholjac 104,87 26. 1. 103,17 104,85 106,10
Čađavica 98,03 24. 1. 96,33 97,63 98,62

m.n.m. – metara nad morem

RPVmin, RPVsred, RPVmax – minimalna, srednja i maksimalna razina podzemne vode u mjesecu
nRPVmin, sred, max – najmanja, srednja i najviša minimalna razina podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju
sRPVmin, sred, max – najmanja, srednja i najviša srednja razina podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju
vRPVmin, sred, max – najmanja, srednja i najviša maksimalna razina podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju

mjeseca registrirale su još slabiju dinamiku razina pod- EKOLOŠKE PRILIKE

zemnih voda u odnosu na promatrane savske mjer-
ne postaje. Dvije uzvodnije smještene postaje (Repaš,
Gornja Šuma) tijekom prve dekade mjeseca evidenti-
rale su svoje maksimalne mjesečne razine podzemne
vode, dok su minimalne mjesečne razine zabilježile
krajem mjeseca. Kod nizvodnije smještenih postaja
(Gornjeg Miholjca i Čađavice) u tom je pogledu situa-
cija nešto drugačija. Naime, dok su obje postaje svoje
maksimalne mjesečne razine podzemne vode registri-
rale tijekom treće dekade mjeseca, minimalnu mjeseč-
nu razinu postaja u Gornjem Miholjcu zabilježila je u
prvoj dekadi mjeseca, a istovjetnu vrijednost postaja
u Čađavici sredinom mjeseca. Razlike između ekstre-
mnih mjesečnih vrijednosti iznosile su za Repaš 28 cm,
Gornju Šumu 27 cm, Gornji Miholjac 10 cm i Čađavicu
24 cm. Analizom tablice kojom se uspoređuju mini-
malna, srednja i maksimalna mjesečna razina podze-
mne vode sa siječanjskim karakterističnim razinama iz
razdoblja obrade podataka 1991. – 2020. uočava se da
su te vrijednosti kod svih mjernih postaja bile više od
prosječnih vrijednosti.
Meteorološke karakteristike
Domagoj Mihajlović, dipl. ing.
Visine sloja miješanja tijekom siječnja 2024. na
postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i
12 UTC prikazane su na Slici 24. Na osnovi proračuna
vidljivo je da je visina sloja miješanja tijekom noći bila
najveća 1. siječnja na postaji Zagreb-Maksimir (1 588
m) i 7. siječnja na postaji Zadar (991 m). Najveća visina
sloja miješanja u terminu 12 UTC proračunata je 27. si-
ječnja na postaji Zagreb-Maksimir (1 106 m) i 1. siječnja
na postaji Zadar (1 554 m). Prosječna mjesečna visina
sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila je
264 m, a u Zadru 183 m. U terminu 12 UTC prosječna
vrijednost visine sloja miješanja bila je 446 m (Zagreb)
i 783 m (Zadar).
Na postaji Zagreb u siječnju tijekom noći prizemni
sloj atmosfere bio je umjereno labilan, malo labilan,
neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako sta-
bilan (B, C, D, E, F i G klase stabilnosti; s učestalošću
3 %, 7 %, 23 %, 6 %, 55 % i 6 %; Tablica 12). U terminu 12

26
 BILTEN 1/2024.

Tablica 12. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu
i Zadru za SIJEČANJ 2024. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

ZAGREB ZADAR
noć dan noć dan
Sloj inverzije Sloj inverzije
N % N % N % N %
ne postoji 1 1 0 0 ne postoji 1 2 5 11
prizemna 30 35 11 18 prizemna 5 10 1 2
podignuta 16 19 23 38 podignuta 11 22 14 30
visinska 38 45 27 44 visinska 33 66 27 57

Tablica 13. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)
u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SIJEČANJ 2024. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN)

ZAGREB ZADAR
noć dan noć dan
Sloj inverzije Sloj inverzije
N % N % N % N %
A – jako labilno 0 0 6 19 A – jako labilno 0 0 8 26
B – umjereno labilno 1 3 6 19 B – umjereno labilno 0 0 6 19
C – malo labilno 2 7 8 26 C – malo labilno 0 0 5 16
D – neutralno 7 23 10 33 D – neutralno 13 43 12 39
E – malo stabilno 2 6 0 0 E – malo stabilno 4 13 0 0
F – umjereno stabilno 17 55 1 3 F – umjereno stabilno 7 22 0 0
G – jako stabilno 2 6 0 0 G – jako stabilno 7 22 0 0

UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C, D i F
(jako labilno 19 %, umjereno labilno 19 %, malo labilno
26 %, neutralno 33 % i umjereno stabilno 3 %). Na po-
staji Zadar tijekom noći prizemni je sloj atmosfere bio
neutralan, malo stabilan, umjereno stabilan i jako sta-
bilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 43 %, 13 %,
22 % i 22 %). U terminu 12 UTC najučestalije bile su
klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B),
malo labilno (C) i neutralno (D) (26 %, 19 %, 16 % i 39 %).
Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno
je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosfe-
ri. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile prizemne
inverzije (30 slučajeva; 35 %), podignute inverzije (16
slučajeva; 19 %), visinske inverzije (38 slučajeva; 45 %)
i situacije bez inverzije (1 slučaj; 1 %). U terminu 12
UTC zabilježeno je 27 slučajeva s visinskom inverzijom
(44 %), 23 slučaja s podignutom inverzijom (38 %) i 11
slučajeva s prizemnom inverzijom (18 %). U Zadru su

Slika 24. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u SIJEČNJU 2024. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

27
BILTEN 1/2024.

tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (33 slučaja,
66 %), 11 slučajeva s podignutom inverzijom (22 %), 5
slučajeva prizemne inverzije (10 %) i 1 slučaj bez inver-
zije (2 %). U terminu 12 UTC zabilježeno je 27 slučajeva
s visinskom inverzijom (55 %), 14 slučajeva s podignu-
tom inverzijom (30 %), 1 slučaj s prizemnom inverzijom
(2 %) i 5 slučajeva bez inverzije (11 %).
Onečišćenje zraka i oborine
Ante Koštić, mag. ing. cheming.
Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-
cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-
trati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezija).
Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo onečišćenja
zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim po-
dručjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.
Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opi-
sano, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-
nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili
prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija
tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo
SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg,
morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i značajnu koncen-
traciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga
se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset
kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno
EMEP-ovom pravilniku.
Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-
čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji
mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju
sunčevu svjetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-
fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju
kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno
oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi
opterećuju sustav.
Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja
DHMZ-a otvorenim (BULK) uzorkivačem. U Tablici 14
prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran
na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih
iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i
dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na anali-
ziranu količinu oborine.
Ukupna mjesečna količina oborine u siječnju bila
je neznatno manja od one u prosincu. Maksimum obo-
rine zabilježen je u Rijeci u iznosu od 266,3 mm dok
je minimum u iznosu od 33,7 mm zabilježen u Zadru.
U siječnju je kisela oborina zabilježena na svim mjer-
nim postajama osim Zadra i Dubrovnika. Najveći udio
kiselih uzoraka u iznosu od 38 % bilježi mjerna postaja
Karlovac.
U siječnju su pH vrijednosti određene u 99 %
ukupne oborine, a koncentracije glavnih iona u 98 %
ukupne oborine pri čemu u manjem broju uzoraka nije
bilo moguće provesti analizu zbog nedovoljne količine
oborine, odnosno neprikladnosti samih uzoraka uslijed
kontaminacije.
Na Slici 25 prikazane su srednje mjesečne pH vri-
jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz
sulfata za siječanj. Koncentracija sulfata utječe na pH
vrijednost tako da više koncentracije sulfata uzrokuju
niži pH oborine uz izuzetak kada je u oborini povišena
koncentracija kationa koji imaju neutralizirajuća svoj-
stva. Najniža dnevna pH vrijednost oborine od 4,60 za-
bilježena je u Krapini 8. siječnja u 1,40 mm oborine, dok
je najviša dnevna pH vrijednost od 7,34 zabilježena u
Karlovcu 26. siječnja u 0,70 mm oborine.
Što se tiče koncentracija kiselih komponenti u
oborini, vidljivo je da su u odnosu na prosinac zabilje-
žene prosječno više koncentracije sumpora iz sulfata
kao i dušika iz nitrata. U siječnju je maksimalna dnevna
koncentracija sumpora iz sulfata u iznosu od 3,14 mg/L
zabilježena u Slavonskom Brodu (2. siječnja u 1,00 mm
oborine). Maksimalnu dnevnu koncentraciju dušika

Tablica 14. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za SIJEČANJ 2024.

- - udio
- 2- + + + 2+ 2+ 2-
RR RR/RR(pH) Cl NO3 -N SO4 -S Na NH4 -N K Mg Ca SO3 -S NO3 -N kiselih
Postaja pH pHmin-pH-
mm kiša
RR/RR(GI) max
mg/dm3 kg/ha (%)
Puntijarka 81,5 99 / 98 6,01 5,48 - 6,48 0,866 0,201 0,174 0,851 0,241 0,914 0,060 0,211 0,142 0,164 13
Krapina 70,3 100 / 99 5,44 4,60 - 6,66 0,525 0,227 0,196 0,332 0,158 0,081 0,096 0,629 0,138 0,159 33
Bilogora 45,2 98 / 98 6,20 5,53 - 7,08 0,709 0,325 0,282 0,482 0,430 0,303 0,094 0,614 0,128 0,147 13
Slav. Brod 47,2 99 / 97 5,72 5,46 - 7,20 1,378 0,287 0,485 0,885 0,295 0,235 0,157 1,194 0,229 0,136 8
Karlovac 74,5 100 / 100 5,31 4,85 - 7,34 0,809 0,315 0,266 0,502 0,177 0,167 0,069 0,393 0,198 0,235 38
Ogulin 149,0 100 / 99 5,48 5,10 - 6,74 0,995 0,271 0,164 0,590 0,184 0,130 0,089 0,710 0,244 0,404 25
Zavižan 168,8 99 / 98 5,40 4,91 - 6,79 1,676 0,334 0,198 1,127 0,261 0,152 0,146 0,521 0,335 0,564 31
Rijeka 266,3 100 / 100 5,67 5,08 - 6,57 3,646 0,355 0,157 2,102 0,239 0,129 0,253 0,329 0,419 0,945 25
Zadar 33,7 100 / 96 6,36 6,14 - 7,30 17,246 0,553 0,222 9,698 0,368 0,535 1,180 2,085 0,075 0,186 0
Dubrovnik 53,8 96 / 96 6,44 6,21 - 6,85 15,532 0,440 0,288 8,692 0,230 0,410 1,090 1,770 0,155 0,237 0

28
 BILTEN 1/2024.

pH mg/L
kriterij kiselosti pH <5.6 pH S mg/L

10,0 0,50
9,0 0,45
8,0 0,40
7,0 0,35
6,0 0,30
5,0 0,25
4,0 0,20
3,0 0,15
2,0 0,10
1,0 0,05
0,0 0,00
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavižan Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

Slika 25. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije
sumpora iz sulfata u SIJEČNJU 2024. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH < 5.6)

mg/L SO42 - S NO3 - N

0,6

0,5

0,4

0,3
.
0,2

0,1

0,0
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavižan Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

Slika 26. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SIJEČANJ 2024.

kg/ha SO42 - S NO3 - N

1,2

1,0

0,8

0,6

0,4

0,2

0,0
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavižan Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

Slika 27. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za SIJEČANJ 2024.

iz nitrata u iznosu od 1,55 mg/L bilježi mjerna posta-
ja Zadar (15. siječnja u 1,00 mm oborine). Maksimalna
srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata od
0,485 mg/L zabilježena je u Slavonskom Brodu, dok je
maksimalna srednja mjesečna koncentracija dušika iz
nitrata od 0,553 mg/L zabilježena u Zadru. Minimal-
nu srednju mjesečnu koncentraciju sumpora iz sulfata
(0,157 mg/L) bilježi mjerna postaja Rijeka, dok mini-
malnu srednju mjesečnu koncentraciju dušika iz nitrata
(0,201 mg/L) bilježi mjerna postaja Puntijarka. (Tablica
14).
U siječnju je ukupno mjesečno taloženje sumpora
iz sulfata te dušika iz nitrata bilo više u odnosu na pro-
sinac.
Na grafu prikazanom na Slici 27 može se vidjeti da
je maksimum ukupnog mjesečnog taloženja sumpora
iz sulfata u iznosu od 0,419 kg/ha zabilježen u Rijeci
kao i maksimum ukupnog mjesečnog taloženja dušika

29
BILTEN 1/2024.

iz nitrata (0,945 kg/ha). Minimum ukupnog mjesečnog razini atmosferskog zagađenja i vidljivosti, utjecaja na
taloženja sumpora iz sulfata bilježi mjerna postaja Za- kvalitetu zraka, odnosno mogućih posljedica na ljud-
dar (0,075 kg/ha), dok minimum ukupnog mjesečnog sko zdravlje i okoliš. Kvaliteta zraka vezana uz lebdeće
taloženja dušika iz nitrata bilježi mjerna postaja Slavon- čestice u gradskim se područjima uglavnom pogoršava
ski Brod (0,136 kg/ha). u zimskim mjesecima zbog kumulativnog efekta emi-
sija iz ložišta (grijanje stambenih i poslovnih površina)
te ispušnih plinova iz motornih vozila koja sudjeluju u
Masena koncentracija lebdećih čestica
gradskom prijevozu. Nepovoljne meteorološke prilike
na RC Puntijarka u tom dijelu godine mogu samo naglasiti ovaj „skrive-
ni problem“ jer u slučaju dugotrajnih anticiklona nema
Goran Purić, dipl. ing.
dovoljnog strujanja zraka ni oborine koji bi umanjili
koncentracije lebdećih čestica u atmosferi, koje tada
Metodom gravimetrijskog određivanja lebdećih
postaju vidljiv problem, ali nažalost, samo nakratko.
čestica određuju se čestice promjera manjeg od 2,5
Lebdeće čestice mogu biti vektori toksičnih metala ili
mikrometra (PM2,5) odnosno čestice promjera ma-
kancerogenih organskih spojeva te mogu uzrokovati
njeg od 10 mikrometara (PM10). Uzorkovanje frakcije
bolesti i tegobe vezane uz respiratorni, imunološki i
zraka lebdećih čestica provodi se na radarskom cen-
kardiovaskularni sustav.
tru Puntijarka na Medvednici putem uzorkivača česti-
ca Commde Derrenda PNS 16T 3-1 prema normi HRN Priodni izvori onečišćenja lebdećim česticama
EN 12341 Ambient air – Standard gravimetric measu- PM2,5 i PM10 uglavnom su vulkanske erupcije, pješča-
rement method for the determination of the PM10 or ne oluje ili cvatnja biljaka (pelud) čiji je doprinos one-
PM2,5 mass concentration of suspended particulate čišćenju zraka u Hrvatskoj relativno mali, osim ako ih
matter (EN 12341:2014). Granične vrijednosti za PM10 povoljna meteorološka situacija i zračna strujanja ne
u 24 h iznose 50 µg/m3 te ne smiju biti premašene više nanesu u naša područja. Ovdje treba naglasiti da su če-
od 35 puta u jednoj godini. Važno je skrenuti pažnju stice PM2,5, s obzirom na svoja svojstva, puno većeg
da su od 1. 1. 202aćenjem možemo izvesti zaključke o dometa (zračna strujanja ih nose na velike udaljenosti)

Tablica 15. Srednje mjesečne, minimalne i maksimalne Tablica 16. Srednje mjesečne, minimalne i maksimalne
24-satne koncentracije PM2.5 frakcije lebdećih čestica 24-satne koncentracije PM10 frakcije lebdećih čestica (µg/m3)
(µg/m3) u zraku na mjernoj postaji Puntijarka u zraku na mjernoj postaji Puntijarka za SIJEČANJ 2024.
za SIJEČANJ 2024.
mjesec N C Cm CM
mjesec N C Cm CM
siječanj 31 5,6 1,22 13,0
siječanj 31 3,6 0,05 11,9
N - ukupan broj rezultata
N - ukupan broj rezultata C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje
C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje Cm - najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
Cm - najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju CM - najveća 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
CM - najveća 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju

24 60
Masena koncentracija PM10 (µg/m3)
Masena koncentracija PM2,5 (µg/m3)

22 55
20 50
18 45
16 40
14 35
12 30
10 25
8 20
6 15
4 10
2 5
0 0
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

ID uzorka ID uzorka

Dnevne koncentracije µg/m3 Granična koncentracija Dnevne koncentracije µg/m3 Granična koncentracija

Slika 28. Vrijednosti masene koncentracije lebdećih čestica Slika 29. Vrijednosti masene koncentracije lebdećih čestica
PM2.5 u SIJEČNJU 2024., na mjernoj postaji Puntijarka PM10 u SIJEČNJU 2024., na mjernoj postaji Puntijarka
(crvena linija označava graničnu vrijednosti PM2.5 20 µg/m3). (crvena linija označava graničnu vrijednosti PM10 50 µg/m3).

30

u odnosu na čestice PM10, za koje možemo reći da
imaju lokalno djelovanje, tj. puno manji radijus zagađe-
nja. Zaključno možemo reći da se kvaliteta zraka u Hr-
vatskoj klasificira temeljem Zakona o zaštiti zraka od-
nosno Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku,
prema kojima zrak dijelimo na 1. i 2. kategoriju ovisno
o razinama pojedinih onečišćivača. Ukoliko definirane
vrijednosti nisu prekoračene tada zrak klasificiramo
kao čist/neznatno onečišćen, koji kao takav spada u 1.
kategoriju kvalitete zraka.
Mjesečni podaci za siječanj 2024. PM2.5
U siječnju 2024. na mjernoj postaji Puntijarka je od
31 uzorka, zabilježena maksimalna 24-satna koncen-
tracija lebdećih čestica PM2,5 u koncentraciji od 11,9
µg/m3 odnosno minimalna 24-satna koncentracija
lebdećih čestica PM2,5 u koncentraciji od 0,05 µg/m3.
Mjesečni podaci za siječanj 2024. PM10
U siječnju 2024. na mjernoj postaji Puntijarka je od
31 ukupnog uzorka, zabilježena maksimalna 24-satna
koncentracija lebdećih čestica PM10 u koncentraciji od
13,0 µg/m3 odnosno minimalna 24-satna koncentraci-
ja lebdećih čestica PM10 u koncentraciji od 1,22 µg/m3.
BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE
mr. sc. Lidija Cvitan
Prema srednjim vrijednostima fiziološke ekviva-
lentne temperature (PET) za siječanj 2024. godine, to-
plinski osjet ugode u većem dijelu Hrvatske bio je osjet
vrlo hladnog vremena, kao i u cijeloj Hrvatskoj u refe-
rentnom klimatskom razdoblju 1991. – 2020. U ovo-
godišnjem siječnju jedino je u Splitu bilo hladno, no na
samoj granici s osjetom vrlo hladnog vremena. Na svih
pet analiziranih lokacija odstupanje prosječnog ovo-
godišnjeg siječanjskog toplinskog osjeta ugode od si-
ječanjskog u referentnom klimatskom razdoblju bilo je
u granicama normalnog. Valja napomenuti kako zbog
radova na meteorološkom mjernom sustavu nedosta-
je podatak večernjeg PET-a za 31. 1. 2024. za postaju
Rijeka.
U prvoj dekadi siječnja u sva tri dnevna termina
srednji toplinski osjeti ugode bili su većinom u grani-
cama normale odgovarajućih iz klimatskog razdoblja
1991. – 2020. Jedino su jutra u Gospiću bila toplija od
normale. Ipak, kao i u klimatskom prosjeku, na sve tri
lokacije u unutrašnjosti Hrvatske vladali su prosječni
osjeti vrlo hladnog u sva tri termina, na Jadranu osjeti
vrlo hladnog u jutarnjem i večernjem terminu te hlad-
nog vremena u poslijepodnevnom terminu. Vrlo hlad-
na u sva tri termina bila su zadnja četiri dana prve deka-
de u unutrašnjosti, tri dana u Rijeci i dva dana pri kraju
dekade u Splitu. U zadnja četiri dana samo je u jednom
terminu u Rijeci i u tri termina u Splitu bilo hladno, a u
ostalima vrlo hladno. U cijeloj zemlji je prvih šest dana
BILTEN 1/2024.
prve dekade bilo toplije. U unutrašnjosti je u poslije-
podnevnom terminu samo u jednom danu bilo vrlo
hladno. U Zagrebu i Gospiću bilo je podjednako hlad-
nih i svježih, a u Slavonskom Brodu jedno hladno te če-
tiri svježa poslijepodneva. Svih šest svježih poslijepod-
neva zabilježeno je u Splitu, a pet u Rijeci. Ujutro je po
tri puta bilo vrlo hladno i hladno u Zagrebu i Gospiću,
dok je u Slavonskom Brodu samo jedno bilo hladno, a
ostalih pet bila su vrlo hladna jutra. Vrlo hladna, hlad-
na i svježa jutra, bila su jednako učestala u Splitu, a u
Rijeci su čak četiri bila hladna jutra. Prvih šest večeri
prve dekade bile su vrlo hladne u Zagrebu, a osim jedne
odnosno dvije hladne, ostale su bile vrlo hladne u Sla-
vonskom Brodu i Gospiću. U prvih šest dana vrlo hlad-
ne večeri pojavile su se dva puta u Rijeci, a u Splitu su
izostale. Po jedna svježa večer zabilježena je u Rijeci i
Splitu, a prevladavale su hladne večeri, osobito u Splitu.
Druga se dekada po srednjem toplinskom osje-
tu ugode na svih pet lokacija u sva tri dnevna termi-
na uklapala u normalne toplinske uvjete referentnog
klimatskog razdoblja. Prosječno je u unutrašnjosti Hr-
vatske tijekom cijelog dana bilo vrlo hladno, a na Ja-
dranu vrlo hladno ujutro i navečer, te hladno poslije-
podne. Sva jutra u Zagrebu i sve večeri u Slavonskom
Brodu bile su vrlo hladne. Vrlo je hladno prevladavalo
i u ostalim jutrima i večerima u unutrašnjosti. Samo po
dva hladna jutra i večeri pojavili su se u Gospiću, jedna
hladna večer u Zagrebu i jedno svježe jutro u Slavon-
skom Brodu. I većina je poslijepodneva u unutrašnjo-
sti bila vrlo hladna, uz jedno ili dva hladna i svježa u
Zagrebu i Gospiću te tri hladna i jedno ugodno svje-
že poslijepodne u Slavonskom Brodu. I na Jadranu su
prevladavala vrlo hladna jutra i večeri, ali uz tri do če-
tiri drugačija. Većinom su to bila po dva do tri hladna,
a rjeđe po jedno svježe jutro ili večer. Na Jadranu su
zabilježena samo po tri vrlo hladna poslijepodneva. U
Rijeci su prevladavala svježa poslijepodneva, a u Splitu
ih je podjednako bilo hladnih i svježih.
Treću dekadu siječnja obilježilo je prevladavanje
vrlo hladnih jutara i večeri na većini lokacija, kao i pro-
sječno klimatskih, ali svuda topliji poslijepodnevni osjet
ugode nego prosječno. Stoga su svuda poslijepodneva,
a u Splitu i večeri, bili topliji od klimatske normale iz
razdoblja 1991. – 2020. Sva su jutra, osim jednog hlad-
nog u Zagrebu, na svih pet analiziranih lokacija bila vrlo
hladna. U unutrašnjosti su sve večeri bile vrlo hladne,
u Rijeci sve osim jedne hladne, a u Splitu većinom vrlo
hladne, ali i uz četiri hladne i jednu svježu večer. Po-
slijepodneva su u unutrašnjosti u dva do tri dana bila
vrlo hladna, a na Jadranu niti jednom. U nizinskoj su
unutrašnjosti podjednako učestala bila hladna i svježa
poslijepodneva, u gorskoj unutrašnjosti hladna malo
učestalija, a na Jadranu su najučestalija bila svježa
poslijepodneva. Dok su se, uz svježa, u Rijeci pojavila
još samo četiri ugodno svježa poslijepodneva, u Splitu
su se pojavila i tri hladna te po jedno ugodno svježe i
ugodno poslijepodne.
31
BILTEN 1/2024.

Slika 30. Osjet ugode prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za

Zagreb-Maksimir, Slavonski Brod, Gospić, Rijeku i Split-Marjan za SIJEČANJ 2024. godine

32
 BILTEN 1/2024.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE dra toplinske prilike bile svrstane u vrlo do ekstremno

Josip Meštrić, mag. phys.-geophys.
Srednja mjesečna temperatura tla na 10 cm du-
bine u siječnju na kontinentu je bila između 0 i 5 °C,
dok je u gorju bila i nešto niža, u rasponu između -2,5
i 0 °C. Vrijednosti srednje mjesečne temperature tla za
siječanj duž obale bile su u rasponu od 7,5 do 10 °C, a
u kontinentalnom zaleđu Dalmacije te u unutrašnjosti
Istre uglavnom u granicama od 5 do 7,5 °C. Ovakve vri-
jednosti temperature tla više su u odnosu na višegodiš-
nji (1991. – 2020.) siječanjski prosjek, a prema razdiobi
percentila toplinske prilike u tlu u gotovo cijeloj zemlji
svrstane su u kategoriju toplo. Jedino su u okolici Za-
toplo, a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u kategoriju nor-
malno. Najveće odstupanje od višegodišnjeg prosjeka
za siječanj u nizinskom dijelu zabilježeno je u Slavon-
skom Brodu (1,9 °C), u gorju u Ogulinu (1,9 °C), a duž
obale u Zadru (2,4 °C).
Tijekom prve dekade siječnja vrijednosti tempe-
rature tla na 10 cm dubine bile su znatno iznad više-
godišnjeg prosjeka u odnosu na to razdoblje siječnja.
Najmanje pozitivno odstupanje u prvoj dekadi u iznosu
od 2,1 °C zabilježeno je u Varaždinu, a najveće pozi-
tivno (3,8°C) u Gospiću, Rabu i Zadru. U drugoj dekadi
vrijednosti temperature tla na 10 cm dubine u cijeloj
zemlji bile su oko višegodišnjeg prosjeka osim u sje-
verozapadnoj Hrvatskoj gdje je odstupanje bilo ispod

Tablica 17. Srednja mjesečna temperatura tla [°C] na 10 cm dubine, minimalne i maksimalne izmjerene terminske
vrijednosti temperature tla na 10 cm dubine te srednje vrijednosti i anomalije temperature tla na 10 cm dubine
po dekadama tijekom SIJEČNJA 2024. godine

Temperatura tla na 10 cm
1. Dekada 2. Dekada 3. Dekada
dubine [°C]
Sred Min Maks Sred Anom Sred Anom Sred Anom
Gradište 3,9 0,6 8,6 5,6 3,5 2,4 0,2 3,6 2,0
Osijek 3,1 0,6 8,4 5,1 3,2 1,9 -0,2 2,5 0,9
Sl. Brod 3,6 0,5 8,1 5,3 3,4 2,5 0,5 3,2 1,6
Gorice 3,6 0,3 8,8 5,2 3,0 2,3 -0,1 3,4 1,6
Bilogora 2,7 -0,6 8,6 4,7 3,4 0,8 -0,7 2,5 1,8
Daruvar 3,2 0,2 9,3 4,9 3,0 2,2 0,1 2,6 1,1
Bjelovar 2,2 -1,0 8,6 4,2 2,5 0,5 -1,4 1,8 0,6
Križevci 1,9 -1,0 8,2 4,0 2,6 0,1 -1,6 1,6 0,7
Varaždin 1,9 -1,8 9,1 3,8 2,1 0,3 -1,6 1,6 0,3
Krapina 2,3 -1,0 9,6 4,3 2,8 0,7 -0,9 2,1 1,1
ZG-Maksimir 2,2 -1,2 9,1 4,3 2,4 0,7 -1,4 1,7 0,3
Sisak 2,9 0,2 8,6 4,9 2,6 1,8 -0,5 2,0 0,2
Parg 1,8 -0,2 6,4 3,5 2,5 1,3 0,2 0,8 0,3
Ogulin 4,1 0,5 10,5 6,1 3,7 3,5 1,0 2,8 1,0
Gospić 2,7 -1,6 9,5 4,9 3,8 1,9 0,8 1,5 1,0
Pazin 4,6 1,2 10,6 6,9 3,4 3,7 0,2 3,3 0,2
Poreč --- 2,9 11,4 8,8 3,5 5,9 0,6 5,2 0,3
Rijeka 6,7 1,8 12,3 8,6 3,6 5,8 0,7 5,9 1,3
Rab 8,4 3,1 13,2 10,5 3,8 7,9 1,1 7,0 0,9
Mali Lošinj --- --- --- --- --- --- --- --- ---
Zadar 9,4 4,8 13,3 11,1 3,8 8,4 1,1 8,6 2,0
Knin --- --- --- --- --- --- --- --- ---
ST-Marjan 5,4 0,8 11,8 8,0 3,3 5,5 0,8 3,2 -0,8
Komiža 10,2 4,3 13,8 11,7 3,1 9,7 1,1 9,5 1,3
Makarska 8,4 3,2 13,2 10,1 2,9 8,2 0,8 7,1 0,3
Ploče 7,3 2,2 13,5 9,4 3,7 7,0 1,0 5,8 0,4
Dubrovnik 9,6 4,8 14,2 11,2 3,6 9,3 1,7 8,4 1,1

33
BILTEN 1/2024.

Slika 31. Prostorna razdioba srednje mjesečne temperature tla [°C] na 10 cm dubine za SIJEČANJ 2024. (lijevo),
Odstupanje srednje mjesečne temperature tla [°C] na 10 cm dubine od višegodišnjeg prosjeka (desno)

prosjeka. Najveće negativno odstupanje od -1,6 °C storne razdiobe temperaturnih suma iznad 5 °C (GDD5)
zabilježeno je u Križevcima i Varaždinu. Treća dekada vidljivo je da su tijekom siječnja u obalnom dijelu ze-
siječnja ponovo je bila toplija od prosjeka, a najveće mlje ostvarene najveće vrijednosti GDD5, u Istri između
odstupanje bilo je u Gradištu i Zadru od 2,0 °C. 50 °C i 100 °C, a u Dalmaciji od 100 °C do 150 °C. Na
Terminska minimalna temperatura tla na 10 cm kontinentu su vrijednosti temperature zraka tijekom si-
dubine spustila se i ispod 0 °C. Duž obale spustila se ječnja bile niže pa su sukladno tome i vrijednosti ostva-
do 0,8 °C koliko je izmjereno na postaji Split-Marjan, renih temperaturnih suma bile niže.
a na kontinentu do -1,6 °C koliko je izmjereno u Gos-
piću. Maksimalna terminska temperatura tla na 10 cm
dubine u nizinskom dijelu rasla je do 9,6 °C u Krapini,
u gorju do 10,5 °C koliko je izmjereno u Ogulinu, a duž
obale do 14,2 °C u Dubrovniku što je ujedno i najviša
terminska temperatura tla na 10 cm dubine izmjerena
tijekom siječnja u zemlji.
Mraz je tijekom siječnja zabilježen i na nekim
otočnim postajama. Najviše dana s mrazom uz more
zabilježeno je u Rijeci (12), u gorju u Gospiću (17), a u
nizinskom dijelu u Krapini (23).
Temperaturne sume ili stupanj dani (eng. degree
days) važan su limitacijski čimbenik uspješnosti neke
biljne vrste u određenom području. Biljci je za prije-
laz iz jedne razvojne (fenološke) faze u drugu, kao i
za završetak vegetacijskog ciklusa potrebna određena
količina akumulirane topline koja se očituje kroz tem-
peraturne sume. Na temelju vrijednosti temperatur-
nih suma može se predvidjeti početak neke razvojne
faze biljke kao i približno prognozirati datum berbe.
Nadalje, temperaturne sume mogu poslužiti uzgajiva-
čima prilikom suzbijanja štetnika čiji razvoj generaci-
ja također ovisi o količini akumulirane topline. Postoji
više načina izračuna temperaturnih suma, a za potrebe
ovog izvješća temperaturne sume izračunate su oduzi-
manjem temperaturnog praga, koji je iznosio 5 °C, od
srednje dnevne temperature zraka, a pozitivne dnevne Slika 32. Pojava mraza po postaji i po danu tijekom
vrijednosti nakon toga sumirane su po mjesecu. Iz pro- SIJEČNJA 2024. godine

34

Karta anomalija, koje su izračunate oduzimanjem
prosječnih vrijednosti GDD5 u siječnju za razdoblje
1991. – 2020. od ostvarenih GDD5 u siječnju, ukazuje
na veću količinu akumulirane topline u cijeloj zemlji.
Voda je glavni limitirajući abiotski čimbenik rasta
i produktivnosti biljaka. Za racionalno gospodarenje
vodom na nekom području potrebno je poznavanje
lokalnog viška ili pak manjka vode kako bi se smanjili
učinci suše, a u tome nam pomažu komponente vodne
ravnoteže. Za potrebe izrade izvješća Palmerovom me-
todom određene su mjesečne vrijednosti komponenti
vodne ravnoteže na pet postaja u pet različitih regija.
Prema Palmerovoj metodi, oborina koja dospije u tlo
prvo se troši na evapotranspiraciju, zatim na procje-
đivanje vode kroz tlo, a višak na otjecanje. Osnovne
Slika 33. Prostorna razdioba GDD5 [°C] (gore) i anomalije
GDD5 [°C] (dolje) tijekom SIJEČNJA 2024.
BILTEN 1/2024.
komponente vodne ravnoteže su potencijalna evapo-
transpiracija (PET), stvarna evapotranspiracija (ET), sa-
držaj vode u tlu u sloju do dubine od 1 m (S), otjecanje
(RO), procjeđivanje (R) i gubitak vode iz tla (L). Vrijed-
nosti komponenti vodne ravnoteže obično se izraža-
vaju u mm, a predstavljaju visinu sloja vode koji bi se
dobio na ravnoj horizontalnoj podlozi. Evapotranspi-
racija je proces isparavanja vode s tla i vodenih povr-
šina (evaporacija) te iz biljaka i životinja (transpiracija).
Potrebno je razlikovati potencijalnu od stvarne evapo-
transpiracije. PET je najveća moguća evapotranspiraci-
ja u uvjetima kada nema ograničenja zbog nedostatka
vode, a ukoliko nema dovoljno vlage u tlu PET je veća
od ET. Od komponenti vodne ravnoteže ovdje su prika-
zane samo P, PET, ET, i S zajedno s klimatskom vodnom
ravnotežom (CWB). Klimatska vodna ravnoteža razlika
Slika 34. Komponente vodne ravnoteže [mm]
za SIJEČANJ 2024.
35
BILTEN 1/2024.
je između P, koja predstavlja količinu raspoložive vode,
i PET koja nam zapravo govori kolika je potreba za vo-
dom. Negativne vrijednosti CWB ukazuju na nedosta-
tak, a pozitivne vrijednosti na višak vode u određenom
periodu. Za procjenu ukupne mjesečne PET korištena
je Penman-Monteith formula, standardna metoda za
procjenu PET.
Pozitivne vrijednosti CWB u kontinentalnim pre-
djelima ukazuju na dovoljnu količinu vode tijekom si-
ječnja. Sukladno tome, ukupne mjesečne vrijednosti
PET i ET su na svim analiziranim kontinentalnim posta-
jama bile jednake, a najveća vrijednost evapotranspira-
cije u iznosu od 20,9 mm određena je u Ličkom Lešću.
Na gotovo svim analiziranim kontinentalnim postajama
S je dosegao maksimalnu vrijednost od 400 mm, jedi-
no je u Gradištu S bio manji od maksimalne vrijednosti
(342,6 mm).
Na obalnim postajama vrijednosti potencijalne
evapotranspiracije bile su veće od vrijednosti određe-
36
nih na kontinentalnim postajama što je i očekivano s
obzirom na to da su u priobalju vrijednosti temperatu-
re zraka više. Na svim analiziranim obalnim postajama
vode je u siječnju bilo dovoljno pa su i ukupne mjeseč-
ne vrijednosti PET i ET jednake. Najviše oborine u siječ-
nju zabilježila je postaja u Rijeci (266,3 mm), a najmanje
postaja Šibenik (31,3 mm) gdje je CWB imala najveću
negativnu vrijednost (-11,7 mm). Najveće ukupne mje-
sečne vrijednosti ET u iznosu od 57,0 mm određena je
u Dubrovniku, a najmanje u Poreču (19,9 mm). Prema
Palmerovom modelu ukupni S je imao maksimalnu vri-
jednost od 150 mm osim u Zadru (144,4 mm), Šibeniku
(138,3 mm), Hvaru (141,2 mm) i Dubrovniku (75,0 mm).
Vrijednosti S na obalnim postajama su znatno niže od
vrijednosti S na kontinentalnim postajama, a razlog
tome je ukupni maksimalni kapacitet tla za vodu do 1
m dubine koji je u kontinentalnom dijelu zemlje (nizin-
ska zona – 400 mm, gorska – 250 mm) znatno veći od
onog u obalnom dijelu (150 mm).

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI
IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U SIJEČNJU 2024. GODINE
5. siječnja
Jako jugo na širem području Splita. U poslijepod-
nevnim satima počelo je puhati jako jugo na širem split-
skom području zbog čega su u prekidu bile tri brodske
linije između Splita i otoka te neke katamaranske linije.
Prema podacima DHMZ-a temperatura zraka kretala se
oko 14 °C i puhao je jak jugoistočni vjetar na udare br-
zine 40 do 72 km/h. Slično vrijeme bilo je i u susjednim
gradovima i općinama Splitsko-dalmatinske županije.
7. siječnja
Nad naše sjeverozapadne krajeve i sjeverni Jadran
stigao je hladan zrak uz pojačanje sjevernog i sjevero-
istočnog vjetra. Zahladnjenjem je kiša u unutrašnjosti
prešla u susnježicu i snijeg. Stigla je najavljena promje-
na vremena koja je donijela niže temperature, olujni
vjetar i snijeg. Za riječku regiju, Kvarner i Velebitski ka-
nal na snazi je bio crveni meteoalarm zbog jake bure s
povremenim olujnim udarima. Već prethodnog dana u
kasnim večernjim satima olujni vjetar stvarao je proble-
me u prometu Jadranskom magistralom i na Krčkom
mostu, a u prekidu su bile i brojne brodske linije. Loši
vremenski uvjeti stvarali su probleme i u cestovnom
prometu.
9. – 18. siječnja
Onečišćenje zraka u Zagrebu. U posljednjih 10
dana povećana je emisija PM2,5 u Zagrebu. Razina
PM2,5 iznimno je visoka zimi, a jedan od razloga je gri-
janje kućanstva. Osim toga, na koncentraciju čestica
(PM2,5) na određenom području značajno utječu me-
teorološki elementi poput brzine vjetra, smjera vjetra,
stabilnosti atmosfere, visine sloja miješanja, a posebice
Olujno jugo u Kaštel Novom, 5. siječnja 2024.,
Foto: Zvonimir Barišin/Pixsell
BILTEN 1/2024.
Ivana Sakač, mag. phys.-geophys.
temperatura okoline i relativna vlažnost zraka. Visoka
razina onečišćenja štetna je za ljudsko zdravlje, naro-
čito za osjetljive skupine ljudi. U slučaju simptoma kao
što su otežano disanje i iritacija grla preporuča se sma-
njenje boravka na otvorenom.
19. siječnja
Snijeg diljem Hrvatske i jak vjetar u priobalju. Od
ranoga jutra snijeg je zahvatio Hrvatsku. Od pet sati
ujutro snijeg je počeo bijeliti metropolu, a oko 6.30
zahvatio je gotovo cijelu središnju Hrvatsku, dio Slavo-
nije i Gorski kotar. Tijekom sljedećih sati proširio se na
cijelu unutrašnjost. U Gorskom kotaru ujutro je počeo
padati snijeg, a susnježica je zahvatila i područje Rijeke.
U nekim dijelovima grada tanki, bijeli pokrivač prekrio
je automobile, krovove kuća i travnjake. Tijekom dana
nevrijeme praćeno snijegom i jakim vjetrom zahvatilo
je područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Kar-
lovačke, Krapinsko-zagorske, Istarske i Osječko-ba-
ranjske županije. Nadležne službe zaprimale su dojave
o padu stabala i granja na prometnice, električne vodo-
ve i parkirana vozila. Zaprimljeno je više dojava o lak-
šim prometnim nesrećama ili zastoju vozila na cestama
zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Zagrebačka zim-
ska služba bila je u pripravnosti od 22 sata, a od ranog
jutra svih je 240 ekipa bilo na terenu zbog snijega. Sni-
jeg je stvorio probleme u glavnom gradu. Osmero lju-
di završilo je na hitnoj zbog lomova i ozljeda. Tijekom
dana u gradu je zabilježeno više prometnih nesreća.
Kod Podsuseda se ogromno stablo srušilo na cestu, a
na relaciji Marija Bistrica – Zagreb više je vozila zapelo
u snijegu, a neki su automobili sletjeli s ceste. Iz parka
Maksimir zamolili su posjetitelje da zbog nepovoljnih
vremenskih uvjeta odgode svoj dolazak. U prekidu je
bilo desetak autobusnih linija.
Snijeg zabijelio Platak, 7. siječnja 2024.,
Foto: Goran Kovačić/Pixsell
37
BILTEN 1/2024.

Snijeg stvorio probleme na zagorskim cestama, 19. siječnja 2024., Foto: Facebook, Policija zaustavlja Krapinsko-zagorska županija

Snijeg u Zagrebu, 19. siječnja 2024., Snijeg u Zagrebu, 19. siječnja 2024.,
Foto: Vanesa Pandžić/Cropix Foto: Goran Mehkek/Cropix

Snijeg u Rijeci, 19. siječnja 2024., Foto: Goran Kovačić/Pixsell Varaždin, 19. siječnja 2024., Foto: Željko Hajdinjak/Cropix

38

Sesvete, 19. siječnja 2024., Foto: Branko Samec
U poslijepodnevnim satima snijeg je počeo padati i
u unutrašnjosti istarskog poluotoka te na Učki i Ćićariji.
Uz to je puhala jaka bura, ponegdje s olujnim udarima.
Bura nije prouzročila veće poteškoće niti veću materi-
jalnu štetu, no na širem području Pule palo je nekoliko
stabala, oštećen je krov na parkiralištu ispred trgovač-
kog centra, a jak vjetar prevrtao je kante za smeće.
Gust snijeg padao je u cijeloj Dalmatinskoj zago-
ri. Posebno je bio gust na brzoj cesti Solin – Klis. Gust
snijeg padao je i u Dugoplju, Dicmu i većem dijelu Ce-
tinske krajine. Temperatura zraka bila je ispod nule, a
zapusi snijega nošenog burom na pojedinim su dioni-
cama bili iznimno jaki.
Zbog olujnih i orkanskih udara bure na snazi je bio
crveni meteoalarm za područje riječke regije, Kvarnera
i Velebitskog kanala. Iz Hrvatskog autokluba stizala su
upozorenja da se na put ne kreće bez zimske opreme.
Neiskusni vozači posebno su pozivani da pričekaju dok
se situacija ne smiri.
BILTEN 1/2024.
Varaždin, 19. siječnja 2024., Foto: Željko Hajdinjak/Cropix
22. siječnja
Visoka koncentracija lebdećih čestica. Zabrinjava-
juće loša kvaliteta zraka u Koprivnici zbog visoke kon-
centracije lebdećih čestica. Prema podacima Državne
mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, dana 22. si-
ječnja 2024. u 14 sati koncentracija onečišćujućih tvari
bila je PM10 = 83,58 µg/m3 te PM 2,5 = 78,84 µg/m3.
U zraku je bilo puno lebdećih čestica, a navedene vri-
jednosti ukazuju na izuzetno lošu kvalitetu zraka. Na-
ziv PM10 podrazumijeva sve lebdeće čestice promje-
ra manjeg od 10 mikrometara, a PM2,5 manjeg od 2,5
mikrometara (µm). Zbog ovako malih dimenzija čestice
PM2,5 prodiru duboko u pluća i dugo se ondje zadrža-
vaju. Čestice veće od 10 µm uglavnom se zadržavaju u
nosu, ustima i grlu. Važno je znati da lebdeće čestice
nisu jedinstvene po sastavu dok neke mogu biti vrlo
štetne i kancerogene jer na sebi mogu nositi proble-
matične spojeve i teške metale. U ovakvim uvjetima ne
preporučuju se aktivnosti na otvorenom, osobito za
osjetljivije skupine ljudi.
39
BILTEN 1/2024.
PRODOR HLADNOG ZRAKA 19. SIJEČNJA
Premda su razmjerno česti tijekom cijele godine,
prodori hladnog zraka rijetko kad su snažni kao prodor
koji se dogodio 19. siječnja. Njihova pojava na Jadranu
popraćena je jačanjem bure, dok zimi u unutrašnjost
ponekad znaju donijeti i snijeg. Prodor 19. siječnja bio
je vrlo brz, pa je u nekoliko sati u unutrašnjosti palo od
5 do 15 cm snijega, u Gorskoj Hrvatskoj ponegdje i više
od 20 cm, dok je pod Velebitom bura naglo ojačala na
olujnu i orkansku snagu.
U skladu s prognozama izdana su i upozorenja na
opasne vremenske prilike: u kontinentalnoj Hrvatskoj
za količinu novog snijega prvi i drugi stupanj, odnosno
žuto i narančasto, a u Gospićkoj regiji najviši, crveni
stupanj zbog jakog snijega, mećave i stvaranja zapuha.
Na sjevernom je Jadranu na snazi bilo crveno upozo-
renje zbog naglog jačanja olujne i orkanske bure. 18.
siječnja donesena je i odluka o pokretanju postupka
ranog upozoravanja stanovništva upotrebom Sustava
Slika 1. Analiza prizemne sinoptičke situacije
19. siječnja 2024. u 00 UTC. Izvor: DWD
Slika 2. Analiza prizemne sinoptičke situacije
19. siječnja 2024. u 06 UTC. Izvor: DWD
40
Tomislava Hojsak, dipl. ing.
za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) za
područje Primorsko-goranske, Ličko-senjske županije
te za zapadni i jugozapadni dio Karlovačke županije
zbog obilnog snijega i orkanske bure. Bura je na oba-
li prouzročila materijalnu štetu, a usprkos najavama i
upozorenjima, snijeg je u unutrašnjosti izazvao poteš-
koće u prometu.
Sinoptička analiza
18. siječnja pri tlu je bilo polje sniženog tlaka zra-
ka i pritjecao je topliji zrak u jugozapadnoj struji ispred
frontalnog sustava koji se približavao sa sjeverozapa-
da. Temperatura je bila iznad prosjeka u svim krajevima
Hrvatske, a u Slavoniji je porasla čak do 21 °C. Fron-
talni sustav protezao se preko Pirenejskog poluotoka,
Francuske i Švicarske dalje na sjever do ciklone u Bal-
tičkom moru. Još jedna ciklona produbila se na fronti
ispred Pirenejskog poluotoka koja je bila zaslužna za
transport vlage u više slojeve atmosfere (Slika 1). Iza
fronte nad zapadnom Europom nalazila se anticiklona
s hladnim zrakom koji se spustio sa sjevera na stražnjoj
strani ciklone u Baltičkom moru. Dakle, frontalna zona
razdvajala je dvije zračne mase vrlo različitih karakteri-
stika (Slika 3). Nailaskom na Alpski masiv u noći na 19.
siječnja fronta se deformirala zbog utjecaja orografije
te je u zavjetrini podno zapadnih Alpa na njoj nastala
plitka ciklona (Slika 2). Obilazeći prepreku, hladan zrak
u nižim slojevima atmosfere na područje Hrvatske ušao
je istočno od Alpa s jakim sjeveroistočnim vjetrom, ne-
što kasnije prodro je i na Jadran u obliku jake i olujne
bure s orkanskim udarima. Fronta se vrlo brzo premje-
Slika 3. Analiza prizemnog tlaka i temperature
19. siječnja 2024. u 00 UTC.
 BILTEN 1/2024.

Slika 4. Analiza prizemne sinoptičke situacije

19. siječnja 2024. u 18 UTC. Izvor: DWD
Slika 5. Analiza geopotencijalne visine (gpdam) apsolutne
stila preko Hrvatske te je navečer već stigla do juga, a topografije izobarne plohe 500 hPa (linija) i temperatura
iza nje je jačao ogranak anticiklone (Slika 4). na plohi 500 hPa (boja), 19. siječnja 2024, 00 UTC.

Uz prisustvo mlazne struje vlažan zrak pritjecao

je po visini po rubu prostrane doline s prevladavaju-
ćim zapadnim strujanjem. Unutar doline zapadnije od
Hrvatske sa sjeverozapada spuštala se još jedna, jače
izražena dolina s osjetno hladnijim zrakom i mlaznom
strujom (Slika 5). Dvije mlazne struje spojile su se na
području Francuske prilikom čega je došlo do jačanja
transporta vlage na istok (Slika 6). Strujanje nad Hrvat-
skom okrenulo je na jugozapadno i zapadno pa je po
visini, približavanjem osi doline, pritjecao hladniji zrak.
Os se preko Hrvatske premjestila tek idući dan.

Razvoj vremena

Prodor hladnog zraka vidljiv je na radiosondažnim

profilima vjetra i temperature postaje Zagreb-Maksimir
(Slika 7 i 8), pri tlu unutar prvih 3 000 m (do izobarne Slika 6. Satelitska snimka EUMETSAT MSG Airmass RGB,
plohe 700 hPa). Vjetar je unutar sloja sa zapadno-ju- 19. siječnja 2024., 09 UTC.

Slika 7. Radiosondažno mjerenje na postaji Zagreb-Maksimir, Slika 8. Radiosondažno mjerenje na postaji Zagreb-Maksimir,
19. siječnja 2024., u 00 UTC. 19. siječnja 2024., u 12 UTC.

41
BILTEN 1/2024.

Slika 9. Automatska mjerenja temperature, srednje brzine, udara i smjera vjetra na AMP Zagreb-Maksimir, 19. siječnja 2024.

Slika 10. Automatska mjerenja temperature, srednje brzine, udara i smjera vjetra na AMP Senj, 19. siječnja 2024.

42

Slika 11. Prizemna sinoptička karta sa SYNOP podacima GMP postaja i interpolirano polje temperature (u boji)
19. siječnja 2024. u 5 (a), 12 (b) i 18 (c) UTC.
gozapadnog okrenuo na sjeverni i sjeveroistočni smjer,
a između 00 UTC i 12 UTC temperatura se na 850 hPa
izobarnoj plohi spustila s 5 °C na -8,5 °C, pri tlu sa
7,6 °C na 0,8 °C.
Prizemna mjerenja temperature ukazuju na još
nagliji pad, primjerice na postaji Zagreb-Maksimir je u
02 UTC bilo 8,4 °C, a u 7 UTC samo 0,2 °C. (Slika 9). Do-
tok hladnog zraka i jačanje ogranka anticiklone pratio
je i porast tlaka od 1 000 hPa na 1 011 hPa, popodne na
1 020 hPa. S umjerenim i jakim sjeveroistočnim vjetrom
te jakom i olujnom burom hladan se zrak vrlo brzo
proširio te se do 12 UTC temperatura osjetno snizila
u većini krajeva, osim na jugu zemlje (Slika 11). Oluj-
nih udara bilo je i u unutrašnjosti (Križevci – 17,4 m/s),
a pod Velebitom i orkanskih (Prizna – 41,2 m/s; Most
Pag – 37,5 m/s; Porer – 33,4 m/s). Do kraja dana bura
BILTEN 1/2024.
se proširila duž obale, pa je olujnih udara bure bilo u
drugome dijelu dana i u Dalmaciji. Posebno opasna bila
je činjenica da je bura pod Velebitom naglo ojačala na
olujnu i orkansku snagu, ponegdje čak unutar jednog
sata (Slika 10) .
Prilikom prolaska fronte snijeg je u noći krenuo
padati najprije u Međimurju i Hrvatskom zagorju. Do
jutra se proširio na cijelu središnju Hrvatsku i Gorski ko-
tar, a tijekom poslijepodneva padao je u Slavoniji i Istri.
Nošenog burom bilo ga je i na obali i otocima sjever-
nog Jadrana te u unutrašnjosti Dalmacije. Povremeno
je u zapadnijim predjelima i u Gorskom kotaru padao
umjeren i jak snijeg te ga se u manje od 12 sati u dije-
lovima središnje i Gorske Hrvatske nakupilo između 10
i 23 cm (Slika 12).
43
BILTEN 1/2024.

Slika 12. 24-satna oborina i visina snijega na glavnim i klimatološkim postajama izmjereni 20. siječnja 2024. u 6 UTC.

44

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI
Nastavljamo reforme i modernizaciju
DHMZ-a
Dr. sc. Ivan Güttler od 1. siječnja 2024. godine
službeno započinje s obnašanjem dužnosti glavnog
ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda. Nje-
govo imenovanje na ovu poziciju, na koju dolazi s mje-
sta zamjenika bivše glavne ravnateljice, dr. sc. Branke
Ivančan-Picek, Vlada Republike Hrvatske donijela je na
zatvorenom dijelu 273. sjednice održane 21. prosinca
2023.
„Nastavljamo provoditi ključne reforme, razvoj i
modernizaciju DHMZ-a kako bismo osigurali unaprije-
đene usluge i produkte u skladu s rastućim izazovima.
Promjene u klimi sve su intenzivnije i svjesni smo koliko
je nužno biti korak ispred kako bismo zadovoljili kon-
tinuirano rastuća očekivanja građana, gospodarstva i
institucija Republike Hrvatske za još kvalitetnijim, br-
žim i pristupačnijim hidrometeorološkim informacija-
ma i uslugama. Svjestan sam, također, i sve većih po-
treba i očekivanja zaposlenika DHMZ-a, te ću posebnu
pažnju posvetiti stvaranju još boljih radnih, stručnih i
profesionalnih uvjeta za naše timove stručnjaka. Nji-
hova stručnost i predanost ključni su elementi našeg
zajedničkog uspjeha“, poručio je novi glavni ravnatelj
DHMZ-a zahvalivši dr. sc. Branki Ivančan-Picek na nje-
zinim iznimnim naporima u održavanju kontinuiteta
rada DHMZ-a tijekom izazovnih godina.
„Njezin doprinos, osobito u vođenju najzahtjev-
nijih strukturnih projekata modernizacije, čini čvrst te-
melj na kojem nastavljamo unaprjeđivati i jačati ulogu
DHMZ-a u službi građana Hrvatske“, istaknuo je Güttler.
Od samih početaka svoje profesionalne karijere,
Güttler je posvećen radu u DHMZ-u. Počevši kao znan-
stveni novak, od 2009. do 2014. godine, radio je na pro-
jektu „Klimatske varijacije i promjene i odjek u područ-
jima utjecaja“. Nakon uspješno obranjenog doktorata,
na temu „Sustavne pogreške u regionalnim klimatskim
modelima u nižoj atmosferi“, nastavio je istraživački rad
BILTEN 1/2024.
mr. sc. Kornelija Špoler Čanić
kao klimatolog u Sektoru za meteorološka istraživanja
i razvoj.
Paralelno s istraživačkim radom, Ivan Güttler ak-
tivno sudjeluje u nastavi na Geofizičkom odsjeku Priro-
doslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagre-
bu (PMF). Kao asistent bio je angažiran na kolegijima
Računarstvo i numerička matematika te Računarstvo
u geofizici, a ujedno i predaje na doktorskom studiju,
kolegij Atmosferska prediktabilnost i modeliranje kli-
matskog sustava. Svojim stručnim znanjem i iskustvom
doprinosi obrazovanju budućih stručnjaka u području
meteorologije kao mentor, vodeći studente u izradi
diplomskih i doktorskih radova, te kao član različitih
povjerenstava kroz sudjelovanje u ocjenjivanju njihovih
radova. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova.
Rezultati njegovog istraživačkog rada pridonijeli su ra-
zvoju klimatskih modela, te unaprijedili spoznaju o kli-
matskim varijacijama i promjenama.
Nagrade i priznanja koje je dobio za svoj znan-
stveni doprinos uključuju Dekanovu nagradu (2007.),
Nagradu Europskog meteorološkog društva - YSCAs
(2010.), Godišnju nagradu znanstvenim novacima u
području prirodnih znanosti (2013.), te Nagradu Hr-
vatskog meteorološkog društva - mlada nada hrvatske
meteorologije (2014.).
Dr. sc. Ivan Güttler, također, je aktivno sudjelovao
u klimatskim pregovorima tijekom hrvatskog predsje-
danja Vijećem Europske unije (2020.), te je bio član hr-
vatskih delegacija na COP23, COP25, COP26 i COP27.
Od 2022. godine, obnaša funkciju hrvatske kontakt
osobe za IPCC, Međuvladin panel o klimatskim pro-
mjenama.
Angažiran je u različitim radnim skupinama, uk-
ljučujući Radnu skupinu za međunarodna okolišna
pitanja – klimatske promjene, Radnu skupinu za izra-
du programskih dokumenata za financijsko razdoblje
EU 2021. – 2027. – Zelena Hrvatska, te Radnu skupi-
nu za izradu Akcijskog plana prilagodbe na klimatske
promjene. Uz sve to, Ivan Güttler aktivno sudjeluje u
popularizaciji znanosti, posebno u području podizanja
svijesti o aktivnom doprinosu pojedinaca u prilagod-
bi klimatskim promjenama. Trenutno obnaša funkciju
potpredsjednika Hrvatskog meteorološkog društva.
Od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2023., dr. sc.
Ivan Güttler obavljao je funkciju zamjenika glavne rav-
nateljice, dr. sc. Branke Ivančan-Picek, pružajući joj po-
dršku u uspješnoj realizaciji modernizacije cjelokupne
meteorološke motriteljske i hidrološke mreže, te mreže
za praćenje kvalitete zraka. Rezultati navedenih proje-
kata dodatno su unaprijedili kvalitetu rada i produkata
DHMZ-a, ali i postavili osnovu za novi strukturni projekt
Jačanje sustava praćenja klimatskih promjena i njiho-
vih posljedica koji je u završnoj fazi pripreme. U sklopu
projekta predviđena je izgradnja nove zgrade DHMZ-a
45
BILTEN 1/2024.
na Sveučilišnom kampusu Borongaj u Zagrebu u kojoj
će se sjediniti sve službe, laboratoriji i djelatnosti.
mr. sc. Kornelija Špoler Čanić
Ivana Grljak, dipl. polit.
U 2023. oboren je globalni
temperaturni rekord
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) 12. si-
ječnja 2024. službeno je potvrdila da je 2023. najtoplija
godina u povijesti mjerenja, uz znatnu razliku u odnosu
na prethodnu najtopliju godinu. Godišnja srednja glo-
balna temperatura približila se vrijednosti od 1,5 °C vi-
šom u odnosu na predindustrijsku razinu, što je simbo-
lična razina jer je cilj Pariškog sporazuma o klimatskim
promjenama ograničiti dugoročni porast temperature
(u prosjeku tijekom više desetljeća, a ne za pojedinačnu
godinu poput 2023.) na najviše 1,5 °C iznad predindu-
strijskih razina.
Šest vodećih međunarodnih skupina podataka
pomoću kojih se prati globalna temperatura, a koje je
objedinila WMO, pokazuju da je godišnja srednja glo-
balna temperatura 2023. bila za 1,45 ± 0,12 °C viša od
predindustrijskih razina (1850. – 1900.). Svakoga mje-
seca, od lipnja do prosinca 2023. zabilježeni su novi
mjesečni rekordi globalne temperature. Srpanj i kolo-
voz 2023. bili su dva najtoplija mjeseca u povijesti mje-
renja.
„Klimatske promjene najveći su izazov s kojim se
čovječanstvo suočava. Utječu na sve nas, a posebno na
one u najranjivijem položaju“, izjavila je glavna tajnica
WMO-a, prof. Celeste Saulo. Ne možemo si dopustiti
daljnje čekanje. Već poduzimamo mjere, ali moramo
poduzeti više i moramo to učiniti brzo. Moramo dra-
stično smanjiti emisije stakleničkih plinova i ubrzati
tranziciju na obnovljive izvore energije“, dodala je.
„Prelazak s La Niñe, koja ima učinak hlađenja, na
El Niño, koji ima učinak zagrijavanja, koji se dogodio do
sredine 2023. jasno se očituje u porastu temperature u
odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to da je utjecaj
El Niño na globalnu temperaturu obično najveći nakon
Globalna srednja razlika temperature (°C) u odnosu na
srednjak za razdoblje 1850. – 1900.
46
što njegov vrhunac prođe, 2024. bi mogla biti još topli-
ja“, objasnila je.
„Dok događaji El Niño nastaju prirodno te se po-
javljuju i nestaju iz godine u godinu, dugoročnije se
klimatske promjene intenziviraju, što je nedvojbeno
posljedica ljudskog djelovanja. Kriza nejednakosti po-
goršava se uslijed klimatske krize. Potonja utječe na sve
aspekte održivog razvoja i ugrožava nastojanja usmje-
rena na borbu protiv siromaštva, gladi, zdravstvenih
problema, raseljavanja i propadanja okoliša“, rekla je
prof. Saulo, koja je 1. siječnja 2024. preuzela dužnost
glavne tajnice WMO-a.
Od osamdesetih godina 20. stoljeća svako je de-
setljeće bilo toplije od prethodnog. Proteklih devet
godina bilo je najtoplije u povijesti mjerenja. Prije toga,
najtoplije godine u povijesti mjerenja bile su 2016.
(snažan El Niño) i 2020., kad su zabilježene tempera-
ture za 1,29 ± 0,12 °C, odnosno 1,27 ± 0,12 °C više od
predindustrijskih razina.
Na temelju šest skupina podataka, desetogodišnji
prosjek razdoblja 2014. – 2023. bio je za 1,20 ± 0,12 °C
viši od prosjeka razdoblja 1850. – 1900., uz uračunatu
toleranciju nesigurnosti.
„Zemlja se prži ljudskim djelovanjem. Prošla je go-
dina bila tek najava katastrofične budućnosti koja nas
očekuje ako ne budemo djelovali odmah. Na rekordne
poraste temperature moramo odgovoriti pionirskim
djelovanjem“, izjavio je glavni tajnik UN-a António
Guterres.
„Još možemo izbjeći najgoru klimatsku katastro-
fu. Međutim, to će biti moguće samo ako budemo od-
mah djelovali, uz ambiciju koja je potrebna kako bi se
porast globalne temperature ograničio na 1,5 °C i kako
bi se ostvarila klimatska pravda“, izjavio je.
Dugoročno praćenje globalnih temperatura samo
je jedan od pokazatelja klime i načina na koji se ona
mijenja. Među ostalim ključnim pokazateljima su kon-
centracije stakleničkih plinova u atmosferi, toplina u
oceanima i acidifikacija oceana, razina mora, površina
morskog leda i masena ravnoteža ledenjaka.
Iz privremenog izvješća WMO-a o stanju globalne
klime za 2023., objavljenog 30. studenoga, vidljivo je da
su rekordi oboreni i u slučaju ostalih pokazatelja.
Površinske temperature mora bile su iznimno vi-
soke veći dio godine, što je bilo popraćeno snažnim
morskim toplinskim valovima koji su uzrokovali veliku
štetu. Površina antarktičkog morskog leda bila je naj-
manja u povijesti mjerenja kako za minimalnu vrijed-
nost krajem ljeta u veljači tako i za maksimalnu vrijed-
nost krajem zime u rujnu.
Te dugoročne promjene naše klime očituju se u
svakodnevnim vremenskim prilikama. Ekstremne vru-
ćine tijekom 2023. utjecale su na ljudsko zdravlje i do-
prinijele razornim šumskim požarima. Velike količine
kiše, poplave i sve intenzivnije tropske ciklone ostavile
su razoran trag, sijući za sobom smrt i goleme materi-
jalne štete.

WMO će svoje konačno izvješće o stanju globalne
klime za 2023. objaviti u ožujku 2024. To će izvješće
uključivati pojedinosti o socioekonomskim učincima
na sigurnost opskrbe hranom, raseljavanje i ljudsko
zdravlje.
Službene skupine podataka
Objedinjeni rezultati WMO-a temelje se na šest
međunarodnih skupina podataka kako bi se dobila
mjerodavna procjena temperatura.
WMO se koristi skupinama podataka temeljenim
na klimatološkim podacima s lokacija motrenja, brodo-
va i plutača u globalnim pomorskim mrežama koje ra-
zvijaju i održavaju Američka nacionalna oceanografska
i atmosferska služba (NOAA), NASA-in Goddardov in-
stitut za svemirske studije (NASA GISS), Centar Hadley
Britanske nacionalne meteorološke službe (Met Offi-
ce), Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East
Anglia (HadCRUT) i skupina Berkeley Earth.
WMO također koristi podatake reanalize Europ-
skog centra za srednjoročne vremenske prognoze i
njegove Službe za klimatske promjene Copernicus te
Japanske meteorološke agencije (JMA). Reanalizom se
kombiniraju milijuni meteoroloških i pomorskih motre-
nja, uključujući satelitska motrenja, primjenom mete-
orološkog modela kako bi se izradila potpuna reana-
liza atmosfere. Kombinacijom motrenja i modeliranih
vrijednosti omogućuje se procjena temperatura u bilo
kojem trenutku i na bilo kojem mjestu na planetu, čak i
u područjima za koja imamo malo podataka kao što su
polarne regije.
Prošla godina bila je najtoplija u svih šest skupina
podataka.
Pariški sporazum
Cilj je Pariškog sporazuma održati porast globalne
srednje temperature na vrijednosti znatno nižoj od 2 °C
iznad predindustrijskih razina, uz istovremeno podu-
zimanje napora da se porast temperature ograniči na
1,5 °C iznad predindustrijskih razina.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama na-
vodi da su rizici povezani s klimom koji prijete prirod-
nim i ljudskim sustavima u slučaju globalnog zagrija-
BILTEN 1/2024.
vanja od 1,5 °C viši nego trenutačno, ali su niži nego
pri 2 °C.
U studiji koju su prošle godine izradili WMO i Met
Office predviđeno je da vjerojatnost da će godišnja
prosječna globalna temperatura zraka privremeno pre-
mašiti porast od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske
razine tijekom najmanje jedne godine u razdoblju od
2023. do 2027. godine iznosi 66 %.
To ne znači da ćemo trajno prekoračiti razinu od
1,5 °C iz Pariškog sporazuma, koja se odnosi na dugo-
ročno zagrijavanje tijekom mnogo godina.
Vjerojatnost da će se granica od 1,5 °C privremeno
prekoračiti u stalnom je porastu od 2015., kad je bila
gotovo jednaka nuli. Za godine u razdoblju od 2017.
do 2021. vjerojatnost njezina prekoračenja iznosila je
10 %.
Priopćenje WMO
Ljudski je faktor ključan u prognoziranju i
praćenju vremena i klime
„Kvalitetni i precizni podaci čine temelj naših uslu-
ga i proizvoda koje pružamo širokom spektru korisnika:
od građana i tijela javne vlasti do žurnih službi i gospo-
darskih sektora. Unatoč daljnjoj modernizaciji i digita-
lizaciji DHMZ-a, ljudski faktor i dalje će ostati ključan
u prognozi vremena i klime. To ukazuje, s jedne stra-
ne, na važnost ulaganja u kontinuirano usavršavanje
i obrazovanje naših motritelja i stručnjaka te unapre-
đivanje njihovih uvjeta i metoda rada. S druge strane,
sve veća potreba za našim informacijama i podacima
u životu s klimatskim promjenama i u vrijeme zelene
tranzicije, ukazuje na važnost brige o budućim gene-
racijama stručnjaka spremnih nositi se s izazovima koji
stoje pred nama, na lokalnoj i globalnoj razini“, ključ-
ne su poruke glavnog ravnatelja DHMZ-a, dr. sc. Ivana
Güttlera, tijekom posjeta kolegicama i kolegama Po-
dručnog meteorološkog ureda (PMU) Split te motritelja
na glavnoj meteorološkoj postaji (GMP) Split-Marjan.
Glavni ravnatelj DHMZ-a održao je i sastanak s deka-
nom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu
kako bi razmotrili mogućnosti daljnjeg jačanja suradnje
i partnerstva između ovih dviju institucija.
Hrvatska je pomorska i turistička zemlja, jedna od
većih nautičkih destinacija, zato DHMZ kontinuirano
radi na proširenju i unaprjeđenju svojih djelatnosti na
području pomorske meteorologije. Ključnu ulogu za
sigurnost ljudskih života, plovidbe na moru te ljudskih
djelatnosti na moru, otocima i u priobalju ima Područ-
ni meteorološki ured (PMU) Split koji brine o radu 10
glavnih meteoroloških postaja na području četiri dal-
matinske županije te u čijem sastavu se nalaze Službe –
Pomorski meteorološki centar (PMC) i Regionalni cen-
tar za Jadran. Uspješno privođenje kraju modernizacije
meteorološke mreže, kroz projekt METMONIC, značaj-
no je povećalo njihove kapacitete u pružanju potrebnih
podataka i informacija, osobito u kontekstu klimatskih
promjena koje nalažu hitnu prilagodbu kako bi se iz-
47
BILTEN 1/2024.
Pomorske prognoze i upozorenja
gradila otpornost, posebice područja Jadrana, na po-
sljedice ekstremnih vremenskih i obalnih događaja.
Osim što je po prvi put u povijesti cjelokupno područje
hrvatskog Jadrana obuhvaćeno radarskim mjerenjima,
METMONIC je uspostavio i mrežu meteorološko-oce-
anografskih plutača što je splitskim kolegama značajno
unaprijedilo metode i tehnike rada.
Glavni ravnatelj DHMZ-a s pročelnicom Područ-
nog meteorološkog ureda Split, Lidijom Fuštar, obišao
je kolege u operativnoj prognostičkoj sobi Pomorskog
meteorološkog centra (PMC) Split koji s Područnom
meteorološkom službom Rijeka obavlja poslove po-
morske meteorološke službe. Kolege PMC Split imaju
24-satna meteorološka bdijenja, sedam dana u tjednu,
tijekom cijele godine, a jedna od njihovih temeljnih
zadaća su upozorenja na opasne vremenske pojave s
posebnim kriterijima za Jadransko more. Prva pomor-
ska upozorenja prema međunarodnim standardima i
Obilazak operative Pomorskog meteorološkog centra Split
48
GMP Split-Marjan
konvencijama počela su se izdavati od samih početaka
rada DHMZ-a, daleke 1947. godine.
Tijekom razgovora glavnog ravnatelja s kolegi-
cama i kolegama Pomorskog meteorološkog centra
(PMC) Split, jedna od ključnih tema bilo je osigurava-
nje adekvatnog radnog okruženja koje bi im omogu-
ćilo obavljanje njihovih zadaća u optimalnim uvjetima.
Sadašnji unajmljeni prostor u kojem se PMC nalazi ne
ispunjava uvjete za rad jedne suvremene pomorske
službe. Stoga je bilo riječi o pripremi potrebne doku-
mentacije za obnovu i rekonstrukciju zgrade koja je
dodijeljena DHMZ-u za potrebe PMC-a na Divuljama.
U mreži meteoroloških postaja diljem Hrvatske,
kojom upravlja i o kojoj brine DHMZ, rad glavnih mete-
oroloških postaja ključan je za provođenje gotovo svih
aktivnosti DHMZ-a, od operativne prognostičke službe
do istraživanja vremenskih te klimatskih karakteristika.
S glavnih meteoroloških postaja opaženi i izmjereni
meteorološki podaci svakodnevno se, u propisanim
 BILTEN 1/2024.

vremenskim terminima, prikupljaju i šalju korisnicima u

Hrvatskoj, ali i u međunarodnu razmjenu. Zahvaljuju-
ći glavnoj meteorološkoj postaji Split-Marjan i Split je
dio sustava svjetske razmjene. GMP Split-Marjan zapo-
čeo je s radom 1926. godine i uskoro će obilježiti 100.
obljetnicu, stoga je i tema njegove obnove tijekom po-
sjeta i razgovora glavnog ravnatelja DHMZ-a s motrite-
ljima na postaji bila neizbježna. Glavni ravnatelj imao je
priliku iz prve ruke čuti o svim aspektima nužne obnove
zgrade. Razgovaralo se o izazovima i zahtjevima koje
donosi obnova ovog kulturnog dobra sukladno smjer-
nicama Konzervatorskog odjela u Splitu. Svi su izrazili
želju da obnova bude dovršena do obilježavanja 100.
obljetnice rada GMP Split-Marjan.

DHMZ i PMF Split: Suradnja kojom se

oblikuju buduće generacije stručnjaka
ma s EURO-CORDEX baze, koji su bili osnova za izra-
Tijekom svog boravka u Splitu glavni ravnatelj du 8. nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama
DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler, održao je radni sastanak u Hrvatskoj. Na kraju sastanka, održana je radionica
s dekanom Prirodoslovno - matematičkog fakulteta u „Distillation Workshop“, na kojoj su raspravljana isku-
Splitu, prof. dr. sc. Milom Dželalijom, i njegovim surad- stva o komuniciranju klimatskih informacija između
nicima. Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima klimatologa, korisnika klimatskih informacija te dono-
daljnje suradnje i partnerstva PMF-a Split i Državnog hi- sitelja odluka.
drometeorološkog zavoda. Iako se meteorologija stu-
dira u okviru Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Priznanje Hrvatske vatrogasne zajednice
Geofizičkom odsjeku, Sveučilišta u Zagrebu, PMF Split
također obrazuje buduće stručnjake u području mate- Muzej hrvatskog vatrogastva u 2024. godini slavi
matike, fizike, fizike okoliša, kemije i informatike koji 10. obljetnicu otvaranja obnovljenog postava te je Noć
će biti važni za razvoj i daljnji rad DHMZ-a. Razmjena muzeja (26. veljače 2024.) bila prigoda i za podjelu na-
znanja, gostujuća predavanja i suradnja na istraživač- grada zaslužnim organizacijama i osobama. DHMZ je
kim projektima predstavljaju moguće oblike suradnje partner Hrvatske vatrogasne zajednice u protupožar-
ove dvije institucije koji će zainteresiranim studentima nim aktivnostima, ali i važan suradnik u razvoju Muze-
PMF-a Split pružiti vrijedne uvide u izazove i rješenja u ja hrvatskog vatrogastva. Priznanje je u ime DHMZ-a
području meteorologije i njenog daljnjeg razvoja, kao i primila Dunja Plačko-Vršnak, načelnica Sektor za vre-
uvide u mogućnosti koje pruža karijera u tom području. menske i pomorske analize i prognoze
Na sastanku se razgovaralo i o mogućnostima privre-
menog smještaja Pomorskog meteorološkog centra
(PMC) u sklopu PMF-a Split kao prijelaznog rješenja. Uz
glavnog ravnatelja, iz DHMZ-a sastanku su prisustvova-
li: Lidija Fuštar, pročelnica Područnog meteorološkog
ureda Split, Danijel Ostoić, načelnik Sektora za pravne,
informatičke i opće poslove, Sanja Nikolić, tajnica Ka-
bineta glavnog ravnatelja DHMZ-a i Vjeran Magjarević,
voditelj Područne meteorološke službe Zagreb.
Ivana Grljak, dipl. polit.

Događanja

15. sastanak EURO-CORDEX grupe

U Hamburgu je od 23. do 25. siječnja 2024. odr-
žan 15. sastanak grupe EURO-CORDEX, međunarodno
koordiniranog programa za provođenje regionalnih
klimatskih projekcija za sve regije svijeta. Diskutiran je
status i daljnji razvoj regionalnih klimatskih modela, a
sudionici su predstavili svoje rezultate i planove. Mr. sc.
Lidija Srnec prikazala je rezultate dobivene iz simulacija
izvedenih na DHMZ-u, zajedno s preuzetim simulacija-

49
BILTEN 1/2024.
Popularizacija
Budući meteorološki tehničari posjetili DHMZ
Budući meteorološki tehničari, učenici prvog, tre-
ćeg i četvrtog razreda karlovačke Šumarske i drvodjelj-
ske škole posjetili su 16. siječnja 2024. Laboratorij za
mjerenje kvalitete zraka i Kemijski laboratorij DHMZ-a.
U Laboratoriju za kvalitetu zraka između ostalog
saznali su zašto se mjeri kvaliteta zraka, gdje se sve na-
laze postaje Državne mreže za trajno praćenje kvalitete
zraka i zašto se na njima mjere određeni onečišćivači.
Saznali su i kako izmjerene podatke u realnom vreme-
nu mogu pratiti na portalu Kvaliteta zraka u Republici
Hrvatskoj o kojem skrbi Ministarstvo gospodarstva i
održivog razvoja te na mrežnim stranicama DHMZ-a.
Zaposlenici laboratorija pokazali su im kako izgledaju
instrumenti koji su postavljeni na postajama, a učeni-
ci su imali i jedinstvenu priliku zaviriti u unutrašnjost
instrumenata. Posebno je bilo zanimljivo saznati kako
radi uređaj za mjerenje koncentracije ozona koji ju
mjeri referentnom metodom. Uređaj uvlači vanjski
zrak. Uzorak zraka propušta se naizmjenice kroz dvije
50
cijevi. Iz zraka se u jednoj cijevi uklanja ozon i to posta-
je referentni uzorak. Zrak iz obje cijevi izlaže se UV zra-
čenju s obzirom na to da ozon ima svojstvo apsorpcije
UV zračenja. Usporedbom zraka referentnog uzorka i
uzorka s ozonom instrument daje podatak o koncen-
traciji prizemnog ozona.
U Kemijskom laboratoriju učenici su saznali da se
ovdje analiziraju uzorci oborine s 14 postaja. Oborina
se u DHMZ-u prati od 70-tih godina prošlog stoljeća
s obzirom na tada aktualni problem kiselih kiša. Sre-
ćom, kisele kiše nisu više značajan okolišni problem, ali
se kvaliteta oborine i dalje mora pratiti. Osim kvalitete
oborine, u laboratoriju se analiziraju i čestice te uzorci
zraka i to njihove organske i anorganske komponente
za postaje Državne mreže za trajno praćenje kvalitete
zraka u skladu sa Zakonom o kvaliteti zraka.
Ovaj posjet bio je još jedna prilika učenicima da
vide praktičnu primjenu spoznaja o kojima uče u školi
te prilika za povećanje svijesti o važnosti očuvanja oko-
liša. Možda će neki od njih poželjeti produbiti znanja o
kvaliteti zraka te nastaviti svoje stručno usavršavanje u
tom području.
 BILTEN 1/2024.

Pučka meteorologija

Makarij vedar ili maglen, očekuj takvu i jesen.

Bolje je Tri kralja bez mesa nego bez bure.
Zelena Stošija – godina lošija.
Ako o Fabijanu cvita, bit će o Cvitnici mraza.

51