JEZIČNO POSUĐIVANJE

-svako preuzimanje neke riječi iz drugoga jezika

 unutarjezični razlozi – nemogućnost jezika da za novi pojam ponudi

odgovarajuću riječ
npr.spam – neželjena poruka
 izanjezični razlozi – društvene, povijesne, kulturne veze ili izravni zemljopisni
dodir raznih jezičnih zajednica

POSUĐENICE
-riječi stranog jezika koje su više ili manje prilagođene jezičnom sustavu u koje su
ušle
-sociolingvistika – znanost koja se bavi proučavanjem veza između jezika i društva

VRSTE POSUĐIVANJA

1. IZRAVNO POSUĐIVANJE – najčešći način

-riječ se posuđuje iz jezika iz kojega ona izravno potječe

JEZIK DAVATELJ JEZIK PRIMATELJ (hrv.)

tyrannos (grč.) tiranin
schablone (njem.) šablona
sanatio (lat.) sanacija
saat (tur.) sat
riviera (tal.) rivijera
debacle (fr.) debakl
western (eng.) vestern
časopis (češ.) časopis

2. NEIZRAVNO (POSREDNO) POSUĐIVANJE

-riječ ne preuzimamo iz jezika u kome su nastale nego preko jezika posrednika
*preko jezika koji je hrvatskome bliži, a u koji je riječ već ušla kao posuđenica

JEZIK DAVATELJ JEZIK POSREDNIK JEZIK PRIMATELJ (hrv.)

kemai (egp.) kommi (grč.) guma
šah (perz.) šah (tur.) šah
bluff (eng.) blef (njem.) blef
 3. KRUŽNO POSUĐIVANJE – vrlo rijetko
-odvija se u dvije faze
o jezik primatelj posudi neku riječ iz jezika davatelja i prilagodi ju svom
jeziku
o nakon nekog vremena jezik davatelj posudi tu priagođenu riječ

JEZIK DAVATELJ JEZIK PRIMATELJ JEZIK DAVATELJ JEZIK PRIMATELJ

(hrvatski jezik) (francuski jezik) (francuski jezik) (hrvatski jezik)
Hrvat cravate cravate kravata

PRILAGODBE POSUĐENICA

 fonološka razina – svakom stranom fonemu pronalazi se odgovarajuća

zamjena tj.najsličniji glas u hrvatskome jeziku

eng.evergreen hrv.evergrin
eng.teenager hrv.tinejdžer
eng.toast hrv.tost
eng.playback hrv.plejbek
eng.thriller hrv.triler

*u nekim je riječima koje posuđujemo naglašen zadnji slog, a u hrvatskome

naglasak ne može biti na zadnjem slogu [fr.biströ – hrv. bistro]

 grafijska razina – ako riječ koju posuđujemo sadrži grafeme koji ne postoje u
hrvatskome jeziku zamjenjujemo ih najbližim grafemom iz hrvatskog jezika

eng.taxi hrv.taksi
eng.teenager hrv.tinejdžer
eng.pudding hrv.puding
eng.playback hrv.plejbek
eng.thriller hrv.triler

 morfološka prilagodba – neke posuđenice (imenice i pridjevi) će na stranu

osnovu dobiti odgovarajući nastavak koji će ih uklopiti u sklonidbenu skupinu,
a glagoli će dobiti infinitivni nastavak –ti
*eng.jungle – hrv.džungla (imenica ženskoga roda)

lat.polire hrv.polirati
eng.train hrv.trenirati
 eng.scan hrv.skenirati
eng.box hrv.boksati
njem.planen hrv.planirati

 značenjska prilagodba – značenje posuđenice se u jeziku primatelju sužava

(tost), ponekad ostaje isto (kompjutor), a nekada se i proširi (konjak)

POSUĐENICE ZNAČENJE RIJEČI U JEZIKU ZNAČENJE RIJEČI U JEZIKU

DAVATELJU PRIMATELJU (HRV)
kompjutor elektroničko računalo elektroničko računalo jednako
eng.computer značenje
tost pržene kriške kruha; pržiti, grijati narezan kruh koji se jed uže značenje
eng.toast ugrijan ili pržen
konjak vrsta žestokog pića iz pokrajine svaki takav proizvod bez šire značenje
fr.cognac Cognac u Francuskoj obzira na geografsko
podrijetlo
VRSTE POSUĐENICA

1. S OBZIROM NA JEZIK IZ KOJEGA DOLAZE

o grecizmi (grčki) – ep,geometrija,metoda,dijalog,monolog
o latinizmi (latinski) – impresija,vizija,derivacija,konzultacija
o germanizmi (njemački) – šunka,tuš,šminka,štimung,štrafta
o anglizmi (engleski) – intervju,film,standard,džingl
o romanizmi
 galicizmi (francuski) – remont,poza,šarlantan,debakl
 talijanizmi (talijanski) – diletant,bas,opereta,barka
 hispanizmi (španjolski) – gerila
o hungarizmi (mađarski) – gulaš,čipka,soba,cipela,čarda,kočija
o turcizmi (turski) – bubreg,džep,boja,kopča,čelik,čamac,jogurt
o rusizmi (ruski) – čistka,šinjel,udarnik
o bohemizmi (češki) – časopis
o polonizmi (poljski) – mazurka
o luzitanizmi (portugalski) – bajadera

2. S OBZIROM NA STUPANJ PRILAGODBE

o usvojenice – posuđenice koje su potpuno uklopljene u hrvatski jezik pa
ih se više i ne doživljava kao posuđenice (boja,krevet,šećer,sat,čizma)

o tuđice – posuđenice koje su grafijski i pravopisno prilagođene, ali

zadržavaju neku jezičnu osobinu iz jezika davatelja (šou,bicikl,šnicl,fajl,
ragu,rokoko)
 o prevedenice – posuđenice koje hrvatski jezik kopira iz jezika davatelja i
doslovno ih prevodi (sastavlja ih od domaćih riječi prema predlošku)
-npr.grč.geographia – zemljopis; njem Regenschrim – kišobran;
eng.skyscraper – neboder; njem.Bahnhof – kolodvor

o značenjske posuđenice – posuđeno je samo značenje iz stranoga jezika

i pridruženo je domaćoj riječi proširujući joj značenje
-npr.miš –kućni glodavac i vanjska računalna komponenta

3. S OBZIROM NA IZRAZ
o internacionalizmi
-posuđenice koje u više jezika imaju isto značenje i sličan izraz
-televizija,revolucija,demokracija,adresa,kalkulator

o egotizmi
-posuđenice koje označavaju posebnosti nekog naroda
-kroasan,paelja,sushi,boršč,kokos,gnu,koala,metaksa,votka,dolar,groš,
rubalj,sirtaki,flamenko,mazurka,bolero,polka,iglu,hacijenda,pončo,
kimono

o eponimi
-posuđenice nastale od vlastitog imena, a označuju neko otkriće,izum,
umjetničko razdbolje
-npr.bovarizam,žilet.petrarkizam

*u hrvatskom jeziku mogu se čuti i riječi koje nisu postale posuđenice tj.nisu se
prilagodile hrvatskome jeziku te ih je najbolje zamijeniti domaćim riječima, ali ako to
nije moguće onda se pišu u kurzivu ili navodnicima  STRANE RIJEČI (book,cash,
cool,megastore,remake)

ONOMASTIKA (imenoslovllje)
-znanstvena disciplina koja proučava imena

 ANTROPONIMI (imena ljudi)

-proučava ih antroponomastika
-imena – nadimci – prezimena

SLAVENSKI SLOJ / SLOJ NARODNIH IMENA

-najstariji sloj hrvatskih imena
-Buga,Vesna,Morana,Lada,Vida,Višeslav,Borna,Trpimir,Tomislav,Mislav...
KRŠĆANSKI SLOJ
-David,Sara,Marija,Ana,Ivan,Šimun,Josip
 ISLAMSKI / ORIJENTALNI SLOJ
-

 TOPONIMI (zemljopisna imena)

-proučava ih toponomastika

*imena mogu biti jednorječna (Marija), višerječna (Marija Terezija, Biograd na Moru)
i perifrazna (Otac Hrvatske književnosti; opisno ime kojim se zamjenjuje pravo
osobno ili zemljopisno ime)