Školska pedagogija – Mijatović

Menadžment je proces koordinacije ljudskih i materijalnih resursa da bi se postigli utvrđeni

ciljevi.
Menadžment se ostvaruje kroz nekoliko funkcija:
 Planiranje i programiranje
 Organiziranje
 Kadrovsko ekipiranje
 Vođenje i kontrola ostvarenih rezultata
Školski menadžment predstavlja primjenu menadžmenta, njegovih funkcija i značajki na
području odgoja i obrazovanja.

ŠUR

Školski
menadžment

Upravljanje
školstvom

Rukovođenje
školom

Upravljanje – svrha upravljanja u obrazovanju jeste da se osigura provođenje odlika državne

politike u toj djelatnosti kreirane na razini vlade i njezinih ministarstava.
Upravljanje u školstvu dijeli se na :
 Administrativno upravljanje
 Stručno – pedagoško upravljanje

1
Slika Odnos administrativnih i stručnih tijela na razini obrazovne ustanove:

Administrativno
upravna tijela
Ravnatel Stručna tijela
škole
škole j

Pedagoška dokumentacija:
 Pedagoški karton učenika
 Lista praćenja rada sa učenikom
 Evidencijski list za rad sa roditeljima
 Učenički dosje
Rukovođenje – je izvršna funkcija upravljanja koja se temelji na politički proglašenim
smjerovima djelovanja i pravno sankcionisanim pravilima ponašanja.
Svrha rukovođenja je racionalno iskoristiti ljudske i materijalne resurse za dobrobit ustanove.
Rukovođenje uključuje četiri funkcije:
1. Planiranje
2. Organizacija
3. Vođenje
4. Vrednovanje
Planiranje – je proces definiranja ciljeva koje treba ostvariti, utvrđivanja preduvjeta za te
ciljeve, izbor metode, tehnike i sl.
Organiziranje – je aktivnost kojom se plan pretvara u djelo. Ključni čimbenici organiziranja
su: broj zaposlenih, moć, ovlast, delegiranje i organizacijska kultura.
Vođenje – je umjetnost uticaja na ljude da oni rade spremno, pouzdano i intenzivno.

2
Stilovi vođenja predstavljaju osobit način ponašanja rukovoditelja u radnom procesu:
 Autokratski stil
 Demokratski stil
 Laissez faire stil (slobodni stil)
Četiri karakteristična tipa rukovođenja:
 Direktivni – jasno nalaže šta se od koga očekuje
 Podržavajući – razumijevanje za podređenje
 Participativni – konzultira se sa podređenima prije donošenja odluke
 Rezultantni – usmjeren na postignuća
Vrednovanje ima za cilj pratiti rad i trajno uspoređivati postignute rezultate s ciljevima.

Općeprihvaćeni uvjeti učinkovitosti vrednovanja

 vredonavanje mora biti prilagođeno planovima koji se žele ostvariti

 mora biti prilagođeno rukovoditelju
 vrednovanje mora najprije ukazati na pozitivne, ona na negativne strane
 vredonovanje mora biti fleksibilno

Sadržaj stručnog usavršavanja ravnatelja:

 odgojno- obrazovni proces i njegov razvitak

 vođenje školskog osobolja
 organizacija prosvjetne djelatnosti i rada škole
 državno i školsko zakonodavstvo
 opća kultura

Praćenje je postupak sustavnog mjerenja i procjenjivanja unaprijed određenih

veličina škole, učenika i procesa, a vrednovanje proces određivanja vrijednosti.

Razlikujemo :
1. Formativno vrednovanje – je u službi kontinuiranog praćenja . Njegova je
glavna svrha individualna pomoć subjektu, no isto tako i pomoć nastavniku da
svoj pedagoški napor i trud bolje usmjeri.
2. Sumativno mjerenje- utvrđuje se koliko konačno ostvareni prije postavljeni
ciljevi. Svrha je upotreba sadašnjih rezultata kako bi se poboljšali budući.

3
 Osnovna funkcija vrednovanja jeste procjena i unaprjeđenje odgojno-
obrazovnog rada.

Šta je vrednovanje u radu škole?

 proces i rezultati odgojno- obrazovnog rada

 rad svakog učitelja, stručnog tima, itd.
 javne i kulturne djelatnosti škole
 stvaralaštvo škole
 uvjeti za odgojno- obrazovni rad

Ko treba vrednovati rad škole?

1. Učitelj
2. Škola
3. Institucije izvan škole

Proces medijacije:

I UVOD

1. Pozdrav
2. Pojasniti ciljeve
3. Imenovanje osnovnih principa
4. Objasniti proces tokom kojeg se pokušava riješiti konfilkt
5. Objasniti pravila razgovara
6. Dogovoriti početak razgovora

II OBJAŠNJENJE

1. Izvještaj
2. Sažetak
3. Pitanja

4
 4. Izraziti osjećaje
5. Izraziti udio u konfliktu
6. Prijelaz

III RJEŠENJA

1. Razmisliti o mogućim rješenjima

2. Zapisivati moguća rješenja
3. Odabirati rješenja
4. Dogovoriti se oko rješenja

IV DOGOVOR

1. Zapisivati dogovor
2. Potpisati dogovor
3. Završetak

1. ALTERNATIVNE, SLOBODNE I PRIVATNE ŠKOLE

Unutarnju strukturu školskog sistema doradili su Herbart i Zihler. Značajno su pridonijeli

učvrščivanju koncepta intelektualističke škole u kojoj struktura nastavnog procesa i nastavnog
sata se izvodi isključivo na modelu intelektualnog odgoja.

Sredinom 19 stoljeca, Tolstoj je otvorio školu za seljačku djecu koja se smatra jednom od
alternativnih škola. Umjesto jedinstvene državne škole za odredjenu kategoriju djece Tolstoj
osniva slobodnu školu u kojoj zagovara slobodni odgoj koji polazi od djeteta.

 J.Dewey- je ponudio učenje uz projektnu nastavu

 Sicinger formira odjeljenje djece prema sposobnostima i školskom uspjehu
 Maria montessori preporucuje metodu s naglasenim individualnim radom na
raznovrsnim materijalima
 Freinet propagira učenje u prirodi bez udzbenika.
 Steinerova škola izostavlja kruti nastavni plan i program te ocjenjivanje

5
 Celestin Freinet

Značajni elementi Freinetove pedagogije i teorije škole

1. razredna samouprava u obliku saradnje

2. samostalnost u radu i ucenju
3. suradnja ucenmika u razredu
4. ucenje otkrivanjem u poticajnoj okolini

Razvijena su i odgovarajuca organizacijska sredstva kao sto su :

a. razredni sastanak- to je organ pomocu kojeg ucenici sudjeluju u oblikovanju

nastavnog prorama i forum za razgovoranje.
b. razgvoor
c. kutija za pismene kritike
d. tiskara u skoli
e. razredne novine itd.

U pedagogiji Celestina Freinetaznacajna paznja se posvecuje skolskoj ekologiji i izboru

mjesta za nastavne aktivnosti. prednost se daje ucenju u prirodnoj i drustvenoj srtedini. U
ucionici stolovi i stolice nisu poslozeni kao u frontalnoj nastavi. Ucionica je adekvatno
opremljena. Postoje mjesta za individualni rad, rad u paru ili grupni rad.

Maria Montessori

Svoju koncepciju odgoja ona zasniva na spoznajama o razvojnim fazama djecije osjetljivosti.
Njena se odgojna metoda zasniva na samoodgoju i samopoucavanjem.

Učiteljeva uloga je dosta izmjenjena . „Pomozi mi da uradim sam. „.

Za odgovarajuci razvoj djeteta potrebno je osigurati poticajnu sredinu. Igracke i nastavni

materijali su sacinjeni od prirodnih materijala.

6
Montesori sistem polazi od ideje slobode, odnosno slobodnog odgoja. dijete slobodno bira
redoslijed i trajanje odredjenih sktivnosti. Dijete je polaziste za izbor metoda i sadrzaja rada.

Jena plan- Peter Peterson

On je uzor za organizaciju osnovnih školskih aktivnosti tražio u obiteljskom stilu življenja.

Smatrao je da se odgoj i discipilina trebaju prilagoditi razvojnim potrebama djeteta. Nastavu

orjentiranu na učitelja je preusmjerio na učenika.

Peterson se zalaže za to da škola postane skola obitelji. To znaci da skola ima zadacu nastaviti
obiteljski odgoj pruzajuci ugodu obiteljske atmosfere. To trazi da se kruti razredno-
predmetno-satni sistem i ucionica za frontalnu nastavu trebaju zamjeniti odgovarajucim
organizacijskim rjesenjima i uredjenjem prostora za ucenje, rad i zivot u skoli. U odjeljenje se
ukljucuju djeca razlicite dobi. U svojoj teoriji nastave on posebnu vaznost pridaje igri i radu,
te razgovoru.

Waldorfske škole- Rudolf Steiner

Bitno obiljezje strukture nastavnog plana i programa waldorfske skole jeste naglasena
orjentacija na umjetnicki i radni odgoj, zatim izvodjenje osnovne nastave po epohama, učenje
stranih jezika od pocetnih razreda skolovanja. u waldorfskim skolama udzbenici nisu mnogo
cijenjeni te se rijetko i koriste. Ucenici trebaju uciti neposredno u kontaktu sa uciteljem i iz
primarnih izvora. Teorija i praksa su medjusobno povezane.

U ovim skolama nema ponavljanja razreda. Polazi se od pretpostavke da nema apsolutno

nesposobna djeteta, te da svakom treba omoguciti da tijekom skolovanja postigne optimalan
uspjeh.

Takodjer, nema klasicnog brojcanog ocjenjivanja.

Summerhil

To je privatna skola internatskog tipa. u toj se skoli djeci nastoji pruziti sloboda da budu ono
sto jesu i da osjete kako su prihvacena. Pohadjanje nastave nije obavezn. Raspored sati

7
postoji, ali njega se trebaju pridrzavati samo nastavnici. Obrazovanje se treba prilagoditi
mogucnostima i potrebama djeteta.

Igra, slobodan rad i ucenje se izmjenjuju. Djetetu je dopustno da samo odabere sta ce i kada to
uciti.

Upravljanje školom - Vrcelj

Cjelokupni politicki, upravni i drustvei zivot jedne zemlje prilicno se jasno ocrtava u sektoru
obrazovanja. U gruboj podjeli danas mozemo govoriti o nekoliko vrsa upravljanja:

 centralizirani način upravljanja

 decentralčizirani nacin upravljanja
 mijasani način

U centraliziranom nacinu upravljanja poseban je znacaj u itucaj sredisnje vlasti na cjelokupnu

obrazovnu politiku. Ovo ministarstvo brine i mrezi i vrsti skola, o nacionalnom karakteru
ispita, o programima i sadrzajima obrazovanja, o rasporedu sati itd.

Upravljanje skolama ministarstvo ostvaruje preko generalnih inspektora. Generalni inspektor

ima obavezu da brine o odredjenom tipu skolskih ustanova ili nastavi odredjenog nastavnog
predmeta.

Ravnatelj skole odgovoran je za provedbu politike u skoli, a bira se javnim natjecajem.

Ravnatelja nadziru inspektori.

Nedostatci centralizacija :

1. manjak jasnoce u podjeli upravljackih, prakticnih i pomocnih funkcija

2. neuskladjenost izmedju upravljackih tijela i brojnih sluzbi
3. uvjerenje koje je svojstveno upraviteljima da sva poboljsanja odgojnoo-obrazovnog
sistema treba osmisljavati sredisnja administracija
4. stalan rast broja osoba i sluzbi pri sredisnjoj administraciji koja je rezultat slozenosti
uprave, mnostva propisa i sl.
5. odrazava se takodjer i na uspjeh ucenika

8
Decentralizacija predstavlja postojanje veceg broja samostalnih centara odlcivanja, tj. lokalnih
organa koji imaju pravnu vlast nad svojom djelatnoscu.

Decentralizacija je fleksibilnija u odnosu na centralizaciju !

Efikasnost škole – Vrcelj

Efikasnost predstavlja procjenu i poboljsanje bilo kojeg (mikro)segmenta odgojno-obrazovne

djelatnosti. Efikasnost se moze rasclaniti , pa se moze govoriti o :

 efikasnosti skole
 efikasnost nastave
 efikasnost izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti
 efikasnost pojedinih nastavnih metoda
 efikasnot učenika itd.

Kada je rijec o efikasnosti skole onda se ta efikasnot najčesce izrazava brojakama. Pojam
efikasnosti treba obuhvatati i iskazivati realizaciju svih postavljenih ciljeva i zadataka
obrazovanja i odgoja na odredjenoj razini i na odrdjenom podrcju.

Ako je efikasnost mjera razlike izmedju ostvarenog i planiranog, onda je prva poteskoca
zapravo postavljanje ciljeva. Taksonomija odgojno-obrazovnih ciljeva odnosi se na
normativno sredjivanje, odnosno klasifikaciju odgojnih i obrazovnih pojedinosti.

Kurikulum je plan ucenja i djelovanja, oblik misljenja i vrednovanja. Razlikujemo dva

modela kurikuluma :

1. Tylerov model – presstavlja proces pdredjivanja stupnja promjene, jer ciljevi nastave
podrazumijevaju promjene u modelima ponasanja uceika. U evaluaciji se polazi od
pretpostavke da su ciljevi ponasanja jasno definisani. Sljedeca etapa u evaluaciji jeste
identifikacija situacija u kojima ucenici mogu iskazati ponasanje koje zahtjevaju
nastavni ciljevi. Posljednja faza evaluacije jeste izrada i ispitivanje potrebnih
instrumenata za provjeravanje ostvarivosti odredjenog cilja.
2. Lee J. Cronbach- je prosirio Tylerov model. On smatra da testovi nisu jedini
primjereni za provjeru obrazovnih rezultata ucenika. Testovi se osjenjuju brojcano,
samim tim ti rezultati se ne mogu generalizirati. Potrebno je obratiti paznju i na druge
cimbenike.

9
Ishodi učenja po Bolonjskoj edukacijskoj ponudi
U većini dokumenata vezanih za Bolonjski proces spominju se ishodi učenja, međutim, ne
može se reći da su oni jasno definisani. Formulacije ishoda učenja su nejasne i neprecizne, te
teško povjerljive. Studijski programi posebno slabo poznaju ishode učenja.na takav način, ne
vodi se račun o tržištu rada i zapošljavanju. Ovo je važan razlog neprepoznavanja praktičnih
profila koje nude fakulteti.
Osnovna vrijednost ishoda učenja jeste da se obrazovanje pretvori u borbu za znanje, a ne
zvanje. Dakle, oni osiguravaju kvalitetu obrazovanja.

Dileme i sporenja oko sticanja kompetencija za nastavni rad u Bolonjskoj reformi

4 grupe znanja koje čine profesiju:
Isprepletenost ove 4 kategorije
 Koga učimo
omogućavaju profesionalnu
 O čemu učimo aktivnost nastavnika.
 O svrsi i načinu podučavanja
 Kako učimo

Ishodi učenja su centralni dio kurikuluma. U vezi s tim, miješaju se opće, profesionalne i
istraživačke kompetencije.
Ciljevi podučvanja govore o tome šta nastavnik želi da studenti nauče, dok su ishodi ono što
su učenici savladali.

- Menadžment je proces koordinacije ljudskih i materijalnih resursa da bi se postigli

određeni ciljevi.
- Rukovođenje je izvršna funkcija upravljanja koja se temelji na političkim smjerovima
djelovanja i pravno sankcionisanim pravilima ponašanja. Svrha rukovođenja je
racionalno iskoristiti ljudske i materijalne resurse za dobrobit ustanove.
- Planiranje je proces definiranja ciljeva koje treba ostvariti, utvrđivanja preduvjeta za
te ciljeve, izbor metode, tehnike i slično.

Školski menadžment

Upravljanje školom

Rukovođenje školom
10
 - Waldorfske škole – Osnivač je Rudolf Steiner. Waldorfske škole predstavljaju poseban
školski koncept koji traje 12 godina, tj. 8 + 4. Bitno obilježje strukture nastavnog
plana i programa jeste naglašena orijentacija na umjetnički i radni odgoj, zatim učenje
stranih jezika od početnih razreda i slično. Udžbenici nisu mnogo cijenjeni, te se slabo
i koriste. Učenici uče iz primarnih izvora, tj. nastavnika. Teorija i praksa međusobno
su povezane. U ovim školama nema ponavljanja razreda, kao ni klasičnog sistema
ocjenjivanja, već je opisno ocjenjivanje. Zagovara nastavu u prirodi, te se nastava
izvodi u epohama.

- Alternativne škole – slobodne škole što znači da država nema uticaja na programe i
metodiku rada u tim školama, već samo može nadgledati tehničko – sanitetske uvjete
za rad, te izvršavanje obaveze o pohađanju škole od strane školskih obaveza.

- Obrazovanje u BiH

Obrazovanje u Brčko Distrikt Obrazovanje civilnih poslova

BiH
Ministarstvo obrazovanja Ministarstvo obrazovanja RS
Federacije BiH – 10 kantona

Obrazovni sistem svakog društva predsatvalja ogledalo društva. U BiH je fragmentiran sistem
obrazovanja. BiH ima dva entiteta i Distrikt Brčko. Dakle, u BiH vlada decentralizacija, tj.
svaki kanton ima svoju vladu koja donosi odluke.
Država – decentralizacija
Kanton – centralizacija

Prednosti i nedostaci Sommerhilla:

 Učenje kroz igru
 Slobodan rad prednosti
 Glas učenika se poštuje
 Stvaranje ličnosti

 Nije obavezno pohađanje škole

11
  Učenici odlučuju sami šta će i koliko dugo raditi nedostaci
 Raspored sati važi samo za nastavnike
Na čemu se temelji kvalitetna škola:

 Ukinuće prisile
 Voditeljsko upravljanje
 Samoprocjenjivanje

Cilj vrednovanja:

 Izvršiti što objektivniju društvenu volarizaciju rada ustanove

 Mogućnost, putevi i stalnost unapređenja odgojno – obrazovnog rada.

- Vrednovanje – ima za cilj pratiti rad i trajno upoređivati postignute rezultate sa

ciljevima. Vrednovanje predstavlja process određivanja vrijednosti.

Teorija izbora nastavnika

Glavne smjernice teorije izbora jesu to da su sva naša ponašanja izabrana. Pokretači svih
naših ponašanja jesu naše unutarnje potrebe. Teorija izbora naglašava vlastitu odgovornost
pojedinca za sve što čini, pa stoga nastavnik treba da razumije da ne može natjerati da učenici
rade ono što on želi. Zbog toga kazna i nagrada nemaju svrhe.
Uloga nastavnika je da vodi process učenja, te da osigura poticajnu sredinu i uslove učenja,
što će učenike da potakne na želju za radom i motivirati ih da daju sve od sebe u nečemu što
rade.

- Laissez faire stil – je vođenje sa minimalnim uplitanjem rukovoditelja u rad

zaposlenika, koji u ovom slučaju imaju odriješene ruke i visok stepen slobode u
odlučivanju o vlastitom ponašanju. Zaposlenicima je ostavljeno da samostalno postave
ciljeve, te način na koji će ih ostvariti.

Uspjeh učenika možemo pratiti:

 Učiteljevo ocjenjivanje
 Zadaci objektivnog tipa
 Standardizirani testovi postignuća
 Sustavno promatranje
 Intervju
 Anketa.

12
13