Statistika

Statistika je matematička disciplina koja proučava načine sakupljanja, sažimanja i prikazivanja

zaključaka iz nekih podataka. Primjenjuje se u mnogim strukama, kao i u svakodnevnom životu.
Statistika' - je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.

Osnovna podjela statistike je na deskriptivnu i inferencijalnu. Deskriptivna statistika bavi se mjerama

centralne tendencije (aritmetička sredina, medijana i mod), mjerama varijabiliteta (raspon,
standardna devijacija, varijanca, interkvartilni raspon, semiinterkvartilni raspon i prosječno
odstupanje), kao i grafičkim i tabelarnim prikazivanjem osnovnih statističkih vrijednosti. S druge
strane, inferencijalna statistika se odnosi na provjeravanje postavljenih hipoteza (nultih i
afirmativnih/alternativnih), uz pomoć statističkih testova, koeficijenata i njihove značajnosti (t-test,
analiza varijance, hi-kvadrat test, koeficijenti asocijacije i korelacije, diskriminaciona analiza, Mann-
Whitney-ev test, Test znaka...). U statističkom žargonu, deskriptivna statistika se naziva statistikom sa
malim s, a inferencijalna statistikom sa velikim S, jer je osnovni cilj deskriptivne statistike da ponudi
podatke koji se dalje mogu obrađivati uz pomoć tehnika inferencijalne statistike.[1]

Druga podjela se odnosi na tehnike koje se koriste u statistici. Sukladno tome, imamo parametrijsku i
neparametrijsku statistiku.[2] U slučaju parametrijske statistike, izračuni se temelje na normalnoj
(zvonolikoj, Gaussovoj) distribuciji, dok se u slučaju neparametrijske statistike provode testovi koji ne
moraju podrazumijevati normalnost distribucije podataka kojima raspolažemo. Primjeri prve grupe
tehnika su: složena analiza varijance, Pearsonov produkt-moment koeficijent korelacije, aritmetička
sredina, standardna devijacija... Primjeri za drugu grupu tehnika su: Spearmanov koeficijent
korelacije, hi-kvadrat test, Kruskal-Wallisov test, medijana, mod i sl.

Statistika je neodvojiva od teorije vjerovatnoće, koja predstavlja skup matematičkih modela za

opisivanje odnosa između ostvarenih događaja (ishoda) i mogućih događaja. Najvažniji koncept
teorije vjerovatnoće koji ima široku primjenu u statistici je normalna raspodjela. Standardna
normalna raspodjela ima aritmetičku sredinu M = 0 i standardnu devijaciju koja iznosi SD = 1.
Udaljenost nekog rezultata (podatka) od aritmetičke sredine, u jedinicama standardne devijacije,
predstavlja tzv. z-vrijednost. Ukoliko je z-vrijednost viša od nule, rezultat je pozicioniran iznad
aritmetičke sredine. U suprotnom, kažemo da određeni rezultat pada ispod prosjeka.

Kako bi se primijenila neka od statističkih tehnika/procedura, potrebno je prvo postaviti adekvatnu

hipotezu/e. Hipoteze mogu biti nulte (gdje se ne pretpostavlja razlika između dvije ili više grupa
ispitanika ili se ne pretpostavlja da će korelacija između nekoliko varijabli biti statistički značajna).
Također, postoje i afirmativne hipoteze, kojima se pretpostavlja neka statistički značajna razlika ili
povezanost.

Primjeri za nulte hipoteze su:

Nema statistički značajnih spolnih razlika u stavovima prema eutanaziji.

Ne očekuje se statistički značajna korelacija između tjelesne mase i inteligencije.
Primjeri za afirmativne hipoteze su:
 Postoje statistički značajne dobne razlike u vremenu reakcije na prezentirane stimuluse.
Postoji statistički značajna povezanost između alkoholizma i impotencije kod muškaraca.

Statistika kao primijenjena nauka

Neki primjeri korištenja statistike:

ispitivanja glasača prije/u toku izbora

ispitivanje ljudi uopšteno o bilo kojoj temi
vođenje statistike u proizvodnji procesora, utvrđivanje postotka ispravnih procesora (yield)
vođenje statistike u proizvodnji, prije i poslije svake kontrole
primijenjena statistika na području biomedicinskih znanosti (biostatistika)
primijenjena statistika u području geoznanosti, odn. prostorna statistika ili geostatistika
biomedicinska statistika (omjeri rizika, omjeri šansi, ROC krive, mjere asocijacije)
Psihološka statistika je matematičko-metodološko ispitivanje i proučavanje individualnih razlika u:
ličnosti, motivaciji, inteligenciji, stavovima, vrijednostima, interesovanjima, emocijama. Također,
provjeravaju se korelacije između različitih varijabli, te doprinos skupa (seta) varijabli (poznatih pod
nazivom prediktori) jednoj kriterijskoj variabli (koja je ishod, posljedica, odnosno neka mjera
ponašanja ili mišljenja koja je bitna npr. u poslu, na fakultetu). Primjeri prediktora su: generalna
inteligencija, motivacija i radne navike, a primjer kriterija je školski ili akademski uspjeh na kraju
godine.

Biomedicinska statistika je oblast koja obuhvata primjenu statistike u kliničkim medicinskim

naukama, kao i u biologiji. Najčešća primjena u okviru ove oblasti je u eksperimentalnim
istraživanjima, gdje se treba utvrditi djelovanje nekog lijeka ili terapije, na način da se uporede
eksperimentalna i kontrolna grupa. Ako je razlika između njih statistički značajna, onda ta razlika
zaista i postoji, a nije rezultat slučaja.

Logičke greške pri upotrebi statistike

Najčešća logička greška je nereprezentativan uzorak pri ispitivanju. Samo ispitivanje može biti
sociološki izvedeno savršeno (ispitanici popunjavaju uputnik neometani i anonimno), matematička
analiza je izvedena bez grešaka (zbroj svih izbora daje 100%, ne manje ili više, što se također može
dogoditi), no rezultati ipak nemaju previše veze s realnošću.

Uzorak može biti nereprezentativan iz više razloga:

premali broj ispitanika

ispitanici samo jednog spola
ispitanici samo određene dobi
ispitanici samo određenog socijalnog statusa (klase, etničke grupe i sl.
Još neke važne pogreške prilikom korištenja statistike su[3]:

pogrešno unošenje podataka u statistički program, tokom pravljenja baze podataka

(preskakanje/izostavljanje podataka ili duplo navođenje nekih od prikupljenih podataka usljed
brzine kucanja, nesmotrenosti i sl)
 pogrešna upotreba statističkih tehnika (npr. korištenje neparametrijskih tehnika umjesto
parametrijskih)
pogrešno prikazivanje podataka (neki grafikoni nisu pogodni za sve vrste prikaza/sumiranja
podataka/rezultata)
neadekvatna interpretacija podataka (usljed neznanja ili neobraćanja pažnje na metodološka
ograničenja određenog istraživanja)
pretjerivanje u navođenju statističkih pokazatelja ili izostavljanje bitnih pokazatelja (npr.
korelacijske matrice sa prevelikim brojem podataka, koje otežavaju razumijevanje i smanjuju
preglednost statističkog prikaza ili izostavljanje indikatora kao što su intervali pouzdanosti, veličina
efekta, statistička značajnost i slično).
Rezultati dobiveni valjanom analizom nereprezentativnog uzorka su nevaljani, kao i oni dobiveni
nevaljanom analizom reprezentativnog uzorka.

Češći statistički pojmovi

Aritmetička sredina
Geometrijska sredina
Harmonijska sredina
Medijana
Standardna devijacija
Mod (Dominantna vrijednost)
Intervali povjerenja (pouzdanosti)
Normalna kriva
Z-vrijednosti
Testiranje hipoteza
Statistička značajnost
Uzorkovanje
Eksperimentalna istraživanja
Korelacijska istraživanja

Reference
1. Devlin (https://www.amazon.com/The-Numbers-Behind-NUMB3RS-Mathematics/dp/0452288576),
K. & Lorden, G. (2007). The numbers behind NUMB3RS: Solving crime with mathematics. New
York: Penguin Group.
2. Petz, B. (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare (peto izdanje). Jastrebarsko:
Naklada Slap.
3. Repišti (http://www.imvibl.org/dmbl/meso/imo/imo_vol_6_2013/12/imo_vol_7_2015_12_37_46.pd
f), S. (2015). Some common mistakes of data analysis, their interpretation, and presentation in
biomedical sciences. IMO, 7(12), 37-46.

Nedovršeni članak Statistika koji govori o matematici treba dopuniti. Dopunite ga (https://bs.wikipedia.org/w/
index.php?title=Statistika&action=edit) prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Statistika&oldid=3537135"