Bolesti plodova jabuke i kruke tijekom skladitenja

Jesenske i zimske sorte jabuka i kruaka tijekom skladitenja su podlone raznim bolestima. Te su bolesti dijelom uvjetovane i produenim procesima skladitenja, posebno u hladnjaama, novijim sortama, intenzivnoj proizvodnji, jakoj i estoj neumjerenoj gnojidbi te drugim raznim agrotehnikim i uzgojnim mjerama. Treba svakako spomenuti i u kakvim se uvjetima skladite, u boljim ili loijim uvjetima. Posve su drugaiji uvjeti koji vladaju u jednom podrumu kakvog seoskog domainstva ili recimo hladnjai nekog veeg gospodarstva. Danas svaka sorta jabuke i kruke koja se uva ima tono odreene uvjete temperature, vlage i plinova koja joj odgovara za dui period uvanja, dakle specijalna atmosfera. No, za krai period uvanja svakako moe posluiti i dobar podrum. Bitno je da se bolest na vrijeme prepozna i bolesni dio voa eliminira iz skladinog prostora da dalje ne iri zarazu. Treba razlikovati fizioloke (bolesti neparazitske prirode) od gljivinih bolesti (mikroorganizama). U fizioloke bolesti (bolesti neparazitske prirode) spadaju gorke pjege, Jonathanove pjege, staklavost, posmeenje koice skald. Ovaj lanak se bavi bolestima izazvanim djelovanjem mikroorganizmima. Od fiziolokih bolesti spomenuu samo skald, jer je dosta slian za zamijeniti s nekom drugom boleu, a relativno se esto javlja prilikom skladitenja posebno na nekim novijim sortama. Gorka trule (Glomerella cinqulata) Gljiva predstavlja glavni problem kod uvanja jabuka, a neto manje kod kruaka u hladnjaama (sl. 1)

Do naseljavanja parazita na plodove dolazi najee u posljednja 2 mjeseca prije berbe. Kie u tom razdoblju takoer doprinose infekcijama. Do pojave simptoma dolazi u hladnjai, najee od sijenja nadalje. Simptomi se takoer naglo javljaju kada se plodovi iznesu van na vie temperature. Na uskladitenim plodovima javljaju se svjetlosmee okrugle pjege koje kasnije postaju tamnije smee. Do fruktifikacije dolazi ispod koice kroz koju gljiva prodire na povrinu, formirajui prljavobijele vataste nakupine, esto koncentrino rasporeene po leziji. U vlanoj atmosferi iz pokoice izbijaju acervuli iz kojih izlaze spore u crvenkasto-naranastoj sluznatoj masi. Unutranji dio ploda ima svjetlosmeu boju, mekan je i gorkog okusa. Gljiva inae razara plod uzrokujui trule tek nakon nekog vremena kad on odlei i fizioloki dozrije u skladitu. Sve dotle te gljive miruju, bez ikakvih znakova na plodu na koji su dospjele u vegetaciji. Bolesti podleu osobito Cox orange, Zlatni delicious, Boskoop, Jonagold. Volovsko oko (Pezicula malicorticis, Gloeosporium malicorticis)

Parazitira ee na plodovima jabuka nego kruaka. Osim na plodovima izaziva i rak rane na drvenastim dijelovima spomenutih vrsta. Do infekcije plodova dolazi za vrijeme vegetacije i to kroz lenticele, ali i rane nastale od insekata i drugih mehanikih povreda. Bolesti se mogu pojaviti u vonjaku kod zakanjele berbe. Simptomi su slini onima kod gorke trulei. Tkivo napadnuto vrstom G.malicorticis je na ivici lezije tamnije dok je centralni dio svjetlije sme do ut, pa se zbog toga bolest jo zove "Bulls eye rot" volovsko oko (sl. 2) Meka trule plodova (Penicillium expansum)

Parazitira jabuke i kruke za vrijeme skladitenja. esto se javlja kod jabuka, ali kod kruaka izaziva vee tete (sl. 3). Do napada dolazi na mjestima oteenja od insekata, udaraca, ogrebotina, no u povoljnim prilikama moe doi do infekcije i kroz lenticele. Kod kruke su poznati sluajevi ulaska i kroz peteljku. U takvim sluajevima peteljka postaje tamna i ukoena, a dio ploda uz peteljku trune. Ovakav nain zaraze je est kod sorata Drutvenka i Anjou. Boja lezije varira ovisno o vonoj vrsti i stadiju zrelosti, ali je uvijek u poetku vodenasto, svjetlije ili tamnije smee-crvenkaste nijanse. Zdravi dio je otro odijeljen od bolesnog. Unutar toga pojavljuju se u poetku bijele nakupine koje s vremenom postaju zelenkastoplave kad sazriju spore. Natruli plod ima svojstven, neugodni miris. Osim ove vrste naena je jo i Penicillium crustosum. Smea trule ploda (Monilinia fructigena, Monilia fructigena) Smatralo se da je ova vrsta parazit rana i oteenja. Meutim do infekcije moe doi i kroz neoteeno tkivo, ali u takvom sluaju sudjeluje vei broj spora uz poveanu relativnu vlagu ili prisutnost kapljica vode. Samo mali broj spora uspijeva izazvati infekciju pa je broj infekcija uvijek manji kod neoteenih plodova nego kod plodova koji su oteeni. Do zaraze moe doi u polju, ali isto tako u hladnjai, od zaraenih plodova, naroito pri viim temperaturama. Na koici ploda jabuke i kruke razvije se smea pjega ispod koje je tkivo smee. Pjega se iri zahvaajui vei dio ili itav plod. Na plodu nastaju koncentrino poredani uto-sivi jastuii (sl. 4). Napadnuti plodovi koji ostaju na stablu ili otpadaju i prezimljuju na zemlji glavni su uzrok zaraze. Osim spomenutih simptoma u skladitu kod jabuka se jo javlja i crna ili sterilna monilija monilia sterile (sl. 5). Plodovi postaju crni ili tamnoljubiasti, a tkivo ispod koice je smee. Do fruktifikacije gljive ne dolazi. Uzrok ovoj bolesti je Monilia laxa f.sp. mali i sve je ea u intenzivnim vonjacima jabuke.

Krastavost plodova (Venturia inaequalis, Venturia pirina, Fusicladium sp.)

S obzirom da posljednjih godina klimatske prilike pogoduju irenju te bolesti u polju ona se javlja i u skladitu na plodovima jabuka i kruaka. Do zaraze dolazi u polju, nakon ega se plodovi sa simptomima ili u stadiju inkubacije unesu u skladite. U sluaju kada se unose zaraeni plodovi na kojima se jo ne pokazuju simptomi, tijekom skladitenja pojavit e se crne pjege na koici (sl. 6). Trule sjemenjae U zadnje vrijeme na plodovima skupine deliesa, ali i drugih sorata primijeena je uestalija pojava trulei. Zaraza je uvjetovana graom plodova. Bolest se moe pokazati ve u polju. Na latentno zaraenim plodovima koji dospiju u skladite, dolazi do pojave simptoma i kod niih temperatura. Zaraeno tkivo je tamnosmee i vrlo gorkog okusa. Dio ili itava sjemenjaa prorasla je micelijem tamnosmee boje. Katkada gljiva ulazi i u meso izazivajui suhu ili vlanu trule to ovisi o mikroorganizmu koji se nalazi u sjemenjai (sl. 7). Bolest se ee javlja poslije pretjerane gnojidbe duikom. Iz tako zaraenih plodova izolirane su gljive: Trichotecium sp., Fusarium sp., Alternaria alternata, Pleospora, Phoma sp., Penicillium sp., Aspergillus. Siva Plijesan (Botrytis cinerea)

Ova gljiva je parazit rana i moe se naseliti kako na jsbuke, tako i na kruke, mada se ee javlja na krukama. Katkad izaziva i tete u vonjaku. U skladitu izaziva trule mesa. Lezije su obino nepravilna oblika, svjetlosmee zahvaajui sve vei dio ploda, a tkivo postepeno postaje mekano (sl. 8). Nakon vaenja iz hladnjae na povrini zaraenih dijelova nastaje obilna fruktifikacija gljive uz pojavu sive prevlake. Kada je gljiva zahvatila vei dio ploda mogu se u njemu formirati sklerociji. U skladitu se dodirom od bolesnih zaraza prenosi na zdrave. Trule od plamenjae (Phytophthora spp.) Uzronik trulei su P.cactorum i P.syringae koje katkada izazivaju velike tete u hladnjaama. Koica zaraenih plodova poprima smeu boju, a zaraeno meso ispod koice je takoer smee (sl. 9). Do infekcije dolazi s plodovima koji su sakupljeni sa zemlje i unose se u hladnjau. S esticama zemlje unese se i parazit koji je stanovnik tla. Posmeenje koice ploda skald

Iako nije gljivina bolest esto se javlja na sortama prvenstveno zelene boje koice, prekasnog ili preranog termina berbe, estih izmjena temperature u skladitima, dugog i neodgovarajueg uvanja, toplog i suhog vremena kod berbe. Dosta toga o mehanizmu pojave ove fizioloke bolesti se jo uvijek ispituje. Glavni simptomi su posmeenje povrine koice u nepravilnim oblicima tijekom skladitenja.

Posmeenja se javljaju oko lenticela, a mogu prei i u dubinu mesa (sl. 10). Bolest se javlja posebno na nekim sortama (Granny smith, Macintosh, Stayman winesap). Bolest se ne manifestira u vonjaku, ve nastaje iskljuivo nakon odreenog razdoblja uvanja.