-za 5: izvod konveksnosti i dokaz opadajudeg mrs-a, zato u monopolu nema krivulje ponude (i nacrtati dva grafa zato

je to tako) -izvedi shepardovu lemu preko teorema ovojnice, svojstva indirektne funkcije korisnosti, to je mrs (objanjenje s papira koje nam je mira dala), to je mrmt -zato je u ravnotei mrmt=mrms (izvod) U ravnotei one moraju bit jednake to bi znailo da volja potroaa da rtvuje odreeni broj jedinica dobra x2 za dodatnu jedinicu dobra x1 mora bit jednaka volji trita. opdenito mrmt je nagib budetske crte a mrs nagib kriv, indiferencije. dakle njihova jednakost upuduje na dodir tih dviju crta to bi znailo da je potroa dosegao max korisnost uz zadano budetsko ogranienje (nalazi se na krivulji indiferencije koja je najudaljenija od koordinatnog poetka uz potivanje budeta) -modeli hicksa i marshalla, svojstva hicksovih i marshallovih funkcija -cournotov model duopola -funkcija ponude -obiljeja (svojstva) funkcije izdataka s naglaskom na konkavnost (to ona znai, zato je konkavna) SVOJSTVA FUNKCIJE IZDATAKA: 1. neprekidna 2. e(p, min(u))=o 3. strogo rastuda i neograniena odozgo u U 4. rastuda u p 5. homogena stupnja 1 u p; e(tp,U)=te(p,U) 6. konkavna u p 7. diferencijabilna; Shepardova lema (ono: derivacija e po pi=xiH>0) -homogenost funkcije i to znai da je funkcija homogena stupnja 1 -kompenzacijska varijacija (ODG: to je hicksova f-ja potranje -> ideja je da de potroa, ako se promjene cijene, ostati na istoj krivulji indiferencije jer de mu se to kompenzirati u dohotku (za dva dovoljno, za viu ocjenu to izvesti) -elastinost razmjera Elastinost razmjera je jednaka zbroju elastinosti proizvodnje s obzirom na rad i kapital. Govori nam kako se mijenja proizvodnja kada se oba faktora proporcionalno mijenjaju. Jednaka je stupnju homogenosti funkcije. -elastinost supstitucije - aksiomi -dokaite da je maksimalna cijena koju je potroa voljan platiti za mogudnost kupnje nekog dobra opadajuda u cijeni tog dobra -kako u ekonomiji razmjene promjena cijene normalnog dobra utjee na traenu, a kako na ponuenu koliinu tog dobra pojedinog potroaa -dokaite da u cournotovom modelu oligopola vie proizvodi poduzede iji je granini troak proizvodnje u ravnotei manji -kakva je funkcija potranje za radom u savrenoj konkurenciji u kratkom roku? -svojstva funkcije ukupnih minimalnih ekonomskih trokova u dugom roku -funkcija uvjetne potranje za faktorima proizvodnje -to je karakteristino za edgeworthovu ugovornu krivulju proizvodnje -to predstavlja nagib granice proizvodnih mogudnosti -koja jednakost krasi optimalnu kombinaciju proizvoda -savrena konkurencija -krivulja ponude poduzeda u kratkome i dugome roku u savrenoj konkurenciji -minimalna cijena pri kojoj de poduzede jo uvijek poslovati u kratkom roku -krivulja potranje za proizvodom poduzeda -krivulja ponude rada poduzedu -krivulja potranje za radom -ponuda industrije u kratkom i dugom roku

-pojam kvazi-rente ili bruto profita -koja je razlika izmeu nagiba nekompenzirane krivulje potranje i kompenzirane krivulje potranje (jedna je marshallova, a druga hicksova) -to kae wallersov zakon-ako su sva trita u ravnotei osim jednog., onda je i taj u ravnotei!! -kada dobijemo marshallove funkcije potranje, da li to moemo prikazati grafiki -shepardova lema-derivacija funkcije izdataka podijeljena s deriviranom cijenom -monopol (za viu ocjenu) -ponuda i potranja u kratkom roku -faze proizvodnje sa stajalita proizvodnje i trokova
U 1. stadiju prosjeni proizvod rada raste, granini proizvod je veci od prosjenog, elastinost proizvodnje s obzirom na rad (Ey,l) je >1, vee relativno poveanje poizvodnje od relativnog poveanja rada, vee poveanje prihoda od poveanja troskova. Zavrava u toki u kojoj zraka iz ishodita tangentira krivulju proizvodnje i u toj toki je granini proizvod=prosjenom, (a prosjeni je u max). I tu poinje 2 stadij, koji traje do toke u kojoj se za odreenu koliinu rada postie maksimalna ukupna proizvodnja. u toj toki je granini proizvod nula. i elastinost proizvodnje je izmeu 0 i 1. poduzece posluje u drugom stadiju. i onda poinje 3 stadij, u kojem je granini proizvod negativan i poduzece nije efikasno i ne ostvaruje profit, a elastinost je <0.

-uobiajena krivulja potranje -slutski-teorem, izvod za viu ocj -to je izokvanta povezuje sve efikasne koliine rada i kapitala. izgleda kao krivulja indiferencije pa ima ista svojstva.. -krivulja ponude -pareto efikasnost -teorija blagostanja