ZASTITA SVJEDOKA U

POSTUPKU PRED HASKIM

TRIBUNALOM

Meunarodni tribunal svojim pravilnikom o

postupku i dokazima omoguava zatitu

rtvama i svjedocima.
Mjere takve zatite ukljuuju, ali nisu
ograniene na voenje postupka in camera i
zatitu identiteta rtve.
O ovom lanu Tribunal je prvi put diskutovao
u predmetu Tadi.

TUITELJ PROTIV BRANINA I TALIA, Odluka po

zahtjevu tuilatva za zatitne mjere, IT-99-36-PT, 3.

juli 2000., Hunt, Mumba & Pocar, suci.

TUITELJ PROTIV KOLUNDZIJE, Nalog za zatitne

mjere, IT-95-8-PT, 19. Oktobar 1999.,May, Bennouna &
Robinson, JJ, SUCI
Zatitne mjere su uspostavljene na zahtjev tu ilatva i

bez bilo kakvog prigovora odbrane.

Tuilatvu je naloeno da odbrani odmah pru i
neredigirane primjerke izjava svjedoka, koje su
predstavljale dodatne materijale kada je optu nica
predata na potvrdu.
Niti su obznanjivanje bilo kakvih informacija kojima se
mogu identificirati svjedoci, niti je sadrina njihovih
izjava uinjena dostupnom javnosti, medijima ili
lanovima porodice i prijateljima branjenika.

I od tuilatva i od odbrane se trailo da vode zapisnik

u kojem su sadrani ime, adresa i pozicija svakog lica,

ili tijela kojem je data kopija izjave svjedoka, zajedno
sa datumom takvog otkrivanja informacija.
Lica kojima su dati primjerci izjava su morala biti
upuena u to da ne smiju da ih kopiraju i da ih moraju
vratiti kada im vie ne budu potrebni.
Odbrana je mogla stupiti u kontakt sa identificiranim
svjedokom, ili potencijalnim svjedokom tuilatva,
samo nakon ranije pismene obavijesti tuilatvu u
razumnom vremenu.

Tuitelj PROTIV FURUNDZIJE, Odluka po zahtjevu tuilatva kojim se trae

zatitne mjere za svjedoke A i D u toku sudjenja, IT-95-17/1-T, 11. juni
1998., Mumba, Cassese & May, suci.

U sluaju navodnog silovanja ili seksualnog

zlostavljanja, Izvjetaj generalnog sekretara i

sudska praksa Tribunala potvrdjuje da su zatitne
mjere u najveoj mjeri potrebne u interesu pravde,
na osnovu toga da na teritoriju bive Jugoslavije jo
uvijek postoje tenzije i problemi u pogledu
sigurnosti svjedoka i njihovih porodica...

U predmetu Blaki Pretresno vijee je tumailo lan

21. Statuta tako da se primjenjuje samo na one

svjedoke koji su zaista pozvani pred pretresno vije e,
a ne izjave svjedoka koje su prihvaene kao dokazi iz
druge ruke.
lan sasvim jasno kae da branjenik ima pravo da
unakrsno ispita svjedoke koji svjedoe protiv njega.
Ne pravi razliku izmedju onih koji se pojavljuju pred
sudom i onih ije su izjave prihvaene kao dokaz iz
druge ruke.

TUITELJ PROTIV TADIA, Presuda, IT-94-1-A,

15. juli 1999., Shahabuddeen, Cassese,
Tieya, Nieto-Navia & Mumba, suci
albeno vijee je potvrdilo da pravo na pravino

sudjenje moe biti prekreno ako se kljuni svjedok

odbrane ne pojavi zbog opstrukcije drave.
Odbrana moe podnijeti zahtjev za obustavu postupka
nakon to iscrpi sve druge mjere koje pruaju pravila
za omoguavanje izvodjenja dokaza.

Obim principa jednakosti stranaka pred sudom

ogranien je na ovlatenja pravosudnog tijela da

kontrolie stvari koje bi mogle imati materijalnog
efekta na pravinost sudjenja.
Vijee je zakljuilo da vijea imaju pravo da izdaju
naloge za pristupanje sudu, zvanine pozive i naloge
za transfer, kakvi mogu biti neophodni u svrhu istrage
ili pripreme za vodjenje suenja. To ukljuuje ovlasti
da se:

1. usvoje mjere zatite svjedoka, koje variraju od djelimi ne

do pune zatite;
2. da se prihvate dokazi dati video-linkom ili zvani nom
izjavom pred ovlatenim licem suda;
3. da se pozovu svjedoci i naloi njihovo prisustvo;
4. da se izdaju obavezujui nalozi drzavi za, prikupljanje i
prezentiranje dokaza;
5. da se izdaju obavezujui nalozi dravi da pomogne jednoj
od stranaka u pozivanju svjedoka i da naloi njihovo
prisustvo u skladu sa pravilima;
6. da predsjednik Tribunala moe, po zahtjevu pretresnog
vijea, poslati zahtjev datim dravnim vlastima, da oni
prue pomo u osiguravanju prisustva svjedoka;
7. da naloi da se postupak odgodi ili, ako to okolnosti
nalau, da se obustavi

TUITELJ PROTIV TADIA, Odluka po zahjtevu

tuilatva za zatitne mjere za rtve i svjedoke, IT-941-T, 10. august 1995.McDonald, STEPHAN & Vohran,
suci

U prvoj odluci o pitanju zatitnih mjera za rtve i

svjedoke, Vijee je iskoristilo priliku da detaljno

pismeno obradi ovu temu.
Pravino i javno sudjenje direktno podredjuje zatiti
rtava i svjedoka.
Vijee je odluilo da:

Statut...zaista kae da je zatita rtava i svjedoka

prihvatljiv razlog zbog kojeg se moe ograniiti i pravo

optuenog na javno sudjenje. Pretresno vijece mora
tumaiti odredbe Statuta i Pravilnika u kontekstu
sopstvenog jedinstvenog okvira. Statut omogu ava
ogranienje prava na javno sudjenje u svrhu zatite
rtava i svjedoka.

MKTJ
SLUBA ZA RTVE I
SVJEDOKE
U nadlenosti sekretara
osniva se Sluba za rtve i
svjedoke ije kvalifikovano
osoblje:
-Predlae zatitne mjere za
rtve i svjedoke u skladu sa
lanom 22 Statuta, ili tim
osobama prua strune
savjete i podrku, naroito u
sluajevima silovanja i
seksualnog delikta.
- Pri izboru osoblja, duna
panja e se posvetiti
zapoljavanju kvalifikovanih
ena.

MKTR
SLUBA ZA RTVE I
SVJEDOKE
Pod nadlenou sekretara
osniva se Sluba za rtve i
svjedoke ije kvalifikovano
osoblje:
-Preporuuje usvajanje
zatitinih mjera za rtve i
svjedoke u skladu sa lanom
21 Statuta
-Stara se da oni dobiju
odgovarajuu podrku,
ukljuujui fiziku i
psiholoku rehabilitaciju, a
posebno savjete u sluaju
silovanja i seksualnog nasilja
-Kod pruanja zatitnih mjera
i podrke rtvama i
svjedocima treba posvetiti
dunu panju upoljavanju

Jedinica za rtve i svjedoke MKTJ postala je Slu ba za

rtve i svjedoke na 20. plenarnoj sjednici MKTJ 30. jula

1999. g.
Sluba za rtve i svjedoke podreena je sekretaru
Tribunala.
Prilikom formulisanja svoje politike podrke i za tite
svjedoka, Sluba primjenjuje odgovarajue standarde
Ujedinjenih nacija.
Deklaracija o temeljnim naelima pravde za rtve
zloina i zloupotrebe vlasti tako je u osnovi odluke da
se svjedocima ponudi odgovarajua naknada za
neophone trokove, ukljuujui brigu o djeci, za
vrijeme njihovog svjedoenja.

Preseljenje svjedoka

Ujedinjeno Kraljevstvo je 7. novembra 1997. g. postalo

prva drava koja je sa MKTJ sklopila sporazum o
preseljenju svjedoka kojima uslijed njihovih iskaza
pred sudom prijeti opasnost.

Kakve mjere zastite se mogu pruziti svjedocima u

toku trajanja svjedocenja?

1. svjedok moze svjedociti koristeci tehnicka
sredstva za prenos slike i zvuka Slika njegovog
lika i glas su izmijenjeni, tako da javnost ne moze
da ih prepozna.
2. Ukoliko postoji opravdan strah da ce optuzeni ut.
Na svjedoka da da potpuni iskaz pred Sudom,
sudije mogu donijeti odluku o udaljavanju
optuzenog iz sudnice. Optuzenom ce se
omoguciti da prati svjedocenje ili ce mu se
dostaviti zapisnik nakon svjedocenja.
3. Sudije mogu donijeti odluku da se neki ili
kompletni licni podaci o svjedoku i dalje tretiraju
kao povjerljivi nakon podizanja optuznice.

4. sud moze dozvoliti svjedoku da svjedoci iza

paravana ili pomocu elektronskog
priglusivanja glasa ili zamagljivanjem lika
svjedoka.
5. Sud moze saslusati zasticenog svjedoka, pri
cemu nece biti otkriven njegov identitet
trecem licu, osim clanovima vijeca i
zapisnicaru.

Zastita prije i poslije svjedocenja?

U izuzetnim okolnostima svjedok moze biti

ukljucen u program zastite svjedoka. Odjeljenje

za zastitu svjedoka u okviru SIP-e nadlezno je i
odgovorno za zastitu svjedoka prije i poslije
svjedocenja tog svjedoka. Samo lice bez cijeg
svjedocenja bi krivicni postupak bio znatno
otezan, moze biti uzeto u obzir za eventualno
ukljucivanje u program zastite svjedoka, kao i
svjedok ili clan porodice kojima prijeti smrtna
opasnost ili kojima je ugrozeno zdravlje ili
sloboda zbog njihove spremnosti da svjedoce.

Sta se dogadja ako se otkrije indentitet

zasticenog svjedoka?
Zakon predvidja kaznjavanje lice koje otkrije

identitet zasticenog svjedoka koji je svjedocio

ili treba svjedociti.
Kazna moze biti novcana ili kazna zatvora i to
u trajanju do 8 godina.