Mentor: dr.sc.

Snjeana Musa
Student: Monika Krianovi
Mostar, 2017.
Boko Haram je nigerijska islamistika skupina, koju je 2002.
osnovao Muhammad Yusuf, a od 2009. djeluje kao naoruana
dihadistika skupina.

Skupina se protivi onim to se naziva "nemoral" Zapadnog svijeta,

posebice u okvirima seksualnosti, i vidi rasprostranjenu korupciju i
kriminal u Nigeriji kao posljedicu utjecaja Zapadnog svijeta i ne-
islamskog obrazovanja.
1. Ahokegh A .F., Boko Haram; a 21st Century challenge in Nigeria,
European scientific journal, Rujan vol.8,no.21

2. Fabijani Gagro S., Poropat L., 2015., Uloga i aktivnosti tijela Ujedinjenih
naroda ... Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita Rijeka, vol. 36, br. 2, 759-
786

3. Savi V. I., 2015., Dokud treba sezati pogled Europske unije?,

Razmatranje o Nigeriji, Europske studije. 1., 243-246.

4. Solomon H., 2012., Counter-Terrorism in Nigeria, The RUSI Journal,

157:4, 6-11

5. United Nations, 2015., Promotion and protection of the rights of children,

Children and armed conflict, Securty council

6. Walker A., 2012., Special report- What is Boko Haram?, United states
institute of peace
 Nigerija (Federal Republic of
Nigeria), drava u zapadnoj Africi, na
obali Gvinejskoga zaljeva, izmeu
Nigera (duljina granice 1497 km) na
sjeveru, ada (87 km) na
sjeveroistoku, Kameruna (1690 m) na
istoku, Atlantskog oceana na jugu i
Benina (773 km) na zapadu; obuhvaa
923 769 km.
 Du niske, naplavne i
mangrovama obrasle obale (duga
853 km) s deltom Nigera prua se
do 250 km iroka primorska
movarna ravnica pokrivena
tropskom kinom umom.
Prema sjeveru primorska ravnica
prelazi u ravnjake, koji
obuhvaaju najvei dio
nigerijskoga teritorija (prosjena
visina od 400 do 600 m).
Najvia su podruja sredinji
masiv (Kagoro, 2100 m) i zapadni
ogranci Kamerunskoga gorja
(2040 m).
 Unutranji ravnjaci prekriveni su
savanom, koja na sjeveru (Sahara,
zavala jezera ad) prelazi u stepu.
Klima je ekvatorska, s prosjenom
godinjom temperaturom od 26 C; u
unutranjosti je neto via.
Godinja je koliina oborina u primorju
1500 do 4000 mm, u unutranjosti 500
do 1500 mm.
Nigerijom protjee rijeka Niger (4200
km) s pritokom Benue (1800 km).
 Nigerija je meu etniki najarolikijim zemljama svijeta s oko 250 naroda.
Najvee skupine su: na sjeveru Hausa i Fulani (29%), uglavnom muslimani, na
jugozapadu Yoruba (21%) veinom krani uz neto muslimana i animista, te na
jugoistoku Igbo (Ibo, 18%), krani.
Najbrojnija vjerska zajednica u zemlji su krani (49%); a od toga 12% katolika,
26% Protestanti, 9% Afriki krani i 2% Kopti, muslimani (45%) i ostatak su
pripadnici domaih vjera.
U posljednjih nekoliko godina
vjerske su razlike izbile u prvi plan,
osobito na sjeveru gdje je u nekim
federalnim jedinicama uveden u
cijelosti ili djelomino islamski
erijatski zakon.
 Niger (Rpublique du Niger), drava u
zapadnoj Africi, izmeu Alira (duljina
granice 956 km) i Libije (354 km) na
sjeveru, ada (1175 km) na istoku, Nigerije
(1497 km) i Benina (266 km) na jugu te
Burkine Faso (628 km) i Malija (821 km) na
zapadu; obuhvaa 1 267 00 km.
 Oko 50% teritorija Nigera ini pustinja (juni dio sredinje Sahare).
Na jugu, izmeu sredinjega toka Nigera i jezera ada, preteno je ravan kraj
(prosjena visina od 200 do 500 m).
U sredinjem dijelu izdie se uranijem bogat planinski masiv Ar (Mont
Bagzane, 2022 m) ralanjen mnogobrojnim vadijima i okruen stepeniastim
ravnjacima.
Istono od Ara, prema zavali
jezera ada, prostiru se pjeane
pustinje Tnr i Bilma.
Na sjeveroistoku Nigera niz
je prostranih ravnjaka do 1000 m
visine (Djado, Manguni, Tchiga),
ogranaka gorja Ahaggar i Tibesti.
 Klima je pustinjska (godinja koliina oborina do
100 mm) na sjeveru, a polupustinjska (250 do 350 mm)
na jugu.
Dolina rijeke Nigera ima savansku klimu s kinim
razdobljem od lipnja do rujna (do 800 mm oborina).
Velika su dnevna kolebanja temperature.
Jedina je rijeka stalnoga toka Niger; mnogobrojni
povremeni vodeni tokovi (vadi) poteku samo nakon
neredovitih, jakih i kratkotrajnih kia.
Savanska vegetacija (akacija, baobab) razvijena je samo
na jugu.
 Prema popisu stanovnitva iz 2012. Niger
ima 17 138 707 st., ili 13,5 st./km.
Najvei dio stanovnitva (oko 90%) ivi
na jugu zemlje u dolini Nigera; u ostalim
podrujima obitavaju nomadi.
Etnika je struktura vrlo heterogena,
najbrojniji su pripadnici naroda Hausa
(55,3%), zatim Songhai (s Dendi i
Djerma; 21,0%), Tuarezi (9,3%), Fulani
(Fulbe, Peul; 8,5%), Kanuri (4,7%) i dr.
(1,2%).
Po vjeri su muslimani suniti (85,0%),
muslimani ijiti (5,0%), pripadnici
autohtonih afrikih religija (9,0%) i dr.
(1,0%).
 ad (arapski Jumhuriyat
Tshad, francuski Rpublique du
Tchad), drava u srednjoj Africi,
omeena Libijom (1055 km) na
sjeveru, Sudanom (1360 km) na
istoku, Srednjoafrikom Republikom
(1197 km) na jugu te Kamerunom
(1094 km), Nigerijom (87 km) i
Nigerom (1175 km) na zapadu;
obuhvaa 1 284 000 km.
 Najvii je sjeverni dio ada, u kojem se u
granitnom gorju Tibesti izdiu vulkanski
vrhunci do 3415 m visine (Emi Koussi).
U istonom dijelu nalaze se ravnjak Ennedi,
ogranci gorja Darfur i kristalini ravnjak
Ouadda (Wadai), koji se izdiu do 600 m
visine.
Najvei je dio ada nepregledna nizina
prekrivena dinama i ivim pijeskom, s
depresijom Bodl i zavalom adom s
istoimenim jezerom u zapadnom dijelu.
Rijena je mrea razvijena samo na
jugozapadu zemlje, gdje glavna rijeka Chari
s pritokom Logone utjee u jezero ad.
 Sjeverni i srednji pojas zemlje, koji lei u vruoj, aridnoj
Sahari, ima pustinjsku klimu s 20 do 40 mm oborina
godinje, s velikim dnevnim amplitudama temperature i
prosjenom maksimalnom temperaturom od 50 C; u
gorju nou temperatura padne i do 10 C.
U podruju stepsko-savanskoga Sahela koliina oborina
kree se izmeu 250 mm na sjeveru i 1100 mm na jugu;
kie padaju u razdoblju lipanjkolovoz.
Neredovitost oborina dovodi povremeno (196872.,
197882) do katastrofalnih sua.
Prosjene najvie temperature na jugu iznose 31 do 42 C,
a najnie 14 do 25 C.
 Prema popisu stanovnitva iz 2009. god. u adu ivi 11 039 873 st., a prema
procjeni UN-a za 2012. god. 12 448 000 st.
Nomadskim nainom ivota ivi 368 066 st. ili 3,4% (2009), uglavnom u
sjevernom dijelu zemlje.
ad je zemlja s oko stotinu razliitih jezika i dijalekata koje strunjaci
svrstavaju u dvanaest osnovnih skupina.
Najbrojniji je narod Sara (27,7% st., 1993; ive na jugu), zatim Arapi (12,3%;
uglavnom na sjeveru), Mayo Kebbi (11,5%), Kanem Bornu (9,0%) i Ouadda
(8,7%).
U sjevernom i srednjem dijelu ada najrairenija vjera je islam (53,9% st.,
1993), krana je najvie u gradovima na jugu i zapadu (34,7%), a pripadnika
tradicionalnih animistikih vjerovanja (7,4%) na jugu.
 Kamerun (francuski Rpublique du
Cameroun, engleski Republic of Cameroon),
drava u ekvatorskoj Africi na obali
Gvinejskoga zaljeva (Atlantski ocean),
izmeu Nigerije na zapadu i sjeverozapadu
(duljina granice 1690 km), ada na
sjeveroistoku (1094 km), Srednjoafrike
Republike na istoku (797 km), Republike
Kongo na jugoistoku (523 km) te
Ekvatorske Gvineje (189 km) i Gabona
(298 km) na jugu; obuhvaa 475 650 km.
 Obalni je dio Kameruna uz Gvinejski
zaljev preteno movarna ravnica;
duljina obale 420 km.
Sredinji dio zemlje visoki je ravnjak
koji se prema jugu sputa u zavalu
Konga, a na sjeveru prelazi u zavalu
jezera ad.
U sredinjem dijelu Kameruna nalazi se
ravnjak Adamaoua, a jugozapadno od
njega iz obalne nizine uzdie se
vulkansko gorje Kamerun (Mt.
Cameroun, najvii vrh zemlje; 4095 m).
Oko adskoga jezera razvijena je suha
stepa, na visokom ravnjaku savana, a u
primorju i junim dijelovima zemlje
tropska kina uma.
 Klima je ekvatorska s obiljem oborina u primorju (oko 4000 mm) i na
jugozapadnim padinama Kamerunskoga gorja (do 10 000 mm); prema
sjeveru zemlje koliina se oborina smanjuje (850 mm do 2500 mm),
podruje zavale ada ima stepsku, a visoki ravnjak savansku klimu.
Srednja zimska (sijeanj) temperatura od 20,8 do 26,6 C, srednja
ljetna (srpanj) od 23,5 do 33,3 C.
 Prema popisu stanovnitva iz 2005. u Kamerunu ivi 17 463 836 st., a prema
procjeni za 2013. godinu 21 143 237 st.
Najveu koncentraciju stanovnitva imaju veliki gradovi, zapadni dio zemlje
(pokrajina Ouest; 132,0 st./km) i podruje gorja Mandara na sjeveru, dok je
umovita unutranjost uz rijene tokove rijetko naseljena (pokrajina Est;
7,0 st./km).
Stanovnici Kameruna jezino su i kulturoloki vrlo raznoliki, ima vie od
200 naroda.
Najbrojniji su pripadnici naroda Fang (20,0%) na jugu drave, Bamileke i
Bamum (18,5%) te Tikar (7,4%) u sredinjem dijelu, Duala, Luanda i Basa
(14,7%) na jugu, Fulbe (9,6%) na sjeveru i u gradovima.
Po vjeri su katolici (38,4%, 2005), protestanti (26,3%), muslimani suniti
(20,9%), animisti (5,6%) i dr.
 Prije kolonizacije i naknadnog pripajanja u Britansko carstvo 1900. godine
kao kolonijalna Nigerija, Bornu carstvo vladalo je teritorijem na kojem je Boko
Haram trenutno aktivan.
Bio je suveren sultanat koji se razvijao prema naelima Ustava Medine, s veinskim
stanovnitvom Kanuri muslimana.
Godine 1903., Borno, Emirato i Sokoto kalifat dolaze pod kontrolu Britanaca .
Kranski misionari u ovo vrijeme irili su kransku poruku u regiji i imali mnogo
obraenika.
Britanska okupacija zavrila je nigerijskom neovisnou 1960.
Osim kratkog perioda civilne vladavine izmeu 1979. i 1983. godine, Nigerija je
vladala nizom vojnih diktatura od 1966. do pojave demokracije 1999. godine.
 Vjersko nasilje dostiglo je novu visinu 1980. godine u Kano , najveem
gradu na sjeveru zemlje, gdje je muslimanska fundamentalistika
sekta Yan Tatsine ("sljedbenici Maitatsina") potaknula pobune koje su
rezultirale etiri ili pet tisua smrtnih sluajeva.
Socijalna nejednakost i siromatvo pridonijeli su i pobuni Maitatsina i
Boko Harama.
U desetljeima od kraja britanske okupacije, politiari i akademici iz
uglavnom islamskog Sjevera izrazili su temeljnu oporbu zapadnjakom
obrazovanju.
Politike etno-religijske interesne skupine, iji lanovi ukljuuju
utjecajne politike, vojne i vjerske voe, napredovali su u Nigeriji,
premda su ih uglavnom potisnuli pod vojnom vladavinom.
 Mohammed Yusuf utemeljio je sekciju koja je 2002. godine postala poznata
kao Boko Haram u Maiduguri, glavnom gradu sjeveroistone drave Borno.
Utemeljio je vjerski kompleks i kolu koja je privukla siromane
muslimanske obitelji iz Nigerije i susjednih zemalja.
Centar je imao politiki cilj stvaranja islamske drave , i postao je regrutno
polje za dihadije.
Denuziranjem policije i dravne korupcije, Yusuf je privukao sljedbenike
nezaposlenih mladih.
Izgleda da je razlog za kojeg je Yusuf utemeljio Boko Haram da je vidio
priliku da iskoristi javno bijes na korupciju vlade povezujui ga s utjecajem
zapada u upravljanju.
 Boko Haram je tijekom prvih sedam godina svog postojanja bio vie ili
manje mirno obavljao svoje operacije, povlaenjem iz drutva u dalekim
sjeveroistonim podrujima.
Vlada je vie puta ignorirala upozorenja o sve militantnijem karakteru
organizacije.
Uhienje Yusufa podigao ga je u status heroja.
Bornoov zamjenik guvernera Alhaji Dibal navodno je tvrdio da je al-
Qaeda imala veze s Boko Haramom, ali ih je prekinuo kad su odluili da
je Yusuf nepouzdan.
 26 srpnja 2009. dolazi do izbijanja nasilja jer Boko Haramu nije odobrena
dozvola za demonstracije u oblasti Bauchi, a policija je uhitila nekoliko lanova
skupine za koje se sumnjalo da pripremaju atentat.
Dan poslije pripadnici Boko Harama pale nekoliko crkava, jednu policijsku
postaju, carinski ured i zatvor u Bornu.
Armija odgovara velikom ofenzivom u Maiduguri. Oko 700 osoba je ubijeno u
petodnevnim borbama u gradu, a 100 tijela je pronaeno nedaleko od
jedne damije u koju su upale snage sigurnosti.
Yusuf je pokuao pobjei ali biva uhien i ustrijeljen je u pritvoru samo nekoliko
sati poslije uhienja.Yousufov najblii suradnik Abubakar Shekau bio je
povrijeen i vjerovalo se da je umro, meutim preivio je ranjavanje i preuzeo je
upravljanje organizacijom.
 7 rujna 2010. osloboen je 721 zarobljenik meu kojima je bilo i oko 50
lanova Boko Harama.
U prosincu 2010. dolazi do ponovne eskalacije nasilja u Maiduguri.
Nekoliko eksplozivnih naprava eksplodiralo je takoer u gradu Jos, a
Boko Haram preuzeo je odgovornost za taj in.
Nekoliko lokalnih imama je uputilo javnu kritiku vladi jer nisu prije
djelovali iako su od njih dobili upozoravajue signale o Boko Haramu.
 29. svibnja 2011., nekoliko sati nakon to je Goodluck Jonathan prisegnuo kao
predsjednik, nekoliko bombakih napada Boko Haram ubio je 15 i ozlijeeno 55.
Boko Haram je 16. lipnja tvrdio da je provela bombardiranje bombe Abuja u
policiji, prvi poznati napad samoubojice u Nigeriji.
Dva mjeseca kasnije zastava Ujedinjenih naroda u Abujiji bila je bombardirana,
to znai da je prvi put da je Boko Haram napao meunarodnu organizaciju.
U prosincu je izvrio napade u Damaturu koji je ubio vie od stotinu ljudi, a
potom se sukobio s sigurnosnimsnagama u prosincu , to je rezultiralo s najmanje
68 smrti.
Dva dana kasnije na Boi, Boko Haram napao je nekoliko kranskih crkava s
eksplozijama bombe i pucnjavama.
 U sijenju 2012. Abubakar Shekau , bivi zamjenik Yusufa, pojavio se
u videu objavljenom na YouTubeu. Prema Reutersu , Shekau je
preuzela kontrolu nad skupinom nakon Yusufove smrti 2009.
Tijekom 2012. godine 792 je osoba poginulo kao rezultat pobune Boko
Harama.
20. sijenja - sijeanj 2012. Nigerijski napadi , 183 osobe, od kojih su
najmanje 150 civila i 32 policajaca, ubijeni su u Kano Stateu Batom
Harama.
25. prosinca 27 krana ubijeno je u Maiduguri i Potiskumu sumnjivim
militantima Boko Harama.
 Islamski pobunjenici u Nigeriji 2013. ubili su najmanje 1.000-1.007 ljudi
18. oujka 2013. Kano - bombaki autobus, izmeu 58 i 65 osoba, ubijeno je u
bombardiranjem automobila.
16. - 2013. Baga masakr, 187 osoba poginulo je u Bagi u dravi Borno.
6. srpnja - Yobe dravna kola - vie od 42 je ubijeno od strane Boko Harama
29. listopada - Boko Haram napada Damaturu. Najmanje 128 ljudi ubijeno je
(95 militanata, 23 vojnika, 8 policajaca i 2 civila).
 Krajem sijenja 2014. ubijene su 45 osobe u napadu Boko Harama u
sjevernoistonoj Nigeriji.
12. veljae ubijeno je najmanje 39 osoba a djevojice su uzete za taokinje
kada je grad Kondunga napadnut i zapaljen.
16. veljae ubijeno je oko 100 osoba u gradu Izghe.
14. travnja napadnuta je jedina gimnazija za djevojice, Chibok, u regiji
Borno. Najmanje 16 osoba je ubijeno, a 273. uenice su otete, od kojih je
najmanje 53 uspjelo pobjei
7. oujka - pet eksplozija samoubilakih bombi ostavilo je 54 mrtvih i 143
ranjeno u Maiduguri. Nakon eksplozija, Boko Haram slubeno izjavljuje
odanost islamskoj dravi.
Tijekom proljea 2015. Nigerijska vojska zapoela je ofanzivu protiv Boko
Harama u umi Sambis, ali je usporena zbog miniranosti.
Unato tomu, 28. travnja 2015. godine etiri boko Haram kampa u umi
Sambisa pronala je nigerijska vojska te je oslobodila gotovo 300 djevojaka i
ena koji nisu, meutim, bili nestale Chibokove djevojke.
Dana 30. travnja 2015. godine uniteno je jo 13 logora Boko Haram, a
navodno su u blizini Kawurija i Konduge nalazilo vie od 234 ena i djece
 U oujku 2016. navodno je Boko Haram iskoristio otoke na jezeru
Chad kao baze.
Generalni generator Lucky Irabor 31. kolovoza 2016. godine izjavio je da
su militanti sada kontrolirali samo nekoliko sela i gradova u blizini jezera
ad i ume Sambisa. Dalje je izjavio da je vojska oekivala da ponovno
zatrae konana uporita skupine za nekoliko tjedana.
 Izmeu 25. i 26. oujka 2017. godine, DSS je izjavio da su uhitili 5
osumnjienih lanova Boko Harama.
2. travnja 2017. Al Jazeera je izvijestio kako je nigerijska vojska zapoela
ono to je reklo "konana ofenziva" kako bi ponovno zadobila posljednja
uporita Boko Harama.
Dana 17. svibnja 2017. godine, nigerijska vojska izvijestila je da je uhitila
oko 126 osumnjienih terorista Boko Harama na logoru za interno
raseljene osobe (IDPs) u Damboi, Borno State.
Boko Haram zajedno
s ISIL-om i Al-Qaida

Sukobljene
Vlada Nigerije
strane
zajedno s adom,
Kamerunom, Nigerom i
Beninom
Vlada Nigerije drutvena nepravda, politika korupcija, neravnomjerni
ekonomski razvoj sjevera, korumpirana neefikasna vlada, nesposobna da
veliko naftno bogatstvo iskoristi za opi napredak. Vojnici se ale na
nedostatak oruja i ak su odbijali da se suprostave bolje naoruanim
ektremistima. Novi predsjednik zalae se za uklanjanje neuinkovite i
korumpirane vojske, vraanje teritorija i oslobaanje talaca.

Boko Haram - pokret zagovara odvojenost polova u procesu

obrazovanja, ali ih podjednako pouava svim naunim disciplinama.
Pripadnici pokreta ne prihvaaju parlamentarizam ve kao ultimativni
izvor zakonodavstva priznaju slovo Kurana. Konani cilj ove grupe je
stvaranje islamske drave na sjeveru Nigerije
 Dana 17. svibnja 2014. godine, predsjednici Benin, ad, Kamerun,
Nigerija i Nigeru sastali na summitu u Parizu i dogovorili borbu protiv
Boko Harama na koordiniranoj osnovi, dijelei posebno nadzor i
prikupljane podatake.
Snage ada proglasile su totalni rat na Boko Haram.
Zapadne zemlje, ukljuujui Britaniju, Francusku, Izrael i Sjedinjene
Drave takoer su obeale potporu, ukljuujui tehnike ekspertize i
usavravanja.
New York Times izvijestio je u oujku 2015. da je na stotine privatnih
vojnih izvoaa iz June Afrike i drugih zemalja igraju odluujuu
ulogu u nigerijskoj vojnoj kampanji, koje djeluju u napadima
helikoptera i oklopnih transportera i pomoi u planiranju operacija.
 Boko Haram dobiva sredstva iz pljaki banaka i otkupnina od otmica.
Kao primjer, poetkom 2013. godine, naoruani napadai iz Boko
Haram oteli su obitelj od sedam francuskih turista na odmoru u
Kamerunu. Dva mjeseca kasnije, otmiari su pustili taoce, zajedno s 16
drugih u zamjenu za otkupninu od 3.150.000 $.
U novije vrijeme, Boko Haram je proirio svoje financiranje na strane
donatore, i druge pothvate poput lanih humanitarnih organizacija.
 Boko Haram svoje izvore financiranja kroz koritenje visoko
decentralizirane distribucijske mree.
Grupa zapoljava islamski model prijenosa novca pod nazivom hawala,
koji se temelji na asti sustava i globalnu mreu agenata koju ini
financiranje teko pratiti.
Boko Haram povremeno je spojen u medijskim izvjetajima sa
krijumarenje kokaina.
 Dana 24. rujna 2015. Bijela kua najavila je vojni paket pomoi za
afrike saveznike u borbi protiv Boko Harama. Paket ukljuuje do 45
milijuna $ za obuku i drugu potporu za Beninu, Kamerun, ad, Niger i
Nigerija.
Dana 14. listopada Bijela kua objavila izjavu, u skladu s Rezolucijom
o ratnim ovlastima , najavljujui razmjetanje 300 vojnika u Kamerunu
te pomoi iz zraka..
Francuska i Velika Britanija, u koordinaciji sa Sjedinjenim Dravama,
poslali trenera, i materijalnu pomo u Nigeriju kako bi pomogli u borbi
protiv Boko Harama.
Francuska planira koristiti 3.000 vojnika u regiji za protuteroristike
operacije. Izrael i Kanada takoer su obeale potporu.
 U svibnju 2014. godine, Kina je ponudio Nigerija pomo koja je
ukljuivala satelitske podatke i vojnu opremu.
U listopadu 2015., Kolumbija je poslala izaslanstvo strunjaka za
sigurnost kako bi se pomoglo nigerijskoj vlasti i dijelilo znanje o
sigurnosti i kontra terorizmu.
Jeli mogue ili ne zavriti sukob?