Proraun i konstruiranje

mostova prema EN 1998-2

EC8-2 MOSTOVI

Ova norma poziva se i na druge Eurokodove, a osobito na EN

1998-1, kao na primjer, za odreivanje seizmikog djelovanja.
Meutim, zbog posebnosti seizmiki otpornih mostova u
odnosu na zgrade i inenjerske konstrukcije, sva ostala
poglavlja ovog dijela Eurokoda 8 nisu direktno povezana s EN
1998-1, iako se mnoge odredbe te bazne norme direktno
primjenjuju.

Ovaj dio EN 1998 sadri posebne zahtjeve na svojstva, kriterije

kakvoe i pravila primjene koja se rabe pri projektiranju
seizmiki otpornih mostova.
EC8-2 MOSTOVI

Kod mostova seizmiko djelovanje najee se prihvaa

stupovima, koji se, zbog toga, grade od armiranog betona te
im se pridaje velika panja pri proraunu i konstruiranju. Leaji
su u mnogo primjera znaajni dio seizmiki otpornih mostova i
stoga ih valja odgovarajue tretirati. Jednako se tako treba
odnositi prema napravama za seizmiku izolaciju.
EC8-2 MOSTOVI

Mostovi se svrstavaju u razrede prema vanosti, posljedicama

sloma na ivot ljudi, njihovom udjelu u odravanju prometa,
osobito neposredno nakon potresa i gospodarskim
posljedicama.

N: Razredi mostova prema vanosti daju se DD. Ovom normom

predlau se tri razreda vanosti:
EC8-2 MOSTOVI

1. Razred vanosti II (srednja vanost) obuhvaa mostove na

cestama i eljeznikim prugama, osim onih navedenih u nastavku.
2. Razred vanosti III obuhvaa mostove od velike vanosti za
odvijanje prometa, osobito neposredno nakon potresa, mostove
kojih slom stvara velik broj potekoa i one kojima je raunska
uporaba vea od normalno zahtjevane.
3. Razred vanosti I (nii od srednjeg) obuhvaa mostove:
- koji nisu kritini za promet
- kojima usvojeni premaaj PNCR u 50 godina za raunsko
seizmiko djelovanje ili standardni vijek uporabe od 50 godina,
gospodarski nisu opravdani.
Razredi vanosti I, II i III grubo odgovaraju razredima CC1, CC2, i CC3,
definiranih u EN 1990, iz 2002. godine.
EC8-2 MOSTOVI

Razredi vanosti svrstane preko razliitih koeficijenata vanosti I

dani su u EN 1998-1 od 2004. godine [2].

Faktor vanosti I = 1,0 pridruen seizmikom djelovanju ima

povratni period dan u EN 1998-1 iz 2004. godine.

N: Faktori vanosti daju se DD. Ovom normom predlae se za I

=0,85 za mostove razreda vanosti I i I = 1,3 za one razreda III.
Zadovoljenje kriterija
- Openito

Usvajanjem osnovnog zahtjeva: "Do ruenja graevine ne smije

doi", proraunom se pokrivaju i neki drugi kriteriji, kao na
primjer, indirektno minimiziranje oteenja te osnovni zahtjevi
dani u toki 2.2, a takoer i kriteriji ovisni o ponaanju mosta
pod seizmikom situacijom djelovanja. Ponaanje moe biti
odabrano u skladu s tokom 2.2.
Zadovoljenje kriterija
- Predvieno seizmiko ponaanje

Mostove valja proraunati da se ponaaju, pod raunskom

seizmikom situacijom djelovanja, duktilno ili ogranieno
duktilno, u biti elastino, ovisno o seizminosti gradilita,
prilagodljivosti seizmike izolacije proraunu ili nekim
prisilama koje mogu prevladati. Duktilno ili ogranieno
duktilno ponaanje je karakteristika globalnog odnosa sila-
pomak konstrukcije, shematski prikazan na slici 2.1. (tablica
4.1).
Zadovoljenje kriterija
- Duktilno ponaanje

U podrujima umjerene i visoke seizminosti, obino se preferira

proraun mostova s duktilnim ponaanjem, zbog
gospodarskog i sigurnosnog gledita. To se obrazlae
sposobnou takvih konstrukcija za disipaciju znaajne koliine
unesene energije, pod snanim potresom. Zbog toga potrebno
je predvidjeti konfiguraciju formiranja plastinih zglobova ili
uporabu izolirajuih naprava u skladu s poglavljem 7.

Mostove s duktilnim ponaanjem valja tako proraunati da

sustav prede u poeljan mehanizam sloma. Kod mostova
plastini zglobovi se obino formiraju u stupovima, edie
dieluiu kao primarni elementi u disipaciii energije.
Zadovoljenje kriterija

Zbog praktinih razloga, mjesta plastinih zglobova valja odabrati

tako da budu pristupani pregledu i popravcima.

Kolnika konstrukcije treba ostati unutar elastinog ponaanja.

Meutim, oblikovanje plastinih zglobova doputa se u
kontinuiranim, fleksijski duktilnim
Zadovoljenje kriterija

Simboli:
q-Faktor ponaanja
lE-Idealno elastino
E-U biti elastino
LD-Ogranieno duktilno
D-Duktilno
Zadovoljenje kriterija

Plastine zglobove nije preporuljivo predviati u

armiranobetonskim elementima gdje je prisutna uzduna sila,
bezdimenzijske vrijednosti k>0,6.

Ova norma ne sadri pravila za osiguranje duktilnosti

prednapetih elemenata, pa se predlae takove nosae zatititi
od oblikovanja plastinih zglobova, pod raunskom
seizmikom situacijom djelovanja.

Oblikovanje plastinih zglobova nije neophodno predviati u

svim stupovima mosta. Meutim, optimalno je osigurati
simultano plastificiranje kritinih podruja u to veem broju
stupova mosta.
Zadovoljenje kriterija

N: Deformacije mostova, poduprtih iskljuivo preko jednostavnih

elastomernih leaja, niske priguljivosti, su prevladavajui
elastine, pa nije primjereno forsirati duktilno ponaanje.

Dijagram sila-pomak treba pokazivati znaajno poputanje (dio

dijagrama je preteito horizontalan), a kod poslijednjih pet
ciklusa, opetovanog deformiranja, osigurati poeljnu
histerezu, odnosno znaajnu disipaciju energije.

Podupirujui elementi (stupovi, upornjaci), spojeni s kolnikom

preko pominih ili fleksibilnih naprava (klizni leaji ili
fleksibilni elastomerni leaji) trebaju, openito, ostati u
elastinom podruju deformiranja.
Zadovoljenje kriterija
- Ogranieno duktilno ponaanje

Konstrukcije s ogranienim duktilnim ponaanjem, ne trebaju

sadravati podruja poputanja, sa znaajnom redukcijom
seizmike krutosti, pod seizmikom situacijom djelovanja. Kod
karakteristinog dijagrama sila-pomak ne zahtjeva se
postojanje priblino horizontalnog poteza koji opisuje
poputanje. Meutim, otklon od idealno elastinog ponaanja
osigurava neto disipacije energija. To je sluaj koji odgovara
faktoru ponaanja q1,5.

N: Vrijednosti za q razine 1q<1,5, uglavnom se pripisuje

prirodna razlika izmeu raunske i vjerojatne vrstoe, pod
raunskom seizmikom situacijom djelovanja.
Zadovoljenje kriterija
- Ogranieno duktilno ponaanje

Za mostove gdje seizmiki odziv moe biti dominantan kod

visokih modova (ovjeeni mostovi) ili gdje je nepouzdano
armiranje plastinog zgloba za duktilno ponaanje (velika
uzduna sila ili niski posmini omjer), predlae se faktor
ponaanja q=1,0, skladno elastinom ponaanju.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera otpora (nosivosti)

Podruje plastinih zglobova, duktilnih mostova, valja provjeriti

na nosivost pri savijanju, a na poprene sile, osim u
plastinom zglobu, i izvan njega, prema kapacitetu nosivosti
(poveanoj nosivosti na savijanje u kritinom podruju).

Sve presjeke mostova, predvienih za ogranieno duktilno

ponaanje, valja provjeriti na odgovarajuu nosivost pod
seizmikom situacijom djelovanja.
Zadovoljenje kriterija
- Proraun prema kapacitetu nosivosti

Za mostove s duktilnim ponaanjem, proraun prema fleksijskom

kapacitetu nosivosti u podruju plastinog zgloba
(Kapacitativni proraun), valja rabiti za osiguranje usvojenog
redosljeda obstanka nosivosti za razliite konstrukcijske
elemente.

To osiguranje znai armiranje plastinog zgloba tako da se

izbjegne krhki slom preko betona.
Zadovoljenje kriterija
- Proraun prema kapacitetu nosivosti

Ovo se postie proraunom elementa tako da beton ostane u

podruju elastinog deformiranja dok naprezanje u eliku ne
dostigne granicu poputanja, to je uvjet za duktilno
ponaanje.

Uinak takvog prorauna se postie preko poveanog momenta

nosivosti u podruju svih zglobova sadranih u mehanizmu
sloma sustava.

Za mostove ograniene duktilnosti, primjena kapacitativnog

prorauna nije potrebna.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Armiranjem plastinih zglobova za odgovarajuu duktilnost

osigurava se potrebna ukupna duktilnost konstrukcije.

Raunska vrijednost faktora duktilnosti konstrukcije, odnosno

faktora duktilnosti preko pomaka, pripisuje se sustavu s
jednim stupnjem slobode koji ima elasto-plastini dijagram
sila-pomak, prikazan na slici 2.2. On predstavlja omjer
graninog pomaka du i onog kada elik, u vlanom podruju,
poputa dy, s obzirom na sredite masa, odnosno d=du/dy.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Kada se rabi ekvivalentna linearna analiza, za raunsku silu

poputanja FRd, na linearnom elastoplastinom dijagramu
sila-pomak (crtkani dijagram), uzeta je raunska vrijednost sile
otpora (nosivosti) sustava. Pomak koji odgovara poputanju
elika predstavlja razdjelnicu izmeu elastine i plastine
grane.
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Simboli:
A - Raunski
B - Elastoplastini

Ukupni dijagram sila-pomak (monotono optereenje)

Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Simboli:
A - Monotono
optereenje
B - Peti ciklus
Ciklusi sila-pomak (armirani beton)
Zadovoljenje kriterija
- Pripreme za duktilno ponaanje

Granini pomak du je definiran kao maksimalni pomak, pri

kojemu se uvjetuje slijedee:
- nema poetnog sloma armature za ovijanje armiranobetonskog
presjeka ili lokalnog izvijanja uzdune armature u presjeku;
- nema pada sile otpora elika duktilnog elementa ili nema
premaaja pada od 20% granine nosive sile za duktilni
element

Konstrukcija treba biti sposobna izdrati najmanje 5 punih

ciklusa deformiranja do graninog pomaka.
Zadovoljenje kriterija
- Lokalna duktilnost u plastinom zglobu

Globalna duktilnost konstrukcije ovisi o raspoloivoj mjesnoj

duktilnosti u plastinim zglobovima.

Ova duktilnost moe se izraziti faktorom duktilnosti preko

zakrivljenosti poprenog presjeka: =u/y
ili faktorom duktilnosti preko rotacije (okretanja) tetive na kraju
gdje se plastini zglob oblikuje:
= u / y = 1 + (u - y) /y = 1 + pu / y
Zadovoljenje kriterija
- Lokalna duktilnost u plastinom zglobu

Simboli:
PH - Plastini zglob

Slika 2.4 Rotacija tetive

Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki pomak

Kada se rabi ekvivalentna linearna analiza, krutost svakog

elementa treba biti odabrana u skladu s njegovom sekantnom
krutou, pod maksimalnim izraunanim naprezanjem,
izazvanim raunskim seizmikim djelovanjem. Za elemente s
plastinim zglobom to odgovara sekantnoj krutosti kod
teoretske toke poputanja

Za proraun armiranobetonskih duktilnih mostova, osim kod

uporabe jako tone metode za njihovo rjeavanje, djelotvornu
fleksijsku krutost valja rabiti u linearnoj analizi, statikoj ili
dinamikoj, za proraun seizmikog djelovanja, koja se
odreuje kako slijedi:
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki pomak

- za armiranobetonske stupove, dobivena vrijednost je na osnovi

sekantne krutosti kod teoretske toke poputanja;

Dijagrami moment-deformacija u plastinim zglobovima

Lijevo: Odnos moment-rotacija plastinog zgloba za konstruktivni elik;
Desno: Odnos mement-zakrivljenost armiranobetonskog presjeka.
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki pomak

Kod prorauna mostova ograniene duktilnosti, mogu se

primjenjivati bilo koji od prethodna dva pravila ili fleksijska
krutost neraspucalog betonskog presjeka za cijelu
konstrukciju.

Duktilne i ogranieno duktilne mostove, valja proraunavati sa

znatnom redukcijom torzijske krutosti armiranobetonskih
kolnika, dobivenu za neraspucali kolnik. Osim kod tonijeg
prorauna, slijedei dio torzijske krutosti neraspucalog
presjeka moe se rabiti:
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki pomak

- za otvorene presjeke ili ploe, torzijsku krutost valja zanemariti;

- za prednapete sanduaste presjeke, uzima se 50% krutosti
neraspucalog presjeka;
- za armiranobetonske sanduaste presjeke, uzima se 30%
krutosti neraspucalog presjeka.

Za duktilne i ogranieno duktilne mostove, pomak dobiven

primjenom analize u skladu s prethodnim, valja pomnoiti
omjerom a/b, gdje je "a" fleksijska krutost elementa rabljena
u analizi, a "b" vrijednost fleksijske krutosti koja odgovara
naprezanju dobivenom analizom.
Zadovoljenje kriterija
- Djelotvorna krutost-Raunski seizmiki pomak

Ako se linearna seizmika analiza, osnovana na raunskom spektru

odziva, u skladu s EN 1998-1, primjeni, raunski seizmiki
pomak dE treba izraziti pomou pomaka dEe, kako slijedi:
dE = d dEe
gdje je:
- korekcijski faktor priguenja, dan u EN 1998-1, odreen preko
koeficijenta

Kada je pomak dEe dobiven linearnom elastinom analizom, na

osnovi elastinog spektra odziva, u skladu s EN 1998-1 (q=1,0),
raunski pomak dE treba uzeti da je dEe.
Zadovoljenje kriterija
- Povezivanje

Povezivanje podupiruih (stupovi i upornjaci) i poduprtih

(kolnika konstrukcija) elemenata valja biti proraunano za
osiguranje cjelovitosti mosta i izbjegavanje padanja, pod
ekstremnim seizmikim pomacima.

Osim ako nije drugaije dano u ovoj normi, leajevi, veze i

naprave za pridranje, primjenjene za osiguranje cjeline, valja
proraunati po naelu kapacitativnog dimenzioniranja.
Zadovoljenje kriterija
- Povezivanje

Kod projektiranja novih mostova valja predvidjeti duljinu

preklapanja (naljeganja) poduprtih i podupiruih elemenata
kod pokretnih spojeva, u pravilu, za izbjegavanje padanja
poduprtih elemenata.

Kod postojeih mostova, prilikom ojaanja, kao alternativa

dostatnoj duljini naljeganja, valja primjeniti sigurnosne veze
(zatege) izmeu nosaa i stupova.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Slobodno pomicanje nosivim elementima valja osigurati, kako bi

se zatitili od moguih oteenja. Slobodni prostor treba
prilagoditi ukupnom raunskom pomaku, pod raunskom
seizmikom situacijom dEe, odreenog po izrazu:
dEe = dE + dG + 2 dT
(Pomake valja kombinirati s nepovoljnim predznakom)
gdje je:
dE - raunski seizmiki pomak
dG - pomak od dugotrajnog stalnog ili nazovistalnog djelovanja
(naknadno prednapinjanje, skupljanje i puzanje
armiranobetonskog kolnika)
dT - pomak zbog temperaturnih promjena
2 - kocficijent kombinacije za nazovistalno djelovanje.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Uinke drugog reda valja uzeti u obzir, kada su znaajni, pri

proraunu raunskog pomaka pod seizmikom situacijom
djelovanja.

Relativni raunski seizmiki pomak dE, izmeu dva neovisna

presjeka mosta moe biti odreen kao drugi korjen iz sume
kvadrata raunskih seizmikih pomaka, izraunanih za svaki
smjer.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Velike udarne sile, nastale kod nepredvienog sudaranja dvaju

glavnih konstrukcijskih elemenata, valja sprijeiti uporabom
duktilnosti/odbojnosti elemenata ili pomou posebnih naprava
za apsorpciju energije (odbojnici). Takvi elementi trebaju imati
popustljivost najmanje jednaku ukupnom raunskom pomaku,
pod seizmikom kombinacijom djelovanja dEd.

Detaljiranje nekritinih konstrukcijskih elemenata (pokrov kliznog

vora, zatitni zid upornjaka), za koje se oekuje da e biti
oteeni pod raunskom seizmikom situacijom, treba biti takvo
da se ostvari prognozirani model oteenja i mogunost obnove.
Zadovoljenje kriterija
- Provjera pomaka-detaljiranje

Slobodan prostor treba biti prilagoen prihvaenim dijelovima

raunskog seizmikog pomaka i onih od temperaturnih
promjena, PE i PT, redosljedom, a takoer za dugotrajne uinke
skupljanja i puzanja, tako da oteenja, u sluaju
estih potresa, budu izbjegnuta.
Koncept prorauna

Nain uvoenja seizmikog djelovanja u koncept prorauna

mostova je vrlo vaan, jednako i za sluaj niske i srednje
seizminosti.

U sluaju niske seizminosti, predviena vrsta ponaanja, pod

seimikom situacijom djelovanja, treba biti definirana. Ako je
odabrano ogranieno duktilno ponaanje, u biti elastino,
pojednostavnjeni kriteriji mogu se primjenjivati.

Meutim, u sluaju srednje ili visoke seizminosti, normalno je

da se odabire duktilno ponaanje. Duktilnost je uvjet za
stvaranje pouzdanog mehanizma sloma ili kod primjene
seizmike izolacije, naprava za disipaciju seizmike energije.
Koncept prorauna

Broj podupiruih elemenata (stupovi, upornjaci) koji e

prihvaati seizmike sile u uzdunom i poprenom smjeru,
treba biti odreen.

Openito, mostovi s kontinuiranom kolnikom konstrukcijom

bolje se ponaaju u seizmikim uvjetima u odnosu na one s
mnogo razdjelnica.
Koncept prorauna

Optimalno postelastino ponaanje se oekuje kod mostova kod

kojih je mogue, barem priblino, istodobno otvaranje
plastinih zglobova u, to vie stupova. Meutim, broj stupova
koji pruaju otpor seizmikom djelovanju moe biti manji od
ukupnog broja stupova. To je sluaj kada se predviaju klizni i
fleksibilni leaji izmeu kolnika i nekih stupova, u uzdunom
smjeru, zbog redukcije naprezanja izazvanog sprijeenou
slobodnog deformiranja kolnika zbog tempetaturnih
promjena, skupljanja i drugih neseizmikih aktivnosti.
Koncept prorauna

Izjednaenost (balansiranje) valja odravati izmeu nosivosti i

zahtjevane fleksibilnosti horizontalnog podupiranja. Visoka
fleksibilnost reducira veliinu poprene sile, nastale od
seizmikog djelovanja, ali poveava pomicanje u vorovima i
kliznim leajima, to moe voditi velikim uincima drugog
reda.

U sluaju mostova s kontinuiranom kolnikom konstrukcijom i s

popreno krutim upornjacima i susjenim stupovima (niski stup
do upornjaka) te u sluaju velike razlike susjednih stupova
(premoenje duboke uvale, strmih obala), preferiraju se
popreno klizni leaji ili oni od elastomera na kratkim
stupovima i/ili upornjacima. Time se izbjegava nepovoljna
distribucija poprenih sila potresa izmeu stupova i
upornjaka.
Koncept prorauna

Simboli:
A - Pogled
B - Tlocrt

Nepovoljna raspodjela poprenog seizmikog djelovanja

Koncept prorauna

Odabrana mjesta za disipaciju energije trebaju biti pristupana,

tako da je mogu pregled i popravak svakog plastinog zgloba.
Takva mjesta trebaju biti jasno prikazana u odgovarajuoj
dokumentaciji (statiki proraun, pregledni nacrti).

Mjesta potencijalnih ili oekivanih oteenja, tamo gdje

prethodno nisu bila predviena i ona s potekoama pri
obnovi, valja svesti na minimum.

U izvanredno dugim mostovima ili u mostovima koji se proteu

preko nehomogenog tla, broj dilatacijskih mjesta valja
predvidjeti.
Koncept prorauna

Mostovi koji se proteu preko potencijalno aktivnog tektonskog

rasjeda, vjerojatni diskontinuitet zemljivog pomicanja valja
rijeiti, odnosno prihvatiti odgovarajuom fleksibilnou
konstrukcije ili predvidjeti dilatacijske mjesta.

Potencijalnu likvefakciju (razreenje) temeljnog tla valja istraiti

u skladu s EN 1998-5.
Seizmiko djelovanje
- Definicija seizmikog djelovanja
Openito

Za opisivanje seizmikog djelovanja relevantnog potresa, valja

odabrati dostatno sloen model, te onaj koji precizno obuhvaa
vanost i svojstva konstrukcije, potrebnih u analizi mosta.

U ovom poglavlju razmatrano je samo irenje podrhtavanja tla

prema konstrukciji, kao i koliina seizmikog djelovanja. Meutim,
zemljotres moe prouzroit stalno pomicanje tla nastankom
rasjeda. To pomicanje moe rezultirati nametnutim
deformacijama s ozbiljnim posljedicama za konstrukciju. Taj tip
hazarda valja cijeniti preko posebne studije.
Seizmiko djelovanje
- Veliine komponenti
Openito

Svaku komponentu seizmikog gibanja valja odrediti pomou

spektra odziva ili vremenskog zapisa (vidi takoer EN 1998-1).

Elastini spektar odziva ovisan o tlu

Horizontalna komponenta se odreuje kako je dano u EN 1998-1,
ovisno o vrsti tla ispod temelja potpore mosta. Ako vie od jedne
vrste tla pripada toj potpori, valja primjeniti toku 3.3 ove norme.
Kada vertikalnu komponentu gibanja tla treba uzeti u obzir prema
toki 4.1, spektralni odziv, ovisan o tlu te komponente, valja uzeti
prema EN 1998-1.
Seizmiko djelovanje
- Veliine komponenti
Uinci bliskog izvora

U sluaju promatranja mjesta, unutar 10 km od poznatog

rasjeda, koji moe proizvesti potres snage (magnitude) vee
od 6,5 po Richteru, primjenjuje se specijalni spektar uinka
potresa.

N: Osim ako se DD ne definira drugaije, predlae se da se rasjed

promatra, kao djelotvoran u seizmikoj analizi, kada je srednje
godinje klizanje najmanje 1 mm/godinje.
Seizmiko djelovanje
- Veliine komponenti
Predstavljanje zapisa kroz vrijeme

Kada se primjenjuje nelinearna analiza preko zapisa kroz vrijeme,

valja rabiti najmanje tri para horizontalnih komponenti
gibanja tla zapisanih kroz vrijeme. Parove valja odabirati
prema upisanom dosegu magnitude, te razmaka izvora i
ureaja za promatranje, koji e definirati raunsku seizmiku
djelatnost.

Kada zahtjevani broj parova daje usvojene zapise kretanja tla koji
nisu uporabivi, usvajaju se modificirani zapisi ili se zamjenjuju
manjkavi zapisi gibanja simultanim akcelerogramima.
Seizmiko djelovanje
- Veliine komponenti
Raunski spektar za linearnu analizu

Duktilne i ogranieno duktilne konstrukcije proraunavaju se

prema prilagoenoj linearnoj analizi koja primjenjuje
reducirani spektar odziva, nazvan Raunski spektar odziva,
kako je to objanjeno u EN 1998-1.
Analiza
- Modeliranje
Dinamiki stupanj slobode

Model mosta i odabrani dinamiki stupanj slobode trebaju

predstavljati raspodjelu krutosti i masa, tako da se svi znaajni
modovi (oblici) deformiranja i inercijalne sile aktiviraju pod
raunskom seizmikom uzbudom.

Bit e dostatno, u pouzdanom sluaju, rabiti dva odvojena

modela u analizi, jedan za modeliranje odziva u uzdunom
smjeru mosta, a drugi za popreni smjer. Primjer kada e biti
potrebno primjenjivati i vertikalnu komponentu seizmikog
djelovanja, bit e objanjeno u nastavku ove toke.
Analiza
- Modeliranje
Mase

Valja promatrati stalne mase i nazovistalne vrijednosti masa,

primjereno promjeni djelovanja.

Raspodjela masa provodi se po vorovima u skladu s odabranim

stupnjem slobode.

Za proraunske potrebe, vrijednosti za stalno djelovanje valja

uzeti kao karakteristine vrijednosti.
Analiza
- Modeliranje
Priguenje konstrukcije i krutosti elemenata

Kada se rabi spektralna analiza, slijedee vrijednosti, na osnovi

materijala elementa u kojem se veliki dio deformacijske
energije troi za vrijeme seizmikog odziva, za ekvivalentni
viskozni omjer , mogu se usvojiti:

elik spojen zavarivanjem 0,02

elik spojen vijcima 0,04
Armirani beton 0,05
Prednapeti beton 0,02
Analiza
- Modeliranje

U armiranobetonskim kolnicima sastavljenih od montanih

betonskih greda i ploe, izvedene na gradilitu, kontinuitet
ploe valja ukljuiti u model seizmikog prorauna, uzimajui
u obzir njihov ekscentricitet u odnosu na os kolnika i
reduciranu njihovu fleksijsku krutost. Osim krutosti, odreene
na osnovi rotacije relevantnog plastinog zgloba, moe se
rabiti veliina za fleksijsku krutost koja iznosi 25% one punog
neraspucalog presjeka.

Znaajni uinci teorije drugog reda mogu nastati u vitkim

stupovima mosta, jednako kod lunih i ovjeenih mostova.
Analiza
- Modeliranje
Modeliranje tla

Za globalnu seizmiku analizu sustava, podupirue elemente

(podupirae koji prenose seizmiko djelovanje od tla na kolnik
treba, openito, smatrati da su nepomini u odnosu na
temeljno tlo. Uinci meudjelovanja tlo-konstrukcija mogu se
razmatrati u skladu s EN 1998-5, uporabom usvojenog
vlastitog otpora ili usvojene definicije za elastino tlo.
Efekti interakcije tlo-konstrukcija trebaju uvijek biti relevantni za
one stupove gdje, pod seizmikim djelovanjem, jednog
horizontalnog optereenja, i danom smjeru na vrhu stupa,
fleksibilnost tla doprinosi vie od 20% ukupnoj pomaka na
vrhu stupa.
Analiza
- Modeliranje
Faktor ponaanja u linearnoj analizi

Postupak dan ovim standardom je Linearna analiza pomou

spektra odziva, gdje je raunski spektar dan u EN 1998-1.
Faktor ponaanja dan je za cijelu konstrukciju, a odraava
kapacitet duktilnosti, odnosno kapacitet duktilnih elemenata
pri opiranju, koji mogu doivjeti prihvatljiva oteenja, ali ne i
slom, pod seizmikom situacijom djelovanja u
postelastinom podruju.
Analiza
- Modeliranje
Faktor ponaanja u linearnoj analizi

Maksimalne vrijednosti faktora ponaanja q koje se mogu rabiti

za dvije horizontalne seizmike komponente, navedene su u
tablici , ovisno o postelastinom ponaanju duktilnih
elemenata u kojima se uglavnom realizira disipacija energije.
Ako most ima razliite tipove duktilnih elemenata, valja rabiti
faktor ponaanja q koji pdgovara tipu skupine s glavnim
doprinosom seizmikoj otpornosti.
 Analiza
- Modeliranje
Vrsta duktilnog Ogranieno Duktilno
elementa duktilno ponaanje
ponaanje
Armiranobetonski stupovi:
Vertikalni stupovi-savijanje 1,5 3,5(s)
Kosi stupovi-savijanje 1,2 2,1(s)
elini stupovi:
Vertikalni stupovi-savijanje 1,5 3,5
Kosi stupovi-savijanje 1,2 2,0
Stupovi-normalno podupiranje 1,5 2,5
Stupovi-ekscentrino podupiranje 3,5
Upornjaci-vrsto povezani s kolnikom:
Openito 1,5 1,5
Locked-in structures (period T<0,03s) 1,0 1,0
Lukovi 1,2 2,0
Maksimalne vrijednosti faktora ponaanja q
Provjera nosivosti
- Openito

Materija ovog poglavlja primjenjuje se na sustave seizmiki

otpornih mostova, proraunanih ekvivalentnom linearnom
metodom, uzimanjem u obzir duktilno ili ogranieno duktilno
ponaanje konstrukcije.

Takoer, ovo poglavlje moe se primjenjivati na mostove s

izolirajuim napravama.
Provjera nosivosti
- 5.2 Gradiva i raunske vrstoe

Armiranobetonske elemente mostova, proraunanih za duktilno

ponaanje (q>1,5), u kojima se oblikuju plastini zglobovi, valja
armirati elikom razreda C u skladu s EN 1992-1-1, Tablica C1.

Armiranobetonski elementi mostova, proraunani za duktilno

ponaanje, u kojima ne dolazi do formiranja plastinih zglobova,
zbog posljedica kapacitativnog dimenzioniranja, kao i
armiranobetonski elementi mostova proraunani za ogranieno
duktilno ponaanje (q<1,5), te svi armiranobetonski elementi
mostova s izolirajuim napravama, u skladu s Poglavljem 7, mogu
biti armirani uporabom elika klase B u skladu s EN 1992-1-1,
Tablica C4.
Provjera nosivosti
- 5.2 Gradiva i raunske vrstoe

Raunska nosivost elementa treba biti provjerena prikladnom

metodom u skladu s EN 1998-1.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

Raunski uinci kapacitativnog prorauna Fc (Vc, Mc, Nc),

konstrukcije predviene da se duktilno ponaa, trebaju biti
izraunani analizom zamiljenog plastinog mehanizma pod:

a) raunskom seizmikom situacijom optereenja, bez seizmikog

djelovanja,

b) seizmikim djelovanjem, relevantne razine, kod kojeg svi

zamiljeni fleksijski zglobovi dostiu moment savijanja, jednak
onom do gornje fraktile fleksijske nosivosti, nazvanog
poveani moment savijanja M0.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

Uinci kapacitativnog prorauna ne smiju biti vei od onih koji

proizlaze iz raunske seizmike situacije (toka 5.5) u smjeru
razmatranja, gdje je seizmiko djelovanje pomnoeno
faktorom ponaanja q, rabljenog u analizi raunskog spektra
djelovanja.

Poveani moment savijanja u presjeku proraunava se po izrazu:

M0 = 0 MRd
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

gdje je:
0 - faktor poveanja
MRd - raunski moment nosivosti presjeka, za odabrani smjer i
predznak, koji se dobije na osnovi stvarnih dimenzija i oblika
presjeka, ukljuujui relevantnu armaturu i svojstva materijala, s
koeficijentom M za osnovnu situaciju djelovanja. Kod
odreivanja momenta MRd, dvoosnog savijanja, treba uzeti u
obzir pod:
a) uinke seizmike situacije djelovanja, bez seizmike aktivnosti i
b) samo uinke seizmikog djelovanja u skladu s raunskim
seizmikim djelovanjem, za odabrani smjer i predznak.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

U sluaju armiranobetonskog presjeka, s armaturom za ovijanje u

skladu s tokom 6.2 i veliinom za bezdimenzijsku silu:
k = NEd /(Ac fck)
koja prekorauje 0,1, faktor poveanja valja pomnoiti sa
1+2(k - 0,1)2,
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

gdje je:
NEd - vrijednost uzdune sile u plastinom zglobu pod seizmikom
situacijom djelovanja, pozitivna ako je tlana
Ac-ukupna povrina presjeka
fck-karakteristina vrstoa betona.
Unutar duljine elementa u kojem se otvara plastini zglob,
poveani moment savijanja u presjeku blizu zgloba ne valja
uzeti vei od relevantnog momenta nosivosti MRd blizu zgloba.
Provjera nosivosti
- Kapacitativni proraun

Simboli:
A-Kolnik
B-Stup
PH-Plastini zglob

Poveani raunski moment Mc

unutar duljine elementa s plastinim zglobom
Provjera nosivosti
- Uinci teorije drugog reda

U linearnoj analizi, moe se primjenjivati priblina metoda za

odreivanje utjecaja uinaka drugog reda na kritine presjeke
(plastini zglobovi), takoer za uzimanje u obzir cikliko
djelovanje sila potresa za bilo koji smjer, a da ima znaajne
nepovoljne uinke.
N: Pribline metode za odreivanje uinaka drugog reda daju se
DD. Predloeni postupak, za poveanje momenta u plastinom
zglobu, bit e:
gdje je:
NEd - raunska uzduna sila pod seizmikom situacijom djelovanja
dEd - relativni popreni pomak krajeva promatranog duktilnog
elementa, pod seizmikom situacijom
Provjera nosivosti
- Kombinacija seizmikog djelovanja s drugim optereenjima.

Raunsku vrijednost Ed, koja predstavlja uinke raunske

seizmike situacije djelovanja, valja odrediti u skladu s EN 1990
i EN 1998-1: Ed=Gk"+"Pk"+"AEd"+"21 Q1k"+"Q2
Gk - karakteristina vrijednost stalnog djelovanja
Pk - karakteristina vrijednost prednapinjanja, poslije svih gubitaka
AEd - raunsko seizmiko djelovanje
Qlk- karakteristina vrijednost pokretnog optereenja
21 - faktor kombinacije za pokretno optereenje
Q2 - nazovistalno optereenje dugog trajanja (np. tlak zemlje,
uzgon, strujanje)
"+"- znai "kombinira se".
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Raunska nosivost (otpornost)

Kada nosivost presjeka ovisi o uincima vie komponenti

djelovanja (np. momenta savijanja, uzdune sile, jednoosne ili
dvoosne), uvjet za granino stanje nosivosti, dan u ovoj toki,
moe biti zadovoljen posebnim razmatranjem uinka,
ekstremne maksimalne ili minimalne vrijednosti, svake
komponente djevanja s istodobnim vrijednostima uinaka
drugih komponenti djelovanja.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Konstrukcije ogranieno duktilne

Uvjet nosivosti presjeka, naprezanog savijanjem, glasi:

Ed<Rd

gdje je:
Ed-raunski uinak od seizmike situacije djelovanja (moment
savijanja),ukljuujui uinke teorije drugog reda
Rd- raunska nosivost presjeka na savijanje u skladu s EN 1992-1-1.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Nosivost na savijenje presjeka u plastinom zglobu
Slijedei uvjet valja zadovoljiti:
MEd MRd
gdje je:
MEd - raunska vrijednost momenta savijanja, dobivena
proraunom pod seizmikom kombinacijom djelovanja
MRd - raunski moment nosivosti presjeka pri savijanju, dobivenog
u skladu s pravilima Metode graninih stanja (MGS).
Uzduna armatura elementa u podruju plastinog zgloba, treba
biti konstantna i potpuno uinkovita preko cijele duljine Lh i
neto preko nje (za Lh)
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Otpornost presjeka na savijanje izvan podruja plastinog zgloba

Slijedei uvjet valja zadovoljiti:

Mc MRd
gdje je:
Mc - raunski moment savijanja, dobiven preko kapaciteta nosivosti u
plastinom zglobu
MRd - raunski moment nosivosti presjeka, dobiven u skladu s EN
1992-1-1,
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Posmina nosivost elementa izvan plastinog zgloba

Provjera nosivosti na poprene sile provodi se u skladu s EN

1992-1-1, uz dodatna pravila:

a) Raunski uinci djelovanja trebaju odgovarati kapacitativnim

vrijednostima u skladu s tokom 5.3.
b) Vrijednosti nosivosti VRd,c, VRd,s i VRd,max, dobivene u skladu s
EN 1992-1-1, valja podijeliti dodatnim faktorom Bd, kao
preventiva od krhkog sloma.
Provjera nosivosti
- Provjera nosivosti armiranobetonskog presjeka
Duktilne konstrukcije
Posmina nosivost elementa izvan plastinog zgloba

Predlau se dvije alternative za odreivanje Bd :

Alternativa 1: 1 Bd = Bd1
Alternativa 2: 1 Bd = Bd1
gdje je:
YBd1 - faktor dobiven u skladu s tokom 5.6
VEd - maksimalna poprena sila u seizmikoj situaciji djelovanja
Vc,o - raunska poprena sila, dobivena preko kapaciteta nosivosti
u plastinom zglobu.
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

Duktilno ponaanje tlanog podruja, unutar plastinog zgloba,

valja osigurati, kada bezdimenzijska uzduna sila, u plastinom
zglobu, prekorauje graninu vrijednost:
k=NEd/(Acfck)>0,08,
to se postie ovijanjem tlanog podruja.
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

Ovijanje stupova nije potrebno ako je, u graninim uvjetima,

koeficijent duktilnosti preko zakrivljenosti:
= 13- za duktilne mostove
= 7 - za ogranieno duktilne mostove
dostignut, odnosno ako maksimalna tlana deformacija betona:
cu,2 = 0,35% nije prekoraena.

N: Gornji uvjet moe se postii u stupovima s pojasima, kada je

dostatna tlana povrina pojasa za iskoritenje tlanog
podruja.
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

U sluaju visokog tlanog podruja, ovijanje se treba protezati

najmanje do visine u kojoj tlane deformacije prekorauju
0,5 cu2

Koliina armature za ovijanje definira se preko mehanikog

koeficijenta armiranja:
wd = w fyd/fcd
Provjera nosivosti
- Armiranobetonski stupovi
Ovijenost betonske jezgre

gdje je:
a) U pravokutnim presjecima
Asw - ukupna povrina spona u jednom smjeru ovijanja
sL - razmak spona u podunom smjeru stupa
b - izmjera betonske jezgre okomite na smjer razmatranja, vanjska
mjera
b) U krunim presjecima
Volumenski koeficijent armiranja w spiralne armature, u odnosu na
betonsku jezgru, biti e:
Asp-povrina spirale ili krune spone