Student: Senad Arnaut

Prezentacija iz predmeta :
Odabrane teme iz primijenjene
psihologije
Ko je bio Sokrat?
Grčki filozof
Rođen: 469. god. p.n.e.
Umro: 399. god. p.n.e.
Naučavao moralu i
lijepom ponašanju
Propovijedao svoju filozofiju
javno, na atenskom trgu
Historijski podaci o Sokratu
Historijski podaci o Sokratovu životu su
oskudni.
Kao glavni izvori i pouzdani izvori o Sokratu
navode se sljedeći autori:
- Platonovi dijalozi
- Aristotelova djela
- Ksenofontova djela
- Aristofanove komedije
Sokratova filozofija
. Glavne filozofske teme kojima se Sokrat bavio
1. Određenje čovjeka
2. Iznalaženje jasnih definicija
3. Etika
4. Društvo i država
Cilj takvog bavljenja jeste spoznaja o samome
sebi.
Određenje čovjeka
Sokrat čovjeka određuje u skladu sa svojim
učenjem o moralu
Stoga, čovjek je biće koje treba da djeluje
moralno
Ciljem takvog moralnog djelovanja Sokrat
određuje vrlinu
Definrianje pojmova
Sokrat je insistirao na jasnom definiranju
stvari sa kojim se susrećemo
Metoda kojom se koristio je indukcija
Indukcija – oblik zaključivanja od
pojedninačnog prema opštem
Sokratova etika
 Najveći uticaj Sokrat je uradio na području
etiku
 Cilj svakog djelovanja čovjeka treba biti
postizanja vrline
 Vrlina se može naučiti
 Uči se odgojom i preodgojom duše
Sokratova etika
 Zadatak filozofije je da poduči ljude kako da
djeluju, kako bi postigli vrlinu
 Izvor loših i rđavih djela Sokrat vidi u
nezanju
 Znanje sprječava čovjeka u činenju loših
djela
Sokratova etika
Sokrat na ovaj način objedinio teoretski i
praktični um, te na taj način pokazao ljudima
u kome pravcu treba da idu i da oblikuju svoje
živote
Sokrat je hodao ulicama Atine, i razgovarao sa
ljudima namjeravajući da svi dođu do pravog
puta
Sokratov metod
 Sokratova dijalektika – ironija
 Razgovor u kome se sugovorniku postavlja
niz pitanja tražeći od njega odgovor i dokaze
za njegovo mišljenje
 Cilj njegove metode jeste spoznaja istine
Sokratov metod
 Sokrat je ironično tvrdio da jedino što on
pouzdano zna, jeste to da ništa ne zna
 Otkrivanje vlastitog neznanja je za Sokrata
početak svake spoznaje
 Svijest o tome nas može učiniti boljim
pojedincima
Sokratovi filozofski oponenti
Sokrat je jednim od ciljeva svoje filozofije
smatrao i pobiti filozofije sofista, koji su u
filozofiju prije svega vidjeli samo materijalnu
korist. Njegovi najveći filozofski oponenti su:
 Gorgija
 Protagora
 Hipija
 Prodik
Sokrat – društvo i država
 Sokrat je svu svoju filozofiju morala smatrao
ostvarivom u okviru društva
 Stoga je za njega filozofija ključ za spas sretnog
društvenog života
 Sokrat je svojim nastojanjima dolazio na znakove
dobrodošlice, ali vrlo često i na odbijanje od strane
društva
Sokratova odbrana i smrt
 Sokratovo filozofiranje nije naišlo na odobravanje
tadašnjih vlastodržaca
 Postao je predmetom ismijavanja i stalnih napada
 Sokrat je optužen da kvari atensku mladež i da ne
obožava državne bogove
 Osuđen je na smrt, a kazna je bila ispijanje otrova
Sokratov uticaj i značaj
Sokrat je svojim učenjem uticao na promjenu
klime u atenskom društvu, ali njegov uticaj je
ipak najveci na samo filozofiju, a ponajviše je
uticao na filozofije:
 Platona
 Aristotela
 Antistena
 Plotina
Hvala na pažnji