SEMINARSKI RAD

TEMA: Međunarodna pravna pomoć

Mentor: prof. dr. Anita Duraković

Student: Daut Đonlagić
 Sadržaj:
 Pojam
 Osnov za ukazivanje pravne pomoći
 Reguliranje međunarodne pravne pomoći
 Način komuniciranja domaćih i stranih organa
 Zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći
 Dostavljanje akata osobama u inostranstvu
 Izvođenje procesnih radnji u inostranstvu
 Razlozi za odbijanje zamolnice stranog suda
 Značaj haških konvencija
 Zaključak
 Pojam
 Međunarodna pravna pomoć podrazumijeva
saradnju između organa različitih država u
međunarodnom pravnom prometu
 Pravna pomoć se odnosi na pomoć u građanskim
stvarima (dostavaljanje sudskih i, vansudskih
akata osobama u inostranstvu)
 Osnov za ukazivanje pravne
pomoći
 Pravnu pomoć stranoj državi pruža domaća
država ukoliko postoji diplomatski reprocitet tj
ukoliko je to predviđeno bilateralnim ili
multilateralnim ugovorima.
 Reprocitet postoji i u praksi dviju država makar i
nije garantiran međunarodnim ugovorom
( faktički reprocitet)
 Reguliranje međunarodne pravne
pomoći
 Među višestranim konvencijama koje vezuju BiH
najznacajnije su:
 Haška konvencija o građanskom sudskom
postupku iz 1954.
 Haška konvencija o olakšanju međunarodnog
pristupa sudovima iz 1980.
 Njujorška konvencija o ostvarivanju
alimentacionih zahtjeva u inostranstvu 1956.
 Među drzavama koje su prihvatile sukcesiju
bilateralnih sporazuma bivše Jugoslavije u odnosu
na BiH su : Belgija, Bugarska, Grčka , Hrvatska ,
Rumunija, Rusija, UK (broj zemalja je u stalnom
porastu)
 Kod pružanja međunarodne pravne pomoći u
građanskim stvarima uređen je unutrašnjim
izvorima građanskog procesnog prava ( u BiH su
entitetski zakoni o parničnom postupku)
 S obzirom na iznesene činjenice sudovi u FBiH su
dužni pružiti pravnu pomoć inostranim sudovima
( ukoliko je to ogovoreno međunarodnim
ugovorima)
 Način komuniciranja domaćih i
stranih organa
 Načini komuniciranja mogu biti:
- Neposredno
- Posredno
 Neposredno komuniciranje je moguće ukoliko je
to izričito ugovoreno sa stranom državom
(direktno obraćanje domaćeg suda stranom sudu
radi obavljanje određene procesne radnje)
 Posredan način komuniciranja podrazumijeva da
se kontakt između domaćeg i stranog suda
uspostavlja posredstvom drugih državnih organa
( ministarstvo inostranih poslova)
 Postoje 3 varijante posredne komunikacije:

- Komuniciranje diplomatskim putem

- Konzularni put
- Komunikacija posredstvom posebnih ugovora
 Komuniciranje diplomatskim putem je po
pravilu najsloženije, najskuplje i najsporije
(osnovno pravilo i u ZPP FBiH)
 Zamolnice se uzimaju u obzir samo ukoliko su
dostavljene dipomatskim putem ili ako drugačije
ne određuje međunarodni ugovor ( npr. naš sud
će zamolnicu u kojoj traži izvođene dokaza
prosljediti Ministarstvu pravde BiH koje ce preko
diplomatskih predstavništava prosljediti stranoj
zemlji)
 Konzularni put komuniciranja kod
međunarodne pravne pomoći je jednostavniji i
brži.
 Pravilo komuniciranja je uređeno je između
zemalja članica Haške konvencije o građanskom
sudskom postupku iz 1954. ( domaći sud-
domaće Ministarstvo vanjskih poslova – naš
konzul u stranoj državi – odgovarajući strani
organ)
 Komunikacija posredstvom posebnih organa
je noviji način komunikacije koji se sve češće
predviđa u bilateralnim međunarodnim
ugovorima i koji još više pojednostavljuje i
skraćuje postupak dostavljanja pismena osobama
u inostranstvu kao i izvođenje dokaza i drugih
procesnih radnji ( države ugovornice same
određuju organe preko kojih će se upućivati
zahvalnica)
 Zamolnica za pružanje
međunarodne pravne pomoći
 Pismeni akt kojim se traži pružanje pravne pomoći
(forma je uređena pravilom međunarodnog
ugovora, a pitanje jezika ZPP FBiH)
 Mjerodavni su propisi zemlju u kojoj je zamolnica
sastavljena ( locus regit actum)
 Zamolnica mora biti sastavljena na jeziku
zamoljene države (u suprotnom mora biti priložen
ovjeren prijevod na jezik zamoljene države, čl.
418 ZPP)
 Dostavljanje akata osobama u
inostranstvu
 Obuhvata dostavljanje sudskih i vansudskih akata
, kao i drugih isprava.
 Ukoliko je zamoljena država članica Haške
konvencije, dostavljanje se vrši prema propisu
zamoljene države
 Dostavljane osobama ili ustanovama koje uživaju
pravo imniteta dostavljanje se vrši diplomatskim
putem dok državljanima BiH dostavljanje vrši
putem pošte ( čl. 338 ZPP )
 Izvođenje procesnih radnji u
inostranstvu
 Postupak se vrši na osnovu zakona zamoljene
države
 Izvođenje procesnih radnji u stranoj državi
posredstvom diplomatsko konzularnih
predstavništava države moliteljice u pravilu nije
dopušteno ( osim ako između država postoji
međunarodni ugovor ili konzularna konvencija)
 Razlozi za odbijanje zamolnice
stranog suda
 Slučajevi u kojima će pravna pomoć stranom
sudu biti uskraćena su:
- Formalnopravne prirode
- Nepostojanje reprociteta ( za pravnu pomoć se
insistira reciprocitet sa državom iz koje
zamolnica dolazi tj ugovoreni ili diplomatski
reprocitet)
- Ugrožavanje javnog poretka
 Formalnopravni razlozi za odbijanje zamolnice
mogu biti
- zamolnica nije dostavljena na jeziku zamoljene
države
- nije priložen ovjereni prijevod
- ukoliko zamolnica ne sadrži sve potrebne
podatke
 Zbog navedenih mogućnosti ista zamolnica se
vraća državi moliteljici na korekciju ( također
Haška konvencija predviđa slučajeve u kojima
domaći sud neće postupiti po zamolnici)
 Troškovi u vezi sa udovoljavanjem zamolnici
pravilo je da se njihova naknada ne traži
unaprijed ( traži se iz sredstava zamoljenog suda)
 Haška konvencija nalaže besplatnu pravnu
pomoć zemljama članicama
 U bilateralnim ugovorima naznačeno je da je
pružanje pravne pomoći organima ugovornica
besplatno ( Izuzetak je vještačenje)
 Ukoliko bi izvršenje zamoljenje radnje dovelo u
pitanje temeljna načela domaćeg pravnog
poretka, ta radnja bi bila odbijena.
 Ugrožavanje javnog poretka domaće države služi
kao rezerva i ovu rezervu sadrži većina
bilateralnih ugovora o pravnoj pomoći ( također
je predviđena i u ZPP-u).
 O tome da li zamoljena radnja ugrožava domaći
javni poredak odlučuje sud koji treba da postupi
po zamolnici .
 Značaj haških konvencija
 Haška konvencija sama po sebi ima veliki značaj
za samu BiH kao i za sve slijednice bivše SFRJ
 Veliki značaj imaju 3 haške konvencije:

- Konvencija o građanskom sudskom postupku

- Haška konvencija o ukidanju potrebe
legalizacije stranih javnih isprava
- Konvencija o olakšavanju pristupa pravosuđu
na međunarodnom planu
 Konvencija o građanskom sudskom postupku
regulira najbitnije aspekte međunarodne pravne
pomoći
 Ona služi za dostavljane sudskih ili vansudskih
akata osobama u inostranstvu i izvođenje
procesnih radnji na stranoj teritoriji
 Za ovu konvenciju vrijede sva pravila koja su
potrebna da zamoljena država uvaži zamolnicu
( jezik, ovjereni prijevod ,forma, da zamolnica ne
ugrožava suverenitet zamoljene države)
 Haška konvencija o ukidanju potrebe
legalizacije stranih javnih isprava služi za
korištenje stranih javnih isprava kao dokaznog
sredstva. Konvencija koja reducira formalnosti
koje se moraju ispunjavati kako bi se isprava
mogla biti upotrijebljena ( također mora biti
označena pečatom ili žigom odnosno stavljanje
na ispravu potvrde čiji je obrazac utvrđen
Konvencijom )
 Konvencija o olakšavanju pristupa
pravosuđu na međunarodnom planu služi za
efikasnu pravnu zaštitu u privatnopravnoim
odnosima s inostranim obilježjem.
 Ukoliko stranka nije prisutna u državi od čijeg se
suda savjet traži odnosno sudska pomoć, stranka
će molbu podnijeti centralnom organu u zemlji
svog boravišta . Centralni organ molbu dostavlja
izvršnom organu kojeg je svaka ugovornica
dužna imenovati.
 Ukoliko stranka nema redovno boravište niti u
jednoj od država ugovornica , a ima prava iz
Konvencije na temelju svog državljanstva.
Stranka ce molbu uputiti centralnom organu za
prijem u zemlji od čijeg suda treba pomoć.
 Tri najznačajnije odredbe konvencijske odredbe
su:
- ukinuta je potreba ovjere dokumenata
- poslovi kao što su prosljeđivanje dokumenata
obavljaju besplatno
- razmatranje molbi u zamoljenoj državi se
obavljaju po hitnom postupku
 Konvencija iz 1980 ima veći domašaj od
konvencije iz 1954 ( dovoljno je da stranka ima
redovno boravište u jednoj od država ugovornica)
 Zaključak
 Za BiH je sve napomenuto dodatno važno s
obzirom na raspad SFRJ te novo internacionalno
okruženje