ARBITRAA

to je to arbitraa?

Arbitraa (izbrano suenje) suenje pred arbitranim sudom bez obzira organizira li ga ili njegovo djelovanje osigurava arbitrana ustanova ili ne Arbitrani sud (izbrani sud) nedravni sud koji svoje ovlatenje za suenje crpi iz sporazuma stranaka Arbitar (izbrani sudac) arbitar pojedinac ili lan (ili predsjednik vijea) arbitranog suda

Pravorijek odluka arbitranog suda o biti spora Spor s meunarodnim obiljejem spor u kojem barem jedna od stranaka ima prebivalite/sjedite u inozemstvu

Meunarodna trgovaka arbitraa dominantni instrument za rjeavanje meunarodnih trgovakih sporova Doprinosi olakanju meunarodne trgovine djeluje na spreavanje sporova Veliko psiholoko znaenje

Karakteristike

Izbor arbitra sudac povjerenja stranaka i poznavatelj meunarodne trgovake prakse Pravo na izbor sjedita arbitranog suda i pravila postupka Nejavni postupak Posebne metode rada U pravilu jednostepenost arbitranog rjeavanja Olakice kod priznavanja i izvrenja stranih arbitranih odluka

Vrste arbitraa

Podjela prema nainu organiziranja: Stalne (institucionalne) organizacije u okviru kojih arbitrani sudovi (vijea ili arbitri pojedinci) rjeavaju sporove Ad hoc (povremene) povremeni arbitrani sudovi koje stranke formiraju ad hoc, za rjeavanje odreenog spora

Ope ili specijalne Meunarodne ili nacionalne Meunarodne trgovake arbitrae ICSID International Centre for Settlement of Investment Disputes Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova izmeu drava i graana drugih drava u Washingtonu ICC Arbitrani sud Meunarodne trgovake komore u Parizu

Izvori

Zakon o arbitrai Arbitrana pravila UNCITRALa 1976. Model-zakon UNCITRALa o meunarodnoj trgovakoj arbitrai Njujorka konvencija o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka (1958.) Washingtonska konvencija o rjeavanju investicijskih sporova izmeu drava i graana drugih drava (1965.)

Meunarodna trgovaka arbitraa

Model-zakon UNCITRAL-a o meunarodnoj trgovakoj arbitrai Ako stranke imaju sjedita u razliitim dravama Ako se jedno od sljedeih mjesta nalazi izvan drave u kojoj imaju sjedite: a) mjesto arbitrae b) mjesto u kojem se treba izvriti neki bitan dio obveza koje proistjeu iz trgovakog odnosa ili mjesto s kojim je predmet spora u najuoj vezi c) ako su se stranke izriito sporazumjele da se predmet arbitranog sporazuma odnosi na vie zemalja

Argumenti za meunarodnu trgovaku arbitrau

Nesklonost prema dravnim sudovima openito, ili prema sudovima zemlje jedne od stranaka Ne postoje meunarodni naddravni sudovi za rjeavanje me. trg. sporova Temeljno naelo je sloboda ugovaranja (autonomija volje stranaka) Postupak je nejavan

U pravilu se obavlja na neutralnom podruju, u zemlji kojoj ne pripadaju stranke Materijalno pravo se razlikuje od nacionalnog prava (me. trg. pravo) Pravila postupka su specifina, odreuju ih stranke ili, po njihovom ovlatenju, arbitri Postupak u pravilu jednostepen

to moe biti predmet arbitrae?

Arbitrabilnost Arbitrabilne su one stvari koje po nacionalnom pravu mogu biti predmetom arbitranog rjeavanja sporovi o pravima o kojima stranke slobodno raspolau, o kojima se mogu nagoditi

Ugovaranje arbitrae u inozemstvu

Stranke mogu ugovoriti arbitrau ije je sjedite u inozemstvu samo u sporovima s meunarodnim obiljejem

UGOVOR O ARBITRAI

Ugovor kojim stranke podvrgavaju arbitrai sve ili odreene sporove koji su meu njima nastali ili bi mogli nastati iz odreenog pravnog odnosa, ugovornog ili izvanugovornog Moe se sklopiti u obliku arbitrane klauzule u nekom ugovoru ili u obliku posebnog ugovora Pisani oblik

Izbor tipa arbitrae

Institucionalna ili ad hoc arbitraa A) Institucionalne arbitrae: Liste arbitara Vlastita pravila postupka Appointing authority ovlatenik za imenovanje arbitara Brine se da se postupak ne odugovlai Prua tehnike usluge arbitrima standardizacija

B) ad hoc arbitrae: Neposredno ostvarenje slobode ugovaranja izbor osobe, kvalifikacija arbitra, neutralnost predsjednika arbitrae Slobodan izbor jednakost stranaka Nema administrativnih trokova ni drugih pristojbi institucije Politiki razlozi pogotovo kad je jedna od strana drava pri transakcijama iure gestionis Autoritet iz argumentacije i ugleda arbitara

Izbor mjesta arbitrae

Najvanije pitanje U pravilu stranke trae neutralno mjesto odravanja arbitranog postupka Izbor mjesta izbor nacionalnosti predsjednika arbitrae ili arbitra pojedinca - izbor mjerodavnog prava -procesno pravo koje se primjenjuje -nadlenost dravnog suda u vezi s arbitranim postupkom

Posljedice izbora mjesta

Ako stranke ne ugovore drugaije arbitraa je podvrgnuta procesnom sustavu zemlje na ijem se teritoriju provodi Pravni uinci arbitrane odluke se ravnaju prema sjeditu arbitrae Pravna valjanost arbitrane odluke ocjenjuje se po pravu sjedita arbitrae Ponitaj arbitrane odluke mogu je samo u zemlji gdje je odluka donesena, i to po zakonu sjedita arbitrae

Ako nije drugaije dogovoreno, jezik na kojem se postupak provodi je slubeni jezik u sjeditu arbitrae Nadlenost dravnog suda u pogledu nadzora nad radom arbitrae Utjecaj na izbor mjerodavnog materijalnog prava i nacionalnost predsjednika arbitrae Kaznena odgovornost sudionika postupka odreuje se po kaznenom pravu sjedita arbitrae Stupanj sofisticiranosti postupka ovisi o praksi u sjeditu arbitrae

Neutralnost arbitra

Neutralnost arbitra pojedinca odnosno predsjednika arbitranog vijea Model-zakon: nitko zbog svoje nacionalnosti ne moe biti sprijeen da bude arbitar Pravila Arbitranog suda ICC: Sud e odrediti arbitra pojedinca ili predsjednika vijea iz zemlje razliite od zemalja ije su stranke dravljani

Neutralnost

Neutralnost obuhvaa: Izbor prava tree zemlje Izbor neutralnog sjedita Izbor neutralnog predsjednika arbitrae

Broj arbitara

Po Model-zakonu 2 pravila: U pogledu broja arbitara mjerodavan je arbitrani ugovor U nedostatku sporazuma meu strankama, arbitrani sud sastavljen je od tri arbitra Slino sugeriraju i Arbitrana pravila UNCITRALa Ako stranke nisu predvidjele broj arbitara ad hoc arbitrae, mjerodavno nacionalno pravo e doi u obzir

Pravila Arbitranog suda ICC Ako se stranke nisu sporazumjele o broju arbitara, sud e imenovati arbitra pojedinca, osim ako Sud smatra da spor zasluuje imenovanje triju arbitara (npr. velika vrijednost spora) Preferiranje arbitranog suda od tri lana Po jednog imenuju stranke, a predsjednika sporazumno arbitri

Odluivanje ex aequo et bono

Odluivanje po pravinosti Arbitrani sud odluuje prema pravinosti samo ako su ga stranke na to izriito ovlastile i ako pravo mjerodavno za arbitrani postupak doputa takvu arbitrau, ALI u svim sluajevima duan je donijeti odluku u skladu s odredbama ugovora i uzet e u obzir trgovake obiaje Vezanost pravilima javnog poretka

Pravo mjerodavno za meritum spora

Arbitrani sud e primijeniti pravo koje su stranke odredile kao mjerodavno za sutinu spora U nedostatku sporazuma stranaka o tome, primijenit e pravo predvieno pravilima o sukobu zakona koja smatra prikladnima

Strano procesno pravo

Ugovorne strane mogu izabrati strano procesno pravo kao mjerodavno za spor Stranke i arbitri duni su voditi rauna o prisilnim procesnim propisima arbitranog prava drave sjedita arbitrae

MIRENJE

Koncilijacija Pokuaj da se postigne prijateljsko rjeenje spora uz pomo tree osobe ija je preporuka za rjeenje nastalog spora obvezna za stranke ako je one prihvate NE DOVODI do ovrne odluke

Prije pokretanja sudskog ili arbitranog spora nastoji se na dobrovoljnoj osnovi postii nagodba Nagodba postignuta mirenjem nema snagu ovrne odluke, nego je to izvansudska nagodba Postupak mirenja ne prekida zastaru niti ima uinke prema treima Svaka stranka moe u svako vrijeme izjaviti da postupak mirenja smatra okonanim Ako je ugovorom predvieno mirenje, ne moe se pokrenuti arbitrani ni sudski postupak dok se ne okona postupak mirenja Miritelji ne mogu biti arbitri u kasnijem sporu u istom predmetu

Miritelj (izmiritelj, posrednik) e se voditi naelima: Objektivnosti Potenja Pravinosti Uzet e u obzir trgovake obiaje i prijanju praksu meu strankama