Sadraj

Uvod............................................................................................................................................4
1.Pojam Arbitrae.......................................................................................................................5
2.Bitni elementi Arbitrae...........................................................................................................7
3.Zato arbitrano rjeavanje sporova.........................................................................................8
4.Pravna priroda Arbitrae........................................................................................................10
5.Vrste Arbitrae.......................................................................................................................11
6.Domae i arbitrae s elementima inostranosti.......................................................................14
7.Pojam i modalitet arbitranog sporazuma-compromissum...................................................15
8.Nadlenost arbitranog suda..................................................................................................16
9.Kompetenz-kompetenz problem.........................................................................................18
10.Sastav i imenovanje arbitranog suda..................................................................................19
11.Jezik arbitrae.....................................................................................................................20
12.Arbitrani postupak..............................................................................................................21
13.Primjena materijalnog prava................................................................................................22
14.Suenje po pravinosti u arbitranom pravu........................................................................23
15.Presuda arbitranog suda i poravnanje stranaka..................................................................24
16.Pobijanje arbitrane presude................................................................................................25
17.Tuba za ponitenje Arbitrae..............................................................................................27
18.Ponitaj arbitrane odluke....................................................................................................28
19.Mjesto arbitrae....................................................................................................................29
20.Mirenje.................................................................................................................................30
Zakljuak............................................................................................................................31
Literatura...................................................................................................................................32
2

UVOD
Arbitraa (izabrano suenje) je suenje pred arbitranim sudom bez obzira organizira li ga ili
njegovo djelovanje osigurava arbitrana ustanova ili ne,to je tijelo nedravnog karaktera
3

sastavljeno od (jedne ili vie) osoba o ijem su se izboru stranke sporazumjele, komu stranke
sporazumno i dragovoljno povjeravaju donoenje meritorne odluke u sporu, a Zakon tu
odluku izjednaava s pravomonom sudskom presudom
Arbitraa je nadlena za rjeavanje sporova koji ispunjavaju slijedee uvjete:
1. da se radi o trgovakom sporu u kojem stranke mogu slobodno disponirati predmetom
spora,
2. da za tu vrstu spora nije predviena iskljuiva nadlenost redovnog suda,
3. da su se stranke sporazumjele o nadlenosti Arbitrae.
U navedenim sporovima Arbitraa moe, na zahtjev jedne ili obje stranke, da posreduje radi
mirenja. Kada govorimo o definiciji arbitrae prema stranim autorima, onda su uoljivi
elementi iz navedene definicije, ali se u tim definicijama posebno inzistira na terminu
privatni sud koji se odnosi na narav arbitranog suda.
Kada se govori o povijesnom arbitranom sudovanju, poznato je da se arbitrano rjeavanje
sporova koristilo u historiji i prije nego to su nastali pisani zakoni ili to su ustanovljeni
formalni sudovi. Jedan od razloga je i taj to arbitraa garantuje tajnost postupka i
prilagodljivost arbitranog postupka pravilima koja odreuju stranke. stranke se mogu obratiti
Arbitrai za posredovanje i radi mirenja

1.Pojam Arbitrae

Arbitraa je pravosudno nedravno tijelo koje su stranke saglasno i voljno izabrale i povjerile
mu presuivanje u njihovom odreenom imovinskopravnom konfliktu, u kome one mogu
slobodno disponirati svojim pravima. Arbitraa ili izabrano suenje, u pravu je nain
rjeavanja sporova, u kojem se sporovi rjeavaju izvan suda, a stranke svoj predmet spora
iznose pred jednu ili vie osoba (arbitar, arbitri, arbitrani sud). Arbitar, odnosno arbitrani
sud kao nedravni sud svoje ovlatenje za rjeavanje spora crpi iz sporazuma stranaka.
Od poetka 19.stoljea ulogu arbitra vre sljedea tijela i pojedinci:
a) jedinstveni arbitri,
To su bili vladari, odnosno predsjednici treih drava ili kolegijalni efovi drava, a koje su za
arbitre imenovale strane u sporu. esto je ulogu arbitra pojedinca obavljao ugledan strunjak
iz reda diplomatskih agenata, sudac, profesora prava i sl.
b) mjeovita vijea,
Najprije su se pojavila u obliku paritetnih diplomatskih vijea, u kojima je svaka strana
imenovala po jednog predstavnika. Oni su vie teili nagodbi nego odluci zasnovanoj na
pravu. Ako se nisu mogli nagoditi, spor su upuivali arbitru pojedincu. Zatim je dolazilo do
mjeovitih arbitranih vijea sastavljenih od neparnog broja lanova. Svaka strana imenovala
je po 1 ili 2 predstavnika, a oni su imenovali predsjednika. Ako su same drave imenovale
predsjednika, njegov naziv je bio "nadabitar".
c) arbitrani tribunali
Sastavljeni od nezavisnih strunjaka, redovito se sastoje od neparnog broja lanova (3 ili 5,
rijetko vie), a koje imenuju strane uz meusobnu suglasnost. Potom se o osobi nadarbitra
strane direktno sporazumijevaju, ili njegov izbor preputaju ve imenovanim lanovima.
d) pokuaji organizirane arbitrae
Stalni arbitrani sud osnovan je Hakom konvencijom o mirnom rjeavanju sporova iz 1899.
godine. Danas djeluje po propisima istoimene Hake konvencije iz 1907. godine. Sjedite mu
je u Haagu. Suprotno njegovom nazivu, to nije stalni sudski organ, a posljednju presudu
izrekao je 1931. godine.

Arbitraa moe donijeti presudu po pravinosti samo ako su joj stranke dale takvu ovlast. 1

https://advokatprnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf (lan 455)

2. Bitni elementi Arbitrae

Arbitraa je nedravni sud, koji spor meu strankama rjeava presudom;

Osnov za derogiranje redovne sudske nadlenosti i povjeravanje spora arbitrai je u

autonomiji volje stranaka u predmetima u kojima stranke mogu disponirati svojim pravima;
-

Pravni osnov za arbitrano rjeavanje sporova je sporazum stranaka koje su one

dobrovoljno i saglasno per fektuirale;

-

Postupak pred arbitranim sudom predstavlja suenje u konkretnom sluaju tek nakon

to mu stranke sporazumno daju investituru za suenje i traje do okonanja zadatka koji mu je

povjeren. 2

3. Zato arbitrano rjeavanje sporova?

2

Dr. Branko arlija,Dr. Sanjin Omanovi;Graansko procesn pravo; Univerzitet u

Sarajevu; Pravni fakultet 2000; str92.

Razlozi su pravno-politike, filozofsko-ekonomske i pragmatine prirode :

- partneri ele ostati u prijateljskim odnosima i radije e povjeriti njihov spor arbitrai ,nego
dravnom sudu;
- sastav arbitrae, na iji izbor stranke imaju uticaj;
- strunost arbitara;
-mogunost primjene prava na manje strogosti;
- po pravilu jednostepeni postupak;
-manje formalna procedura i nii trokovi;
-zagarantovana diskrecija,tj tajnost postupka;
-tijesna veza arbitrae sa privrednim ivotom;
-odsustvo politike note;
- pravila postupka odreuju stranke ili arbitri na osnovu ovlatenja stranaka.;
-ponekad pravdana sumnja u efikasnosti dravnog pravosua i sl.3

U teoriji su prisutni i argumenti protiv arbitranog sudovanja:

- opasnost od sudske neobjektivnosti,mogua naklonjenost arbitra stranci koja ga je
imenovala;
- ograniena mogunost pobijanja arbitranih odluka u postupku po vanrednim pravnim
lijekovima;
- mogunost da ekonomski jai partner nametne drugoj ugovornoj strani svoju arbitrau
putem tipskih ugovora,ime se ekonomski slabija strana u poslovnom odnosu dovodi u
neravnopravan i nepovoljan poloaj.
Navedeni argumenti u prilog arbitranog sudovanja prevazilaze njegove slabije strane .U
praksi je uoljiva tendencija porasta broja sporova koje stranke povjeravaju arbitraama.
3

Dr. Branko arlija,Dr. Sanjin Omanovi;Graansko procesn pravo; Univerzitet u

Sarajevu; Pravni fakultet 2000; str92.

4. Pravna priroda arbitrae

Pravna priroda arbitrae je u teoriji sporna. Tumae je dvije suprotstavljene koncepcije:
9

kontraktualna (civilistika), prema kojoj arbitraa u sutini nije sud, ve

graanskopravni medij stranaka. Odluka arbitrae nije presuda, nego ugovor koji su stranke
potpisale preko arbitra, a ima znaaj poravnanja sui generis, kome pravni poredak priznaje
dejstvo;
-

jurisdikciona (publicistika), prema kojoj je arbitrana presuda u svemu izjednaena sa

odlukom dravnog suda. Ova koncepcija je dosad bila dominirajua i u naem pravu.
U teoriji postoji i tree, kompromisno shvatanje koje insistira na mjeovitoj, ugovorno
procesnoj prirodi arbitrae. Objedinjavanjem ovih elemenata postignut je tek njegov prosti
zbir,bez novog,sintetikog pomaka u tumaenju pravne prirode arbitrae.

5. Vrste arbitraa
a)Osnovna podjela arbitraa je na povremene (ad hoc) i institucionalne (stalne) arbitrae.
-Institucionalne arbitrae su oni arbitrani sudovi koje u okviru ve postojee organizacije
10

koja ih je utemeljila rjeavaju sporove meu strankama. Te arbitrae imaju svoje organe, kao
to je u pravilu lista arbitara, tajnitvo, tajnik arbitrae, administrativni aparat. Posebice je
bitno istaknuti da se pri tim arbitraama formira i nastaje odreena arbitrana praksa i to od
odluka koje je donio taj sud, tako da budue stranke u arbitranom postupku mogu na neki
nain ve biti upoznate s praksom toga suda u odnosu na spor koji se rjeava pred arbitraom.
-Ad hoc arbitrae su oni arbitrani sudovi koji ih neki autori nazivaju prigodnima. Potrebno je
napomenuti da takvi arbitrani sudovi prestaju funkcionirati onog momenta kada odlue o
sporu koji je pred njih izneen. Kako bi se ipak i pred tim arbitranim sudovima, na neki
nain, unificirala pravila po kojima se vode ti arbitrani postupci, Generalna skuptina
Ujedinjenih Nacija na 31. redovitom zasjedanju, 15. decembra 1986. godine, donijela je
rezoluciju o arbitranim pravilima pod nazivom Arbitrana pravila Komisije Ujedinjenih
Naroda za meunarodno trgovako pravo A. P. UNCITRAL. Istom rezolucijom je
preporuila upotrebu tih arbitranih pravila te naredila Generalnom tajniku da se zaloi za to
ire prihvaanje ovih pravila.

b) po vrsti sporova:
- ope,
Ope arbitrae rjeavaju sve vrste sporova. Kako se opim arbitraama nema potrebe navoditi
njihove karakteristike, dovoljno je samo kazati da se pred tim arbitranim sudovima mogu
voditi sve vrste sporova bez obzira na specifinost i predmete spora.
- specijalizirane,
Specijalizirane arbitrae rjeavaju sporove iz odreenog trgovakog podruja. One su
razvijene u pojedinim trgovakim strukama, najee su organizirane kao institucionalne
arbitrae pri razliitim trgovakim udruenjima.
Prednost je specijaliziranih arbitraa to u njima sudjeluju kao suci specijalisti za odreene
sporove. Neke od specijaliziranih arbitraa se npr. bave sporovima iz prometa itaricama,
prehrambenim artiklima, montau, gradnju i zavrne radove kua, npr. njemako udruenje za
proizvodnju i preradu jaja, njemako udruenje za trgovinu na veliko uljem, mau i
11

proizvodima od ulja, trgovako udruenje za promet vlaknima i vlasima, arbitrani sud pri
gospodarskoj komori Hamburg, udruenje za klima ureaje, grijanje i sanitarije, udruenje u
trgovini kavom, udruenje hamburkih uvoznika kave, agenti i menaderi, udruenje za
trgovinu kauukom, udruenje u prometu nepreraenog kakaoa, udruenje za uvoznika na
veliko smola i proizvoda od laka, njemako udruenje za promet drva za gradnju kua, itd.
Sve prije navedene djelatnosti rjeavaju sporove u prvom redu pred specijaliziranim
arbitraama za tu djelatnost.
Kao to je istaknuto, prednost im je u izriitoj specijalizaciji u svakom pogledu u odnosuna
druge arbitrane sudove.
c) po tomu ije sporove rjeavaju dijele se na:
- meunarodne,
Meunarodne arbitrae su oni meunarodni sporovi pred kojima u postupku sudjeluju
stranke koje imaju sjedite u razliitim dravama u momentu zakljuivanja ugovora o
arbitranom sudovanju. Dakle, elemenat sjedita stranaka s odreenim varijacijama, jer to
moe biti i mjesto u kojem treba biti izvren neki od bitnih poslova iz arbitranog ugovora, ili
ako su se stranke izriito sporazumjele da se predmet arbitranog ugovora odnosi na vie
zemalja, to su sve elementi na temelju kojih se odreuje je li odreeni arbitrani postupak s
meunarodnim elementom.
Potrebno je istaknuti da se u meunarodnim arbitraama ne radi o organizacijskom pristupu,
nego samo o funkcionalnom pristupu.
Kako bi koliko-toliko unificirala pravila po kojima se vodi, u prvom redu pred
institucionalnom meunarodnom arbitraom arbitrani postupak, Komisija Ujedinjenih Nacija
meunarodno trgovako pravo dana 21. juna 1985. je donijela model Model-Zakon
UNCITRAL o Meunarodnoj trgovakoj arbitrai (MZ UNCITRAL).
- nacionalne,
Nacionalne arbitrae su one arbitrae koje vode arbitrane postupke izmeu stranaka koje
pripadaju istoj dravi, odnosno imaju sjedite u dravi u kojoj se vodi arbitraa. U pravilu se
12

osnivaju pred nadlenim gospodarskim komorama pojedine drave, imaju domae arbitrane
suce, primjenjuje se domae materijalno i procesno pravo.

Najznaajnije stalne arbitrae su: Evropski arbitrani sud u Strazburu, Arbitrani sud u
Londonu, Arbitrani sud Meunarodne trgovake komore u Parizu itd. U BiH je to Arbitrani
sud pri Privrednoj komori BiH u Sarajevu. Po kriteriju pravnih izvora, arbitrae se dijele na
formalne (ritualne) i neformalne (iritualne) arbitrae. Izvorite formalnih arbitraa je
procesualno, dok se neformalne zasnivaju na civilistikoj koncepciji.
Nepravne, kvazi arbitrae predstavljaju tijela kojima se stranke moraju obratiti radi rjeavanja
odreenih sporova. To su tzv.obligatorne ili prisilne arbitrae. Drugi oblik nepravnih arbitraa
su one koje rjeavaju pitanja o kojima se pred redovnim sudom ne bi mogla voditi parnica, te
arbitrium boni viri, kao oblik posredovanja o ugovornim odredbama o ijem se sadraju
stranke nisu mogle dogovoriti.

Osim navedenog, bitno je razlikovati funkcije koje obavljaju arbitri i radnji koje vre
tzv.arbitratori ili arbitri-strunjaci. Ovi strunjaci kao vjetaci ili procjenjitelji daju svoje
miljenje o odreenom pitanju. To miljenje je obavezno, kako za arbitrani sud tako i za
stranke. Od arbitrae je potrebno razlikovati instituciju mirovnog vijea, koje se moe
definisati kao drutveni medij za posredovanje izmeu lica u sporu, koji nema funkciju
suenja.

6. Domae i arbitrae s elementom inostranosti

Ova se podjela moe vriti u funkcionalnom i organizacionom smislu. U teoriji ne postoje
saglasna stanovita o opredjeljujuim faktorima na osnovu kojih se arbitraa kvalificira kao
nacionalna ili sa elementom inostranosti, bez obzira da li su ti faktori subjektivni (stranke u
13

sporu) ili kauzalni (svojstva predmeta spora). Najznaajnije meunarodne konvencije o

arbitrai, koje izmeu ostalog tretiraju ovu problematiku su:
-enevski protokol o arbitranim klauzulama iz 1923. godine;
-enevska konvencija o izvrenju inostranih arbitranih odluka iz 1927.godine;
-Njujorka konvencija o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka iz 1958. godine,
- Evropska konvencija o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai iz 1961.godine;
-Vaingtonskakonvencija o rjeavanju investicionih sporova izmeu drava i graana drugih
drava iz 1965.godine.
Ove konvencije naputaju pravilo o reciprocitetu i primat daju stranakoj autonomij volje u
tenji za internacionalizacijom arbitranog sudovanja. Generalna skuptina Ujedinjenih nacija
je:
-1976.godine usvojila i preporuila svim svojim lanicama UNCITRAL pravila o arbitrai
(United Nations Commission on International Trade Law Arbitration Rules).
-1980 godine UNCITRAL pravila o mirenju ( Conciliation Rules);
-1985.godine,UNCITRAL model-zakon o meunarodnoj trgovakoj arbitrai.
U uporednom pravu je prisutan trend kontinuiranog jaanja uloge arbitranog
sudovanja,naroitoo u meunardnim trgovinskim odnosima i sporazumima,to se u
literaturi

tumai,najee

time

stranke

mogu

birati

svoje

metode

rjeavanja

sporova,izbjegavajui pri tome nacionalne sudove za koje bi jedna ili druga strana mogle
da smanjuju u njihovu objektivnost. Taj val promjena je stremio stvaranju i
osamostaljivanju pravila jedinstvenog evropskog arbitranog prava unutar Evropske
zajednice,a napor je krunisan stupanjem na snagu Pravila Evropskog arbitranog suda.4
7. Pojam i modaliteti arbitranog sporazuma - compromissum
Arbitrani sporazum je akt stranaka kojim one ugovaraju da presuivanje njihovog
postojeeg ili budueg spora povjere arbitranom sudu, derogirajui pritom nadlenost
redovnog suda da postupa u istom predmetu. Arbitrani sporazum moe biti samostalan
kompromisorni karakter u pogledu rjeavanja postojeeg spora meu strankama,ili se moe
dogovoriti u vidu kompromisorne klauzule u sklopu glavnog ugovora,kao jedna od njegovih
4

Dr. Branko arlija,Dr. Sanjin Omanovi;Graansko procesn pravo; Univerzitet u

Sarajevu; Pravni fakultet 2000; str95

14

odredaba za rjeavanje buduih eventualnih spoorova,proizalih iz osnovnog posla. Arbitrani

sporazum je procesnopravne prirode.
Pismenu formu arbitranog sporazuma (ad substantiam) donekle ublaavaju odredbe lana II
Njujorke konvencije i lana I Evropske konvencije o meunarodnoj

trgovinskoj

arbitrai,mogunou njegovog zakljuivanja razmjenom pisama i telegrama,odnosno putem

teleprinta,a prema UNCITRAL model-zakonu i putem faxa. Evropska konvencija o
meunarodnoj trgovini arbitrai predvia mogunost konvalidacije forme arbitranog
ugovora,ukoliko se tueni po dobijanju tube upusti u raspravljanje o meritumu spora pred
arbitraom,ne osporavajui pri tome njenu nadlenost.5
U teoriji postoje dva gledita o odnosu kompromisorne klauzule prema glavnom ugovoru.
Prema prvom, kompromisorna klauzula je akcesorni materijalnopravni sporazum i kao takva
dijeli sudbinu glavnog ugovora. Drugo, savremenije shvatanje, ovu klauzulu cijeni
autonomno, kao procesnopravni institut neovisan od glavnog ugovora. Problem postojanja i
validnosti arbitranog sporazuma po pravilu se moe rjeavati u postupku pred redovnim
sudom.

8. Nadlenost arbitranog suda

Arbitraa je nadlena za sporove ako njegovu nadlenost stranke utvrde ugovorom, odnosno
pismenim sporazumom. Ugovor o nadlenosti Arbitrae se moe zakljuiti kako u pogledu
odreenog spora tako i u pogledu buduih sporova koji mogu nastati iz odreenog pravnog
odnosa.

Dr. Branko arlija,Dr. Sanjin Omanovi;Graansko procesn pravo; Univerzitet u

Sarajevu; Pravni fakultet 2000; str95.

15

Smatra se da su stranke ugovorile nadlenost Arbitrae i ako je ugovor o tome zakljuen

putem razmjene pisama, telegrama ili putem faksa. Arbitrani ugovor je punovano zakljuen
i kada je odredba o njegovoj nadlenosti sadrana u opim uvjetima koji su sastavni dio
pravnog posla. Stranke, prihvatanjem nadlenosti Arbitrae prihvataju i odredbe ovog
pravilnika.
Arbitrani sud moe da odluuje o svojoj nadlenosti ukljuujui i odluivanje o prigovoru o
postojanju ili punovanosti sporazuma o arbitrai.
Ako je sporazum o arbitrai zakljuen kao arbitrana klauzula, ona se, prilikom odluivanja o
prigovoru o postojanju ili punovanosti sporazuma o arbitrai, smatra nezavisnom od ostalih
odredaba ugovora. Ako tuena strana ospori postojanje arbitranog ugovora, odnosno
arbitrane klauzule, ili ne odgovori na tubu, formira se komisija u sastavu: predsjednik,
zamjenik predsjednika Arbitrae i arbitar kojeg odredi predsjednik Arbitrae, koja utvruje da
li je u ispravama koje tuilac podnosi, sadran ugovor o nadlenosti Arbitrae.
Ako komisija iz prethodnog stava utvrdi da je u ispravama koje tuilac podnosi, sadran
sporazum o nadlenosti arbitrae, postupak e se nastaviti i ako druga stranka odbije da
uestvuje u njemu.
Odlukom komisije ne prejudicira se konana odluka o postojanju i punovanosti arbitranog
ugovora. Odluka arbitranog tijela o proglaavanju nitavim ugovora koji sadri arbitranu
klauzulu, ne povlai nitavost te klauzule.6 Zasniva se na ugovoru stranaka

kojim one

iskljuuju nadlenost redovnog suda i rjeavanje njihovog spora povjeravaju arbitranom

sudu, pod uslovom da je arbitrani sporazum pravno valjan. Posebno je pitanje koji sporovi
mogu biti predmet arbitranog sudovanja. Po odredbama Njujorke konvencije, svaki spor se
moe iznijeti pred arbitrau, bez obzira na njegovu prirodu. Zato neki procesualisti zakljuuju
da predmet arbitrae mogu biti svi sporovi, osim onih ije bi raspravljanje od strane
arbitranog suda bilo u suprotnosti sa javnim interesom.
Ako izmeu stranaka ne postoji arbitrani ugovor, pozvat e se tuena strana da se u roku od
15 dana od prijema poziva izjasni da li prihvata nadlenost Arbitrae. Ako tuena strana ne
odgovori ili odbije da prihvati nadlenost, obavijestit e se tuilaka strana.7

http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_arbitrazi.html ; 28.9.2014 13:29

http://www.podaci.net/_gBiH/propis/Pravilnik_o_organizaciji/P-orasud02v0339.html
28.09.2014; 15:24
7

16

9.Kompetenz-Kompetenz problem
Kompetenz problem u osnovi se svodi na pitanje da li je arbitrani sud nadlean da odluuje o
vlastitoj nadlenosti za suenje u konkretnom sporu. Veina teoretiara je saglasna da
arbitranom sudu treba priznati to pravo, uz mogunost naknadne dravne (sudske) kontrole.
Osim toga, postoji dilema da li je arbitrani sud ovlaten da sudi o valjanosti arbitranog
sporazuma, te o valjanosti glavnog (osnovnog) ugovora i posljedicama njegove eventualne
nitavosti. U pogledu prva dva segmenta, odgovor je potvrdan, a kad su u pitanju pravne

17

posljedice nitavosti, miljenje je da bi za takvo odluivanje arbitraa morala imati izriita

ovlatenja. 8

10. Sastav i imenovanje arbitranog suda

Arbitraa, kao samostalan sud ima predsjednika, zamjenika predsjednika, arbitrana vijea i
arbitare pojedinace. Predsjednik i zamjenik predsjednika Arbitrae ne mogu, za vrijeme svog
mandata, biti birani za arbitre.
Predsjednika, zamjenika predsjednika i arbitre bira nadleni organ Vanjskotrgovinske komore
Bosne i Hercegovine na period od etiri godine s tim da mogu biti, po isteku mandata, ponovo
birani. Osnovno pravilo je da broj arbitara mora biti neparan (po pravilu 1 ili 3). Tako
npr.odreuju pravila stalnog meunarodnog arbitranog suda u Beu, poznatija kao "Beka
8

http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_arbitrazi.html ; 28.09.2014; 13:24

18

pravila" iz 1991.godine. Prema Arbitranim pravilima Evropskog arbitranog suda, ako sudi
vijee od 3 arbitra. Ako ugovorom stranaka nije odreen broj arbitara, svaka stranka postavlja
po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.9
Osoba koja je imenovana za arbitra nije obavezna da prihvati ovu funkciju ,ali ako to uradi
zasniva se ugovoreni odnos o djelu izmeu nje i stranaka u sporu-receptum arbitri.10
Struno-administrativne poslove za potrebe Arbitrae obavlja sekretar Arbitrae kojeg
imenuje nadleni organ Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Opi

nadzor

nad

administrativnim

materijalnim

poslovanjem

Arbitrae

vri

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (Komora BiH) i obezbjeuje materijalna

sredstva za poetak rada i vrenje njene funkcije.

11.Jezik arbitrae
Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, arbitrano vijee, odnosno arbitar pojedinac e
odmah nakon svog imenovanja odrediti jezik ili jezike na kojima e se voditi postupak. Ova
odluka se odnosi na sve podneske u postupku, a ako se odrava usmena rasprava, takoer i na
jezik ili jezike na kojima e se voditi rasprava.
Do utvrivanja jezika postupka svi podnesci mogu se podnijeti na jednom od jezika Bosne i
Hercegovine, jeziku glavnog ugovora ili jeziku ugovora o arbitrai.

https://advokatprnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf (lan 437.)

10
Dr. Branko arlija,Dr. Sanjin Omanovi;Graansko procesn pravo; Univerzitet u
Sarajevu; Pravni fakultet 2000; str97.

19

Ako se lanovi arbitranog vijea ne mogu sporazumjeti o jeziku arbitrae, Arbitraa se vodi
na jednom od jezika Bosne i Hercegovine, po slobodnoj odluci stranke.

12. Arbitrani postupak

U postupku pred arbitranim sudom stranke su ravnopravne. Arbitrani sud duan je da
svakoj stranci omogui da iznese svoje stavove i dokaze, kao i da se izjasni o radnjama i
predlozima protivne stranke.
Fundamentalan princip je da arbitrani postupak odreuju same stranke,a ako to stranke ne
uine,tada e arbitri sami odrediti pravila postupka. Kada se stranke obraaju stalnim
arbitranim sudovima,izborom odreene institucionalne arbitrae,one su pristale i na primjenu
postupka koji je predvien pravilnikom tog izabranog suda.
20

Kod ad hoc arbitraa postupak odreuju same stranke, a ako to ne uine, pravila odreuju
arbitri. Kod institucionalnih arbitraa pravila postupka utvrena su pravilnikom.
Stranke su slobodne da same sporazumno odrede pravila postupka po kojima e arbitrani sud
postupati ili da upute na odreena arbitrana pravila, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ako je arbitraa meunarodna, stranke se mogu sporazumjeti da se na arbitrani postupak
primijeni strano pravo, u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako stranke sporazumno ne
odrede pravila arbitranog postupka, arbitrani sud moe voditi arbitrani postupak na nain
koji smatra cjelishodnim, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ovlatenje arbitranog suda obuhvata i pravo da odluuje o doputenosti, znaaju i dokaznoj
snazi predloenih i izvedenih dokaza.11
Arbitraa moe donijeti presudu po pravinosti samo ako su joj stranke dale takvu ovlast.
Kad se arbitraa sastoji od vie od jednog arbitra, presuda se donosi veinom glasova, ako u
ugovoru o arbitrai nije drugaije odreeno. Ako se ne moe postii potrebna veina glasova,
arbitraa je duna o tome obavijestiti stranke
Presuda arbitrae mora biti obrazloena, ako stranke nisu to drugo ugovorile. Izvornik
presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda vai i kad koji arbitar uskrati da je potpie,
ako je presudu potpisala veina arbitara i na presudi utvrdila to uskraivanje potpisa.
Strankama se dostavljaju prepisi presude12

13. Primjena materijalnog prava

Evropska konvencija o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai strankama daje slobodu da
ugovore nacionalno pravo koje e sud primijeniti na njihov spor. Ako one to ne uine, arbitri
e primijeniti pravo na koje upuuje koliziona norma za koju se ocijeni da je najprikladnija u
konkretnom sluaju, vodei rauna o ugovornim odredbama i trgovakim obiajima. Neki
nacionalni zakoni koji ureuju materiju arbitranog prava omoguuju primjenu lex
mercatorie,odnosno anacionalnog prava meunarodnih privrednih odnosa.

11

http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_arbitrazi.html; 28.09.2014; 13:42

https://advokatprnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf (lan 447)
12

21

Tako npr.odredba lana 1496.francuskog Zakonika o graanskom parninom sudskom

postupku (Code de Procedure Civile) propisuje da u sluaju kada stranke ne ugovore po
kojem e materijalnom pravu razrijeiti njihov spor,arbitri nee primijeniti pravo na koje
upuuje koaliziono pravilo meunarodnog privatnog prava,nego e ga oni sami neposredno
odrediti.13

14. Suenje po pravinosti u arbitranom pravu

Stranke mogu ugovoriti da njihov spor bude razrijeen pred arbitranim sudom ,primjenom
naela pravinosti (ex equo et bono). Suenje po pravinosti ima dugu tradiciju u opem
pravu. lan 5. Pravilnika o Arbitranom sudu trgovake komore u Cirihu,daje strankama
mogunost da zakljue sporazum kojim ovlauju arbitre da odlue prema pravinosti. lan
13.stav 4. Pravilnika Arbitranog suda Meunarodne trgovinske komore u Parizu odreuje da
stranke mogu saglasno dati arbitranom sudu ovlatenje da djeluju kao prijateljski
posrednik,iji je glavni zadatak da izmiruje stranke putem obostranih ustupaka. Ovaj institut
13

Dr. Branko arlija,Dr. Sanjin Omanovi;Graansko procesn pravo; Univerzitet u

Sarajevu; Pravni fakultet 2000; str97.

22

treba razlikovati od suenja ex aequo et bono,a zajednika su im obiljeja postizanje praving

rjeenja,oprenost suenja po strogom pravu i iroka ovlatenja arbitara pri donoenju odluke.
Mogunost odstupanja od primjene dispozitivnih propisa,s jedne strane i vezanosti ugovornim
odredbama i prisilnim pravom (ius strictum),s druge strane.14
Ako se stranke tijekom postupka nagode o sporu, arbitrani sud e na njihov zahtjev
obustaviti postupak

15. Presuda arbitranog suda i poravnanje stranaka

Presuda arbitranog suda prema strankama (ali ne i treim osobama) ima snagu pravosnane
sudske presude ukoliko ugovorom nije predviena mogunost pobijanja te presude pred
arbitraom vieg stepena, to je rijetkost 15. Presuda arbitranog suda predstavlja izvrni
naslov. Institucionalne arbitrae same stavljaju klauzulu pravosnanosti i izvrnosti svojih
presuda, a na presude ad hoc arbitraa klauzulu stavlja redovni sud koji bi bio nadlean da

14

Dr. Branko arlija,Dr. Sanjin Omanovi;Graansko procesn pravo; Univerzitet u

Sarajevu; Pravni fakultet 2000; str98.
15
https://advokatprnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf (lan 449)

23

nije zakljuen arbitrani sporazum. Stranke mogu okonati spor i poravnanjem pred
arbitranim sudom, koji ima svojstvo izvrne isprave.
Presuda arbitrae moe se ponititi po tubi stranke. Za rjeavanje o tubi nadlean je sud.

16. Pobijanje arbitrane presude

Mogue je ostvariti samo tubom za njeno ponitavanje, o emu odluuje sud koji bi bio
nadlean da postupa u predmetnom sporu u sluaju da arbitrani sporazum nije zakljuen. S
tim u vezi vae neka opeprihvaena pravila:
-

arbitrana presuda se u principu ne moe preispitivati zbog nepravilno utvrenog

injeninog stanja i pogrene primjene materijalnog prava, izuzev zbog povrede javnog
poretka zemlje pred ijim se sudom vodi parnica radi njenog ponitenja;
24

procesne povrede kao razlog za pobijanje arbitrane presude najee su odreene

izriito, ili pozivanjem na razloge za ponavljanje parninog postupka;

-

nakon ponitenja arbitrane presude, novi postupak je dozvoljen pred arbitranim

sudom samo ako to nije u suprotnosti sa razlogom zbog kojeg je odluka ponitena.

Ponitaj presude arbitrae moe se zahtijevati i :

1) ako uope nije sklopljen ugovor o arbitrai ili ako taj ugovor nije pravovaljan;
2) ako je u pogledu sastava arbitrae ili u vezi s odluivanjem povrijeena koja odredba
ovog zakona ili ugovora o arbitrai;
3) ako presuda nije obrazloena ili ako izvornik i prepisi presude nisu potpisani na nain
odreen u zakonu;
4) ako je arbitraa prekoraila granicu svog zadatka;
5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrjena;
6) ako je presuda arbitrae u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom
Federacije Bosne i Hercegovine;
7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka.16
Smatra se da nakon ponitenja arbitrane presude arbitrani sporazum moe konvalidirati, ali
samo ako se razlog ponitenja ne odnosi upravo na taj arbitrani sporazum,mada su miljenja
razliita.

16

https://advokatprnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf (lan 451)

25

17.Tuba za ponitenje arbitrae

Tuba za ponitaj presude arbitrae moe se podnijeti nadlenom sudu u roku od 30
dana. Ako se ponitaj presude zahtijeva iz razloga navedenih u zakonu, rok za tubu se rauna
od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se
rauna od dana saznanja. U pogledu raunanja roka, kad se ponitaj zahtijeva primjenjivat e
se odgovarajue odredbe iz zakona. Nakon proteka jedne godine od pravomonosti presude
arbitrae ne moe zahtijevati ponitaj presude.17
17

https://advokatprnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf ( lan

26

Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, tuitelj u tubi treba iznijeti injenine tvrdnje na
kojima temelji svoje zahtjeve, sporna pitanja i tubeni zahtjev, a tuenik u odgovoru na tubu
treba iznijeti svoju obranu u pogledu tih tuiteljevih navoda, prijedloga i zahtjeva. Stranke
mogu uz te podneske priloiti isprave koje smatraju vanim ili se mogu pozvati na isprave ili
druge dokaze koje namjeravaju podnijeti.
Ako se stranke nisu drukije sporazumjele, svaka stranka moe u tijeku postupka izmijeniti ili
dopuniti svoju tubu ili odgovor na tubu, osim ako arbitrani sud smatra da nije svrhovito
dopustiti takve izmjene, vodei rauna o odugovlaenju koje bi moglo uzrokovati njihovo
zakanjelo poduzimanje.

18.Ponitaj arbitrane odluke

1.

Ponitaj u jednoj dravi ugovornici arbitrane odluke na koju se Evropska Konvencija

odnosi predstavljat e razlog za odbijanje priznanja ili izvrenja u drugoj dravi ugovornici
samo ako je do ponitaja dolo u dravi u kojoj je ili prema ijem pravu je arbitrana odluka
donesena, i to iz jednog od sljedeih razloga:

a)

da su stranke iz sporazuma o arbitrai po za njih mjerodavnom pravu na neki nain

nesposobne ili da taj sporazum nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgle, ili ako
nema naznake o tome, po pravu zemlje u kojoj je arbitrana odluka donesena;
27

b)

da stranka koja trai ponitaj arbitrane odluke nije bila uredno obavijetena o

imenovanju arbitra ili o arbitranom postupku ili da na drugi nain nije bila u mogunosti
koristiti se svojim procesnim sredstvima napada i obrane;
c)

da je arbitranom odlukom odlueno o sporu na koji se sporazum o arbitrai ne odnosi

ili koji ne spada u okvire arbitranog sporazuma; ili je njome odlueno o stvari koja prelazi
granice sporazuma o arbitrai; meutim, ako se dio arbitrane odluke koji se odnosi na pitanja
koja su bila podvrgnuta arbitrai moe odvojiti od dijela arbitrane odluke koji se odnosi na
pitanja koja nisu bila podvrgnuta arbitrai, prvonavedeni dio ne treba biti poniten.
d)

sastav arbitranog tijela ili arbitrani postupak nisu bili u skladu sa sporazumom

stranaka ili ako takvog sporazuma nema, s odredbama lana IV. Evropske Konvencije.

2.

U odnosima izmeu drava ugovornica koje su ujedno i stranke Njujorke Konvencije

o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka od 10. juna 1958. stav 1. ovog lana
ograniuje primjenu lana V Njuojorke Konvencije samo na sluajeve ponitaja koji su
navedeni.18

19.Mjesto arbitrae
Stranke mogu sporazumno da odrede mjesto arbitrae. Ako stranke nisu sporazumno odredile
mjesto arbitrae, mjesto arbitrae odreuje arbitrani sud, vodei rauna o okolnostima
sluaja koje obuhvataju i pogodnost odreenog mjesta za stranke. Ako su se stranke
sporazumijele da organizaciju arbitrae povjere stalnoj arbitranoj instituciji, mjesto arbitrae
se odreuje u skladu sa njenim pravilima.
Ako mjesto arbitrae nije odreeno u skladu sa zakonom, smatra se da je mjesto arbitrae
mjesto koje je u arbitranoj odluci oznaeno kao mjesto njenog donoenja. Ako se stranke
nisu drukije sporazumijele, arbitrani sud moe da se sastane u bilo kom mjestu koje ocijeni
prikladnim, radi vijeanja arbitara ili radi sasluanja svjedoka, vjetaka ili stranaka, kao i radi
pregleda robe, drugih predmeta ili isprava.
18

http://alanuzelac.from.hr/Baric_mjesto_arb.pdf; 28.09.2014; 14:59

28

20.Mirenje
Stranke se mogu obratiti Arbitrai za posredovanje radi mirenja, Postupak za mirenje je
neovisan od arbiranog postupka. Ako postupak za mirenje ne uspije, nita od onoga to je u
toku postupka za mirenje uinjeno ili izjavljeno usmeno ili pismeno, ne obavezuje stranke.
Pristanak na postupak za mirenje ne znai i pristanak na nadlenost Arbitrae, u sluaju
neuspjeha za mirenje. Prijedlog za pokretanje postupka mirenja podnosi se pismeno Arbitrai,
a moe ga podnijeti samo jedna stranka ili obje zajedno.
Ako je prijedlog za pokretanje postupka mirenja podnijela samo jedna stranka, Arbitraa e
od druge strane traiti da se u roku od 30 dana izjasni o tom zahtjevu. Ako se suprotna strana
protivi postupku mirenja ili se u predvienom roku ne izjasni, smatrat e da postupak mirenja
nije uspio. Ako je druga stranka prihvatila prijedlog za pokretanje postupka za mirenje, kao i
29

kad su prijedlog podnijele obje stranke, predsjednik Arbitrae odredit e prikladnu osobu za
posrednika.
Stranke se mogu saglasiti da postupak za mirenje izvri sam predsjednik Arbitrae ili arbitar
sa liste arbitara kojeg odredi predsjednik Arbitrae.Posrednik ispituje navode i prijedloge
stranaka, a po potrebi prikuplja odreena obavjetenja i sasluava stranke.
Nakon to je u dovoljnoj mjeri ispitao sluaj, posrednik dostavlja pismeni prijedlog
poravnanja strankama. Ako stranke prihvate poravnanje, njegov sadraj se unosi u zapisnik
koji potpisuju stranke i posrednik. Ovaj zapisnik nema snagu pravnosnane odluke Arbitrae i
smatra se poravnanjem postignutim van Arbitrae.
Ako stranke zatrae i ako dostave valjan sporazum o arbitrai, predsjednik suda e imenovati
arbitra, koji e, na zahtjev stranaka, donijeti presudu na osnovu poravnanja.

Zakljuak
Broj arbitara arbitranog suda odreuju stranke. Arbitrani sud sainjavaju jedan arbitar
(arbitar pojedinac) ili tri, odnosno vie arbitara (arbitrano vee). Ako je sporazumom o
arbitrai predvieno vie arbitara, njihov broj mora da bude neparan.
Ako stranke ne odrede broj arbitara, njihov broj odreuje lice ili institucija koje su stranke
sporazumom odredile, a ako organa imenovanja nema ili to ne uini, broj arbitara odreuje
nadleni sud. Ako arbitrau organizuje stalna arbitrana institucija, ona vri funkciju organa
imenovanja. Ugovor o arbitrai moe se sklopiti u pogledu odreenog spora i u pogledu
buduih sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai
pravovaljan je samo ako je sklopljen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.
Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom pisama,
telegrama, telexa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omoguuju pisani dokaz o
30

sklopljenom ugovoru. Ugovor o arbitrai sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen

razmjenom tube u kojoj tuilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tubu u kojem
tueni to ne osporava. Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama.

Literatura
-Dr. Branko arlija,Dr. Sanjin Omanovi;Graansko procesn pravo; Univerzitet u Sarajevu;
Pravni fakultet 2000;
-Borivoje Pozni, Vesna Raki Vodineli;Graansko procesno pravo; Savremena
administracija Beograd 2009;
-Nikola Bodiroga; Graansko procesno pravo praktikum;Pravni fakultet Univerziteta u
Beogradu; Beograd 2011;
-Mihajlo Dika; Graansko parnicno pravo,parnine radnje; Narodne novine; zagreb 2008;
http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_arbitrazi.html
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf
31

http://alanuzelac.from.hr/Baric_mjesto_arb.pdf
http://www.zakon.hr/z/250/Zakon-o-arbitra%C5%BEi
http://www.podaci.net/_gBiH/propis/Pravilnik_o_organizaciji/P-orasud02v0339.html

32