Protestantska etika i duh

kapitalizma
Max Weber
Max Weber (1864-1920)
• Odrastao u obitelji bogatih trgovaca u
ozračju političkoga liberalizma i
protestantskog pijetizma

• Profesor na sveučilištima u Berlinu,

Freiburgu, Heilderbergu i Münchenu

• Sveučilišna karijera prekinuta zbog

bolesti i duševnog sloma nakon razlaza
s ocem 1897.
Die protestantische Ethik und der Geist
des Kapitalismus
• 1904-05.: Dva članka u časopisu Arhiv za društvenu
znanost i socijalnu politiku ( Archiv für
Sozialwissenschaft und Sozialpolitik) (Weber suradnik
časopisa od 1904.)
• 1920.: Drugo izdanje unutar knjige Sabrani eseji o
sociologiji religije (Gesammelte Aufsätze zur
Religionssoziologie), ovdje je i članak Protestantske
sekte i duh kapitalizma (izvorno objavljenog 1906.
godine)
• 1930.: Parsonsov utjecajni prijevod (Introduction =
prijevod Weberovog uvodnog teksta iz 1920. koji se
nalazi na početku Sabranih eseja o sociologiji religije)
 5-6
• Konfesionalno mješovita zemlja – vlasništvo,
poduzetništvo, kvalificirano radništvo
„pretežno protestantskog karaktera”

BADEN 1895.
 7-8
• TEZA: Povijesni razlozi?
• Ekonomske pojave uzrok konfesionalne
pripadnosti (a ne obrnuto):
– Bogati gradovi prešli na protestantizam
ALI, zašto su najrazvijenija područja izazvala
crkvenu revoluciju?
Odgovor: Odbacivanje ekonomskog
tradicionalizma > također i vjerskog tradic.?
ALI: Kalvinizam – najnesnošljiviji oblik crkvene
kontrole > puritanska tiranija > junaštvo
 9-10
• Što katolici biraju za školovanje (humanističke,
a ne realne gimnazije)?
• Zašto ostaju u zanatu (majstori, a ne odlaze u
tvornice)?
• Uzročna veza – neka duhovna posebnost,
pravac odgoja
 (5-11)
• POJAVA: PROTESTANTI < KAPITAL < KATOLICI
• ZAŠTO? Mogući odgovori:
– (NACIONALNOST - protestanti Nijemci < kapital)

- POVIJESNI RAZLOZI:
- BOGATSTVO -> PROTESTANTIZAM -> BOGATSTVO/KAPITAL
- ALI (Weber):
- crkvena vladavina -> puritanska tiranija
- odabir škole -> kapitalizam
- šegrtovanje -> kapitalizam
- manjina i većina -> kapitalizam
 Odnos prema svjetskim dobrima
„OTUĐENOST OD SVIJETA” „SVJETSKE RADOSTI”
KATOLICI PROTESTANTI

„OTUĐENOST OD SVIJETA” „SVJETSKE RADOSTI”

FRANCUSKI KALVINISTI? FRANCUSKI KATOLICI
SJEVERNONJEMAČKI KATOLICINJEMAČKI PROTESTANTI

„INTEZIVNA POBOŽNOST” I „DUH RADA”

Kalvinisti
Sekte: kvekeri i menoniti
pijetisti
Srodnost askeze i kapitalizma? (Str. 13)

• trgovačke obitelji - kršćanska pobožnost

• B -> A (Franjo Asiški)

• A -> B (Cecil Rhodes)
• Ali: A = B! (kalvinizam)
 Protestantska etika i duh kapitalizma
(1904.)
• U Njemačkoj Weberovog doba – „više nego
pretežno protestantski karakter kapitalističkog
vlasništva i poduzetništva, kao i viših, kvalificiranih
slojeva radništva, a naročito višeg, tehnički ili
trgovački obrazovanog osoblja modernih poduzeća“
• Uzroci tome?
– Vanjski (materijalni, povijesni, ekonomski uvjeti)?
– Unutarnji (otuđenost od svijeta vs. životna
radost)?
• U radu se propituje moguća unutarnja
„izborna srodnost” obilježja
staroprotestantskog duha i moderne
kapitalističke kulture
DUH KAPITALIZMA
Grant Wood -
American Gothic
(1930.)
 Kapitalizam i idealni tip
• Kako definirati duh kapitalizma?
• Definicija: najbliži rod i specifična razlika?
• Idealni tip – „idealna” misaona konstrukcija
nekog teorijski relevantnog sklopa koja ističe
njegove bitne značajke (aspekte), a izostavlja
nebitne
• Zašto? Jer se istražuje povijesni pojam
(kompleks veza u povijesnoj stvarnosti)
 B. Franklin
• Savjeti B. Franklina (Advice to a Young
Tradesman, 1748.)
– „vrijeme je novac”
– novac je oplodljive naravi;
– marljivost, umjerenost, točnost i pravednost u
poslovima
– vođenje računa o izdacima i prihodu (manji izdaci i
ušteda)
• Stjecanje je svrha života (a ne sredstvo za
zadovoljenje potreba) -> ETIKA!
• Franklinov je otac kalvinist!
• Potrebno objasniti kako je suvremeni kapitalizam
(Weberovog doba) nastao kao jedno shvaćanje
koje su nosile grupe ljudi?

• kod Franklina (Massachusetts) kapitalistički duh

PRIJE „kapitalističkog razvoja”
• Bezobzirno stjecanje postoji kroz čitavu povijest
(„aura sacra fames” Vergilije, Eneida 3,57)
• Gramzljivost za novcem izražena u
pretkapitalističkim epohama i svugdje (vladavina
nesavjesnosti u stjecanju novaca) -> ratovi,
gusarstvo, trgovina sa strancima, državni zakup,
financiranje ratova
• Pustolovni kapitalizam (Abenteurekapitalismus)
 TRADICIONALIZAM
(protivnik duha kapitalizma)
• Akordna plaća (plaćanje po komadu proizvoda/učinku)
• Primjer žetve:
plaća učinak zarada
1 * 2.5 = 2.5
 TRADICIONALIZAM
(protivnik duha kapitalizma)
• Akordna plaća (plaćanje po komadu proizvoda/učinku)
• Primjer žetve:
plaća učinak zarada
1 * 2.5 = 2.5

ideja 1.25 * 3 = 3.75

 TRADICIONALIZAM
(protivnik duha kapitalizma)
• Akordna plaća (plaćanje po komadu proizvoda/učinku)
• Primjer žetve:
plaća učinak zarada
1 * 2.5 = 2.5

ideja 1.25 * 3 = 3.75

stvarnost 1.25 * 2 = 2.5
 TRADICIONALIZAM
(protivnik duha kapitalizma)
• Akordna plaća (plaćanje po komadu proizvoda/učinku)
• Primjer žetve:
plaća učinak zarada
1 * 2.5 = 2.5

ideja 1.25 * 3 = 3.75

stvarnost 1.25 * 2 = 2.5

Ideja 2 0.75 * 3.333 = 2.5

 TRADICIONALIZAM
(protivnik duha kapitalizma)
• Akordna plaća (plaćanje po komadu proizvoda/učinku)
• Primjer žetve:
plaća učinak zarada
1 * 2.5 = 2.5

ideja 1.25 * 3 = 3.75

stvarnost 1.25 * 2 = 2.5

Ideja 2 0.75 * 3.333 = 2.5

stvarnost problem kvalitete
 Tradicionalizam
Čovjek „po naravi” neće zarađivati sve više
novaca, nego jednostavno hoće živjeti, živjeti
kako je navikao živjeti i zarađivati onoliko
koliko mu je za to potrebno.
 Kapitalizam i duh kapitalizma
• Neophodan je mentalitet – obavljati posao
kao da je svrha samom sebi (samosvrha) ->
obavljati posao kao POZIV

• Napomena: Moguća je kapitalistička

ekonomija s tradicionalnim duhom ali i duh
kapitalizma s ekonomijom u razvitku
• Kapitalistička ekonomija – kapitalistički duh
 Stjecanje i moralni osjećaj epoha
• Stjecanje novca kao samosvrhe – u
proturječju s moralnim osjećajima čitavih
epoha:
– „Trgovac se jedva može svidjeti Bogu” (Deo
placere vix potest, sv. Jeronim, kanonsko pravo)
– Težnja za dobiti = „turpitudo” (sramota) – sv.
Toma Akvinski
– Zabrana kamata – Zakonik kanonskog prava
 Kako to objasniti:
• U Firenci 14. i 15. stoljeća, moralno je
sumnjivo (ili se tolerira) ono što je u
Pennsylvaniji u 18. stoljeću vrijedilo kao
sadržaj jednog hvale dostojnog života?

• Kapitalistička ekonomija – kapitalistički duh

• Moralno sumnjivo – dostojno hvale
PROTESTANTSKA
ETIKA
 Poziv - protestantizam
• Beruf – Calling
• potječe od prijevoda Biblije (duh
prevoditelja!)
– Poštivanje ispunjavanja dužnosti u svjetovnom
pozivu kao moralno samopotvrđivanje
– U suprotnosti s redovničkom askezom
• M. Luther: poziv je Božja zapovijed da se
posao na koji je čovjek stavljen izvrši;
pojedinac treba ostati u pozivu stavljenom od
Božje volje (TRADICIONALNO SHVAĆANJE)
 Odnos vjere i etike poziva
Nosioci asketskog protestantizma:
• 1. kalvinizam
• 2. pijetizam
• 3. metodizam
• 4. sekte iz anabaptističkog pokreta
– kvekeri
 Kalvinizam
• Učenje o predodređenju (predestinaciji)
• Samo se jedan dio ljudi spašava (izabrani) radi
uzvisivanja Božjeg veličanstva
• Nemoguće utjecati na tu odluku
• Samo je Bog slobodan (nije podložan
nikakvom zakonu)
 Kalvinizam
• Posljedice ova učenja:
– Nevjerojatna unutarnja osamljenost (izolacija)
pojedinca
– Sakramenti nisu sredstvo da se stekne milost
– Vanjskoj Crkvi pripadaju i neodabrani

• Proces odvajanja svijeta od magije

(sakramenti, ljudsko djelovanje ->
raščaravanje svijeta)
 Kalvinizam
• Izolacija stvara:
– Negativan stav prema svim osjećajnim elementima u
kulturi i subjektivnoj religioznosti
– Stvara se individualizam bez iluzija
– Pesimizam (čuvati se od svakog pouzdanja u ljudsku
pomoć i prijateljstvo)
– Odnos s Bogom u dubokoj unutarnjoj izolaciji
– Usmjerenost na vlastito spasenje
– Ljubav prema bližnjemu, služenje, poprima bezlični
karakter, karakter službe za društvenu korist (rad za
što veću slavu Božju)
 Kalvinizam
• Osnovno pitanje: Jesam li izabran? Kako da si
osiguram taj izbor?
• Pitanje sigurnih znakova po kojima se može
znati da sam izabran:
– Dužnost je čovjeka smatrati se izabranim (sumnja
je napast)
– Preporučuje se neumoran pozivni rad
 Kalvinizam
• Svjetovni rad kao sredstvo za olakšanje duševne
napetosti izazvane religioznim strahom za vlastito
spasenje
• Samo onaj koji je izabran može čitavog života
dobrim djelima povećavati slavu Gospodnju
• Dobra djela su znamenje izbora, tehničko sredstvo
da se čovjek oslobodi straha za spasenje
• Sistematska samokontrola = svjetovna askeza
• Etička praksa: metoda, sistematizacija čitavog
načina života, život je posve racionaliziran
 Posljedice
• Rad je samosvrha života („ni bogat čovjek ne
treba jesti ako ne radi”)
• Čovjek bez profesije nedostaje sistematsko
metodski karakter koji svjetovna askeza traži.
• Askeza: okreće se protiv težnje za
neusiljenim/spontanim uživanjem života i
njegovih radost
– npr. zabava/sport – morala je služiti racionalnoj svrsi
(odmor potreban za fizičku kondiciju)
– sumnjiva umjetnost, praznovjerje
• Tendencija prema uniformnosti života
 Poluga ekspanzije „duha kapitalizma”
• Težnja za bogatstvom kao svrhom askeza je
vidjela vrhuncem onoga što je za osudu, a u
stjecanju bogatstva kao ploda pozivnog rada
blagoslov Božji.
• Religiozno uvažavanje neprestanog, stalnog,
sustavnog svjetovnog rada u pozivu kao
najvišeg asketskog sredstva i potvrde
preporođenog čovjeka i ispravnosti njegove
vjere
Sekularizacijsko djelovanje imovine
• Puritansko shvaćanje života, u težnja za
građanskim, ekonomski racionalnim načinom
života, stajao je pri kolijevci modernog
„ekonomskog čovjeka”
• Povećanje bogatstva – opadanje sadržaja religije!
• Grč traženja Božjeg kraljevstva postupno se
pretvorio u vrlinu poziva – religiozni korijen je
umirao i ustupao mjesto utilitarnoj svjetovnosti
• Nastao je jedan specifično građanski etos poziva
Sekularizacijsko djelovanje imovine
• Jedan od konstitutivnih sastavnih dijelova
modernog kapitalističkog duha i moderna
kulture: racionalni način života na osnovu
ideje poziva rođen je iz duha kršćanske
askeze.
• „Puritanac je htio biti čovjek poziva – mi to
moramo biti.”
• Duh je nestao. Ostala je plašt -> čelično ogrtač
(briga za vanjska dobra), ljuštura.