You are on page 1of 44

UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET
ODSJEK ZDRAVSTVENIH STUDIJA
STUDIJ MEDICINSKO LABORATORIJSKE
DIJAGNOSTIKE
PREDMET: TOKSIKOLOGIJA

PLASTIČNE MASE
ODGOVORNI PROFESOR:
Dr. Sc. Sanja Brekalo – Lazarević, docent

STUDENTI: Nina Paravina


Milica Marković
Diana Marinić
Maida Spahić
Amela Karamujić
Hasret Suljić
• Plastika ili plastične mase predstavljaju umjetne materijale proizvedene od
sintetskih ili polusintetskih smola i različitih dodataka (omekšivaća, stabilizatora i
pigmenata), koji se u toku prerade nalaze bar povremeno u plastičnom stanju.

• Plastike su organski polimeri sa visokom molekulskom masom. One su najčešće


izvedene iz pretrohemikalija, tj. za njenu proizvodnju koristi se nafta koja je
neobnovljiv resurs.

• PLASTIČNOST – opšte svojstvo svih molekula koje imaju sposobnost da se


nepovratno deformišu bez pucanja.
UPOTREBA PLASTIKE
• Zbog relativno niske cijene, lakoće proizvodnje, mnogostranosti i
nepropustljivosti za vodu, plastike se koriste u enormnom i ekspandirajućem
broju proizvoda.
• Plastika je zamijenila tradicionalne materijale, kao što su drvo, kamen, koža,
papir, metal, staklo i keramika.
• Koristi se za pakovanje različitih proizvoda, ambalažu hrane i pića, pravljenje
igračaka, sastavni je dio svih električnih aparata itd.
• Postoji preko 10.000 različitih vrsta plastike na svijetu, a može se pomiješati sa
mnogim drugim elementima, tako da je njena upotreba neograničena.
VRSTE PLASTIČNE AMBALAŽE

• Na dnu svake plastične ambalaže nalazi se trouglasti znak u čijoj se sredini nalazi
broj. Ispod njega je oznaka koja nam govori koliko je zapravo opasna plastika
koju držimo u ruci.
1. PET ILI PETE
• PET je najčešće korištena plastika u proizvodnji. Namijenjena je samo za
JEDNOKRATNU upotrebu. Ukoliko se više puta puni, povećava se rizik od razvoja
bakterija.
• Postoji mogućnost da ova vrsta plastike ispušta teški metal – ANTIMON i
hemijsku supstancu – EPA koja ometa djelovanje hormona.
• Ovakve boce mogu ispuštati i kancerogene supstance.
2. HDP ILI HDPE
• HDPE je kruta plastika koju većina stručnjaka smatra „najzdravijom“ i
najsigurnijom.
• Preporučuje se kupovina vode u bocama od baš ove plastike, jer voda u njima
ostaje najčišća.
3. PVC ILI 3V
• PVC je mekana i fleksibilna plastika koja oslobađa toksine štetne za hormone i
nikako se ne preporučuje.
• Ipak, ova vrsta plastike se u pojedinim dijelovima svijeta upotrebljava za izradu
boca za piće.
4. LDPE
• Ova vrsta plastike se ne koristi za čuvanje vode, iako ne oslobađa otrovne
hemikalije u proizvod. Koristi se za izradu plastičnih vrećina za namirnice.
• Nije preporučljivo kupovati hranu zapakovanu u vrećice, jer pored hrane
možemo pojesti i vrlo opasne hemikalije koje ulaze u sastav takvih vrećica.
5. PP
• PP ili polipropilen je čvrsta i lagana plastika, a odlično odbija toplotu. Dobre je
kvalitete i odlična je barijera za masti, vlagu i hemikalije. Obično je bijele i
poluprozirne boje.
• Koristi se za proizvodnju boca u koje se pakuju sirupi, i proizvodnju čaša za
pakovanje jogurta.
6. PS
• PS ili polistiren je jeftin, lagan i višenamjenski materijal. Najčešće se koristi za
proizvodnju jednokratnih čaša za kafu, posuda za brzu hranu i piknik posuđe.
• Pri zagrijavanju otpušta kancerogenu materiju – STIREN, i zato se ne
preporučuje.
7. PC ILI NEOZNAČENE PLASTIKE
• Ovo je najopasnija vrsta plastike koja se koristi za prehrambene proizvode jer
izlučuje hemikaliju BPA. Ova hemikalija ometa funkciju ćelije, jer može imitirati
strukturu i funkciju različitih hormona.
• Najčešće se koristi za izradu bočica za dojenčad, sportskih boca i posuda za
spremanje hrane.
7 NAČINA KAKO NAS PLASTIKA TRUJE
VAĐENJE I TRANSPORT FOSILNIH GORIVA ZA
PROIZVODNJU PLASTIKE
• - Ekstrakcija nafte i plina ispušta niz toksičnih tvari u zrak i vodu, često u
značajnim količinama. Za proizvodnju plastike koristi se oko 170 hemikalija, za
koje je poznato da imaju štetan učinak na zdravlje, te da se povezuju sa uzrocima
nastanka raka i neplodnosti.
• Toksini imaju izravan negativan uticaj na kožu, oči i druge osjetilne organe,
respiratorni, nervni i gastrointestinalni trakt, jetru i mozak.
RAFINIRANJE I PROIZVODNJA PLASTIČNIH SMOLA I
ADITIVA

• Ovaj proces oslobađa otrovne hemikalije u zrak koje mogu izazvati rak i oštetiti
nervni sistem.
• Posebno su ugroženi radnici kao i stanovnici naselja u blizini rafinerija.
UPOTREBA PROIZVODA ZA ŠIROKU POTROŠNJU

• - upotreba plastičnih proizvoda dovodi do gutanja ili udisanja velikih količina


mikro-plastičnih čestica i toksičnih tvari koje se povezuju sa nastankom raka i
endokrinim poremećajima.
UKLANJANJE PLASTIČNOG OTPADA

• - Metoda zbrinjavanja i uklanjanja plastičnog otpada kao što su spaljivanje i


rasplinjavanje, oslobađa kisele plinove, organske tvari kao što su DIOKSINI i
FURANI te otrovne metale poput OLOVA i ŽIVE u zrak, tlo i vodu.
• Posljedice su posebno pogubne za radnike u ovim pogonima, za stanovnike koji
žive u blizini ovakvih pogona, ali i za naš eko sistem.
RAZGRADNJA PLASTIKE

• Razgradnjom plastike u okolišu oslobađaju se sitne čestice koje ljudi mogu


progutati ili udisati.
• To može uzrokovati probleme poput upala, genotoksičnosti, oksidativnog stresa,
apoptoze i nekroze, što sve može dovesti do raka, bolesti srca, dijabetesa,
moždanog udara i drugih potencijalno smrtonosnih ili hroničnih bolesti.
KONTINUIRANO ŠIRENJE U OKOLIŠ

• Plastika koja se razgrađuje u okeanu ili na kopnu dospijeva u hranidbeni lanac jer
je konzumiraju životinje.
• Na taj način je ponovno unosimo u naš organizam.
PLASTIKA U LJUDSKOM TIJELU

• Sve je više istraživanja koja potvrđuju da je pronađena mikroplastika u ljudskim


organima.
• Tamo dospijeva otpuštajući se iz plastičnih posuda, vrećica za hranu, kao i kroz
hranidbeni lanac životinja koje ih konzumiraju u prirodi.
HEMIKALIJE U PLASTICI KOJE OZBILJNO NARUŠAVAJU
ZDRAVLJE

• BISFENOL A
• FTALATI
• GLUTARALDEHID
• DDT
• PCB
BISFENOL A

• Bisfenol A je jedna od najopasnijih hemikalija koja se koristi u proizvodnji


polikarbonata, materijala od kojeg se pravi plastična ambalaža. Ova ambalaža na
sebi ima trokut u koji je upisan broj 7. (druga ili neoznačena plastika)
• Ova hemikalija remeti endokrini sistem oponašajući rad hormona estrogena.
Ima veoma štetan uticaj na zdravlje, od gojaznosti, neuroloških poremećaja,
poremećaja u radu mozga, žlijezda, do pojave nekih oblika raka, ali i poremećaja
seksualnih funkcija.
Bisfenol A oštećuje DNK
• Ova hemikalija ometa normalnu funkciju ćelija, i teko utiče na DNK molekulu.
• Posebno su osjetljiva mala djeca jer remeti njihov rast i razvoj. Upravo bočice za
dojenčad sadrže ovu hemikaliju. Prodaja plastičnih flašica za bebe napravljenih
od polikarbonata zabranjena je u EU, SAD i Kanadi. Međutim, nije zabranjena
prodaja hrane upakovane u ovakvu ambalažu.
• Istraživanja su pokazala kako se kod 95% ljudi testiranih u Evropi, Americi i Aziji u
organizmu nalazi bisfenol A.
Ova štetna hemikalija se nalazi u plastičnim bocama, i plastičnom omotaču kojim
su sa unutrašnje strane premazane limenke i konzerve.
FTALATI

• Dietil – heksil ftalat, hemikalija koja utiče na hormone, narušava endokrini


sistem i može dovesti do toga da se kod muških fetusa ili u ranom djetinjstvu
razviju i neke ženske osobine kao i manji polni organi.
• Studije su pokazale da ovaj spoj dovodi do neplodnosti kod muškaraca, tako što
utiče na kvalitet sjemene tečnosti, količinu i oštećenost DNK u spermatozoidima,
smanjuje njihovu pokretljivost i volumen sjemene tečnosti.
• Izloženost ftalatima povezuju se i sa nastankom dijabetesa i inzulinske
rezistencije, raka dojke, pretilosti, metaboličkim poremećaja, disfunkcijom
imuniteta i autizma.
• Ovaj spoj se nalazi u svemu proizvedenom od PVC-a, plastičnim kesama i
omotima.
GLUTARALDEHID

• Ovaj spoj iritira kožu, oči i respiratorni sistem.


• Radnici izloženi glutaraldehidu imaju veliki rizik od razvoja dermatitisa, iritaciji
nosa, grla, stezanja u prsima.
• Glutaraldehid nalazi se na popisu respiratornih iritanata.
DDT

• Dihlor - difenil - trihloretan, je bezbojna hemijska supstanca prvenstveno


razvijena kao insekticid.
• Osim što se može pronaći u plastičnim bocama, nalazi se još u mirisnim
svijećama i losionima za tijelo.
• DDT je proglašen “razaračem endokrinog sistema” i smatra se da je visoko
kancerogen za organizam.
• Jednokratnim oralnim unošenjem dovodi do akutnog trovanja, međutim veća
opasnost od DDT-a je njegovo nakupljanje u organizmu tokom stalne izloženosti
što dovodi do hroničnog trovanja.
• DDT se taloži u tkivima sa visokim udiom masti, utiče na reprodukciju, I može
oštetiti fetus.
• DDT se može prenositi sa generacije na generaciju jer se taloži u serumu. Tako je
dokazano da kćerka, čija majka ima visoke koncentracije ovog toksina u serumu,
ima za 32% smanjenu mogućnost začeća.
• DDT također može dovesti i do spontanog pobačaja.
PCB

• Polihlorovani bifenil je organska komponenta hlora.


• Njegova upotreba se sa godinama znatno smanjuje, ali i dalje se može naći kao
sastavni dio plastike transformatora, u rashladnim tekućinama za uređaje, kao i
prerađevinama od stiropora, koji se između ostalog koristi za izradu jednokratnih
posuda za hranu.
• PCB štetno utiče na endokrini sistem, i djeluje kao neurotoksin.
OPASNOST ZA OKOLIŠ
• Prema procjeni naučnika, 8 MILIJARDI KILOGRAMA plastike svake godine dođe u
okeane.
• Predmeti kao što su plastična ambalaža, vrećice i boce svakodnevno se bacaju,
te završe na odlagalištima otpada, ali i u šumama, potocima, morima i okeanima
širom svijeta.
• Bez obzira što se neki od ovih predmeta mogu reciklirati, rast konzumiranja
plastike i njeno neadekvatno odlaganje nadmašuju trud za recikliranjem i
ponovnom upotrebom.
PLASTIKA SE NE RAZGRAĐUJE
• Plastika NIJE BIORAZGRADIVA, već se razgrađuje svjetlom. U stvarnosti većina
plastike zapravo NIKAD ne nestane već postaje “plastična prašina”.
• Kada se predmeti kao što su plastične vrećice raspadnu, odmah otpuste toksine
koji zagađuju tlo i vodu, te štete životinjama koje ih progutaju.
• Nažalost, ni recikliranje nije najbolji izbor jer se i tada koriste velike količine
energije i vode. Bolje rješenje je globalno smanjenje proizvodnje i upotrebe
plastike.
ČINJENICA:
• POTREBNO JE OD 450 – 1000 GODINA DA SE RAZGRADI JEDNA PLASTIČNA
BOCA.
OPASNOST ZA VODENI SVIJET
• U 1 KVADRATNOJ MILJI OKEANA PLUTA 46 000 KOMADA PLASTIKE !
• Zbog toga milioni morskih ptica, kitova, tuljana, delfina, morskih kornjača i
drugih morskih životinja, ugibaju od plastičnih krhotina koje se nalaze u moru.
Plastiku životinje pojedu, ona završi u njihovim organizmima i često izaziva smrt,
stvarajući tako neravnotežu za okoliš.
• RAZMISLITE – 70% KISIKA KOJEG UDIŠEMO DOLAZI IZ OKEANE.
• Jedno od upozorenja na sve štetniji utjecaj čovječanstva na okeane došlo je od
istaknutog morskog biologa Jeremya Jacksona sa Instituta za okeanografiju
Scripps.
U članku objavljenom 2008. Jackson je upozorio da ćemo bez temeljnih I brzih
promjena u ljudskom ponašanju uzrokovati masovno izumiranje u okeanima sa
nepoznatim ekološkim I evolucijskim posljedicama.
DO 2050. GODINE U OKEANIMA BI MOGLO BITI VIŠE
PLASTIKE NEGO RIBA
SMRT ZA ŽIVOT U OKEANIMA

• Najveću opasnost za okeane predstavljaju plastični predmeti koje svakodnevno


svako od nas koristi bez razmišljanja.
• To su: plastične boce i čaše, plastične vrećice, plastične slamke.
STUDIJA IZ 2018. GODINE POKAZALA JE DA SE SVAKE
GODINE BACI OKO 8,3 BILIONA PLASTIČNIH
SLAMČICA, A U PROSJEKU SE KORISTE 7 MINUTA.
PLASTIČNE VREĆICE SU NA DRUGOM MJESTU, A
KORISTE SE U PROSJEKU SAMO 2 MINUTE.
BUDITE PROMJENA KOJU ŽELITE VIDJETI

• Izbjegavajte kupovinu proizvoda u plastičnoj ambalaži.


• Izbjegavajte vodu u plastičnim bocama, umjesto toga koristite spremnike za
višekratnu upotrebu (metalne ili staklene boce).
• Koristite platnene vrećice prilikom kupovine.
• Izbjegavajte jednokratno posuđe.
• Što više predmeta za ličnu higijenu zamijenite biorazgradivim predmetima
( četkice za zube, ambalaže za šampone, losione, sapune, češalj za kosu)
• Recite NE plastičnim slamkama !
PLASTIKU UVIJEK ODLAŽITE U ZA TO PREDVIĐENE
KONTEJNERE !
ZAKLJUČAK

• Plastika može ozbiljno narušiti zdravlje i uzrokovati nepovratnu štetu našem


organizmu. Osim toga, plastika uništava naš eko sistem, i uzrokuje klimatske
promjene koje dovode do izumiranja mnogih životinjskih vrsta, a koje su dio
našeg prehrambenog lanca.
HVALA NA PAŽNJI !

You might also like