TEHNIKA IZRADE BUŠOTINA 1

BUŠAĆA POSTROJENJA

DOC. DR. SC. BORIVOJE PAŠIĆ

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 UVOD
 Bušaće postrojenje koncipirano je s osnovnom namjenom - izrade
bušotina.
 Ono što ga razlikuje od drugih stacionarnih postrojenja (tvornica)
je njegova mobilnost - tj. mogućnost lakog i brzog premještanja s
jedne lokacije na drugu.
 Ovaj zahtjev za mobilnošću ne smije naravno utjecati na
mogućnost rada pojedinim postrojenjem u smislu izrade željene
bušotine.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 3

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 NEPOMIČNI KOLOTURNI
BLOK

BUŠAĆE UŽE

POMIČNI KOLOTURNI
BLOK

DIJELOVI
KUKA

ISPLAČNA GLAVA
BUŠAĆEG
POSTROJENJA
VRTAĆI STOL

DIZALICA I KOČNICE

ISPLAČNA SISALJKA

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 BUŠOTINA
 Bušotina je “rudarski objekt kojem je promjer zanemariv u odnosu na
njegovu duljinu”.

 Smatra se da je ona sredstvo pomoću kojeg se doseže ležište ugljikovodika.

 Bušotina se izrađuje nizanjem sljedećih operacija:

 spajanjem bušaćih alatki i dlijeta;
 nizanjem bušaćih alatki i spuštanjem dlijeta do dna bušotine;
 radom dlijeta ili krune na dnu bušotine (bušenjem) uz
istovremeno iznošenje krhotina razrušenih stijena;
 dodavanjem bušaćih alatki kako dlijeto napreduje u dubinu;
 vađenjem alatki iz bušotine (npr. zbog zamjene istrošenog dlijeta).

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 18

17

16

1. Dlijeto
2. Prijelaz: dlijeto-teška šipka
15
3. Teške šipke
14 13 12 11 10 9 4. Bušaće šipke
8 5. Prijelaz: bušaća šipka-radna šipka
6 6. Radna šipka
7
7. Sklop preventera
8. Gibljivo isplačno crijevo
6
9. Isplačna glava
5
10. Vrtaći (bušaći) stol
11. Dizalica
12. Pogonski motori s prijenosnicima
13. Isplačne sisaljke
4 14. Isplačni bazeni
15. Kuka i pomično koloturje
16. Toranj
3 17. Bušaće uže
18. Nepomično koloturje
2 6
1

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 SHEMATSKI PRIKAZ DJELOVANJA
BUŠAĆEG POSTROJENJA KROZ TRI
KOMPONENTE BUŠENJA
Koloturni Bušaća
e f
mehanizam dizalica

d a – prijelaz; teška šipka – dlijeto

Isplačna Isplačna
b – prijelaz; radna šipka – bušaća šipka
g h
glava sisaljka c – prijelaz; isplačna glava – radna šipka
c d – kuka
Radna šipka j Vrtaći stol
Pogonski e – bušaće uže
i motori
f – mehanička transmisija
g – tlačni vod
Rotacija dlijeta

Iznošenje nabušenih čestica

Opterećenje na dlijeto
b
h – mehanička transmisija
i – mehanička transmisija
Kolona
bušaćih j – kupola vrtaćeg stola
alatki

Dlijeto
ENERGIJA

7
Razrušavanje
stijene
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 ROTACIJA DLIJETA
Bušaća
 Rotaciju dlijeta moguće ju je
Koloturni
e f
mehanizam dizalica

ostvariti na tri načina: d

 vrtaćim stolom,
Isplačna Isplačna
 vršnim pogonom i glava
g
sisaljka
h

 dubinskim motorom.
c

Da bi dlijeto napredovalo Radna šipka j Vrtaći stol i

Pogonski
motor
potrebno je istovremeno

Rotacija dlijeta
b
ostvariti:
 okretanje alatke za razrušavanje, Kolona
bušaćih
 određeno opterećenje na dlijeto, alatki

 uklanjanje razrušene čestice s dna a

bušotine i omogućavanje kontakta Dlijeto
dlijeta s nerazrušenom stijenom. 8

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 BUŠENJE

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 OPTEREĆENJE NA DLIJETO
Koloturni Bušaća
e f
mehanizam dizalica
 Opterećenje se ostvaruje
dijelom težine teških šipki; d

Isplačna Isplačna
 ostatak težine alatki ugrađenih glava
g
sisaljka
h

iznad dlijeta preuzima pojasna c

kočnica ugrađena na bubnju
dizalice. Radna šipka j Vrtaći stol i
Pogonski
motor

Podizanje i spuštanje alatki I

b

opterećenje na dlijeto
Kolona
bušaćih
alatki

Dlijeto 10

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 UKLANJANJE RAZRUŠENIH ČESTICA
Koloturni Bušaća
e f
mehanizam dizalica
 Kada dlijeto rotira i kada ga se
optereti određenom osnom silom d

njegovi elementi za razrušavanje Isplačna

glava
g
Isplačna
sisaljka
h

lome/režu stijenu.
c
Krhotine razrušenih stijena
Pogonski
potrebno je ukloniti s dna i udaljiti Radna šipka j Vrtaći stol i
motor

iz bušotine.

Uklanjanje nabušenih čestica

b

Time je dlijetu omogućen kontakt s Kolona

nerazrušenom stijenom i bušaćih

alatki

otklonjena opasnost od prihvata a

alatki. Dlijeto
11

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 DIMENZIJE BUŠAĆIH POSTROJENJA
 Bušaća postrojenja moguće je podijeliti na:
 laka, prenosiva postrojenja, često postavljena na posebnom vozilu i
 teška postrojenja, koja se na željenu lokaciju dopremaju u dijelovima i tamo
sastavljaju.

12

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 DIMENZIJE BUŠAĆIH POSTROJENJA

 OSNOVNE VELIČINE BUŠAĆEG POSTROJENJA SU:

 nosivost tornja (na kuki),
 snaga postrojenja, dakle mogućnost dizanja i spuštanja određene količine
bušaćih alatki i brzina kojom se to obavlja,
 dobava i radni tlak isplačnih sisaljki,
 brzina vrtnje dlijeta,
 dimenzije tornja i njegove podstrukture.

13

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 TORANJ
 Toranj je čelična struktura koja služi kao noseća konstrukcija pri izradi
bušotina.
 Standardno toranj je struktura koja je postavljena na četiri noge
raspoređene na vrhovima pravokutne osnove.

 Dva su moguća načina postavljanja tornja na mjestu izrade bušotine.

 sastavljanje tornja iz segmenata u uspravnom položaju,
 sastavljanje segmenata u ležećem položaju uz samopodizanje tornja
primjenom pogonskih motora i dizalice postrojenja.
 Česta je primjena i tzv. preklopnih tornjeva koji se izrađuju kao cjelina, a
kao cjelina se i podižu i spuštaju!

14

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 TRANSPORT BUŠAĆEG
POSTROJENJA I PODIZANJE
TORNJA

15

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 PODSTRUKTURA BUŠAĆEG
POSTROJENJA

 Toranj je obično postavljen na noseću

podstrukturu koja ima dvije namjene:
 nosi radno podište na kojem se
nalaze ljudi i potrebna oprema,
 osigurava prostor ispod podišta za
opremu ušća bušotine – prirubnice,
preventere.

• Podstruktura preuzima ukupno opterećenje

zbog težine tornja, ovješene opreme i
bušaćih alatki kada su ovješene na kuki, ili
preuzima težinu vrtaćeg stola i alatki kada
su one uklinjene unutar njega.

16

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 DIMENZIJE TORNJA

Kruna
 Visina tornja ne utječe na njegovu nosivost, ali tornja

utječe na duljinu dijela bušaćih alatki kojima

možemo manipulirati. C Presjek a-a

B D
 Ona je definirana “radnom visinom” tornja koja
označava mogući pomak kuke do najvišeg A Podište
tornjaša
a a
položaja unutar tornja.

 Za prosječnu duljinu pasova 27 metara,

Noga
standardna visina tornja je 41 metar. tornja

Pogled Pogled Pogled Postolje

A C D tornja
17

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 KARAKTERISTIKE TORNJEVA DEFINIRANE
SU API SPECIFIKACIJOM 4F.
DT

ET

DT

VISINA OTVORA SA

VISINA OTVORA ZA
STRANE DIZALICE

VISINA STOJKE
ŠIRINA KRUNE
AT

ŠIRINA BAZE

UVLAČENJE
CT

VISINA
Tolerancije:
OZNAKA

BT
AT
m
BT
m
CT
m
CT
m
DT
m
ET
m
AT ±0,1524 m;
10 24,38 6,10 2,29 7,21 1,68 2,44
11 26,52 6,10 2,29 7,21 1,68 2,44 BT ±0,127 m;
12 28,65 7,32 2,29 7,21 1,68 2,44

V – Otvor Otvor dizalice

16
18
37,19 7,32
41,45 7,92
2,29
2,29
7,21
7,21
1,68
1,68
2,44
3,66
CT +1,0668 m;
tip A tip C
18A 41,45 9,14 2,29 7,21 1,68 3,66
19 42,67 9,14 2,29 8,08 2,29 5,18 DT ±0,0508 m;
20 44,81 9,14 2,29 8,08 1,97 5,18
25 56,61 11,28 2,29 8,08 2,29 5,18
ET ±0,1524 m
Otvor dizalice Otvor stepenica
tip D tip E
18

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 NOSIVOST TORNJA
 Toranj nosi težinu alatki za vrijeme bušenja ili kad su one oslonjene u tornju.

 Toranj mora biti dimenzioniran tako da može podnijeti dvostruko veća opterećenja
od predviđenih:

 Nosivost konvencionalnog tornja je onaj teret koji toranj smije nositi na kruni uz
faktor sigurnosti i sljedeće pretpostavke:
- sve četiri noge su jednako opterećene
- u tornju nema bušaćih alatki i sile vjetra ne djeluju na toranj
- masa tornja nije uzeta u obzir.
Maksimalna statička nosivost na kuki konvencionalnog tornja je onaj teret koji
toranj smije nositi na kuki uz faktor sigurnosti (oko 2), bez bušaćih alatki u tornju,
kad ne puše vjetar. Kod maksimalne nosivosti na kuki uzeta je u obzir težina
tornja, koloturja, užeta i slično.
Qk – maksimalna statička nosivost na kuki, N
2k k – broj užnica pomičnog koloturja,
Qk   Qt
2k  4 Qt – nosivost tornja (prema podacima 19

proizvođača), N
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 PRIJENOSNICI
Pomoćna kočnica Postolje za
bušača

 Dva su osnovna načina prijenosa energije od Za vrtaći stol

Kontrolna
ploča
Mosur za
pogonskih motora do korisnika: odvrtanje
Izvrstiva spojka

 mehanički i Spojka viših brzina

Pojasne
kočnice
nižih brzina
Tarna glava
 električni. Pogon viših brzina
Tarna glava
Mosur za
dotezanje
Osovina mosura Pogon nižih brzina
Pogon mosura

 Kod mehaničkog prijenosa energije, energija

Inerciona kočnica
Lančani prijenos

se od pogonskih motora do dizalice, sisaljki

ili ostalih dijelova postrojenja dovodi
Pogonski motor

sustavom koji nazivamo sustavom prijenosa Udruživanje

snage. motora
Pogonski motor

Pogonski motor

20
Pogon sisaljki (klinasto
remenje ili lanci)

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 PRIJENOSNICI

 Na diesel-električnom postrojenju, diesel

motori, koji su na kopnu obično
postavljeni na radilištu izvan strukture ili
podstrukture tornja, pogone generatore
istosmjerne ili izmjenične struje.

 Generatori proizvode električnu energiju

koja se pomoću električnih vodova
dovodi do sklopki i razvodnih uređaja.

21

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 PRIKAZ RAZVODA ENERGIJE NA
BUŠAĆEM POSTROJENJU

1 2 3

(a) mehanički
1

2
1 2 3
4

1. koloturni mehanizam
2. dizalica
3. pogonski motori
4. isplačna sisaljka
5. elektromotori
6. generatori

1 2 3
6

5
1 (b) električki
2
1 2
4 22

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 DIZALICA

 Dizalica je vrlo glomazan sustav koji se

sastoji od:
 glavnog bubnja na koji je namotano i
učvršćeno bušaće uže (njegov radni kraj)
i
 pomoćnog bubnja s mosurama na oba
kraja osovine.
 Pravilan rad postrojenja omogućen je
izborom od najmanje dvije, optimalno četiri, a
maksimalno osam brzina.

23

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 MOSURE

 Dotezanje ili navrtanje navojnih spojeva

ostvaruje se primjenom mosure na bušačevoj
strani.

 Druga mosura, postavljena na suprotnoj

strani koristi se za otpuštanje i odvrtanje
navojnih spojeva.

 Na mosuru se namata konopljano uže koje

može služiti i za manipuliranje lakšim
teretima (npr. podizanje bušaće šipke s
odlagališta).

24

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 BUŠAĆE UŽE

 Bušaće uže obično se izrađuje pletenjem

čeličnih žica u pramene, te njihovim
uplitanjem oko konopljine jezgre.

 Promjer užeta se kreće od 28,58 mm (1

1/8”) do 38,1 mm (1 1/2”).

 Pravilno održavanje bušaćeg užeta

podrazumijeva njegovo stalno podmazivanje. 25

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 KOLOTURNI SUSTAV

Nepomično
koloturje

Mrtvi kraj
užeta
Radni
kraj užeta

Pomično
koloturje

Bušaće
uže


Bubanj
dizalice 26

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 SUSTAV BUŠAĆIH
ALATKI

27

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 ISPLAČNA GLAVA

Ima tri važne funkcije:

preuzima težinu bušaćih
alatki;
dozvoljava rotaciju bušaćih
alatki i
osigurava prolaz isplaci iz
sustava koji miruje (gibljivo
tlačno crijevo) u sustav koji
rotira (bušaće alatke), uz
kontinuirano brtvljenje.

Rudarsko-geološko-naftni fakultet 28
 RADNA ŠIPKA I VRTAĆI STOL

29

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 SUSTAV ZA ISPIRANJE BUŠOTINE

Osnovne zadaća isplake su:

 čišćenje dna bušotine;
 hlađenje dlijeta;
 iznošenje krhotina probušenih naslaga iz
kanala bušotine;
 ostvarivanje protutlaka na stijenke
kanala bušotine kako ne bi došlo do
urušavanja;
 sprečavanje dotoka fluida iz probušenih
formacija tijekom bušenja i dr.

30

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 ISPLAČNE SISALJKE

Trocilindrična jednoradna
sisaljka Dvoradna dvocilindrična
sisaljka

Četverocilindrična
jednoradna sisaljka 31
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 SUSTAV ZA PRIPREMU I
PROČIŠĆAVANJE

Vibracijska
sita
32

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 SUSTAV ZA KONTROLU UŠĆA
BUŠOTINE
primjenjuje se za zatvaranje ušća
bušotine i omogućavanje kontrole
izbacivanja fluida prije nego dođe do
erupcije.
Postoje dva osnovna tipa preventera:
prstenasti i

čeljusni
33

Rudarsko-geološko-naftni fakultet
 “KOOMEY” UREĐAJ

Otvaranje i zatvaranje preventera obavlja se

hidraulički (moguće je i ručno), fluidom
spremljenim pod tlakom u spremnicima
uređaja koji zovemo “koomey” .

34

Rudarsko-geološko-naftni fakultet