Si

R
n
ij
taksa
e
o
č ka inica
SINTAKSA
ka jed
kt i č
sinta
 SINTAKSA
0 SINTAKSA (grč. red, slaganje, uređivanje) –
gramatička disciplina koja proučava pravila po kojima
se
0 riječi slažu u…
0 spojeve riječi (sintagme)
0 rečenice
0 a rečenice u…
0 složene rečenice
0 različite oblike tekstova
Sintaktičke jedinice

0 RIJEČ
0 SINTAGMA (SPOJ RIJEČI)
0 REČENICA
 SINTAGMATSKI I
PARADIGMATSKI ODNOSI
(predmet sintakse)
PARADIGMATSKI
ODNOSI

Postavit će netko pitanje.

Postavlja nekomu pitanje.
Postavio je o nekom pitanje.

SINTAGMATSKI ODNOSI
 PARADIGMATSKI
ODNOSI
- izbor jezičnih jedinica
ovisi o informaciji koju
želimo prenijeti
- odnosi među jedinicama
zasnovani su na odabiru
ili selekciji
- odnos između odabrane
jedinice i jedinice koja se
mogla umjesto nje naći
na tom mjestu
SINTAGMATSKI ODNOSI
- treba obratiti pažnju na
to koje oblike riječi
izabrati
- odnosi među jedinicama
utemeljeni su na
razmještaju ili
kombinaciji oblika riječi
- odnos između jedinica
u nizu
 ra m atič uke veze SINTAGMA
G međ cama
s ta vni me
sa t ag
r s te sin
V
 SINTAGMA
0 SINTAGMA – spoj riječi sastavljen od najmanje dviju
punoznačnih riječi (sastavnica sintagme) koje su…
0 međusobno gramatički povezane
0 imaju cjelovito značenje
0 jedna je uvijek glavna sastavnica, a ostale su
zavisne sastavnice (pobliže određuju njezino
značenje)
punoznačne/nepunoznačne riječi

0 PUNOZNAČNE RIJEČI
0 imaju i leksičko i gramatičko značenje
0 sve promjenjive riječi + prilozi

0 NEPUNOZNAČNE RIJEČI (gramatičke riječi)

0 služe za uspostavljanje gramatičkih odnosa među
punoznačnim riječima
0 prijedlozi, veznici, uzvici i čestice
 Vrste sintagmi

prema vrsti gramatičke veze prema službi zavisne sastavnice

među sastavnicama
1. SROČNOST 1. ODREDBENA (ATRIBUTSKA) SINTAGMA
2. UPRAVLJANJE 2. DOPUNSKA (OBJEKTNA) SINTAGMA
3. PRIDRUŽ IVANJE 3. OKOLNOSNA (ADVERBIJALNA) SINTAGMA
 Vrste sintag
mi
prema gram
atič koj
SRO
Č
A
N
VL
OST
JANJ
E vezi među
UPR Ž IVANJE
PRID
RU sastavnicam
a
SROČNOST (KONGRUENCIJA)

0 potpuno ili djelomično slaganje glavne i zavisne

sastavnice unutar sintagme u rodu, broju i padežu

crtanoga filma – muški rod, jednina, genitiv

gradskom kinu – srednji rod, jednina, lokativ
potpuna/djelomična sročnost
0 POTPUNA SROČNOST
0 kada je zavisna sastavnica pridjevska riječ
0 u potpunosti se slažu u rodu, broju i padežu
tiha noć
0 NEPOTPUNA SROČNOST
0 kada je zavisna sastavnica imenica
0 ne trebaju se uvijek slagati u rodu, broju i padežu
planina Velebit
 Imenska sročnost

0 kada je glavna sastavnica imenica, a zavisna

bilo koja imenska riječ (imenica, zamjenica,
pridjev ili broj)
moj brat
 imenska sročnost npr.

ATRIBUTNA ledeno doba

-imenice sa svojim sročnim moja avantura
atributom prva epizoda
-zavisna je sastavnica neka
imenska riječ (pridjev,
zamjenica ili broj)
APOZICIJSKA tigar Diego
-imenice s apozicijom
-zavisna je sastavnica imenica

-apozicija ne mora biti sročna po planina Mosor

broju i rodu mjesto Pula
grad Vinkovci
 UPRAVLJANJE (REKCIJA)
0 gramatički odnos u kojem glavna sastavnica
predodređuje gramatički oblik zavisnoj sastavnici
0 glavna je sastavnica najčešće glagol koji traži dopunu u
određenom padežu
izazvati katastrofu, preskočiti ogradu
0 osim glagola, upravljačka svojstva mogu imati i…
0 imenice
pjevanje pjesme, branje jagoda, čaša mlijeka
0 pridjevi
pun vode, sklon svađi
0 prilozi
mnogo uspjeha
nesročni (imenski) atribut
0 atribut koji se s imenicom koju dopunjuje ne slaže
u padežu
0 glavna sastavnica je imenica koja upravlja
gramatičkim svojstvima druge imenice (zavisne
sastavnice) određujući joj padež

čaša vode, kocka leda, prvak u plivanju, kolač od sira…

 jako/slabo upravljanje
jako upravljanje slabo upravljanje
- glavna sastavnica određuje - glavna sastavnica određuje
leksično-gramatička svojstva samo leksička svojstva
zavisne zavisne
- zavisna se sastavnica ne može - zavisna se sastavnica može
prepričati, tj. izraziti drugim prepričati, tj. izraziti drugim
gramatičkim oblikom gramatičkim oblikom

izazvati katastrofu, pjevanje lutati poljem – lutati po polju

pjesme, bavljenje sportom
 PRIDRUŽIVANJE
0 veza među sastavnicama u kojoj je zavisna sastavnica
nepromjenjiva riječ
0 zavisna sastavnica se pridružuje glavnoj prema funkciji ili
prema značenju
putovati dugo, spoticati se često, trčati brzo

0 glavna sastavnica = glagol

0 zavisna sastavnica = prilog/nepromjenjivi glagolski oblik
0 infinitiv ili gl. prilog
željeti pitati, pjevati ležeći
 Vrste sintag
mi
prema služ b
D B ENA i
E
ODR NSKA
U zavisne sast
DOP
OKO
L N OSNA
avnice
ODREDBENA (ATRIBUTNA)
SINTAGMA
0 zavisna sastavnica pobliže određuje glavnu
sastavnicu
0 odnos između imenice i atributa, odnosno imenice i
apozicije
0 najčešće je rezultat sročnosti (naše ljude), ali može
biti i rezultat upravljanja (doba leda)
pridjevna imenska
- pridjevni atribut - nesročni (imenski) atribut i apozicija
dosadni ljenjivac komad drveta
 DOPUNSKA (OBJEKTNA)
SINTAGMA
0 zavisna sastavnica odnosi se prema glavnoj kao
objekt
0 glavna je sastavnica glagol, a zavisna imenska riječ u
nekom od kosih padeža (svi osim N i V) ili prijedložni
izraz (čeznuti za domom)
0 rezultat je upravljanja

tražiš ljude, gubiš vrijeme

 OKOLNOSNA
(ADVERBIJALNA)
SINTAGMA
0 zavisna sastavnica označuje okolnost u kojoj se
vrši glagolska radnja, tj. odnosi se prema glavnoj
kao njezina priložna oznaka
0 glavna je sastavnica glagol
0 može biti rezultat pridruživanja (hodati sporo) ili
rezultat upravljanja (utisnuti se veslima)