9.

ČAS: Etika humanitarnog

djelovanja
Ishodi učenja
Na kraju časa učenici će:
znati principe kojima se rukovodi humanitarna
akcija, kao što sup: rincip neutralnosti, princip
nepristrasnosti i princip nezavisnosti.
Razumjeti neke dileme sa kojima se susreću
humanitarni radnici radeći ovaj posao.
Znati planirati izvodjenje akcije iz oblasti
humanitarnog prava.
• SUŠTINSKO PITANJE
• Koji su problemi s kojima se suočavaju
humanitarne organizacije u realizaciji
humanitarne akcije?
 PITANJA
a) Da li znate neke posebne kodekse
ponaŠanja koji obavezuju ljude u
obavljanju njihovog posla? (npr.
Hipokratova zakletva - spisak pravila kojih
moraju da se pridržavaju Ijekari, novinarski
etički kodeks, prema kome novinari ne
smiju da odaju imena ljudi koji su im dali
informaciju; da li vatrogasci imaju svoj
kodeks, vojnici svoj itd.).
 PITANJA
b) Koji su, po vašem mišljenju,
principi kojima humanitarni radnici
moraju da se rukovode u vršenju
svojih aktivnosti u radu sa
žrtvama oružanog sukoba?
 PITANJA
• c) Zašto su neutralnost i nepristrasnost
nezaobilazne u humanitarnoj akciji?
(Održavanjem neutralnosti humanitarni
radnici mogu da se kreću kroz ratne zone i
pomažu žrtvama na obadvije strane
sukoba. Samo ako su nepristrasni a što
nije uvijek lako biti, mogu pomagati
žrtvama isključivo na osnovu njihovih
potreba.)
 PRINCIP I
• Neutralnost (ne stati ni na čiju stranu)

• Kako bi stekli i zadržali svaćije povjerenje,

humanitarni radnici ne staju ni na čiju
stranu u neprijateljstvima ili sporovima.
 PRINCIP II
• Nepristrasnost (prioritet zasnovan na
potrebama)
• Humanitarni radnici ne vrše diskriminaciju
na osnovu nacionalne i rasne pripadnosti,
vjerskih uvjerenja, društvene klase ili
političkog uvjerenja. Njih rukovode
isključivo potrebe pojedinaca i moraju dati
prioritet najhitnijim slučajevima.
 PRINCIP III
• Nezavisnost (odupiranje pritiscima)
• Humanitarne organizacije odupiru se
pritiscima ili uticajima sa strane, bilo da oni
dolaze od donatora, međunarodnih tijela ili
vlada, kako bi bile u mogućnosti da djeluju
efikasno prema stvarnim potrebama.
Etička dilema se može definisati kao
situacija u kojoj se stremljenje ka
jednom valjanom cilju sukobljava sa
drugim, isto tako valjanim ciljem,ili se
nanosi zlo koliko i dobro.
RADNI LIST - ETlČKE DILEME
• Učenici se dijele u četiri grupe. Svakoj
grupi se da jedna situacija etičke dileme.
Zadatak je da identifikuju etičke dileme
koje mogu imati humanitarni radnici, da se
odluče za humanitarnu akciju koju bi
preduzeli, i da pronađu argumente kojima
bi odgovorili na kritike njihove akcije
 A. Da li mi produžavamo rat?
• Humanitarne organizacije priskočile su u
pomoć očajnim civilima u ratom razorenoj
oblasti. Pošto su one obezbijedile vanjsku
pomoć za preživljavanje civila, zaraćene
grupe su ignorisale potrebe vlastitih civila.
Ta pomoć izvana im je omogućila da upo-
trijebe sve resurse zemlje za vojsku. Zbog
toga nikako nije doiazilo do kraja rata.
 B. Da li mi pomažemo politici
etničkog razgraničenja?
• Civili su pobjegli u zastićenu zonu koja je
ustanovljena kao sklonište za žrtve
"etničkog čišćenja"u njihovoj zemlji.
Humanitarni radnici su pomagali u njihovoj
evakuaciji iz te zone u izbjegličke centre
izvan zemlje. Humanitarna akcija je,
prema tome, doprinijela etničkom čišćenju
time što je preselila žrtve iz njihove
domovine.
 C. Da li humanitarna akcija
obezbjeđuje izgovor za nedjelovanje
političara?
• Dvije zemlje su u ratu, a gubici među civilnim
stanovništvom ogromni. Neki glasovi u drugim
zemljama osuđuju nezavidan polozaj žrtava, ali
nijedna strana vlada nije voljna intervenisati tako da
natjera dvije strane u sukobu da prestanu, ili da izvrši
pritisak na njih da poštede civilno stanovništvo.“Šta
znači pokušati da se dopremi humanitarna pomoć,
kad odlično znamo da bi to bila samo kap u moru, i da
bez stranog političkog pritiska, ili vojne intervencije -
humanitarne organizacije, samo obezbjeđujemo
svijetu mirnu savjest", žali se jedan humanitarni
radnik.
 D. Da li mi prešutno prihvatamo
prisilno raseljavanje civila?
• Kako bi pojačali kontrolu sela u borbenoj
zoni, u kojem su se nekad krili pobunje-
nički borci, civili su bili primorani podići
logor na 30 km od svojih kuća. Agencije za
humanitarnu pomoć bile su zamoljene da
dopremaju hranu i medicinsku pomoć u
logor.Čineći to, međutim, one bi prešutno
prihvatile prisilno raseljenje civila.
 Ključne ideje
- Humanitarne organizacije moraju da imaju
neki kodeks ponašanja.
- Humanitarni radnici moraju da se pridržavaju
osnovnih principa neutralnosti i nepristra
-snosti kada pružaju zaštitu i pomoć, jer
jedino tako mogu steći i zadržati povjerenje
svih strana u sukobu.
- Humanitarni radnici se, neminovno, u svom
poslu, susrežu sa etičkim dilemama. lako
nema jasnih, najboljih odgovora, ili odluka,
važno je shvatiti da je i ne činiti ništa odluka
koja ima svoje posljedice.
Podsjetnik za planiranje humanitarne
akcije
 1. Neke vrste humanitarnih akcija:
• podučavanje drugih o Međunarodnom humanitarnom pravu
(MHP).
• Kratki igrokazi, ižlozbe, prezentacije, dramske sekcije, knjige sa
pričama, stripovi, pisma medijima, javljanje u radio program,
priručnici i si.
• Istraživanje specifičnih humanitarnih potreba u svom okruže-
nju (dobrovoljni rad, pomoć starima, izbjeglicama, raseljenim
licima, djeci bez roditelja i si.).
• Organizovanje istraživanja iz oblasti MHP-a (istraživati kako se
u našoj sredini provodi MHP, informisanje o raznim humanitar-
nim organizacijama i organizacijama za zaštitu ljudskih prava i
uključivanje u njihov rad i si.).
• 2. Prijedlog što više ideja za potencijalne
akcije. Kada se napravi lista prijedloga,
opredjeljuje se za jednu ili više akcija. Vodi
se računa da izabrana akcija bude izvodlji-
va i u skladu sa aktuelnim potrebama u
lokalnoj zajednici.
• Napomena: Teško je realizovati veći broj
akcija odjednom (više od 3 -4), pa je važno
da nastavnik na to skrene pažnju učenika.
• 3. Dobar plan akcije treba da sadrii:
• popis svih neophodnih aktivnosti
vezanih za planiranu akciju,
• jasno definisane vremenske rokove,
konkretnu raspodjelu poslova.
4. Analiza rezultata akcije:
-Kakav je bio rezultat naše akcije?
- Kako su Ijudi reagovali?
-Šta je učešće u akciji značilo za mene
lično?
-Šta sljedeće zelim da radim?
 KLJUČNE IDEJE
• • Ima mnogo toga što bilo ko od nas može
da uradi s ciljem aktivne borbe za Ijudsko
dostojanstvo, a najbolje je da učestvujemo u
projektu koji je u skladu sa našim sposobno-
stima i interesovanjima.
• • Kada radite za druge osnovno je da
uzmete u obzir njihove potrebe i njihovo
gledište.
• • Kako projekt odmiče od velike je pomoći
povremena procjena napretka i osvrt na
buduće planove.