SISTEM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

U BOSNI I HERCEGOVINI
 Pravni oblik zdravstvene zaštite u BiH
 Bosna i Hercegovina je država koja se sastoji od dva entiteta: Republike Srpske i
Federacije Bosne i Hercegovine te Distrikta Brčko
 Zdravstveno osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine definisano je 1997. godine u
Zakonu o zdravstvenom osiguranju
 U FBiH 2010. godine donesen je i Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima
pacijenata koji je značajan propis za ostvarivanje zdravstvene zaštite u FBiH, dok u RS i
BDBiH još nije usvojen ovaj zakon.
 Republika Srpska donosi Zakon o zdravstvenoj zaštiti 2009. godine i Zakon o
zdravstvenom osiguranju 1999. godine
 Brčko Distrikt 2001. godine formuliše Zakon o zdravstvenom osiguranju i Zakon o
zdravstvenoj zaštiti 2011. godine
Pojam i načela zdravstvene zaštite

 Razvijenosti zdravstvene zaštite stanovništva općenito je bitno, i zavisi od toga, zdravlje

cijele nacije, radno aktivno stanovništvo, razvijenost zaštite i radna sposobnost zaposlenika
 Zdravstvena zaštita je regulirana Zakonom i u skladu sa načelima
 oblici zdravstvene zaštite su primarna(sveukupno stanovništvo) i
specifična(savjetovanje,sistematski pregledi,njega,lječničke pretrage,zdravstveni
odgoj,rehabilitacija..)
 Zdravstvena zaštita u FBiH
 Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine jedan je od najvažnijih i temeljnih zakona iz
oblasti zdravstva
 Ciljevi zdravstvene zaštite su promocija zdravlja, sprečavanje bolesti, pravodobno dijagnosticiranje i
liječenje bolesti, zdravstvena njega i rehabilitacija
 Načela zdravstvene zaštite propisana su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine, a
to su:
 Načelo pristupačnosti zdravstvene zaštite
 Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite
 Načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti
 Načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite
 Načelo kontinuranosti zdravstvene zaštite
 Načelo specijaliziranog pristupa
 Načelo stalnog unaprijeđenja kvalitete zdravstvene zaštite
 Načelo učinkovitosti zdravstvene zaštite
 Načelo pristupačnosti zdravstvene zaštite treba da se ostvari putem osiguranja i
odgovarajuće zdravstvene zaštite. U sklopu ovoga načela zdravstvena zaštita mora biti
osigurana i dostupna svakom građaninu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine,
 Načelo pravičnosti zdravstvene zaštite svodi se na zabranu diskriminacije pri pružanju
zdravstvene zaštite po bilo kojoj osnovi.
 Načelo solidarnosti u zdravstvenoj zaštiti treba da se ostvari putem sistema zdravstvenog
osiguranja u kojem svi građani, podjednako su obuhvaćeni zaštitom
 Načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite treba da obezbjedi uključivanje svih građana u
sistem mjera zaštite, i to uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene zaštite
koje obuhvataju: promociju zdravlja, prevenciju bolesti, ranu dijagnostiku, liječenje i
rehabilitaciju.
 Načelo kontinuiranosti zdravstvene zaštite ostvaruje se ukupnom organizacijom sistema
zdravstvene zaštite, usklađenost po nivoima to jeste od primarnog preko sekundarnog do
tercijarnog nivoa
 Načelo specijaliziranog pristupa treba da se ostvari organiziranjem i razvijanjem
specijaliziranih kliničkih, javnozdravstvenih dostignuća i znanja, te njihovom primjenom u
praksi.
 Načelo stalnog unaprijeđenja kvalitete zdravstvene zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti koje
se provode u skladu sa dostignućima u medicinskoj praksi
 Načelo efikasnosti zdravstvene zaštite ogleda se u ostvarivanju najboljih mogućih
rezultata u odnosu na raspoložive resurse u zdravstvu
 U Federaciji Bosne i Hercegovine načela korištenja zdravstvene zaštite sadržana su i u
Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata Federacije Bosne i
Hercegovine. U tom Zakonu propisana su sljedeća načela korištenja zdravstvene zaštite:
 pravo pacijenta na najveće objektivno moguće očuvanje i zaštitu njegovog zdravlja,
liječenjem i mjerama prevencije bolesti;
 poštivanje ljudskog dostojanstva pacijenta;
 poštivanje prava na tjelesni i mentalni integritet pacijenta i osobnu sigurnost;
 poštivanje zaštite osobnosti pacijenta uključujući poštivanje njegove privatnosti,
svjetonazora, te moralnih i vjerskih uvjerenja.
Zdravstvena zaštita u Republici Srpskoj

 Zdravstvena zaštita je skup usluga i aktivnosti za unapređivanje i očuvanje zdravlja ljudi,

sprečavanje oboljenja i povreda, rano otkrivanje oboljenja, blagovremeno liječenje i
rehabilitaciju
 U Republici Srpskoj imamo pet načela zdravstvene zaštite, od kojih se neka podudaraju sa
načelima u Federaciji Bosne i Hercegovine, a to su: načelo sveobuhvatnosti i načelo
kontinuiranosti
 Zdravstvena zaštita građana Republike Srpske sprovodi se na načelima jednakosti,
dostupnosti, sveobuhvatnosti, kontinuiteta i koordinacije.
 Načelo jednakosti podrazumijeva da građani sa istim zdravstvenim potrebama ostvaruju
isti nivo zdravstvene zaštite
 Načelo dostupnosti ostvaruje se obezbjeđivanjem zdravstvene zaštite građanima, koja je
fizički, geografski i ekonomski dostupna.
 Načelo sveobuhvatnosti  na primarnom nivou ostvaruje se pružanjem zdravstvenih usluga
građanima, bez obzira na pol, godine i bolest.
 Načelo kontinuiranosti ostvaruje se organizacijom primarne zdravstvene zaštite,
uspostavljanjem neprekidnog praćenja stanja zdravlja građana kroz sve životne dobi
 Načelo koordinacije ostvaruje se nesmetanim kretanjem građana kroz zdravstveni sistem, u
kome se nivoi zdravstvene zaštite nadopunjuju
Zdravstvena zaštita u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine

 Zdravstvena zaštita građana se provodi na načelima dostupnosti, pravednosti, solidarnosti,

jednakosti, sveobuhvatnosti, kontinuiteta, specijaliziranog pristupa, stalnog unapređenja
kvalitete i učinkovitosti.
 Načela su na isti način definisana kao u Federaciji Bosne i Hercegovine izuzev načela
jednakosti koje podrazumijeva da građani sa istim zdravstvenim potrebama ostvaruju isti
nivo zdravstvene zaštite, a građani sa različitim zdravstvenim potrebama ostvaruju različit
nivo zdravstvene zaštite.
Pojam i oblici zdravstvene djelatnosti u BiH

 Zdravstvena djelatnost predstavlja organizirano pružanje zdravstvene zaštite

 Ostvaruje se preko rada zdravstvenih radnika i suradnika u zdravstvenim ustanovama i
pravatnoj praksi
 Ova djelatnost se provodi kao primarna, specijalističko–konsultativna i bolnička
zdravstvena djelatnost te djelatnost javnog zdravstva.
 Vrste zdravstvenih ustanova i nadzor nad njihovim radom u
Federaciji Bosne i Hercegovine
 Djelatnost je organizovana na tri nivoa zdravstvene zaštite: primarna, sekundarna i
tercijarna.
 Primarnu djelatnost čine osnovni, bazični vidovi liječenja i drugih zdravstvenih usluga koji
uglavnom ne zahtjevaju posebno specijalizirano osoblje i složeniju opremu.
 Sekundarna zdravstvena djelatnost obuhvaća specijalističko konzultativnu(vanbolničke
usluge i podrška primarnoj) i bolničku
djelatnost(dijagnostika,liječenje,rehabilitacija,boravak,prehrana)
 Tercijarna razina odnosi se na pružanje najsloženijih usluga zdravstvene zaštite,
specijalističko–konsultativne i bolničke djelatnosti, a obuhvata i znanstveno istraživačku i
obrazovnu djelatnost.
Vrste zdravstvenih ustanova su:
Ustanove primarne zdravstvene zaštite:
 dom zdravlja,
 ambulanta porodične medicine, Zdravstvene ustanove specijalističko–konsultativne
i bolničke zdravstvene zaštite:
 centar za mentalnu rehablitaciju,
 poliklinika,
 centar za fizikalnu rehabilitaciju,
 bolnica,
 ustanova za hitnu medicinsku pomoć,
 liječilište,
 ustanova za zdravstvenu njegu u kući.
 zavod,
 zdravstvene ustanove u kojima se izvodi
nastava
 Referalni centar
 Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i
neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu
 Zdravstveni saradnik jeste osoba koja nije završila obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a
radi u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite
 Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisan je i sam nadzor zdravstvenih ustanova Federacije
Bosne i Hercegovine
 Nadzor u Federaciji Bosne i Hercegovine podrazumjeva nadzor nad radom zdravstvenih
ustanova, zdravstvenih radnika u zdravstvenim ustanovama, te privatnih zdravstvenih
radnika te obuhvata:
 - unutrašnji nadzor(uspostava, razvijanja i održavanje sistema poboljšanja kvaliteta i
sigurnosti zdravstvenih usluga) i
 - zdravstveno-inspekcijski nadzor(primjena i izvršavanje zakona)
  
Vrste zdravstvenih ustanova i nadzor nad njihovim radom u
Republici Srpskoj

 Zakonom o zdravstvenoj zaštiti u Republici Srpskog navodi se zdravstvena zaštita koja se obavlja na
primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou
 Nivoi zdravstvene zaštite povezuju se kroz referalni sistem, a referalni sistem je kontinuirano i
nesmetano kretanje građana i pacijenata kroz zdravstveni sistem, koje prati odgovarajuća medicinska
dokumentacija
 Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova obuhvata:
 a) unutrašnji nadzor(ostvaruje se putem jedinice ili lica određenog za kontinuirano
unapređenje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi),
 b) stručni nadzor(redovni ili vanredni)
 c) nadzor nad zakonitošću rada i akata(obavlja Ministarstvo preko komisija koje imenuje
ministar iz reda državnih službenika, u skladu sa zakonom), i
 d) inspekcijski nadzor(Inspekcijski nadzor u obavljanju zdravstvene djelatnosti vrši se u
skladu sa zakonom koji uređuje oblast inspekcija u Republici Srpskoj).
Vrste zdravstvenih ustanovova i nadzor nad njihovim radom u Brčko
Distriktu Bosne i Hercegovine

 Zdravstvena zaštita se u Distriktu provodi kao i u Repubici Srpskoj i Federaciji Bosne i

Hercegovine, to jeste na primarnom, sekundarnom i tercijalnom nivou.
 Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i privatnih praksi obuhvata:
 a) unutrašnji nadzor(uspostavljanje, razvijanje i održavanje sistema poboljšanja kvaliteta i
sigurnosti zdravstvenih usluga),
 b) stručni nadzor(redovni ili vanredni),
 c) inspekcijski nadzor.
 Prava i dužnosti građana u okviru provođenja zdravstvene
zaštite u BiH

 Unutar Federacije Bosne i Hercegovine svaki građanin ima neotuđivo pravo na nekoliko prava koja su
navedena i u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine.
 Ta prava govore općenito o kvaliteti, pristupačnosti, naknadi štete, o mogućnosti izboru porodičnog
ljekara, povjerljivosti podataka, odbijanju pregleda ili intervencija zbog gubitka povjerenja u liječnika,
savjetovanje o ishrani.
 Građani Republike Srpske imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, na slobodan izbor
porodičnog doktora medicine, pravo na informaciju o svom zdravlju, pravu pomoć, pravo
na izbor odluke koje se tiču daljeg nastavka bilo tretmana ili operacija.
 Građanin također je dužan da i on čuva, doprinosi sopstvenom zdravlju, unapređuje i
vrednuje, kako svoje, tako i tuđe zdravlje i okolinu.
 Pacijent kod ostvarivanja zdravstvene zaštite obavezan je da:
 a) aktivno učestvuje u zaštiti, očuvanju i unapređenju svog zdravlja,
 b) u potpunosti informiše nadležnog zdravstvenog radnika o istinitim podacima o svom
zdravstvenom stanju,
 c) poštuje uputstva i preduzima mjere propisane terapije od strane nadležnog zdravstvenog
radnika,
 d) poštuje kućni red zdravstvene ustanove i
 e) poštuje zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike.
 Građani Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu
sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju
 Zdravstveni radnici su dužni čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom
stanju pacijenta. I drugi radnici u zdravstvu su također dužni čuvati ove tajne za koju su
saznali u obavljanju svojih dužnosti, kao i studenti i učenici srednjih škola zdravstvenog
usmjerenja
Zaključak

 Zdravstveni sistemi su kompleksne, promjenjive i nestabilne organizacije za pružanje

usluga zdravstvene zaštite
 Svako lice ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najvišeg nivoa
zdravlja u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju
i ova dva zakona se moraju posmatrati kao cjelina jer je ostvarivanje prava na zdravstvenu
zaštitu uglavnom uslovljeno posjedovanjem zdravstvenog osiguranja
 U Bosni i Hercegovini postoje četiri zakona koja regulišu zdravstveno osiguranje. Na taj
način zdravstveno osiguranje je lokalnog karaktera, strogo određeno po regijama što
onemogućava slobodno kretanje pacijenata iz jednog entiteta u drugi
 Očigledna fragmentiranost sistema sa jedne, te različitost zakonskih i podzakonskih
propisa u pojedinim dijelovima zemlje sa druge strane, znatno doprinosi različitom
tretmanu pacijenata, odnosno situaciji u kojoj stanovnici u jednom dijelu BiH imaju manja
ili veća prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja, lakši ili teži pristup zdravstvenim
uslugama.
 Hvala na pažnji
 Pitanja ??