ZIJA DIZDAREVIĆ

Biografija

Ajša Ćatović
Biografija
Zija Dizdarević je rođen 18.2.1916. godine u Vitini kod
Ljubuškog. U svom rodnom gradu živio je samo četiri
godine. Tada sa majkom i ocem odlazi živjeti u Fojnicu,
siromašnu kasabu, koja će postati njegova glavna literarna
inspiracija - nadahnuće, istinsko izvorište njegovih priča.
Završio je Mješovitu osnovnu školu u Fojnici, potom
završava Nižu šerijatsku gimnaziju u Sarajevu sa vrlo
dobrim i Učiteljsku školu koju završava sa odličnim
uspjehom. Tada objavljuje i svoje prve radove: Halucinacija
i Zapisi bolesnog čovjeka. Bio je jedan od najaktivnijih
članova i ideoloških usmjerivača naprednog srednjškolskog
pokreta u Sarajevu.
Zija je bio izuzetno inteligentan, pronicljiv i autoritativan. Imao je moć da povuče ljude sa
sobom. Upravo zbog svog ljevičarskog djelovanja u Sarajevu nije mogao dobiti zaposlenje.
Nisu mu dozvolili da odmah upiše fakultet, nego je bio primoran jednu godinu po završetku
srednje škole pauzirati. U srednjoj školi je bio jedan od glavnih organizatora učeničkih
štrajkova. Već su ga tada zbog organiziranja demonstracija zatvorili, mučili i zlostavljali u
istražnom zatvoru. No to nije slomilo njegov prkosni duh.

Godine 1937./1938. postaje studentom Filozofskog fakulteta u Beogradu. Bio je vrijedan i

marljiv student, ali unatoč tome nije mogao dobiti studentski dom zbog policije.
Preživljavao je od davanja instrukcija i sviranja violine po kafićima na raznim zabavama,
kao i honorara za priče koje objavljuje u časopisu Politika
Bolest ga nije sprječavala da se legalno i ilegalno uključi
u mnogobrojna studentska tijela. Bolest tuberkuloza je s
vremenom napredovala. Postao je i član Komunističke
partije odmah po upisu na studij. Ziju su stavili u zatvor
zbog njegovog revolucionarnog rada u Beogradu, na
kraju je i pogubljen, a njegova smrt nikada nije
rasvijetljena.
Dan prije odlaska u partizane je odveden u ustaški logor
Jasenovac. Zna se tek da je netko došao po noći i da su
ga usmrtile ustaše udarcima gvozdenog malja po glavi,
prvu noć po dolasku u logor Jasenovac, u rano proljeće
1942. Sumnjalo se da je održavao tajne sastanke i
okupljao komuniste. Likvidiran je kao opasan komunista.
Posthumno su objavljena njegova djela: Pripovijetke
(Svjetlost, Sarajevo, 1948), Prosanjane jeseni (Džepna
knjiga, Sarajevo, 1959), Sabrana djela (Svjetlost,
Sarajevo, 1968), Blago u duvaru (Zadrugar, Sarajevo,
1983)