Pitanje konflikata zadire u same temelje ljudske prirode.

Kakav je
čovjek u svojoj suštini? Da li su sukobi među ljudima neminovni?
Kako se mogu spriječavati? Za poznavanje ličnosti i razumijevanje
njenog ponašanja važno je znati kako se pojedinac ponaša kad se
zadovoljenju njegovih motiva ispriječe različite smetnje iz kojih
obično proizilaze frustracije i konflikti.
 KONFLIKTI - Konflikti su pojava u međuljudskim
odnosima, koja može biti rezultat: nesporazuma,
različitih duhovnih ili kulturnih vrijednosti, suprostavljenih
interesa, različitih viđenja sopstvenih i tuđih interesa,
nezadovoljenih motiva ili nesposobnosti u izražavanju
sopstvenih osjećanja i mišljenja.
 MOTIV - Motiv je unutrašnji proces koji daje snagu i
pravac ponašanju.
 Neki od izvora motivacije su:
 Potrebe
 Emocije
 Kognicije
 Pobuda
 Drugi izvori
 Motivi i emocije
 Vrste motiva :

Biološki motivi
 Postoji jedan broj urođenih bioloških potreba i motiva. Pomenućemo: motiv
za hranom, vodom, kiseonikom, seksualni motiv, materinski motiv, potreba
za temperaturom koja odgovara našem tijelu, za odmorom ž snom, za
izbjegavanjem bola, za kretanjem i aktivnošću.
 Socijalni motivi
 Za ponašanje ljudi socijalni motivi su veoma važni. Ima ih veliki broj. Neki
su univerzalni i susrećemo ih u svim društvima, dok su drugi karakteristični
samo za određene sredine. Možemo izdvojiti socijalne motive za čije
zadovoljenje je neophodan neposredni kontakt sa drugim osobama i
usmjerenost na druge ljude kao što je motiv za društvom, za afektivnom
vezanošću, afilijativni motiv ali i agresivni motiv.
 Mjerenje motiva
1. Mjerenje motiva mora biti indirektno

2. Mjerenje motiva je moguće jedino upotrebom prikrivenih i suptilnih

se otkrivaju u nesvjesnom ponašanju ličnosti.

3. Zaključivanje o snazi motiva na osnovu ispoljenog ponašanja vodi

još jednoj poteškoći zato što postoji bezbroj različitih manifestacija
motiva.
4. Motivi ne javljaju pojedinačno, već uvijek u sklopu sa drugim
motivima.
5. Konačno sam akt mjerenja pokazuje tendenciju da mjenja motiv za
vrijeme mjerenja.
 Zadovoljenje motiva
Postizanje cilja i smanjenje tenzije nisu uvijek ista stvar. Izvjesna
ličnost može da usatnovi da postignut cilj nije ustvari bio u skladu sa
potrebama i željama, pa u tom slučaju izostaje smanjenje tenzije.

• Indirektno zadovoljenje potreba.

• Redukcija pomoću drugih motiva
• Trajne posljedice zadovoljenja motiva
 Kao što čovjek, da bi zadovoljio svoje motive, postupa na različite načine da
bi došao do cilja i zadržava one koji mu u tome odgovaraju, isto tako
različitim načinima reagovanja pokušava da se oslobodi neprijatnog
psihičkog stanja izazvanog frustracijom i zadržava one načine reagovanja
koji su mu koristili u tome. Dijete koje plačem uspijeva da dobije ono što su
mu roditelji branili, tako se ponaša i kasnije, kad ne uspije odmah da ostvari
neki cilj.
 Važno je istaći da čovjek odbrambene mehanizme ne koristi svjesno i
namjerno, već nesvjesno, automatski.
 Kompenzacija
 Sublimacija
 Racionalizacija
 Identifikacija
 Projekcija
 Maštanje
 Represija
 Regresija
 Konflikt nastaje suprotstavljanjem dva motiva, kao
i onda kada je neka želja nespojiva sa moralnim
principima i savešću. Ali “iza” moralnih principa, u
stvari, stoje složene motivacione snage.
 Poznati psiholog K. Levin (Lewin) opisao je tri
osnovna tipa konflikata:
 Konflikt dvostrukog privlačenja postoji kada treba da
se opredijelimo između dva cilja, a oba nas privlače, npr.
Mladiću se dopadaju dvije djevojke, ali mora da odabere
jednu. Postao je neodlučan. Ovaj proces odlučivanja
može dugo trajati i može biti veoma mučan. Ovakav
konflikt obično se lako riješava. U jednom momentu
jedan od ciljeva učini se privlačnijim i subjekat se
riješava za taj cilj. Međutim, često se dešava da poslije
izvršenog izbora napušteni objekat izgleda privlačniji, pa
se javlja žaljenje što se za njega nije odlučilo.
 Konflikt dvostrukog odbijanja nastaje kada moramo
učiniti jednu od dvije neprijatne stvari. Obje nas odbijaju i
obje ne želimo. Nalazimo se između dva zla od kojih treba
izabrati manje. Npr. Student mora da uči, a ne uči mu se,
a ako ne bude učio, može pasti na ispitu. S obzirom da se
subjekat mora opredijeliti za jednu situaciju, često se
dešava da se izabere udaljenija situacija, ona čije će
negativne posljedice kasnije doći do izražaja. Student, na
primjer, pošto ispit ne predstoji neposredno, riješava da ne
uči i na taj način izbjegava trenutnu neprijatnost.
 Konflikt privlačenja i odbijanja – ambivalentnost,
nastaje kada prema jednom istom objektu ili prema
jednoj istoj osobi postoji istovremeno i privlačnost i
odbojnost, tj. suprotna (ambivalentna) osjećanja. Npr.
Djevojka voli slatkiše, ali se boji da ih jede, da se ne
ugoji. U ovoj vrsti konfliktnih situacija karakteristično je
neodlučno ponašanje. Kada motivi nisu jaki, situacija
nema teških posljedica.
 U razvoju ličnosti, od ranog djetinjstva do zrelog doba, formiraju se određeni
obrasci reagovanja koji omogućuju prevazilaženje brojnih teškoća koje
iskrsavaju tokom života. Međutim, ne uspijevaju svi podjednako uspješno
da se odupru problemima.
 Neke ljude i manji neuspjeh u zadovoljavanju motiva obeshrabruje, dok
druge i veći broj neuspjeha ne obeshrabruje, i oni pokušavaju da pojačanim
naporom ili novim načinima zadovoljenja motiva ostvare postavljene ciljeve.
 Manje smetnje, koje se stalno suprotstavljaju zadovoljenju motiva, relativno
se lako savladavaju, ali kad naiđu teže prepreke, dolazi do frustracije.