JEZIČNO POSUĐIVANJE I JEZIČNI

PURIZAM
• Jezično posuđivanje je svako preuzimane neke riječi iz drugog jezika. Razlozi posuđivanja mogu biti unutarjezični
(nemogućnost jezika da za novi pojam ponudi odgovarajuću riječ npr. spam – neželjena poruka) i izvanjezični
(društvene, povijesne, kulturne veze, zemljopisni dodir…)
Posuđenice su riječi stranog podrijetla koje su više ili manje prilagođene hrvatskom jeziku.
Znanost koja se bavi proučavanjem veze između jezika i društva zove se sociolingvsitika.
• Vrste posuđivanja
Jezik davatelj, jezik primatelj, jezik posrednik
a) Izravno b) posredno c) kružno
Western (eng.) – vestern bluff(eng) – blef (njem) – blef vrlo rijetko (npr. kravata)
• Prilagodba posuđenica
Kada strana riječ uđe u jezik primatelj prilagođuje se sustavu tog jezika više ili manje. Prilagodba se događa na nekoliko
razina – fonološka prilagodba (glasovi u izgovoru); grafijska i pravopisna prilagodba ( prilagodba grafema,
pravopisa); morfološka prilagodba (prilagodba oblika riječi – rod, infinitiv) i značenjska prilagodba ( prilagodba
značenje – može ostati isto, dobiti šire ili uže značenje). Najčešće riječ prolazi nekoliko prilagodba:
tinejdžer (fonološka i grafijska), fama (fonološka i morfološka) boksati (grafijska i morfološka), tost (fonološka i
značenjska)
Fonološka prilagodba
Svakom stranom fonemu pronalazi se najsličniji glas u hrvatskome jeziku. Pod fonološku prilagodbu podrazumijevamo i
prilagodbu naglasnom sustavu hrvatskoga jezika (npr. fran. bistrò - bìstro)
eng. evergreeen evergrin
playback plejbek
teenager tinejdžer
Grafijska i pravopisna prilagodba
Posuđenice prolaze grafijsku prilagodbu u pismu – ako se u jeziku iz kojeg posuđujemo pojavljuju grafemi koji ne
pripadaju hrvatskome jeziku zamjenjuju se najbližim grafemima u hrvatskom jeziku (npr. eng. taxi – taksi).
eng. teenager tinejdžer
playback plejbek
thriller triler
Kada u hrvatski jezik uzlaze riječi iz jezika koji se služe drugim pismom, onda te riječi najprije prolaze proces
transliteracije (zamjene znakova jednog pisma drugi pismom) po načelu slovo za slovo (npr. rus. бабушкa – babuška).
Posuđenica prolazi i pravopisnu prilagodbu - prilagođava se pravopisnom sustavu hrvatskoga jezika.
njem. Wunderkind - vnderkind
Morfološka prilagodba
Posuđenica se uklapa u morfološki sustav hrvatskoga jezika. Neke će posuđenice (imenice, pridjevi) na stranu osnovu
dobiti nastavak svojstven hrvatskome jeziku, a prema njemu će se uklopiti u sklonidbenu vrstu (npr. eng jungle –
džungla), a glagoli će dobiti infinitivni nastavak (npr. train - trenirati).
eng. box boksati
scan skenirati
njem. planen planirati

Značenjska prilagodba
Posuđenica prolazi i značenjsku prilagodbu, njeno značenje u jeziku primatelju najčešće se sužava (tost), ponekad ostaje
isto (kompjutor), a može se i proširiti (konjak)
značenje riječi u jeziku davatelju značenje riječi u hrv. Jez.
Kompjutor (computer) elektronično računalo = elektronično računalo
Tost (toast) pržene kriške kruha; pržiti, grijati uže pržene kriške kruha
Konjak (fr. cognac) vrsta žestokog pića iz pokrajine Cognac šire svaki takav proizvod bez obzira
na geografsko podrijetlo
Vrste posuđenica
Posuđenice možemo dijeliti prema nekoliko kriterija:
a) s obzirom na jezik iz kojeg dolaze
b) s obzirom na stupanj prilagodbe
c) s obzirom na izraz
Posuđenice s obzirom na jezik iz kojeg dolaze
Grecizmi ( dijalog), latinizmi (vizija), germanizmi (šminka), anglizmi (intervju), romanizmi (galicizmi/francuski - remont, talijanizmi -
balerina, hispanizmi - gerila), hungarizmi ( čipka), turcizmi (čamac), rusizmi(šinjel), bohemizmi (iz češkog jezika - časopis), polonizmi (iz
poljskog jezika - mazurka), luzitanizmi (iz portugalskog jezika - bajadera).
Posuđenice s obzirom na stupanj prilagodbe hrvatskome jeziku
Usvojenice – riječi koje su se potpuno uklopile u hrvatski jezik i više ih ne doživljavamo kao posuđenice (poza, cipela, kočija, čelik, soba,
boja….)
Tuđice – riječi koje su se grafijski i pravopisno prilagodile hrvatskom jeziku, ali zadržavaju neke jezične osobine iz jezika davatelja (bicikl,
šnicl, šou, grejpfrut..)
Prevedenice (kalkovi) – hrvatski jezik ponekad kopira iz jezika davatelja, odnosno doslovno prevodi, to su posuđenice sastavljene od hrvatskih
riječi prema predlošku iz jezika davatelja ( njem. Regenschirm – kolodvor, eng. Skyscraper – neboder, grč geographia – zemoljopis)
Značenjske posuđenice - ponekad posudimo novi sadržaj, a riječ s drugim značenjem postoji u hrvatskom jeziku. Tako nastaju značenjske
posuđenice (eng. maus – računalna periferna jedinica – miš – računalna periferna jedinica. Tako se proširilo značenje leksema miš.
Strane riječi – riječi koje se ni na koji način nisu prilagodile hrvatskom jeziku i trebalo bi ih pisati u kurzivu ili u navodnim znakovima ( cool,
remake, megastore..)
• Vrste posuđenica s obzirom na izraz
• Internacionalizmi (europeizmi) – isto značenje i sličan izraz - demokracija, stil…
• Egzotizmi - posebnost nekog kraja – dolar, suši, bolero, iglu…
• Eponimi – posuđenice nastale od vlastitog imena – bovarizam, mercedes, žilet, giljotina….

Jezični purizam (čistunstvo)

• Ulazak posuđenica u hrvatski jezik pratila su i nastojanja hrvatskih jezikoslovaca da se posuđenica, ako je to
moguće zamijeni hrvatskim leksemom. Takve su težnje naročito dolazile do izražaja kad bi se politički,
gospodarski i kulturni utjecaj pojedinog naroda gubio.
Razlozi ulaženja posuđenica u hrvatski jezik
• do 18. stoljeća osjeća se turski i mletački utjecaj (turcizmi i talijanizmi)
• do početka 20. st. njemački i mađarski utjecaj (germanizmi, a preko njih i romanizmi i hungarizmi)
• od 1917., posebice nakon 2. svjetskog rata utjecaj ruskog jezika (rusizmi)
• u prvoj polovici 20.-og stoljeća jak je politički srpski utjecaj (srbizmi)
• u drugoj polovici 20. stoljeća sve je jači utjecaj engleskog jezika (anglizmi)
• Jezični purizam zajednički je naziv za nastojanja koja teže pravilnoj uporabi i čistoći standardnoga jezika.
• Zagovara se poštivanje norme hrvatskoga standardnoga jezika.
• Puristi se naročito bave uklanjanjem nepotrebnih posuđenica iz hrvatskoga jezika.
• U području interesa purista je hrvatski standardni jezik u općoj, stilski neutralnoj uporabi.

• Osnovni puristički savjeti o ulasku nepotrebnih posuđenica u standardni jezik

a) Ako postoji domaća riječ s istim značenjem ne treba upotrebljavati stranu riječ ( sudionik, a ne učesnik)
b) Ako postoji domaća riječ ne trebamo u istom značenju upotrebljavati novotvorenicu ili prevedenicu
c) Ako postoji standardna riječ pogrešno je umjesto nje upotrebljavati lokalizam, regionalizam, ili dijalektizam (rajčica, a
ne paradajz ili pomidor
d) Ako koristimo posuđenicu uvijek je koristimo u obliku koji se više prilagodio hrvatskome jeziku (organizacijski, a ne
organizacioni)