TRASEOLOGIJA

KADET: BLAŽ DOMINKOVIĆ

UVOD

 U današnje vrijeme je upotreba i razvoj kriminalističko tehničkih metoda

pronalaženja, fiksiranja, izuzimanja, pakiranja i ispitivanja materijalnih tragova ne
samo pomoć nego je i neophodost za učinkovito djelovanje na suzbijanju
kriminaliteta.
 Iako je nemoguće predvidjeti i opisati sve realne životne situacije ovaj rad je
smjernica kako postupiti u odosu na pojedinu vrstu traga.
 Ovaj rad prvenstveno je baziran kako bi dodatno proširio znanje kolegama
kadetima Agencije za školovanje i stručno usavršavanje, a i kao takav obuhvatio
svu problematiku s kojom se susreće očevidna ekipa na mjestu događaja i na svim
ostalim mjestima u vezi s kriminalnim događajem.
 Savršenog zločina nema. Svaki počinitelj ostavlja tragove, samo je pitanje
hoćemo li ih prepoznati i pronaći, te ih zatim znati protumačiti.
 Tragovi su ponekad lako uočljivi a katkad ih treba tražiti.
 Pri pronalaženju tragova najvažnija je misaona rekonstrukcija.
 Za pronalaženje tragova treba znati koji su tragovi karakteristični za pojedina
krivična djela i gdje ih treba tražiti, kojim metodama, kakvih ima latentnih
(nevidljivih) tragova, gdje se nalaze i kako ih učiniti vidljivima.
 Čitajući i detaljno analizirajući rad
dobit ćemo odgovore na sva
prethodna pitanja.
KRIMINALISTIČKO-TEHNIČKE
METODE
 Kažnjivi događaji posljedica su raznovrsnih aktivnosti koje neminovno ostavljaju
i materijalne tragove.
 Kriminalističko-tehničke metode su prirodnonaučne metode. Temeljno obilježje
tih metoda je egzaktnost – temelje se na mjerenju, računanju, pokusima.
 Primjenom takvih metoda mogu se dobiti točne i precizne informacije koje su
sadržane u tragovima, te se objektivno mogu utvrditi činjenice važne za
razjašnjavanje krivičnih djela i otkrivanje njihovih počinitelja.
 Te metode uključuju:
- Promatranje,
- Mjerenje,
- Opisivanje,
- Uspoređivanje,
- Eksperiment,
- Modeliranje,
- Metode indentifikacije, grupifikacije i individualizacije,
- Matematičke metode itd.
TRASEOLOGIJA

 Temeljno načelo forenzičnih znanosti

jeste „svaki kontakt ostavlja trag“
poznato i pod nazivom kontaktna
teorija ili načelo razmjere koju je
postavio Edmund Locard, načelo
prema kojemu pri dodiru dvaju
objekata dolazi do razmjene tvari i/ili
energije.
 Na osnovi Locardove teorije nedvojbeno je da svaki postupak pojedinca ili dodir
dvaju tijela ili predmeta ne može dogoditi bez međusobne razmjene, odnosno bez
tragova koji su posljedica postupaka odnosno dodira dvaju tijela ili predmeta.
 U forenzici prilikom istraživanja mjesta događaja, mjesta kriminalnog događaja ili
mjesta kaznenog djela ili laboratorijske obrade uzoraka s mjesta događaja poznata
je sintagma „tragova uvijek ima, samo ih treba znati čitati“.
 Traseologija je naziv za široko područje kriminalistike koje se bavi tragovima
krivičnih djela i drugih kažnjivih događaja.
 Možemo reći da je to skup prilagođenih prirodnonaučnih i tehničkih disciplina
koje se bave tragovima krivičnih djela, od razine njihova pronalaženja i
prikupljanja, do razine laboratorijskih ispitivanja i vještačenja, a radi utvrđivanja
činjenica važnih za ishod kriminalističke obrade i kasnijeg sudskog postupka.
TRAGOVI

 Tragovima se bavi posebna grana kriminalistike i forenzike koja se zove

traseologija.
 Traseologija je nauka o tragovima, odnosno ona je kriminalističko tehnička
disciplina koja se bavi problemima pronalaženja, fiksiranja i tumačenja
materijalnih tragova krivičnih djela.
 Tragovi su vidljive ili nevidljive promjene koje je fizičkom radnjom proizveo
čovjek, životinja ili neki predmet, prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem krivičnim
djelom.
 Tragovi sami po sebi mogu imati različit značaj, što znači da neki pokazuju i
dokazuju kako je krivično djelo izvršeno, dok drugi pokazuju vrijeme i mjesto
izvršenja, način izvršenja, sredstvo izvršenja, motiv izvršenja, ko je izvršilac a ko
je nepoznata žrtva.
 Tragovi su tkz. nijemi svjedoci.
 Informacije dobivene iz tragova, pod pretpostavkom da se pravilno postupalo i da
osoba koje ih interpretira raspolaže potrebnim stručnim znanjem, su objektivne i
vjerodostojne jer su tragovi nepodmitljivi.
 Ovi tragovi nazivaju se materijalni kriminalistički tragovi i njima se bavi
kriminalistička tehnika.
 Tragovi moraju biti spoznati od strane tijela postupka, što znači da se moraju
odraziti u njegovoj svijesti, dakle, proći kroz njegove osjetilne putove.
 Uvijek treba imati u vidu mogućnost stvaranja lažnih, simuliranih (fingiranih)
tragova.
 I odsustvo tragova je trag (npr. nedostaju tragovi obuće na putu hoda počinitelja
iako je podloga pogodna za kriminalističko-tehničku pretragu), jer se može
pretpostaviti da je počinitelj poduzeo određene radnje da sakrije ili uništi tragove.
• Biološki tragovi

 U najširem smislu te riječi, biološki trag možemo definirati kao svaki trag
humanog, animalnog ili biljnog porijekla koji se pronađe na mjestu krivičnog
događaja.
 Zajedničko svojstvo bioloških tragova (izuzetak su dlake) je da su vrlo osjetljivi,
jer se brzo razgrađuju pod utjecajem vlage i topline, te uništavaju djelovanjem
mikroorganizama i insekata, zbog čega zahtijevaju žurno izuzimanje i poseban
način pakiranja i čuvanja.
 Danas biološki tragovi su izuzetno važni, jer se njihovim ispitivanjem metodama
analize DNK može identificirati osoba koja je ostavila trag.
• Opća pravila izuzimanja i pakiranja
bioloških tragova
 vlažni tragovi i predmeti s tragovima prije pakiranja suše se na sobnoj temperaturi
(ne na suncu, ne sušiti grijalicom ili sušilom za kosu)
 ako je moguće u laboratorij se dostavlja trag zajedno s podlogom
 trag koji nije moguće izuzeti zajedno s podlogom izuzima se navlaženi sterilni
vateni štapić (na što manju površinu izuzima se što veća količina traga)
 tragovi i predmeti s takvim tragovima pakiraju se isključivo u papirnate omote
odgovarajućih dimenzija
• Daktiloskopija i tragovi papilarnih linija

 Daktiloskopija je suvremena, najsigurnija i najraširenija metoda utvrđivanja

identiteta osoba na temelju papilarnih linija (ispupčenja koja tvore vijuge raznih
šara na površini unutar strane prstiju, dlanova i tabana).

ZANIMLJIVOST

- Papilarne linije nastaju u četvrtome embrionalnome mjesecu i njihov se izgled

ne mijenja do smrti, tj. do raspadanja trupla
- Crteži papilarnih linija strogo su individualni (to znači da ne postoje dva
čovjeka s identičnim crtežom papilarnih linija
Opća pravila izuzimanja i pakiranja
tragova papilarnih linija
 Daktiloskopske pretrage treba nastojati poduzeti što prije, imajući na umu
činjenicu da veći dio latentnih tragova papilarnih linija starenjem slabi, te da ih je
kasnije teže izazvati i fiksirati
 Ukoliko se dostavljaju predmeti na daktiloskopsku pretragu, potrebno je obratiti
pozornost na pakiranje i zaštitu kako ne bi dolazilo do nepotrebnog trenja i
eventualnog uništavanja tragova papilarnih linija
 Sve vidljive sporne tragove papilarnih linija (upotrebljive za dostavu na
vještačenje) potrebno je vidljivo označiti, precizno opisati te fotografirati –
obavezno, uz mjernu traku.
ZAKLJUČAK

 Osiguranje mjesta događaja svakako je jedan od značajnijih segmenata u procesu

osiguranja tragova i predmeta koji se dovode u vezu s krivičnim događajem.,
 Nekada je nedovoljno razvijena tehnika i pogrešna procjena za nekoga mogla
značiti kaznu doživotnog zatvora i ogromnu nepravdu tako da je dio optuženika
stradavao, a da nisu bili „ni krivi ni dužni“.
 Danas forenzička slika događaja može uvelike promijeniti tijek istrage, optužiti
osumnjičene i osloboditi nevine.
Često ne shvaćamo važnost malih stvari koje činimo,
dok ih ne završimo. Male stvari su te koje nas ističu.
„Nemojte govoriti o svom radu; ali, dopustite radu da
govori za vas“