Grof Károly

Khuen-Héderváry
de Hédervár
Biografski
• Grof Károly Khuen-Héderváry de
Hédervár (1849.-1918.)
• Hrvatski ban (1883.-1903.)
podaci
• Predsjednik ugarske vlade (27. lipnja
1903.-3. studenoga 1903. i 17. siječnja
1910.-22. travnja 1912.)
• Spajanje dvije loze - Hédera Viczaya od
Hédervára i Khuena Bélásija
• Khuen-Héderváry
• Odrastao je na obiteljskom posjedu u
Nuštru
• Studirao pravo u Zagrebu i Požunu
• Poslije studija član Slobodarske stranke i
parlamentarni zastupnik Győra 1875.
• Osnivač Nacionalne stranke rada
• Obnašao, uz funkciju predsjednika,
funkciju ministra unutarnjih poslova,
ministra za odnose s kraljem i hrv.-
slav.-dalm. ministra bez lisnice
• Parlamentarni zastupnik Temišvara iz
redova Slobodarske stranke (1904.-
1906.)
• Član Doma velikaša (1906.-1910.)
• Zastupnik budimpeštanskoga IV.
okruga (1910.- 1918.)
• Član Mađarske akademije znanosti
• Brak s groficom Margit Teleki
• Rodbinski povezana s grofovima
Széchenyi i Esterházy
• Brat mu svo vrijeme živio u Nuštru
• Dva sina nakon kojih loza izumire
(1960.)
Kontraverze
• Za života
• Nepoznato mjesto rođenja
(Nuštar ili Jasenik u Češkoj)
• Nacionalni Mađar a
porijeklom iz Tirola
• Neiskusan ban (34 godine)
• Zimski ban – trajat će
jednu godinu
• U Mađarskoj
• Pacificirao Hrvatsku
• Sprječava asimilaciju
slavonskih Mađara
• Došljak iz Hrvatske
• U Hrvatskoj
• Provodi mađarizaciju
• Kraljev čovjek
• Recepcija
• prof. dr. József Bajza
• najveći hrvatski
političar u zadnjih
pedeset godina
• Frano Supilo
• Grof Khuen i njegovi
organi, gdjegod su
mogli, upravo
ostentativno
izbjegavali isticanje
hrvatstva…
• Historiografska recepcija u
Hrvatskoj jednostrana
Dostignuća
• Gospodarski i kulturni razvitak Hrvatske
• Zajedno s predstojnikom za bogoštovlje i nastavu (od
1891. do 1896.) Izidorom Kršnjavijem organizirao je
gradnju škola i sakralnih objekata u cijeloj Hrvatskoj
• Zgrada Hrvatskog učiteljskog doma
• Osnivanje banaka (Hipotekarna banka)
• Osiguravajuća društva

• Inicirao bušenje arteških bunara u Dalmatinskoj zagori • Poljoprivredna udruženja

• Organizirao gospodarsku izložbu u Zagrebu 1891. godine • Tvornice

• Tvornica žigica Drava u Osijeku
• Obnovljena Zagrebačka katedrala
• Tvornica kave Franck
• Zgrada Hrvatskog narodnog kazališta • Paromlinovi (Nuštar)
• Izgradnja I. gimnazije (danas muzej Mimara) • Pivovare
• Škola za umjetnost i obrt (danas muzej) • Tkaonice

• Umjetnički paviljon na Strossmayerovom trgu • Elektrifikacija Hrvatske

• Izgradnja željeznice (Budimpešta – Rijeka)
 • Izborni red – broj zastupnika se smanjuje sa 110 na 88 (u korist
banskih pozvanika)
• Dobiva izbore 1884, 1887, 1892, 1897. i 1901.
• Zakon o reorganizaciji sudstva u uprave (kontrola činovništva)
• Zakon o ukidanju porote za tiskarske delikte
• Novi poslovnik Sabora

Zakonodavna • Predsjednik Sabora ima apsolutističke ovlasti s pravom

ograničavanja saborske debate i pravo isključivanja zastupnika

djelatnost
iz rada sjednice
• Obrtni zakon 1884.
• Pravo radnika na dnevni i tjedni odmor
• Pravo zapošljavanja djece mlađe od 14 godina
• Regulacija plaćanja radnika
• Regulacija uvjeta otpuštanja
• Zakon o podupiranju obrtničkih i tvorničkih namještenika u slučaju
bolesti 1891.
 Društvene tendencije – gospodarski okvir

• Gospodarstvo u duhu Nagodbe (revizije) – 56% prihoda ide • 1890.

zajedničkim poslovima a 44% prihoda autonomnim (nije bilo • 7,39% aktivnog stanovništva zaposleno u obrtništvu i
dostatno niti za funkcioniranje uprave) industriji,
• Siromaštvo i iseljavanje • 1,38% aktivnog stanovništva u trgovini i novčarskim
• U Ameriku iselilo skoro pola milijuna hrvatskog poslovima
stanovništva • 1,42% aktivnog stanovništva u upravi i slobodnim
zanimanjima
• Nedovoljan broj poduzetnika
• 84,63% aktivnog stanovništva u poljodjelstvu
• Slaba industrija (jedino drvna industrija u funkciji)
• 1900.
• U Slavoniji nekontrolirano iskorištavanje šuma i razvoj parnih • 6,85% u obrtu i industriji
pilana
• 1,22% trgovina i bankarstvo
• Velika agrarna kriza obilježava Europu • 1,20% javne službe i slobodna zanimanja
• Pad cijena poljoprivrednih proizvoda • 84,20% poljodjelstvo
• Zapostavljanje projekta pruge Zemun – Rijeka
 Politički okvir
• Zagovornik dualističkog uređenje Monarhije – protivnik
sjedinjenja Dalmacije i Rijeke s Hrvatskom (Nagodba)
• 1883. započeo pregovore s zastupnicima Narodne stranke i
dogovara suradnju s njima (oportunistička politika)
• Narodna stranka od 1773. bliska unionisitčkoj politici
• Proces stvaranja srpske stranačke organizacije – Rumski
program iz 1881.
• Opozicija: Neodvisna narodna stranka, Centrum,
Socijaldemokratska stranka i Stranka prava
• Stranka prava (A. Starčević)
• Protudinastička shvaćanja, odbacivanje nagodbe, politika
čekanja, proruska politika (pravoslavni Hrvati)
• •
Promjena kursa s Franom Folnegovićem i Josipom Frankom
prema umjerenoj dualističkoj politici i zagovor suradnje s
Bečom
• Odustajanja od prosrpske politike i optužuju Srbe za
veleizadaju (Frank)
• Neodvisna narodna stranka
• Obzoraši 1880. (Matija Mrazović i Strossmayer)
• Subdualistički program (potpuna autonomija Hrvatske
ujedinjene s Dalmacijom i Rijekom – politika trijalizma)
• Centrum 1885. (Ivan Drašković)
• desne krilo Neodvisne stranke
• veleposjednička aristokracija koja se ne slaže s Khuenovom
politikom „čistoće“ Nagodbe
• Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije 1894. (Ivan
Ancel, Vitomir Korać)
• Obrtnici (izostanak radništva)
• Demokratizacija politike i opće pravo glasa
Austromarksizam (njemački radnici u Hrvatskoj)
• Zajednički opozicijski program 1894.
• nakon katastrofalnog poraza 1892. (između dualizma i
trijalizma)
• ujedinjenje hrvatskih zemalja, priznavanje Beča i pomirbena
politika prema Dvoru
Mađarizacija
• Mađarska
• Porast broja Mađara od 1850. do 1890. u Monarhiji za 54%
• Asimilacija (Židovi, Nijemci, Slovaci)
• Asimilirano oko 1.000.000 ljudi
• U Budimpešti 1880. 74% stanovništva govori njemački a 1900.
samo 6,3%
• Demografski porast
• Politika jedna nacija jedan jezik
• Propala 1848. revolucijama nemađarskih naroda
• Nacionalno pitanje - Zakon o nacionalnoj ravnopravnosti
(1868.)
• Svi državljani Ugarske na temelju osnovnih ustavnih
načela u političkom pogledu čine jedan narod, nedjeljivi,
jedinstveni mađarski narod, čiji ravnopravni član je svaki
državljanin, neovisno od nacionalne pripadnosti
• Ne odnosi se na Hrvatsku (samostalna nakon Nagodbe)
• Hrvatska
• Horvatsko-vugerska stranka
• Učenje „diplomatičkoga” mađarskoga jezika u hrvatskim
školama
• Hrvatske županije izravno biraju svoje nuncije u Ugarski sabor
• Izgradnja željezničke pruge od Vukovara do Rijeke
• Mađarske zastave na javnim zgradama
• Natpisi na državnim uredima i željeznici
• 1907. mađarski službeni jezik na željeznici
• Davidove škole 1888.
• Željezničke škole
• Pohađaju samo Mađari
• Mađarskim kao „državnim“ jezikom 1900. govorilo 2,08% Hrvata
Odnos prema Srbima
• Sabor 1861. – ravnopravnost Hrvata i Srba u Hrvatskoj
• Mažuranić izbjegava pojam Srba i srpski
• Nezadovoljstvo Jovan Subotić – zahtjeva upotrebu
pojma hrvatsko-srbski narod
• Sabor 1867. – hrvatski ili srpski jezik i istovjetnost i
ravnopravnost
• Nagodba – hrvatski jezik i latinično pismo
• Osnutak Srpske samostalne stranke
• Po dolasku u Zagreb preuzima Narodnu stranku
• Uz pomoć Srba ima saborsku većinu
• Zaštitnik od „velikohrvatskih težnja”
• „srpski ban”
• Promovirao 1883. hrvatsko-srpsku pomirbu
• Sabor 1888. – hrvatski ili srpski jezik nastavni
jezik u školama
• srpska zastava u Hrvatskoj jednakopravna
hrvatskoslavonsko-dalmatinskoj zastavi i
da će je štititi tako dugo, dok je on ban
• Spaljivanje mađarske zastave 1895.
• Pravaši kao najveća oporba
• Hrvatsko-srpska koalicija 1903.
• Mijenja se odnos prema Srbima u
Hrvatskoj
• Khuen-Héderváry se više ne povezuje sa
Srbima
Odnos prema Hrvatima
• Bliski suradnici hrvatski intelektualci
• Izidor Kršnjavi
• Josip Pliverić – istaknuti zagovornik hrvatskog
državnog prava
• Sveučilišni profesor prava, poznavatelj
Hrvatsko-ugarske nagodbe, jedan od
najosporavanijih osoba na ugarskom saboru
• Nagodba – okvir političke djelatnosti
• Zastupao autonomiju Hrvatske na temeljima
Nagodbe
• Izvrsno znao hrvatski jezik
• 1901.
• U mađarskom tisku sveudilj objavljuju članci koji
blate svekoliko hrvatski narod
• 1910. kao premijer
• Glede Hrvatske i Slavonije nastojat ćemo naše
odnose riješiti prema načelima pravednosti
• Prilikom preuzimanja banske funkcije u mađarskom
tisku:
• Rodište tamo, a domovina ovdje, a oboje je jedna
te ista zajednička domovina
• Čeka me teška zadaća s novim ovlastima. Ovo je
bitna faza u mojemu životu: uspjeh je daleko,
zadaća je teška i s velikim brigama stupam na ovo
polje. Životni mi je cilj služiti domovini, a sada mi se
samo mijenja radno mjesto. Nastojat ću da
Mađarska i Hrvatska budu jedena domovina.