Sve o Muhammedu Arapski trgovac iz Meke, Muhammed postavio je temelj novoj vjeri ISLAM. Muhammed je želio Božji nauk objaviti Arapima. U Meki, Muhammed je pripovrjedao o Vjeri svemogućeg Boga Allaha. Predaja Allahu,postalo je ime za novu vjeru Islam, sljedbenici su prozvani Muslimanima. Muhammed je sve Bogove nazvao lažnima, morao je 622.godine napustiti meku, te je sa svojim sljedbenicima prešao u grad Medinu. Rođen 26. travnja 570. godine (godina slona) u arapskom gradu Mekki, Muhammed je ostao bez roditelja u ranoj mladosti, odrastao je pod skrbništvom strica Ebu-Taliba. Nakon djetinjstva, Muhammed je radio kao trgovac. Povremeno bi se povukao u pećinu Hira na nekoliko dana zbog izolacije i molitve, a kasnije u 40. godini života ga posjećuje anđeo Džibril koji mu prenosi prvu objavu od Boga. Sveta knjiga Islama KURAN Kuran ili Kur'an; je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela. Kuran se sastoji od 114 poglavlja s ukupno 6236 retka ili stiha ne uzimajući u razmatranje 113 uvodnih pozivanja na Bogaskraćeno od U ime Boga, Milostivog (Onog Koji je Milostiv i prašta), Samilosnog (Onog koji suosjeća)) koje se obično ne uzimaju u ukupan zbroj ajeta; ili 6349 uključujući i njih; točan broj redaka je različit ne zbog sadržaja, nego zbog različitih metoda njihovog brojanja. Svakom poglavlju, dat je naslov u jednom imenu koje ima simbolično značenje. Poglavlja nisu poredana po kronološkom redu (za kojeg se vjeruje da je redoslijed njihovog objavljivanja) nego prvenstveno prema veličini sura. Nakon uvodnog poglavlja kojeg se naziva Fatihom, Kuran nastavlja najdužim, a završava najkraćim poglavljima, iako poglavlja nisu posložena isključivo po dužini Kuran muslimanima nalaže pet stupova Islama a to su pripadnost, post, klananje,milosrđe i hodočašće. Ćaba,Džamija Ćaba je glavno svetište islama. Izgrađeno je u obliku kocke, dugačke oko 12 m, široke 10,5 m, a visoke oko 15 m. Ona se danas nalazi u sredini velike džamije u Meki. Prema njoj se svi muslimani okreću u molitvi. Sve džamije na svijetu okrenute su u njezinu smjeru. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana. To, međutim, ne uključuje svetišta, objekte raznih sekti ili drugih duhovnih . građevina. U džamiji nema slika svetaca ili proroka, niti religiozne glazbe. Hidžab Hidžab - veo ili marama, koju nose neke žene islamske vjeroispovijesti kojom se pokriva kosa. Hidžab ne obuhvaća pokrivanje lica i ruku. Pojam hidžaba u užem smislu koristi se kao sinonim za pokrivanje kose maramom, a u širem smislu kao poseban stil odijevanja koji je u skladu s islamskim normama. Džihad i Hidžra Hedžra ili hidžra, naziv je pod kojim muslimani podrazumijevaju preseljenje Muhameda i njegovih sljedbenika iz Meke u Medinu. Preseljenje je bilo postupno, oko 313 muslimanskih obitelji tijekom tri se mjeseca iselilo u Medinu zbog nemogućnosti obavljanja svoje vjere, islama, u rodnom gradu Meki. Islamski džihad je sunitska, islamistička i palestinska naoružana skupina koju podupire Sirija. Cilj ove skupine je uspostava muslimanske države u Palestini i uništenje izraelske države u svetom ratu. Politički vođa je Mohammad al-Hindi. Vođa skupine na Zapadnoj obali je Bassam al-Saadi.
T Što se desilo nakon Muhammedove smrti
Bitke između Medine i Meke vodile su se do 630. godine, s promjenjivim ishodom.
Jedna od najvećih pobjeda muslimana bila je bitka kod Badra. Muslimani, sa samo 320 vojnika od kojih 70 jahača, pobjeđuju potpuno opremljenu vojsku Meke koja je imala više od 1000 vojnika. Međutim, malo više od godinu kasnije, muslimani gube bitku kod Uhuda. Taj je poraz bio velik, međutim su muslimani i to pojmili kao pobjedu zbog uvjeravanja Muhameda da je Allah uz njih te da su svi poginuli vojnici osigurali sebi mjesto u raju (Džennetu) samom "borbom na Božjem putu"- džihadom. Muhamed osvaja Meku 630. godine, sporazumom. Ćaba postaje glavno odredište hodočašća muslimana (hadždž) te mjesto kojem se okreću u svakoj od svojih pet dnevnih molitava ( namaza). Iz Meke Muhammed širi granice Islama i Islamske države. On inzistira da njegovi saveznici prihvate Islam, i tako je već pola Arabije dio Islamske države. U deset godina Muhammed je uspio ujediniti Arapski poluotok te uspostavio, danas po brojnosti, drugu najbrojniju monoteističku religiju svijeta. Muhammed je umro (preselio na Ahiret) 8. lipnja 632. godine u svom domu u Medini. Brojni vjernici i danas posjećuju njegov grob (kabur) te mu tako odaju počast. TO JE TO ! Nadam se da vam se svidilo!
Dženan Hasić (Glasnik 9-10 2016): MUHAMMED MURAD EL-BUHARI I TEKIJA MURADIJJA U ISTANBULU: Od Semerkanda, preko Istanbula, pa do Vukeljića (prilog historiji nakšibendijskog tarikata u Bosni i Hercegovini), str. 777-788.