ARAPSKI SVIJET I ISLAM

Pirija Emir

Pojava i irenja islama

Nova vjera, koja se na svjetskoj historijskoj sceni pojavila u VII stoljeu na

Arabijskom poluotoku (Hedas) , zove se islam. Ovo je najmlaa svjetska
religija koja se pojavila u jednoj zaputenoj i nazadnoj sredini.

Veinu stanovnitva Arabljanskog poluotoka u to vrijeme inili su beduini koji

su ivjeli normadskim ivotom i bili poznati kao hrabri ratnici. Njihova
plemena su se meusobno sukobljavala, tako da nikad dotad nisu uspjeli
stvoriti vrstu i stabilnu dravnu zajednicu. ivjeli su u rodovsko-plemenskom
drutvu.

U predislamskom dobu veinu stanovnitva Arabijskog poluotoka inili su

pagani(mnogoboci), a tek jedan manji procenat ine krani i Jevreji. Pagani
su se kljanali kipovima, oboavali ih i pripisivali im boanska svojstva. Glavno
vjersko sjedite bila je Kaba u kojoj su se kljanali i prinosili rtve. Poloaj
ene bio je na izuzetnom niskom nivou. On je toliko nisko pao da se ak
roenje enskog djeteta smatralo uvredom i sramotom, a bilo je i pojava da
su novoroena enska djeca iva zakopavana.

Zakanjeli preobraaj Arapa izvrio je jedan jedini ovjek Muhammed a.s.

Bez njega i bez nove vjere (islam), Arabija racjepkana na plemena i
suparnike saveze, izloena stranim uticajima, kolonijalnim nastojanjima
Perzije, ne bi uspjela ostvariti jedinstvo.

Muhammed a.s. I Hidra,

poetak nove epohe i nove kulture

Muhammed a.s. (570-632) je roen u uglednom plemenu Kurej u gradu Meki. Jo u

ranom djetinstvu ostao je bez oba roditelja. Kao siroe odrasta uz djeda i amidu. Vrlo
brzo postao je ugledan i cijenjen u cijelom gradu Meki.U naredne 23 godine postepeno
mu je dostavljana Objava koja je sabrana u jednu knjigu, asni Kuran.

Muhammed a.s. traio je od svojih sunarodnjaka da napuste oboavanje kipova i da se

okrenu vjeri u jednog jedinog, stvarnog Boga, Allaha d..

Islam se u poetku jako sporo irio. Godinama je Poslanik pripovijedao samo malom
krugu vjernika. Samo oni najhrabriji odvaili su se pristupiti, izlaui pri tome opasnosti
svoju porodicu, svoj imetak i svoj ivot. Muhammed a.s. I prvi muslimani bili su
primorani napustiti svoje kue, svoju imovinu i svoj grad. Opasnost od likvidacije prisilila
ih je da se sklone. Prva grupa je pronala utoite u kranskoj Abisiniji (Etiopiju), a
druga, njih ezdesetak zajedno sa Muhammedom a.s., iselila je u Jesrib (Medinu).

Karta irenja islama

Prihvatanje nove vjere

Uslijedio je period znatno breg irenja islama. Ljudi su sa oduevljenjem prihvatali

novu vjeru i za kratko vrijeme Medina je postala grad muslimana. Zbog potrebe
vre unutranje organizacije i normalnog odvijanja javnog ivota neophodno je
bilo utvrditi prava i dunosti svih lanova zajednice, muslimana i
nemuslimana.Donesen je Ustav i to prvi ovakve vrste u svijetu, u kojem su prava
nemuslimana bila zagarantovana, posebno Jevreja i krana. Tako je donoenjem
Medinskog ustava ostvarena uspostava i ustrojnost prve muslimanske drave.

Mekanci su u nekoliko navrata pokuali oruanim putem unititi muslimansku

zajednicu u Medini i sprijeiti irenje nove vjere ali im to nije polo za rukom.
Nakon nekoliko tekih i odsutnih bitki (Bedr, Uhud, Hendek), Poslanik 630 godine
predvodi muslimansku vojsku u trijumfalnom i mirnom povratku u svoj rodni grad.
Odmah pod ulasku u Meku, Kaba je oiena od svih idola (kipova) i pretvorena u
glavno duhovno sredite i svetite islama. Nakon ove pobjede, islam nastavlja da se
iri po itavoj Arabiji. Kada je poslanik Muhammed umro 632 godine, muslimanska
drava obuhvatala je Hidaz, te vei dio srednje i june Arabije. Za vrijeme prve
etvorice halifa (Ebu Bekr, Omer,Osman i Alija, 632-661) islamska drava je
proirena na Siriju, Irak, Persiju, Palestinu i Egipat.

Poslanikova damija u Medini, drugo po vanosti sveto mjesto za muslimane i

mjesto gdje je Muhammed a.s. ukopan

Halifati u Damasku i Bagdadu

Nakon smrti etvrtog halife Alije na elo muslimanske drave doao je Muavija. On je
utemeljio i prvu vladarsku dinastiju u muslimanskom svijetu, dinastiju Omejida. Ona je
dala 14 halifa koji su vladali do 750 godine iz svoje prijestolnice u Damasku. U tom
periodu drava je proirena od Atlantika na zapadu do Inda na istoku. Osvojeni su:
Afganistan, Turkenstan, navjei dio male Azije, i Tunis.

Sredinom VIII stoljea (750 godine) dinastija Omejida svrgnuta je sa vlasti. U narednih
pet stoljea muslimanskom dravom vladala je dinastija Abasida. Svoju prijestolnicu
smjestili su u Bagdad. Muslimani su vrlo brzo ovladali otocima Sredozemnog mora. Tri
etvrtine tog mora, koje je dotad bilo zajedniko sredite evropske civilizacije, pripalo
je halifama.

Sredinom XIII stoljea uslijedila je najezda Mongola. Ovi ratnici sa sjeveroistoka upali su
u Bagdad 1258 godine i potpuno ga razorili. Tokom etiri ili pet stoljea islam je
predstavljao najsjajniju civilizaciju Starog svijeta. Od XII stoljea islam gubi vodei
poloaj.

irenje arapsko-islamske kulture

Islam tog vremena je u pravom smislu rijei bio civilizacija pokreta. To

podrazumijeva daleke plovidbe i bujni karavanski promet razvijen u prvom redu
izmeu Indijskog okeana i Sredozemlja. U Evropu su preko Arapa stigla i mnogo
brojna kulturna dobra. Ova lista je raznorodna i nikad dovrena; biljke iz
dalekih krajeva (eerna trska, pamuk), dudov svilac, papir, kompas, indijske
brojke, barut...

I kulturni razvoj bio je u usponu. Na arapski jezik prevedena su mnoga strana

djela, naroito grkih filozofa. Znanje se brzo irilo, tim prije to je islam vrlo
rano poznavao papir. U kordobi je halifa Hakim II (961-976) posjedovao
biblioteku od 400,000 rukopisa, dok je biblioteka Karla V imala samo 900
rukopisa. Islamska civilizacija doivljava nagli pad u XII stoljeu. ak se ni u
paniji napredak znanosti i filozofije, te materijalno bogastvo ivota uope ne
nastavljaju poslije zadnjih desetljea tog stoljea.