PODACI

Poslovna informatika
Izv.prof.dr.sc. Ljubica Milanović Glavan
Literatura
• Knjiga Osnove poslovne informatike
EFZG, Zagreb, 2020.
poglavlje Podaci, str. 67-107.
Sadržaj
• Podaci, informacije, znanje
• Podaci u poslovanju
• Digitalni prikaz podataka
• Strukturiranost podataka
• Organizacija digitalnih podataka
• Korištenje podataka pri obavljanju izvršnih procesa
• Korištenje podataka pri obavljanju upravljačkih procesa
 Podatak, informacija
• Podatak je simbolički prikaz neke činjenice, tj. onog što se može
neupitno i nepobitno potvrditi da postoji ili se događa:
• prikazan je u obliku brojaka, slova ili kojih drugih znakova
• zapisan je na mediju (papiru - knjiga, notes; filmu - fotografija, filmski zapis;
magnetskom, optičkom ili poluvodičkom mediju na računalu – datoteka, baza
podataka)
• Jednoznačno protumačeni podatak ili skup podataka daju informaciju
ili obavijest:
• Informacija je potrebna pri odlučivanju, jer bez kvalitetne informacije o
predmetu odlučivanja teško je donijeti racionalnu odluku

4
 Podatak, informacija: primjeri
• Podaci Ana, Put Lipa 6, Zagreb i +385 98 7654321 pohranjeni su u
pametnom telefonu. Kako ih protumačiti?
• Elementarni podatak prikazuje najjednostavniju činjenicu, koja prikazuje
vrijednost jednog obilježja određenog objekta
Drugi naziv za obilježje jest atribut
• Podatak Ana prikazuje obilježje imena osobe,
podatak Put Lipa 6 prikazuje obilježje ulice i kućnog broja adrese,
podatak Zagreb prikazuje obilježje naziva grada i
podatak +385 98 7654321 prikazuje obilježje telefonskog broja
• Ako se podaci odnose na obilježja iste osobe, dobivena informacija može se
prenijeti u obliku poruke (rečenice):
Osoba Ana živi na adresi Put Lipa 6 u Zagrebu, a njezin je telefonski broj
5 +385 98 7654321.
Slučaj: Zloupotreba osobnih podataka?
• Mnogi (Facebook, Google...) prikupljaju podatke o korisnicima i njihovim aktivnostima.
Zloupotrebljavaju li prikupljene podatke?
• 2015. je otkriveno da je kompanija Cambridge Analytica (CA) koristila podatke Facebookovih korisnika
kako bi utjecala na rezultate izbora u SAD-u. CA je softverski profilirala korisnike i ustanovila predvidive
obrasce njihova ponašanja kako bi se mikro-ciljanim oglasima utjecalo na njihovo glasovanje.
• Istraga je potvrdila nelegalnu upotrebu podataka. Facebook je priznao „curenje“ podataka. CA je u
svibnju 2018. objavila da zbog gubitka korisnika prestaje s radom, a američka trgovinska komisija je u
srpnju 2019. kaznila Facebook kaznom od 5 milijardi dolara za „curenje” podataka.
• Osobni podaci se odnose na pojedinu osobu, temeljem kojih se može utvrditi njen identitet: ime,
identifikacijski brojevi (OIB, osobna iskaznica, putovnica, JMBAG…), lokacija (GPS lokacija), mrežni
identifikatori (IP, MAC adresa), biometrijski pokazatelji (otisak prsta, šarenica, lice…), podaci o
obrazovanju, plaći, kreditima, računima u banci, zdravlju itd.
• Osobni podaci se obrađuju pojedinačno ili zajednički, na automatiziran ili neautomatiziran način, kroz:
prikupljanje, bilježenje, organiziranje, strukturiranje, pohranjivanje, izmjenu i prilagodbu, pronalaženje,
dobivanje uvida, otkrivanje prijenosom, dijeljenjem ili kombiniranjem te kroz brisanje ili uništavanje.
• Osobni podaci se nalaze u bazama podataka u državnoj upravi (policija, vojska, porezna…), javnim
ustanovama (škole, fakulteti, ordinacije medicine, udruge…), poslovnim subjektima (poduzeća,
prodavaonice, teleoperatori…). Osobne podatke ima svatko i u vlastitim bazama podataka, smještenih
na vlastitom računalu, pametnom telefonu ili u javnom oblaku.
Slučaj: Zloupotreba osobnih podataka?
• Osobe, „putujući“ kroz život, neprestano ostavljaju podatke o svojem kretanju, aktivnostima, susretima,
navikama… To je digitalni trag osobe – njega je danas teško izbjeći.
• Mogu li osobni podaci, dostupni drugim institucijama, koristiti ili štetiti osobi? Odgovor nije
jednoznačan: Zdravstveni podaci koji omogućuju probir osoba „kandidata“ za kardiovaskularne bolesti
mogu biti korisni, jer probrane osobe mogu biti upozorene na opasnost od bolesti i pozvane na
preventivni pregled. Isti podaci su nepovoljni ako osiguravajuće društvo temeljem njih uvjetuje uvećanu
premiju osiguranja.
• Mogu li institucije osobnim podacima raspolagati prema vlastitoj odluci ili postoji regulativa o tome? U
svijetu ne postoji jedinstven stav o „privatnosti“ ili “javnosti“ osobnih podataka.
• Europa zagovara „privatnost“ podataka. U EU je od 25.5.2018. u obveznoj primjeni Opća uredbu o zaštiti
podataka (engl. GDPR). Ona se odnosi na automatiziranu ili neautomatiziranu obradu osobnih podataka
građana EU, s izuzetcima nacionalne sigurnosti, zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, svrhe
sprječavanja, istrage, otkrivanja i progona kaznenih djela, aktivnosti fizičke osobe za vlastite potrebe.
• Načela Uredbe su: (a) zakonita, poštena i transparentna obrada, (b) ograničavanje svrhe, (c) smanjenje
količine podataka, (d) točnost, (e) ograničenje pohrane, (f) cjelovitost i povjerljivost.
• Osoba čiji se podaci obrađuju ima niz prava: pravo na informiranje o obradi njenih podataka, pravo na
pristup informacijama (dobivanje potvrde od voditelja obrade s objašnjenjem o svrsi obrade, izvoru
prikupljanja, razdoblju pohrane...), pravo na ispravak podataka, pravo na brisanje podataka ako podaci
više nisu nužni. Privola osobe čiji se podaci uzimaju, postaje pravni temelj za obradu podataka.
 Značajke kvalitetne informacije
• Kvalitetna informacija jest
• Točna (korektno opisuje stanje stvari)
• Potpuna (potpuno opisuje stanje stvari)
• Primjerena relevantna (odgovara problemu i osobi)
• Pravovremena (dobivena na vrijeme)

• PRIMJER: U gradu Zagrebu dogodio se razoran potres, jačine 5.5 stupnjeva po

Richteru u nedjelju, 22. ožujka, 2020. godine.
Jeli ovo kvalitetna informacija?

8
Informacijski sustav
• U poslovanju je neophodno poznavati velik broj povezanih informacija
• Zato će svaka organizacija (poduzeće, ustanova) organizirati manje ili
više uspješno svoj informacijski sustav
• Informacijski sustav će u svojim „bazama podataka“ pohraniti velik
broj potrebnih podataka, čija će obrada i interpretacija nuditi
poslovanju potrebne informacije
• Informacijski sustav je složen sustav i nije ga lako i jednostavno
„izgraditi“ (njegovom opisu posvećeno je posebno poglavlje)
 Znanje
• Znanje je kombinacija podataka i informacija o nekom predmetu,
problemu ili području, koja je protumačena ekspertnim mišljenjem,
vještinom i iskustvom
• Svako područje organizira svoje znanje utvrđivanjem prikladnih
koncepata (elemenata znanja), njihovih odnosa i ograničenja
• Različiti su načini prikaza znanja – primjerice u obliku pravila (u matematici
aksioma, teorema, lema ...)

10
Podaci u poslovanju
• Većina poslovnih aktivnosti popraćena je podacima, zabilježenim u
dokumentima: računu kupljene robe, indeksu s upisanom ocjenom
položenog ispita, receptu za izdavanje lijeka …
• U poslovanju je potrebno pratiti niz činjenica o stanju poslovanja
• Bilježenje podataka o poslovanju omogućuje praćenje i analiziranje prošlih
poslovnih aktivnosti i kvalitetno planiranje budućih poslovnih aktivnosti
• Zakonodavac ili praksa „propisuje“ način prikupljanja i vođenja poslovnih
podataka
• U poslovanju: „što podacima nije zabilježeno, nije se ni dogodilo“
• Podaci i informacije se smatraju nematerijalnim sredstvom koje služi za
upravljanje ostalim sredstvima poslovanja (materijalom, energijom,
ljudima, kapitalom)
Podaci u poslovanju
• Poslovanje bez podataka danas nije moguće – zamislimo poslovanje banke
koja ne bi imala ažurne podatke o svojim klijentima
• Poslovanje s „malim” podacima
• Pri obavljanju izvršnih, upravljačkih ili suradničkih aktivnosti potrebno je bilježiti niz
podataka o njima
• Za neke aktivnosti (primjerice računovodstvene) propisana je obveza vođenja
podataka
• Poslovanje s „velikim” podacima
• Sve veći broj uređaja „proizvodi“ podatke u digitalnom obliku, njihova količina
neprestano raste
• U umreženom okruženju „stvari” razmjenjuju podatke (Internet stvari)
• Podaci se nazivaju „velikim” zbog količine, raznovrsnosti i brzine pristizanja - za
obradu je potrebno koristiti i nestandardne, napredne i kompleksne metode obrade
 Digitalni prikaz podataka - kodiranje
• Informacije doživljavamo kao:
• Znakovne (tekstne) informacije
• Zvukovne informacije
• Slikovne informacije
• Miješane (multimedijske) informacije
• Informacija se u računalu zapisuje kao binarno kodirani podatak

kodiranje 0110010101010
0110010101010
1100101001011
1100101001011
tekst,
tekst, dekodiranje
tekst,
0011010011
0011010011
tekst,
13 tekst
tekst
 Znakovni podaci
• Znakovnim podacima prikazani su podaci mnogih obilježja objekata,
kao što su ime (prikazano tekstom), iznos računa (prikazan brojem),
datum rođenja (prikazan u datumskom obliku)
ime Iznos računa datum
Ivan 546,90 kn 2003-10-12
• Formati (kodovi) zapisa tekstnih podataka su ASCII, EBCDIC, Unicode
• Primjer ASCII koda:
d  01100100
1  00110001
• Smislena cjelina od više bitova (najčešće 8) zove se bajt (engl. byte)

14
 Slikovni podaci
• nepokretne slike (fotografije ili statički grafički prikaz) ili pokretne
slike (videosekvence)
• Slika se doživljava vizualno
• Bogatija je od teksta (1 slika > 1000 riječi)
• Oko vidi prostorni odnos objekata: lijevo-desno, sprijeda-straga, gore-dolje,
bliže-dalje, veće-manje ...
• Serija nepokretnih slika (okvira) od najmanje 30 slika u sekundi čini
pokretne slike
• iluzija pokreta: pomicanje objekata ili vidnog polja (kamere)

15
 Slikovni podaci
• Rasterni format
• slike nastale fotografskim postupcima
• bilježi podatke boje i svjetline za svaku točkicu (slikovni element, engl. pixel).
• Formati: BMP, TIFF, GIF, PCX, JPG, PNG …
• Vektorski format
• slike bilježi grafičke elemente (linije, likove, boje dijelova prostora …)
• Formati: CDR, WMF, SVG …

16
 Slikovni podaci
• Slikovni su podaci obimni:
• jedna slika sadrži količinu podataka (u bitovima) kao čitava knjiga samog
teksta
• prosječni video ima 20MB podataka u sekundi (144GB za dvosatni videofilm)
• MPEG (engl. Motion Picture Expert Group) format komprimira podatke do 200:1,
• format za videokonferiranje H.261 (px64) komprimira podatke i do 2000:1

17
 Zvukovni podaci
• opisuju zvuk: glazbu, ljudski glas ...
• Formati zapisa: WAV, MID, AIFF, IBK, RMI, VOC, MP3
• Neki formati komprimiraju podatke
• Neki formati zajednički kodiraju zvukovni (audio) zapis s odgovarajućim
videozapisom – to je primjer multimedijskih podataka

18
 Kompresija podataka
• tehnika smanjivanja količine podataka radi smanjenja memorijskog
prostora i skraćenja vremena prenošenja podataka
• Tehnikama kompresije bez gubitka sadržaja sadržaj ostaje posve
sačuvan
• kompresija baza podataka s poslovnim podacima
• Tehnikama kompresije s gubitkom sadržaja sadržaj se djelomično gubi
• kompresija slika koje postaju “mutnije”, ali dovoljno kvalitetne za reprodukciju
u manje zahtjevnim uvjetima
• Osobna računala – “zipanje” datoteka

19
 Zapis podataka u računalu - kriptiranje
• transformiranje izvornog otvorenog teksta u kriptirani (šifrirani) tekst
ili kriptogram
kriptiranje
Otvoreni
Otvoreni Kriptirani
Kriptirani
dekriptiranje tekst
tekst
tekst tekst

• Kriptirani sadržaj je nerazumljivim svima osim ovlaštenim korisnicima

koji ga postupkom dekriptiranja mogu vratiti u izvorni oblik
• Moderne kriptografske metode temelje se na ključu koji se koristi pri
kriptiranju i dekriptiranju
• Tekst se kriptira u bazama podataka ili u prijenosu
20
Zapis podataka u računalu - kriptiranje
• Simetrično kriptiranje (metode DES i AES), temelji se na jednom
ključu koji se koristi za kriptiranje i dekriptiranje
• Asimetrično kriptiranje (metoda RSA) koristi dva ključa: javni i privatni
- prvim se poruka kriptira te drugim dekriptira, ili obratno
• Obrada simetričnog kriptiranja je jednostavnija i brža, ali ima problem
sigurnog prijenosa ključa od pošiljatelja prema primatelju
• Asimetrično kriptiranje taj problem nema, jer pošiljatelj i primatelj
imaju svoj ključ, ali je obrada znatno zahtjevnija
Strukturirani podaci
• Strukturirani podaci su podaci kojima se na ujednačen (strukturiran)
način bilježe obilježja objekata
• Objekti istog tipa opisuju se istim skupom obilježja, kao što je prikazano
u tablici: za studente se bilježe obilježja MatičniBroj, Ime, Prezime i
DatumRođenja
MatičniBroj Ime Prezime DatumRođenja
1148R20 Ivan Ivić 2002-05-13
2165S20 Ana Ferić 2002-08-17

• Brojni podaci u poslovanju su strukturirani: podaci proizvoda, računa,

narudžbi i sl.
Strukturirani podaci
• U računalu se tablica može pohraniti kao samostalna (strukturirana)
datoteka, ili u (relacijskoj) bazi podataka kao tablica ili relacija
• Podaci jednog retka tablice koji sadrže podatke jednog objekta,
pohranjuju se u obliku zapisa
• Struktura podataka određuje se unaprijed i naziva se shemom, u
primjeru tablice sadrži naziv tablice i popis stupaca
Polustrukturirani podaci
• Polustruktirirani ili slabostrukturirani
podaci nemaju čvrstu strukturu:
pojave istovrsnih objekata ne moraju
imati ista obilježja, svim podacima
ne moraju biti pripisana obilježja
• Dokumenti (članci, knjige …) primjer
su polustrukturiranih podataka
• Polustrukturirani podaci objekta se
pohranjuju kao dokument u bazi
dokumenata, ili kao samostalna
datoteka (primjerice u Wordu)
Varga, M. Upravljanje podacima, 2. izd.,
Element, Zagreb, 2014.
<?XML version=“1.0“ encoding=“UTF-8“?>
<knjiga>
<autor>Varga, M. </autor>
<naslov>Upravljanje podacima</naslov>
<izdanje>2</izdanje>
<izdavač>Element</izdavač>
<mjestoizdanja>Zagreb</mjestoizdanja>
<godinaizdanja>2014. </godinaizdanja>
</knjiga>
{
"autor" : "Varga, M.",
"naslov" : "Upravljanje podacima",
"izdanje" : "2",
"izdavač" : "Element",
"mjestoizdanja" : "Zagreb",
"godinaizdanja" : "2014. "
}
Nestrukturirani podaci
• Nestrukturiranim podacima nisu pridružena obilježja
• Primjeri su zvučne sekvence, nepokretne slike (fotografije), pokretne
slike ili videosekvence pa i sam tekst

• Nestrukturirani podaci objekta pohranjuju se u jednoj datoteci, rjeđe

kao zapis datoteke ili baze podataka
• U organizacijama postoji velika količina slabo strukturiranih i
nestrukturiranih podataka – ona je količinski veća od strukturiranih
Hijerarhija organizacijskih oblika pohrane
podataka
Oblik Svrha pohranjivanja
Baza Podaci raznovrsnih objekata (skupa
podataka studenata, nastavnika, predmeta) ili
istovrsnih objekata (skupa članaka)
Podaci u bazi podataka mogu biti
strukturirani ili nestrukturirani
Specifično nazivlje
Baza dokumenata, ako sadržava dokumente.
Skladište podataka, ako sadržava podatke
namijenjene analitičkoj obradi.
Baza znanja, ako zapisuje znanje u obliku pravila.

Datoteka Podaci istovrsnih objekata koji se prikazuju

strukturiranim podacima (skupa studenata)
Podaci jednog objekta koji se prikazuje
nestrukturi­ranim podacima (slike)

Zapis Podaci jednog objekta Slog - sinonim za zapis

Polje Podaci jednog obilježja jednog objekta
Znak Podaci jednog znaka (slova, brojke ili kojeg Bajt - skup bitova koji uobičajeno pohranjuje jedan
drugog znaka) znak
Bit Podaci jednog bita podataka
 Podaci u operacijskom sustavu
• Operacijski sustav upravlja memorijskim prostorom računala
• Windows podatke organizira kroz datoteke i mape
• U datoteci se pohranjuje bilo koja vrsta podataka
• Format (način kodiranja) podataka u datoteci određen je ekstenzijom imena
datoteke:
doc, docx, txt – tekstni podaci
mp3, wav – zvukovni podaci
• U mapu se pohranjuje proizvoljan broj datoteka ili mapa
• put do datoteke e:\Knjiga\Informatika\Podaci.docx

27
Datoteka
• Pohranjuje skup zapisa (slogova)
• Ako se pohranjuju strukturirani podaci (u poslovnim primjenama),
datoteka se može usporediti s tablicom
MatičniBroj Ime Prezime DatumRođenja
118 Ana Kušan 13.04.1984.
131 Ivan Ivić 12.12.1978.
156 Zlatko Zlatić 01.10.2001.
625 Martin Aničić 27.10.1999.

• Ako se radi o nestrukturiranim podacima (slikama …), datoteka često

pohranjuje podatke samo jednog objekta (jedne slike …)
Baza podataka
• pohranjuje skup raznovrsnih zapisa (studenata, nastavnika, predmeta
…) informacijskog sustava ili aplikacije
• Specifična baza podataka, namijenjena analitičkoj obradi podataka
naziva se skladištem podataka
• Ako baza podataka pohranjuje podatke dokumenata, može se nazvati
bazom dokumenata
• U specifičnim primjenama (ekspertni sustavi) baza podataka na
specifičan način pohranjuje znanje pa se govori o bazi znanja
 Relacijska baza podataka
• Temeljni objekti poslovanja, kao što kupci, dobavljači, računi i sl.,
opisuju se strukturiranim podacima
• Oni se najbolje pohranjuju u relacijskoj bazi podataka
• Relacijska se baza podataka sastoji od skupa tablica (relacija)
popunjenih podacima
• Jedan redak (zapis) pohranjuje vrijednosti obilježja jednog objekta (npr.
studenta X)
• Jedan stupac pohranjuje podatke jednog obilježja za različite objekte
• ćelija (redak × stupac) pohranjuje podatke jednog obilježja jednog objekta
(npr. ime studenta X)

30
Primjer: podaci narudžbenice
Naziv naručitelja Nova d.o.o. Naziv dobavljača Futura d.d.
Ilica 488 Zvonimirova 118
Zagreb Zagreb
Ž. rn. naručitelja Datum
30118-601-10852 5.10.1995
Na temelju broj
narudžbe br. 1 Narudžbenica 1
Naručeno isporučite na naslov
Nova d.o.o., Petrova 13, Zagreb

Način plaćanja Rok isporuke Način otpreme

virmanom 3 dana poštom
Rbr Naziv robe - materijala - usluge Jed.mjere Količina Cijena Iznos

1 bilježnica art. 118 kom 25 8.00 200.00

2 bankpost papir A4 paket 2 112.00 224.00
Ukupno 424.00

Potpis ovlaštene osobe - naručitelja

T.Horvat
Primjer relacijske baze i relacijske sheme
primarni ključ strani ključ
Narudžbe
Broj Datum Šifra Naslov Rok
Narudžbe Narudžbe Dobavljača Isporuke Isporuke
1 08.01.2009. D1 Petrova 13 3 dana natrag
2 09.01.2009. D2 Ilica 12 4 dana
3 09.01.2009. D1 Ilica 12 3 dana

StavkeNarudžbe Dobavljači
BrojNarudžbe ŠifraProizvoda Količina ŠifraDobavljača NazivDobavljača AdresaDobavljača
1 118 25 D1 Futura d.d. Zagreb, Ilica 118
1 131 2 D2 Papir d.o.o. Rijeka, Školjić 16
2 625 18
2 118 30 Proizvodi
2 156 16 ŠifraProizvoda NazivProizvoda Cijena
3 131 10 118 bilježnica 118 8,00
131 bankpost A4 112,00
156 olovka set 12 32,50
625 vrećica mala 22,35

Narudžbe (BrojNarudžbe, DatumNarudžbe, ŠifraDobavljača, NaslovIsporuke, RokIsporuke)

Stavkenarudžbe (BrojNarudžbe, ŠifraProizvoda, Količina)
Dobavljači (ŠifraDobavljača, NazivDobavljača, AdresaDobavljača)
Proizvodi (ŠifraProizvoda, NazivProizvoda, Cijena)
Primarni i strani ključ, referencijski integritet
• Obilježje ili skup obilježja, čijim se podacima jednoznačno identificira
svaki redak tablice naziva se primarnim ključem
• Svaka tablica mora imati primarni ključ - u tablici Dobavljači primarni
je ključ ŠifraDobavljača
• Strani ključ omogućuje povezivanje podataka dviju tablica
• ŠifraDobavljača u tablici Narudžbe je strani ključ koji se vezuje
(referencira) na primarni ključ ŠifraDobavljača u tablici Dobavljači -
omogućuje povezivanje redaka tablice Narudžbe s recima tablice
Dobavljači koji se odnose na istog dobavljača
• Povezanost stranog i primarnog ključa naziva se referencijskim
integritetom - on osigurava da u bazu podataka nije moguće upisati
narudžbu upućenu nepostojećem dobavljaču
SQL – jezik za rad s relacijskom bazom
• Najpoznatiji i najviše korišten jezik za rad s relacijskom bazom
podataka
• Sadrži
• naredbe za definiranje baze podataka (npr. za definiranje tablica odnosno
relacija, atributa i ključeva)
• naredbe za manipulaciju podacima (npr. naredbe za upis novih redaka, čitanje,
brisanje ili promjenu postojećih redaka u tablicama)
• upravljačke naredbe (npr. za davanje prava korištenja podataka pojedinim
korisnicima)
• U nastavku će biti prikazana naredba select za postavljanje upita
odnosno za selekciju (čitanje) podataka iz baze podataka
 Naredba SELECT
• select A1, A2, ..., An
from R1, R2, ..., Rn
where uvjet;

R predstavlja tablicu ili relaciju, a

A obilježje ili atribut

35
Primjeri naredbe SELECT
• ispis čitavog sadržaja jedne relacije: ispisati sadržaj relacije Proizvodi

select * from Proizvodi;

ŠifraProizvoda NazivProizvoda Cijena

baza podataka
118 bilježnica art. 118 8.00
131 bankpost papir A4 112.00
156 olovka set 12 32.50
625 vrećica PE mala 22.35
 Primjeri naredbe SELECT
• selekcija pojedinih n-torki jedne relacije: ispisati podatke proizvoda
čija je cijena veća od 30.00

select * from Proizvodi

where Cijena > 30.00;

ŠifraProizvoda NazivProizvoda Cijena baza podataka

131 bankpost papir A4 112.00
156 olovka set 12 32.50

37
 Primjeri naredbe SELECT
• selekcija pojedinih atributa jedne relacije: ispisati nazive i adrese svih
dobavljača

select NazivDobavljača, AdresaDobavljača

from Dobavljači;

NazivDobavljača AdresaDobavljača baza podataka

Futura d.d. Zagreb, Ilica 118
Papir d.o.o. Rijeka, Školjić 16

38
Primjeri naredbe SELECT
• selekcija podataka iz dviju relacija: ispisati broj narudžbe, šifru proizvoda,
naziv proizvoda, količinu proizvoda

select BrojNarudžbe, Proizvodi.Šifraproizvoda, NazivProizvoda, Količina

from Proizvodi, StavkeNarudžbe
where Proizvodi.Šifraproizvoda =StavkeNarudžbe.ŠifraProizvoda;
BrojNarudžbe Šifraproizvoda NazivProizvoda Količina
baza podataka
1 118 bilježnica art. 118 25
1 131 bankpost papir A4 2
2 625 vrećica PE mala 18
2 118 bilježnica art. 118 30
2 156 olovka set 12 16
3 131 bankpost papir A4 10
 Primjeri naredbe SELECT
• uređeni (sortirani) ispis: Ispisati naziv i cijenu svih proizvoda
(najprije najskuplje proizvod, a zatim jeftiniji)

select NazivProizvoda, Cijena

from Proizvodi
order by Cijena desc;

NazivProizvoda Cijena
baza podataka
bankpost papir A4 112.00
olovka set 12 32.50
vrećica PE mala 22.35
bilježnica art. 118 8.00
40
Primjeri naredbe SELECT - funkcije
• Korištenje funkcija: ispisati broj narudžbe, datum narudžbe, naziv dobavljača
kojem je upućena i ukupan iznos vrijednosti narudžbe

select Narudžbe.BrojNarudžbe, DatumNarudžbe,

NazivDobavljača, sum (Količina * Cijena) baza podataka
from Narudžbe, Dobavljači, Proizvodi, StavkeNarudžbe
where Narudžbe.BrojNarudžbe = StavkeNarudžbe.BrojNarudžbe
and Narudžbe.ŠifraDobavljača=Dobavljači.ŠifraDobavljača
and StavkeNarudžbe.ŠifraProizvoda=Proizvodi.ŠifraProizvoda
group by StavkeNarudžbe.BrojNarudžbe;
BrojNarudžbe DatumNarudžbe NazivDobavljača sum(Količina*Cijena)
1 8.1.1996. Futura d.d. 424.00
2 9.1.1996. Papir d.o.o. 1162.30
3 9.1.1996. Futura d.d. 1120.00
 Oblikovanje relacijske baze podataka
• Zahtjevan zadatak koji uključuje
• analizu korisničkih potreba za obradom podataka i oblikovanje konceptualnog
modela podataka
• oblikovanje logičke strukture podataka u bazi podataka odnosno logičkog
modela podataka
• oblikovanje fizičke strukture podataka na mediju odnosno fizičkog modela
podataka

42
Konceptualni model
• Osnovni element konceptualnog modela podataka je objekt, za koji
treba zabilježiti podatke i pohraniti ih u bazu podataka.
Primjeri objekata: osobe, kupci, poduzeća, odjeli, proizvodi, računi,
narudžbe, projekti, studenti, kolegiji …
• Slični objekti se klasificiraju u zaseban tip entiteta (npr. Osobe), a
pojedinačno (npr. Ivan, Ana, Josip) jesu njegove pojave
• Pojave istog tipa entiteta imaju jednake atribute ili obilježja (npr. ime,
prezime, matični broj ...), ali se međusobno razlikuju po vrijednostima
atributa
• Konceptualni model ima grafički prikaz koji prikazuje tipove entiteta i
njihove odnose (veze)
 Tipovi odnosa među tipovima entiteta
B rod K apetan

1:1 A 1
2
jedan prema B C im a
K apetan
B rod
jedan D 3 vodi
4

O djel R adnik

1
I
1:M 2 zapošljava
O djel R adnik
jedan prema II 3
radi u
više 4

P rojekt R adnik

1
M:M A 2
okuplja
više prema B
P rojekt
radi na
R adnik
3 4
44 više
 Logički model
• Logički model iskazan relacijskom shemom baze podataka dobiva se
od konceptualnog modela prema pravilima:
• Entitet  relacija
• pojave entiteta istog tipa nalaze se u istoj relaciji
• Atribut
• Atributi entiteta postaju atributi relacije
• Veza
• 1:M unosi strani ključ u relaciju koja je nastala od entiteta na strani M
• 1:1 se rješava kao i veza 1:M
• M:M tvori novu relaciju u koju ulaze primarni ključevi entiteta koji sudjeluju u
vezi - oni postaju stranim ključevima
45
Primjer oblikovanja podataka narudžbe
Naziv naručitelja Nova d.o.o. Naziv dobavljača Futura d.d.
Ilica 488 Zvonimirova 118
Zagreb Zagreb
Ž. rn. naručitelja Datum
30118-601-10852 5.10.1995
Na temelju broj
narudžbe br. 1 Narudžbenica 1
Naručeno isporučite na naslov
Nova d.o.o., Petrova 13, Zagreb

Način plaćanja Rok isporuke Način otpreme

virmanom 3 dana poštom
Rbr Naziv robe - materijala - usluge Jed.mjere Količina Cijena Iznos

1 bilježnica art. 118 kom 25 8.00 200.00

2 bankpost papir A4 paket 2 112.00 224.00
Ukupno 424.00

Potpis ovlaštene osobe - naručitelja

T.Horvat
Konceptualni model podataka narudžbe

B roj N arudžbe Š ifraD obavljača

D atum N arudžbe N arudžba D obavljač N azivD obavljača
Tem elj A dresaD obavljača
N aslovIsporuke
N ačinP laćanja
R okIsporuke
N ačinO tprem e
S tavka Š ifraR obe
ŽiroR ačun R oba
N arudžbe N azivR obe
JedM jere
C ijena
B rojN arudžbe
Š ifraR obe
K oličina
Sustav za upravljanje bazom podataka -
Microsoft Access
Korištenje podataka pri obavljanju izvršnih
procesa
• Izvršnim poslovnim procesima stvara se nova vrijednost (primjer procesa
prodaje ili proizvodnje)
• Nakon izvršenja poslovnog procesa u bazi podataka ostaju zabilježena nova
stanja poslovanja (primjer stanja salda na poslovnom računu)
• Iz baze podataka vidljivo je tekuće stanje poslovanja, a po potrebi i
prethodna stanja
• Promjena podataka iz starog u novo stanje obavlja se transakcijom u bazi
podataka informacijskog sustava te se govori o transakcijskoj obradi
podataka – zato naziv sustav za obradu transakcija
• Primjer: transakcijom koja unosi nove narudžbe u bazu podataka unosi se
u tablicu Narudžbe redak s podacima narudžbe, a u tablicu StavkeNaružbe
unose se stavke koje pripadaju toj narudžbi
Korištenje podataka pri obavljanju
upravljačkih procesa
• Poslovno odlučivanje čini bit poslovnog upravljanja jer se upravljanje ostvaruje kroz
odlučivanje, izvršenjem upravljačkih poslovnih procesa
• Sustav za potporu upravljanju je dio informacijskog sustava usmjeren upravljanju
• Za poslovno odlučivanje koriste se unutarnji podaci (podaci nastali transakcijskom
obradom izvršnih poslovnih procesa) i vanjski podaci (dobiveni izvan organizacije)
• Primjeri obrada podataka
• Primjenom analitičke obrade podataka izrađuje se izvještaj o prodaji proizvodima po tržištima i
mjesecima te tako ukazuje na uspješnost poslovanja u prethodnom period
• Primjenom optimizacijskih metoda pronalazi se optimalna vrijednost funkcije cilja (metodom
linearnog programiranja pronalazi se rješenje koje pronalazi parametre proizvodnje kojima se
postiže najveća kontribucija, primjerice najveća razlika između prihoda od prodaje i izravnih
troškova proizvodnje)
• Metodama otkrivanja znanja, dubinske analize ili rudarenja podataka pronalazi se pravilo
optimalnog segmentiranja kupaca radi marketinškog oglašavanja ili se pronalazi model
predviđanja rizičnih događaja (primjerice prijevarne transakcije u bankarstvu)
Skladište podataka
• Specifična baza podataka namijenjena analizi podataka
• U njoj se podaci promatraju kroz “dimenzije”

VW 18 03/2019

Osijek
proizvod

e
m
i je

Regija Slavonija Podravina agregiranje

vr

Područje Osječko Vukovarsko Koprivničko …

tržište
Grad Osijek Valpovo D. Miholjac Vukovar Borovo Koprivnica Đurđevac … detaljiziranje
Dimenzijska struktura podataka
• „Zanima me prodaja
proizvoda po tržištima i mjesecima”
• dimenzije: tržište, proizvod, vrijeme
• vrijednost (mjera): prodaja
• Dimenzija - kroz nju se prati poslovanje
• kategorijalni podaci
• pozicije ili članovi dimenzije vrijeme su 03/2019, 04/2019
• Vrijednost je kvantitativni pokazatelj pojave
• sumarni (zbrojivi) podaci
• vrijednost je ProdanoJedinica, VrijednostProdaje
Analitička obrada podataka u skladištu
podataka
• rotacija (pivotiranje) – promjena orijentacije dimenzija
rotacijom se zamjenjuje redoslijed: tržišteproizvod postaje proizvodtržište
• selekcija – izbor pozicija jedne dimenzije
• detaljiziranje – promatranje pozicija jedne dimenzije na nižim razinama
agregiranje - promatranje pozicija jedne dimenzije na višim razinama

• Napomena: u knjizi, poglavlje 3.7.2. detaljnije izučit analitičku obradu (za

ispit)
Upotrebljivost dimenzijskog promatranja
• Tablica nastala transakcijskom obradom

• Primjer izvještaja (dimenzijski pogled)

Primjer skladišta podataka i analitičke
obrade podataka
Primjer skladišta podataka i analitičke
obrade podataka
Primjer skladišta podataka i analitičke
obrade podataka
Korištenje podataka pri komunikaciji i
suradnji
• Poslovni sudionici (zaposlenici, klijenti, partneri…) surađuju i
komuniciraju razmjenjujući velik broj podatkovnih oblika u formi
dokumenata (izvještaja, analiza, planova, dopisa, članaka, poruka,
fotografija, videozapisa…)
• Dokumenti su pretežno nestrukturirani ili slabo strukturirani (njihova
količina premašuje strukturirane podatke)
• Dokumenti se smještaju u baze dokumenata
• Sustav za upravljanje informacijskim sadržajem omogućuje pripremu,
pohranjivanje i pretraživanje digitalno pohranjenih dokumenata
 Baza dokumenata
• Sadrži tekstne ili multimedijske podatke koje doživljavamo kao
dokumente (novinski, stručni, znanstveni članci, dokumenti, audio i
video zapisi)
• Dokumente treba pripremiti, pohraniti i pretraživati, što obavljaju
sustavi za upravljanje informacijskim sadržajem (content
management system) ili sustavi za upravljanje dokumentima
(document management system)

59
Javne baze dokumenata
• U svijetu postoji velik broj javnih baza dokumenata specijaliziranog
znanstvenog ili stručnog sadržaja:
• EconLit (ekonomija), Emerald (menadžment, marketing, ljudski potencijali)
• ScienceDirect (sva znanstvena područja)
• Directory of Open Access Journals
• Research in Exconomic Papers
• Current Contents
• Google Scholar (znanstvena literatura iz različitih izvora)
• Hrvatska znanstvena bibilografija (https://bib.irb.hr/)
Pretraživanje baze dokumenata, primjer
• Pretraživanje preko “on-line” sustava koji nudi pristup bazama
dokumenata
• Baza dokumenata EconLit s tekstovima iz ekonomije
• Pronalaženje članaka Petera Druckera, autora iz područja
menadžmenta
Logičko pretraživanje baze dokumenata
• Riječi se kombiniraju log. operacijama
AND, OR, NOT (I, ILI, NE)
• Drucker – pronalaženje članaka s rječju Drucker
• Drucker AND management– pronalaženje članaka u kojima se istodobno
pojavljuju riječi Drucker i management
• Drucker OR management– pronalaženje članaka u kojima se spominju ili
samo Drucker ili samo management ili istovremeno obje
• “information system” – pronalaženje članaka u kojima su riječi information i
system susjedne – fraza “information system”
• hotel*– pronalaženje svih članaka koji počinju s riječi hotel kao što su hotel,
hotela, hotelski …
 Pretraživanje
rangiranjem dokumenata
• Daje se popis riječi po kojima se pretražuje
• Pretraživanje:
• izračunava se udaljenost između upita i svakog dokumenta
• ispisuju se dokumenti čija je udaljenost od upita manja od zadanog praga P
(koristi se vektorska matematika za izračunavanje “udaljenosti” vektora –
kosinusna udaljenost)
• dokumenti se rangiraju po relevantnosti (najprije se ispisuju relevantni
dokumenti, bliži upitu)

64
Pretraživanje dokumenata (stranica) na
Internetu
• Putem internetske usluge WWW dostupan je veliki broj dokumenata (stranica)
• Način pretraživanja internetskih dokumenata je jednak pretraživanju dokumenata
u bazama dokumenata - obavlja se internetskim tražilicama
• Pretraživanje tražilicom Google.com s ključnim riječima Drucker AND management
rezultira velikim brojem dokumenata - zbog toga internetske tražilice rangiraju
dokumente
• Google.com koristi specifičan PageRank (PR) algoritam koji se temelji na analizi
broja i kvalitete veza (linkova) među dokumentima (detalji algoritma poslovna su
tajna, Google ga povremeno mijenja)
• Obuhvat i preciznost pretraživanja iz specijaliziranih baza dokumenata u sustavima
za upravljanje informacijskim sadržajem bolji su nego kod pretraživanja WWW-a
• Sustavi za upravljanje informacijskim sadržajem pretražuju dokumente koji su
stručno obrađeni i klasificirani, što ne vrijedi za Internet (WWW)