PRAVO NA ČAST I

UGLED

STUDENTICA: MARTINA KIRIDŽIJA

 POJAM PRAVA NA ČAST I UGLED

PRAVO NA ČAST I UGLED JE JEDNO OD OSOBNIH, NEIMOVINSKIH

PRAVA
ČAST I UGLED SU NEMATERIJALNE VRIJEDNOSTI SVOJSTVENE
SVAKOJ FIZIČKOJ I PRAVNOJ OSOBI
TO SU OSOBNA DOBRA USKO POVEZANA S OSOBNOŠĆU, ALI SE
MOGU OSTVARITI I POST MORTEM
PRAVO NA ČAST I UGLED OBUHVAĆA POTPUNU PRIVATNU VLAST
GLEDE VLASTITOG DOSTOJANSTVA, ČASTI I UGLEDA,
UKLJUČUJUĆI I OVLAST DA SE SVAKOGA ISKLJUČI OD
PROTUPRAVNIH ZAHVATA U TA SVOJA DOBRA
 SUBJEKTI

FIZIČKE OSOBE PRAVNE OSOBE

(SVE IMAJU JEDNAKO LJUDSKO DOSTOJANSTVO, (NEMAJU LJUDSKO DOSTOJANSTVO)

ČAST I UGLED SE MOGU RAZLIKOVATI)

- OSOBE S DUŠEVNIM SMETNJAMA

- SUDIONICI U KAZNENOM P.
- ČAST I UGLED UMRLE OSOBE
 OBJEKT PRAVA NA ČAST I UGLED

LJUDSKO
DOSTOJANSTVO UGLED
(BITI TRETIRAN KAO ČOVJEK, (SLIKA KOJA O NEKOJ OSOBI I NJEZINIM

A NE KAO STVAR ILI SREDSTVO) KVALITETAMA POSTOJI U DRUŠTVU)

ČAST
(OSOBNI OSJEĆAJ VRIJEDNOSTI)
 SADRŽAJ PRAVA NA ČAST I UGLED

1. UŽIVATI LJUDSKO DOSTOJANSTVO, ČAST I UGLED (U

GRANICAMA U KOJIMA TO NIJE PROTIVNO TUĐIM PRAVIMA I
ZAKONSKIM OGRANIČENJIMA)

2. OVLAST ISKLJUČITI TUĐE PROTUPRAVNE ZAHVATE

(NEMA PROTUPRAVNOSTI AKO POSTOJI PRISTANAK, U NUŽNOJ
OBRANI, U STANJU NUŽDE I U OBAVLJANJU SLUŽBENE DUŽNOSTI).
POVREDA PRAVA NA ČAST I UGLED MOŽE
BITI UČINJENA:

RIJEČJU DJELIMA
(IZREČENOM, NAPISANOM) (UVREDLJIVIM GESTAMA,
AKO JE UVREDLJIVOG UDARCIMA I SL.)
ILI KLEVETNIČKOG SADRŽAJA
ZAŠTITA PRAVA NA ČAST I UGLED SE MOŽE OSTVARITI PUTEM
SUDA ILI DRUGE NADLEŽNE VLASTI TE PUTEM SAMOPOMOĆI

ZAŠTITA PUTEM SUDA:

1. KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA
- ZA POVREDE KAO ŠTO SU NA PRIMJER UVREDA, KLEVETA,
IZNOŠENJE OSOBNIH I OBITELJSKIH PRILIKA, PREDBACIVANJE
KAZNENOG DJELA – POSTUPAK SE POKREĆE PRIVATNOM TUŽBOM
KAZNENOM SUDU
- AKO POVREDU UČINI SLUŽBENA OSOBA – POSTUPAK POKREĆE
NADLEŽNO DRŽAVNO TIJELO PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
2. GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA

a) KVAZINEGATORIJSKI ZAHTJEV
b) ZAHTJEV ZA POPRAVLJANJE MATERJALNE ŠTETE
c) ZAHTJEV ZA POPRAVLJANJE NEMATERIJALNE ŠTETE
d) ZAHTJEV ZA STJECANJE BEZ OSNOVE
 PRESUDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA NA
TEMELJU POVREDE PRAVA NA ČAST I UGLED

PREDMET:

EUROPAPRESS HOLDING D.O.O. PROTIV

HRVATSKE
POSTUPAK U OVOM PREDMETU POKRENUT JE NA TEMELJU
ZAHTJEVA (BR.25333/06) PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE, KOJI
JE NA TEMELJU ČLANKA 34. KONVENCIJE ZA ZAŠTITU
LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA („KONVENCIJA”) SUDU
PODNIJELA TVRTKA EUROPAPRESS HOLDING D.O.O.
(„PODNOSITELJICA”), DRUŠTVO S OGRANIČENOM
ODGOVORNOŠĆU OSNOVANO TEMELJEM ZAKONA REPUBLIKE
HRVATSKE DANA 22. SVIBNJA 2006. GODINE.
 ČINJENIČNO STANJE:
- TVRTKA PODNOSITELJICE OSNOVANA JE 1990. GODINE I NAJVEĆI JE IZDAVAČ
NOVINA I ČASOPISA U HRVATSKOJ, NJEGOV NAJISTAKNUTIJI TJEDNIK, ČASOPIS
GLOBUS, OBJAVIO JE 2. VELJAČE 1996. ČLANAK POD NASLOVOM „MINISTAR Š. UPERIO
PIŠTOLJ U NOVINARKU E.V.!“, U KOJEM JE IZVIJESTIO O INCIDENTU KOJI SE NAVODNO
DOGODIO U ZGRADI VLADE 26. SIJEČNJA 1996. TE UKLJUČIVAO GOSPODINA B.Š.,
TADAŠNJEG MINISTRA FINANCIJA I POTPREDSJEDNIKA VLADE, I NOVINARKU
DNEVNIH NOVINA NOVI LIST, E.V. ČLANAK NAVODI DA SU B.Š I E.V. RAZGOVARALI NA
STEPENICAMA ZGRADE VLADE I DA JE B.Š., NEZADOVOLJAN POSLJEDNJIM ČLANKOM
E.V., REKAO DA BI JE TREBALO UBITI. TAKOĐER SE NAVODI DA JE B.Š. NAKON TOGA
SLIJEDIO E.V. U NOVINARSKU SOBU, GDJE JE NAVODNO UZEO PIŠTOLJ OD PRIPADNIKA
OSIGURANJA I UPERIO GA U E.V., GOVOREĆI DA ĆE JE UBITI, NAKON ČEGA SE GLASNO
NASMIJAO VLASTITOJ ŠALI. ČLANAK JE OBJAVLJEN U ČASOPISU GLOBUS U KOLUMNI
„POLITIČKI TERMINATOR“.
 • 3. I 12. VELJAČE 1996. GODINE NOVI LIST JE OBJAVIO ISTU INFORMACIJU, A

• 14. VELJAČE 1996. OBJAVILE SU JE JOŠ JEDNE DNEVNE NOVINE, GLAS SLAVONIJE.

• DANA 10. SVIBNJA 1996. B.Š. PODNIO JE GRAĐANSKU TUŽBU ZBOG KLEVETE
PROTIV TVRTKE PODNOSITELJICE ZAHTJEVA OPĆINSKOM SUDU U
ZAGREBU, TRAŽEĆI 500.000 KUNA NAKNADE ZA NEMATERIJALNU
ŠTETU. TVRDIO JE DA SU OBJAVLJENE INFORMACIJE
NEISTINITE TE DA SU NAŠTETILE NJEGOVU UGLEDU JAVNE I
POLITIČKE OSOBE, S OBZIROM DA JE ČLANAK OBJAVLJEN U
VISOKOTIRAŽNOM TJEDNIKU U KOJEM JE B.Š. PRIKAZAN KAO
NEODGOVORNA I NERAZBORITA OSOBA SKLONA LOŠIM I
KRAJNJE NEUMJESNIM ŠALAMA. PREDMET JE NAKNADNO
SPOJEN S DVIJE DRUGE TUŽBE KOJE JE B.Š. ISTOGA DANA
PODNIO PROTIV NOVOGA LISTA I GLASA SLAVONIJE.
• TIJEKOM POSTUPKA SUD JE SASLUŠAO SVJEDOKE, I TO PRIPADNIKA
OSIGURANJA D.P., NOVINARKU E.V., NOVINARKU GLASA SLAVONIJE, H.P., I
NOVINARKU DRŽAVNE NOVINSKE AGENCIJE HINA-E, S.Š., KOJI SU SVI BILI
PRISUTNI U NOVINARSKOJ SOBI TIJEKOM NAVODNOG INCIDENTA. SUD JE
TAKOĐER SASLUŠAO TUŽITELJA, AUTORA ČLANKA, N.T., I GLAVNOG UREDNIKA
GLOBUSA, D.B.
• DANA 27. VELJAČE 1998. OPĆINSKI SUD U ZAGREBU DONIO JE PRESUDU,
DJELOMIČNO USVAJAJUĆI ZAHTJEV TUŽITELJA. ODREDIO JE TVRTKI
PODNOSITELJICI ZAHTJEVA DA ISPLATI B.Š. 100.000 HRVATSKIH KUNA (HRK)
KAO NAKNADU ZA NEMATERIJALNU ŠTETU, ZAJEDNO SA ZAKONSKOM
ZATEZNOM KAMATOM TEKUĆOM OD DATUMA DONOŠENJA PRESUDE DO
DATUMA PLAĆANJA, KAO I 14.640 HRK TROŠKOVA.
• U OBRAZLOŽENJU SUD JE NAVEO DA JE OBJAVLJENA INFORMACIJA BILA
NEISTINITA I DA TVRTKA PODNOSITELJICA ZAHTJEVA NIJE VALJANO
PROVJERILA NJEZINU TOČNOST.
 • TVRTKA PODNOSITELJICA ZAHTJEVA PRIGOVORILA JE DA SU ODLUKE
DOMAĆIH SUDOVA POVRIJEDILE NJENO PRAVO NA SLOBODU
IZRAŽAVANJA ZAJAMČENO ČLANKOM 10. KONVENCIJE, KOJI PREDVIĐA
KAKO SLIJEDI:

„1. SVATKO IMA PRAVO NA SLOBODU IZRAŽAVANJA. TO PRAVO OBUHVAĆA

SLOBODU
MIŠLJENJA, I SLOBODU PRIMANJA I ŠIRENJA INFORMACIJA I IDEJA BEZ
MIJEŠANJA JAVNE VLASTI I BEZ OBZIRA NA GRANICE.”

• VLADA JE OSPORILA TU TVRDNJU

 • POVODOM ŽALBE, DANA 1. PROSINCA 1998. ŽUPANIJSKI SUD U
ZAGREBU POTVRDIO JE PRVOSTUPANJSKU PRESUDU, ALI JE SMANJIO
VISINU IZNOSA NAKNADE ŠTETE KOJU JE POTREBNO PLATITI B.Š. NA
60.000 HRK I TROŠKOVE NA 8.784 HRK.

• KONAČNO, 23. STUDENOG 2005. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ODBIO JE NAKNADNU USTAVNU TUŽBU TVRTKE PODNOSITELJICE,
UTVRDIVŠI DA NIJE DOŠLO DO POVREDE NJENA USTAVNOG PRAVA NA
SLOBODU IZRAŽAVANJA.
 OCJENA SUDA
• SUD PRIMJEĆUJE DA JE U OVOM PREDMETU PODNOSITELJU, NOVINSKOM IZDAVAČKOM
PODUZEĆU, ODREĐENA NAKNADA ŠTETE ZA OBJAVLJIVANJE ČLANKA KOJIM JE
OKLEVETAN POLITIČAR. PREDMET SE STOGA KONKRETNO TIČE SLOBODE TISKA. SUD JE
VIŠE PUTA NAGLASIO KLJUČNU ULOGU TISKANIH MEDIJA U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU.
•S OBZIROM NA NAPRIJED NAVEDENO, SUD SMATRA KAKO SU OBRAZLOŽENJA KOJA
SU DOMAĆI SUDOVI DALI ZA SVOJE ODLUKE BILA „RELEVANTNA I DOSTATNA“ TE DA
NAKNADA ŠTETE KOJU JE TVRTKA PODNOSITELJICA ZAHTJEVA MORALA PLATITI NIJE
BILA NERAZMJERNA LEGITIMNOM CILJU KOJI SE HTIO POSTIĆI. STOGA JE MIJEŠANJE U
SLOBODU IZRAŽAVANJA PODNOSITELJA BILO „NUŽNO U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU“.
PREMA TOME, NIJE DOŠLO DO POVREDE PRAVA IZ ČLANKA 10. KONVENCIJE.

IZ TIH RAZLOGA, SUD JEDNOGLASNO

1. PROGLAŠAVA ZAHTJEV DOPUŠTENIM

2. PRESUĐUJE DA NIJE DOŠLO DO POVREDE PRAVA IZ ČLANKA 10. KONVENCIJE

HVALA NA POZORNOSTI!