Mendelovi

zakoni
PRIMJERI NASLJEĐIVANJA PO MENDELU
 Mendelova istraživanja
Gregor Mendel (Hynčice, 22. VII. 1822 – Brno, 6. I.
1884)uzgajao je ČISTU LINIJU (vrtni grašak): skup
genetički vrlo sličnih organizama koji nastaju
samooplodnjom jednog roditeljskog organizma te
potomci nose nasljeđe jednog roditelja. Tako je
mogao kontrolirati križanja i pratiti nasljeđivanje
samo određene osobine!
On nije poznavao GENE, ali je zaključio da u svakoj
biljci postoje 2 NASLJEDNA ČIMBENIKA (FAKTORA)
koja određuju neko svojstvo. Stvaranjem gameta
(mejozom) ti se faktori razdvajaju, a nakon oplodnje
ponovno se združuju u novi organizam. Danas znamo
da su Mendelovi nasljedni faktori: GENI!
Slika preuzeta s https://www.alamy.com/stock-
photo-gregor-mendel-1822-1884-austrian-friar-and-
scientist-who-founded-genetics-44160077.html
 Mendelov rad
Mendel je rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja objavio 1866.god. u
članku: “Eksperimenti na hibridizaciji biljaka” (postojalo je samo 115
primjeraka tog znanstvenog časopisa), umro je 1884. god. i tek 16 god.
nakon njegove smrti priznata je i shvaćena veličina njegovog znanstvenog
rada i otkrića.

Izvor: https://mendelmuseum.muni.cz/en
7 svojstava graška koje je
pratio Mendel
Mendelovi zakoni
Zakon jednoličnosti ili uniformnosti F1 generacije: križaju li se
homozigotni roditelji (čista linija) svi su potomci F1 generacije
međusobno jednaki
Zakon cijepanja (segregacije) svojstava F2 generacije po stalnim
brojčanim odnosima: međusobnim križanjem jedinki F1
generacije nastaju potomci s različitim svojstvima i to u omjeru
3:1 u korist dominantnog fenotipa , 1:2:1 u korist
intermedijarnog, 9:3:3:1 u korist dominantnog fenotipa za oba
svojstva
Zakon nezavisnosti nasljednih faktora: križaju li se jedinke s više
različitih svojstava pojedina svojstva nasljeđuju se nezavisno
(njihovi su aleli na zasebnim kromosomima).To znači da se
aleli u zigoti ne spajaju već samo mozaično kombiniraju
 Kvalitativne i kvantitativne
varijabilnosti
KVALITATIVNE
jedinke se međusobno
razlikuju o naravi ili kvaliteti
nekog svojstva
postoji jasna (alternativna)
razlika u kvaliteti svojstva
npr. ili je crna ili bijela boja
svojstva su redovito
određena parom gena (na
homolognim kromosomima)
njihovo nasljeđivanje prati
se relativno lako
na njih ne utječe okoliš
KVANTITATIVNE
ojedinke se međusobno razlikuju
po količini ili kvantiteti svojstva
one postoji jasna razlika unutar
jednog svojstva već niz
prelaznih oblika npr. težina kod
ljudi, veličina plodova
osvojstva su određena čitavom
skupinom gena
onjihovo nasljeđivanje teško je
pratiti, a prikazuju se grafički ili
brojčano
ona njih utječe okoliš
primjena Mendelovih zakona – srpasta anemija i
spolno vezano nasljeđivanje, kvalitativne
varijabilnosti
Srpasta anemija recesivna je nasljedna Hipofosfatemični rahitis DOMINANATNA
bolest karakterizirana eritrocitima je spolno vezana nasljedna bolest koja
srpastoga oblika. se ne može liječiti vitaminom D, a
uzrokovana je alelom XR.
Stanice ljudi oboljelih od srpaste anemije
na oba jedanaesta kromosoma sadrže alel XR XR – genotip oboljele žene homozigota
Hb S, dok se alel Hb A nalazi u stanicama
zdravih ljudi i nositelja srpaste anemije. X X – genotip oboljele žene heterozigota
R r

Hb – alel za srpastu anemiju

S X X – genotip zdrave žene homozigota
r r

(promijenjeni oblik hemoglobina) XR Y – genotip oboljelog muškarca

Hb A – alel za odsustvo srpaste anemije hemizigota

Hb S Hb S – genotip oboljele osobe Xr Y – genotip zdravog muškarca

hemizigota
Hb A Hb A – genotip zdrave osobe
Hb A Hb S – genotip heterozigota