Religija

Gordana Šimić, dipl. fil.

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE
AUTO MOTO CENTAR
NOVA GRADIŠKA
 Religija
• Osobni stav koji ima izvor u VJERI
• Povijesno-kulturna pojava, iako je vjera
osobna, očituje se u DRUŠTVENOM životu
• Religija znači sveukupnost ljudskih odnosa
spram bića koje je transcendentno
(nadilazi čovjeka)
• Obilježja: svetost,, kult, obred, simboli,
duhovnost, beskonačnost
 Religija
Sustav uvjerenja i bogoštovlja neke
zajednice, koja svoju vjeru izražava
zajedničkim mitovima, naukom,
moralnim učenjem, obredima ili
spomen činima na neke povijesne
događaje. Bitno je:
1. Vjera u posmrtni život
2. Vjera u Boga
 Značajke religije

1. Pouzdanje – vjernik se uzda u Boga

kao osobno prijateljsko biće
2. Potvrđivanje – zbiljnost božje
opstojnosti u svijetu
3. Predanje – nadilazi sebe i predaje
se tome višem biću
 Religija i drugi oblici
spoznavanja zbilje
• Odnos religije i znanosti –
suprotstavljenost
• Odnos religije i umjetnosti – prožimanje
kroz stilizaciju, stvaranjem zajedničkih
predodžaba, kroz tradiciju (prijenos
obrazaca mišljenja i djelovanja) i
kulturu
• Danas je umjetnost izgubila sakralni
značaj
Religija i
društvo
• Religija je osnovni
čimbenik u oblikovanju
kolektivne svijesti i u
ustrojstvu ljudskog društva
• Stvaranje kolektivnih predodžbi,
kultova obožavanja, uspostavljanje
pravilna ponašanja, uloga i položaja
pojedinca u društvu, podjele na
slojeve
Tipologija religija
1. Jednostavni supernaturalizam
(obožavanje prirodnih sila)
2. Animizam – vjera u duhove u živim i
neživim bićima, odobrovoljavanje
3. Teizam – vjera u boga (monoteizam,
politeizam)

4. Sustav apstraktnih ideala (postizanje

moralne izvrsnosti)
Vrste religijskih
organizacija
1. Crkva - velika, čvrsto
institucionalizirana,
hijerarhijska
2. Sekta – grupa sljedbenika nekog
mišljenja koja se odvojila od crkve
3. Denominacija – sekta koja se
institucionalizirala
4. Kultovi – zatvoreni oblici štovanja
Pojavni oblici religija
• Pretpovijesne religije – postojale prije
pojave pisma
• Povijesne religije –
s razvijenom teologijom
U civilizacijama Egipta,
Mezopotamije, Kine
• Magija, djelovanje natprirodnih sila,
duhovi predaka, animizam.
 Religije drevnih civilizacija
• Egipat – razvijena teologija,
mnogoboštvo, žrtva, svećenički
stalež, vjera u zagrobni život

• Mezopotamija (Sumerani, Hetiti,

Babilonci); legende o stvaranju
svijeta, obredi, udobrovoljavanje
moćnih sila prirode (Sunce, Nebo,
Zemlja)
 Velike svjetske religije

1. Judaizam (židovska religija)

2. Islam (muslimanska religija)
3. Kršćanstvo (Isus Krist)
4. Hinduizam (indijske religije)
5. Buddhizam (Buddha)
 JUDAIZAM
• Religija Židova (izabranog
naroda),
• Stari zavjet – povijest izraelskog
naroda, patrijarsi: Abraham, Izak i
Jakov osnivači židovskog naroda
• Egzodus Židova iz Egipta, Mojsije
• Bog – Jahve – jedini, svemoćni,
bestjelesan, strašan
 Judaizam
• Tora – knjiga zakona kojih se
drže
• Sinagoga – mjesto okupljanja
• Židovi kroz godinu svetkuju
blagdane i poste (Roš hašanah,
Jom kipur, Hanuka, Pasha…)
• Očekivanje dolaska Mesije,
Spasitelja židovskog naroda
  ISLAM
• Monoteistička religija, vjera u Alaha
• Utemeljio je prorok Muhamed oko
610. g. , sljedbenici – muslimani
• Hidžra – preseljenje Muhameda iz
Meke u Medinu, od tad računaju
vrijeme (622. g.)
• Sveta knjiga: Kuran, hram je Džamija
 5 stupova Islama

1. Šehada (potvrda) nema boga osim

Alaha, a Muhamed je njegov prorok
2. Salat (molitva) 5 puta dnevno,
zajednička molitva petkom
3. Saum (post) tijekom mjeseca
ramazana od izlaska do zalaska sunca
4. Zekat (milostinja) darivanje
siromašnih
5. Hadž, hodočašće u Meku
 KRŠĆANSTVO
• Temelji se na svetom pismu Novog
zavjeta, koji je proizašao iz Starog
zavjeta (oba čine Bibliju)
• Učenje i štovanje Isusa Krista, Sina
Božjeg u kome se Bog objavio
čovjeku
• iscjeljivao bolesne, propovijedao
dolazak kraljevstva Božjeg, učio ljude
da se pokaju za svoje grijehe kako bi
ga stekli
 Kršćansko vjerovanje

• Uskrsnuće Isusa Krista, vratio se

Bogu Ocu, gdje kraljuje do
posljednjeg suda, kada će se
uspostaviti Kraljevstvo Božje na
zemlji
• Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti
• Općinstvo svetih, oproštenje
grijeha, uskrsnuće i život vječni
 Sakramenti
• “vidljivi znakovi
unutarnje i duhovne
milosti”
• 7 sakramenata u
katoličkoj i pravoslavnoj
crkvi
• Krštenje, potvrda, pričest, pokora, sveti
red, ženidba i bolesničko pomazanje.
Značajke Kršćanstva
• 7 glavnih grijeha:
oholost, škrtost, bludnost,
zavist, neumjerenost u
jelu i piću, srditost i lijenost
• Glavni kršćanski blagdani:
Advent, Božić, korizma Uskrs, duhovi…
• Crkveni raskol 1054. g.: katolici,
pravoslavci
• Reformacija: protestanti
HINDUIZAM
• Ime za skupinu religija
na Indijskom potkontitentu
• Nema utemeljitelja,
proroka, institucionaliziranu
strukturu
• Kaste: društvene skupine
1. Svećenici
2. Ratnici i plemići
3. Trgovci i obrtnici
4. Sluge
Učenje hinduizma
• Vede, najstariji spisi
(1500 pr. Kr.)
• Himne bogovima
(prirodnim pojavama,
Nebo, Sunce, Vjetar)
• Obredna žrtva u
središtu
• Kasnije: Upanišade, epovi Ramayana,
Mahabharata,
• Mnoštvo bogova: Višnu (Krišna), Šiva,
Brahman, Durga, Kali
 Učenje hinduizma
• Zakon karmana (karme) uzročno-
posljedična veza prijašnjih djela
• Reinkarnacija –
ponovno rođenje u
raznim oblicima
sukladno karmanu
• Mokša – oslobođenje
o kružnog tijeka ražanja i smrti
• Puja – obred štovanja bogova
 Buddhizam

• Osnivač Gautama Siddhartha

Buddha (563-483. Pr.Kr.)
• Askezom i meditacijom doživio
prosvjetljenje
• Propovijedao nauk (dharmu) kao
srednji put između asketizma i
senzualnog pretjerivanja
4 plemenite istine
1. Sve je patnja
2. Patnja nastaje zbog
žeđi, životne žudnje
3. Patnja prestaje ako
se ukloni žeđ
4.Postoji 8-člani put do prestanka
patnje
(ispravno shvaćanje, moralnost,
mudrost…)
Učenje buddhizma
• Nepostojanje trajnog
sopstva, čovjek se sastoji
od mentalnih i tjelesnih
sastavnica, koje su
nestalne
• Čovjek utječe svojim
djelima (karma) na svoj
sadašnji i budući život
• Cilj: nirvana (utrnuće, ugasnuće žeđi za
životom) izlazak iz kruga postojanja,
Podjela
buddhizma
• Theravada buddhizam
(učenje starih – Sri Lanka,
Burma, Tajland, Laos
• Mahayana (velika kola,
učenje o spasenju svih po
vjeri) razvio se u Nepalu,
Tibetu, Kini, Japanu, ideal
bodhisattve, koji namjerno
odbacije nirvanu kako bi druge priveo spasenju
• Zen buddhizam (Japan) meditacija,
samokontrola tijela i duha
 Europska unija
Ulaganje u budućnost

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Udruge „PREVENCIJA”.

ETIČKA RADIONICA