Zamjenice/

upućenice
Služba, vrste
 Šta su zamjenice?
To su promjenjive riječi koje upućuju na bića i
predmete tako što zamijene njihova imena.
Po funkciji, dijelimo ih na:
1. IMENIČKE i
2. PRIDJEVSKE.
1. Imeničke zamjenice zamjenjuju imenice i
ponašaju se kao imenice: Mi smo jeli. (mi-
lična zamjenica u službi subjekta).
2. Pridjevkse zamjenice upućuju na osobine,
imaju atributsku funkciju: Njegovi drugovi su
jeli. (njegovi-atribut)
Prema značenju, zamjenice dijelimo na:

 lične (osobne)
 prisvojne,
 pokazne,
 opisne,
 količinske,
 upitne,
 odnosne
 neodređene,
 odrične i
 opće.
 e) opće

ZAMJENICE

IMENIČKE PRIDJEVSKE

SA
LIČNE:
OBILJEŽJEM
a) zamjenice
LICA:
1. i 2. lica
a) prisvojne
b) zamjenice
b) pokazne
3. lica
c) opisne
c) zamjenica
d) količinske
za svako lice
Zamjenice imaju sljedeće gramatičke
osobine: rod, broj i padež.

Zamjenice koje upućuju na lica zovu se lične

zamjenice:

1. ja 1. mi
2. ti 2. vi
3. on, ona, ono, 3. oni, one i ona
 Lična zamenica prvog lica JA (u množini MI)
označava lice koje govori, zamenicaTI ( u
množini VI) upućuje na sagovornika, dok su
zamenice trećeg lica (on, ona, ono, oni, one,
ona) van govorne situacije, one u tom slučaju
mogu biti predmet razgovora (ogovaranja).

Postoji i zamjenica koja je ista za

sva lica: sebe ili se. Zove se
POVRATNA zamjenica ili
zamjenica za svako lice.

Zamjenice koje označavaju pripadnost imenice uz

koju stoje su prisvojne zamjenice: moj, moja, moje,
tvoj, tvoja, njegov, naša, njezin, vaš, vaša,
njihova,...
Amelina knjiga- moja knjiga- njegova knjiga,..
Postoji i prisvojna zamjenica za svako lice
(POVRATNO-PRISVOJNA): SVOJ, SVOJA, SVOJE.

 Pokaznezamjenice upućuju na bića,

predmete ili nešto drugo:

1. ovaj, ova, ovo 1. ovi, ove, ova

2. taj, ta, to 2. ti, te, ta
3. onaj, ona, ono, 3. oni, one i ona
Opisne zamjenice upućuju na neke
osobine bića, predmeta ili nečeg drugog.
One spadaju u pokazne zamjenice, ali
zbog toga što pokazuju osobine, zovu se
opisne zamjenice: ovakav, takav,
onakav, onakva,...

Količinske zamjenice upućuju na

količinu bića, predmeta ili nečeg
drugog: ovolik, tolik, tolika,
onoliki,...
 POPUNI TABELU:
jednina množina
m.r. ž.r. s.r. m.r. ž.r. s.r.
ovakav
takav
onakav

Opisne zamjenice
ANALIZA
jednina množina
m.r. ž.r. s.r. m.r. ž.r. s.r.
ovakav ovakva onakvo ovakvi ovakve ovakva
takav takva takvo takvi takve takva
onakav onakva onakvo onakvi onakve onakva
 POPUNI TABELU:
jednina množina
m.r. ž.r. s.r. m.r. ž.r. s.r.
ovolik(i)
toliki
onoliki

Količinske zamjenice
ANALIZA
jednina množina
m.r. ž.r. s.r. m.r. ž.r. s.r.
ovolik(i) ovolika ovoliko ovoliki ovolike ovolika
toliki tolika toliko toliki tolike tolika
onoliki onolika onoliko onoliki onolike onolika
 Zamjenice kojima pitamo za lica ili stvari koji su
nepoznati, nazivaju se UPITNE ZAMJENICE. Ove
zamjenice su nelične, ne razlikuju lica.

Upitne zamjenice su: KO? (za lica; živo biće);

ŠTA/ŠTO? (neživo); KOJI? ČIJI? KAKAV?
KOLIK(I)?...

jednina množina
m.r. ž.r. s.r. m.r. ž.r. s.r.
koji? koja? koje? koji? koje? koja?
čiji? čija? čije čiji čije čija?
kakav? kakva? kakvo? Kakvi? kakve? kakva?
kolik(i)? kolika? koliko? kolik(i) kolike? kolika?
 Ko rano rani, dvije sreće grabi.
Ono što se dogodilo, nije nas iznenadilo.

Riječi ko, što, u ovim rečenicama

nemaju upitno značenje.

ZAPAMTI: kada se upitnim zamjenicama

ne pitamo, nego se odnose na nekoga ili
nešto, onda se one zovu ODNOSNE
ZAMJENICE. One su oblikom iste kao i
upitne zamjenice.
 NEODREĐENE ZAMJENICE
Zamjenice koje upućuju na neodređene pojmove, zovu
se NEODREĐENE ZAMJENICE. Nastaju dodavanjem
prefiksa NE- na upitno-odnosne zamjenice. To su:
NEKO, NEŠTO,...

jednina množina
m.r. ž.r. s.r. m.r. ž.r. s.r.
neki neka neko neki neke neka
nešto nešto nešto nešto nešto nešto
nečiji nečija nečije nečiji nečije nečija
nekakav nekakva nekakvo nekakvi nekakve nekakva
nekoliko
 ODRIČNE ZAMJENICE

Njima se označava odricanje ; tvore

se dodavanjem prefiska ni-
niko, nikoji, ničiji, nikakav,...

Upravo ovaj prefiks ni- ima značenje

potpune negacije:
Niste nikakav prijatelj.
 OPĆE ZAMJENICE

Njima se upućuje na više pojmova

ili jedan od njih: svakakav,
svačiji,...

Prefiks sva- daje značenje

sveobuhvatnosti:
Ne budite svačije sluge.
PODVUCI ZAMJENICE U SLJEDEĆIM
REČENICAMA I NAPIŠI VRSTU:
Ona je došla u školu.
Ti si napisala zadaću.
Moja tetka je doktorica.
Hoćeš li mi posuditi svoju sesku?
Tog dječaka nikad nisam dosad vidjela.
Onoliko auto je prošlo pored nas.
Želim baš takvu haljinu.
ANALIZA
Ona je došla u školu. LIČNA
Ti si napisala zadaću. LIČNA
Moja tetka je doktorica. PRISVOJNA
Hoćeš li mi posuditi svoju sesku? POVRATNO-PRISVOJNA
Tog dječaka nikad nisam dosad vidjela. POKAZNA
Onoliko auto je prošlo pored nas. KOLIČINSKA
Ž elim baš takvu haljinu. OPISNA