Professional Documents
Culture Documents
Kontrola Alkoholisanosti
Kontrola Alkoholisanosti
SEMINARSKI RAD
Kontrola alkoholisanosti
Mentor: Prof. dr. Svetozar Kosti Student: Saa Ili BDs 3/11
postupak i drugi uslovi kontrole alkoholisanosti vozaa. U skladu sa zakonom ovlaeno lice moe vozaa da podvrgne ispitivanju pomou odgovarajuih sredstava ili aparata ili da ga uputi na struni pregled radi provere da li ima alkohola u organizmu tj. da li se nalazi pod dejstvom droga ili psihoaktivnih lekova. Kontrola alkoholisanosti vozaa se moe vriti alkoskopampulom ili posebnim ureajem koji se zove alkometar. Alkometar je postao deo svakodnevne opreme saobraajne patrole.
se utvruje prekomerna koncentracija alkohola u krvi, do digitalnih ureaja koji na displeju daju tanu koliinu alkohola izraenu u promilima. Najrasprostranjeniji ureaji za kontrolu alkoholisanosti vozaa su alkometri i to proizvoaa:
LYON PST sa skalom ili digitalnim zapisom, EBA sa
neposredne kontrole saobraaja vre uniformisani pripadnici policije. Poeljno je da to budu posebno obueni policajci (pripadnici saobraajne policije), ali zakonodavac je ostavio mogunost da ovo rade i drugi uniformisani pripadnici policije.
dopunjuju proces kontrole saobraaja, s ciljem nadzora, otkrivanja i dokumentovanja prekraja i sl. Zato ima smisla termin neposredna kontrola u smislu dopune kontrole koju vri organ za saobraaj.
kontrolu prava uea vozaa u saobraaju: identifikacija vozaa, posedovanje vaee vozake dozvole za odgovarajuu kategoriju, vonja pre sticanja prava na upravljanje, potovanje mera bezbednosti i zatitnih mera (vonja za vreme zabrane upravljanja), potovanje ogranienja (korienje obaveznih pomagala) itd. 2) kontrolu trenutnog psihofizikog stanja vozaa: alkoholisanost, upotreba droga, lekova i dr. psihoaktivnih materija, umor i bolest. 3) kontrolu ponaanja vozaa (potovanja propisa) u saobraaju.
saobraajnih
policijaca
nadzor nad odvijanjem saobraaja, rutinska (sluajna) kontrola vozaa (uesnika u saobraaju) vozila
i puta, opomena uesnika u saobraaju, novana kazna na licu mesta, pokretanje prekrajnog postupka, iskljuenje vozaa iz saobraaja, iskljuenje vozila iz saobraaja, otkrivanje i prijavljivanje privrednog prestupa i otkrivanje i prijavljivanje krivinog dela.
saobraajnog policajca i obavlja se neprekidno. Na nadzor otpada najvie vremena u neposrednoj kontroli saobraaja. Nadzor na odvijanjem saobraaja moe biti neposredan ili automatski uz podrku tehnikih ureaja za nadzor (video kamere, fotoaparati kojima se snimaju odreeni prekraji i druge okolnosti u saobraaju).
Rutinska
(sluajna) kontrola vozaa (uesnika u saobraaju) vozila i puta. To je kontrola sluajno odabranih vozaa, vozila ili deonica puta. Dakle, izbor se vri pre nego to se uoi neki prekraj.
bezbednosti saobraaja koja ima funkciju direktne zatite saobraaja. Ovu meru sprovodi policajac kada osnovano posumnja da lice nije sposobno da upravlja vozilom, i to: ako lice upravlja vozilom pre sticanja prava na upravljanje, ako upravlja vozilom za vreme trajanja izreene mere bezbednosti ili zatitne mere zabrane upravljanja tom kategorijom vozila, ako lice ne koristi pomagala koja su navedena u vozakoj dozvoli, odnosno ako je, s obzirom na trenutno psiho-fiziko stanje (alkoholisan, umoran, pod dejstvom droge ili psihoaktivnih lekova, odnosno bolestan), voza, po Zakonu, nepodoban da upravlja vozilom.