T

ransparency Internationa Bosne i Hercegovine (TI BiH) tokom 2011. i 2012. godine provodi projekat koji za cilj ima spreavanje korupcije u visokom obrazovanju kroz unapreenje transparentnosti i odgovornosti na univerzitetima. U sklopu ovog projakta, koji je podran od strane Centara civilnih inicijativa (CCI), TI BiH je proveo niz istraivanja kako bi se utvrdili uzroci korupcije u visokom obrazovanju, nakon ega je uspostavio saradnju sa est javnih univerziteta, uz iju saradnju i uee u radionicama, je kreirao planove prevencije korupcije na ije usvajanje i provoenje su se obavezali: Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet u Tuzli, Sveuilite u Mostaru, Univerzitet u Zenici i Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru. U okviru borbe protiv korupcije u visokom obrazovanju, TI BiH je raspisao i Nagradni konkurs za studente za novinarsku priu na temu Korupcija u visokom obrazovanju, kako bismo podstakli studente da istrauju o ovoj temi i kritiki razmiljaju o nainima na koji i sami mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, a samim tim i kvalitetu svog obrazovanja.

U sklopu Nagradnog konkursa, TI BiH je odabrao i nagradio 20 studentskih pria koje ovom prilikom objavljujemo i koje emo distribuirati i promovisati irom BiH kako bismo prenijeli iskustva studenata i njihova razmiljanja. Glavne nagrade osvojili su: Novak ikovi (Banja Luka), Mate Grbavac (Sarajevo), Mladen Laki (Istono Sarajevo). Drugu nagradu dobili su: Jasna Dragojevi (Banja Luka), Nerman Ljevo (Mostar), Midheta Kadri (Sarajevo), Saa Nuda (Banja Luka), Vedrana Rogi (Banja Luka), Mirnes Ejubovi (Olovo), Tamara Karanovi (Banja Luka), Jelena Arnaut (Pale), Olivera Soldatovi (Banja Luka), Aleksej urevi (Banja Luka), Alan Dardagan (Sarajevo), Aida Turalo (Sarajevo), Adnan Smaji (Banja Luka), Dajana Stanii (Busovaa), Lejla Vranei (Sarajevo), Muamera Tihi (Sarajevo), Ena Filipovi (Banja Luka). Nadamo se da e njihova iskustva doprijeti i do onih koji donose odluke i sprovode zakone u visokom obrazovanju, ali i do drugih studenata koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti borbi protiv korupcije i borbi za bolje obrazovanje u BiH.

petnaest minuta korupcije - pet godina cenzure

apoinjanje lanka na temu korucije, moda je i tee nego pisanje na samu temu. Kako zapoeti lanak o jednoj takvoj pojavi koja je sveprisutna, sveproimajua, tovie, sasvim normalna u naem drutvu? Vjerojatno je lake pisati o neemu to je neki marginalni fenomen koji izaziva konkretnu i novu reakciju, tada samo trebamo pretoiti dojam iz nervnih veza u pisanu formu lanka i posao je dobrim dijelom odraen. Moda bi najlake bilo pisati o korupciji u bosanskohercegovakom obrazovanju, kada bih na trenutak mogao postati stranac kojem je situacija u naem drutvu nova. No, kako nemam tu privilegiju, ostaje mi da koristim ono to mi moja vlastita percepcija dozvoljava i da pokuam da kaem neto novo na temu koja se beskrajno ponavlja, godinama. Student sam na Politikim naukama u Sarajevu, fakultetu koji je na poprilino loem glasu, zbog ega najvie ispataju studenti i profesori koji se stvarno trude i koji bi htjeli da se stanje na fakultetu popravi. Dio reputacije mog fakulteta je, izmeu ostalog, i korupcija na njemu. U oima studenata, korupcija je neto nezaobilazno i neto to se jednostavno prihvaa, bez pretjerane emotivne reakcije. To je kao vremenska prognoza, ako kau da e sutra pasti snijeg, zna da je tako i ne frustrira se oko toga. Spremi kiobran i to je to. to se korupcije tie, kod nas loe vrijeme nije prognoza, nego dijagnoza drutva. Drutvo u Bosni i Hercegovini je sraslo s korupcijom i naviklo na nju, to je jedan od veih razloga zato nita ne poduzima u vezi nje. To je pomalo beznadna situacija, jer ne postoji adekvatan nain da se to rijei, ili barem nije na vidiku. Glavno pitanje u vezi sa rjeavanjem problema korupcije u visokom obrazovanju bi bilo: Odakle poeti? I naravno, jo bitnije: Kako to uraditi? Kako zakonski regulirati stvar, koja je ve zakonski regulirana, ali za te zakone jednostavno nitko ne mari? Za dobar dio korupcije je zasluna sama struktura fakulteta i sustav polaganja ispita, koji je kod nas neka udna simbioza starog naina i Bolonje, koja egzistira zasebno i po svojim pravilima, balansirajui negdje izmeu jednog i drugog. Bolonja sama po sebi ostavlja puno manji prostor za prakticiranja odreenih vrsta korupcije, prosto jer nema usmenih ispita, zbog ega su stvari puno ravnopravnije i transparentnije. Mogue je, recimo, da se umjesto imena studenta, na ispitu upisuje ifra, to jo dodatno oteava korupciju. Uvelike bi pomoglo i da se naprave odreeni koraci u smjeru kontroliranja profesora od strane studenata, moda kroz instituciju studentskog parlamenta. Neki oblik direktne demokracije u kojem bi studenti mogli da poduzmu konkretnije akcije prema nekim profesorima ne bi bio na odmet, jer

je sadanja struktura fakulteta suvie vertikalna. Koje bi te mjere bile i koliko bi bile ozbiljne je ve tehniko pitanje, ali bi u svakom sluaju dobro doli mehanizmi kojima bi profesori zavisili od studenata i njima polagali raune, a ne samo obrnuto. Kao i u svakoj drugoj vertikalnoj strukturi, na fakultetima postoji velika neravnotea moi profesora naspram studenata i to je stvar sa kojom se nije lako nositi. To proizvodi jedan odnos moralnog licemjerja sa kojim svaki student mora da se nosi. Studenti su prisiljeni da, ili svjesno postanu licemjerni, ili riskiraju svoje kolovanje ako istupe sa informacijama sa kojima raspolau. Svatko tko eli zavriti fakultet mora izvriti jednu vrstu prilagodbe, koja podrazumijeva i zatvaranje oiju pred stvarima koje su potpuno oite. Nije to neki naroit psiholoki teret, naravno ako niste direktno pogoeni korupcijom, ali je svakako jedna tuna injenica za svakoga kome je stalo do stanja u drutvu i svakoga tko ima neke ideale. Umjesto da navodim primjere i profile te vrste prilagodbe, pokazat u jasno o emu priam ba na primjeru ovog lanka. Kada sam tek krenuo istraivati sjetio sam se jednog oitog primjera korupcije na mom fakultetu, koji me inspirirao za naslov teksta. Primjer je tragikomian, i najbolje pokazuje stanje u naem visokom obrazovanju, ne zato to je taj primjer korupcije vjeto izveden, nego upravo suprotno, zato to je nevjerojatno oit i glup. Radi se o jednom konkretnom profesoru sa imenom i prezimenom koje sam imao elju spomenuti u ovom lanku. Prvo to sam pomislio kada sam to htio uraditi je pitanje: da li e mi taj profesor predavati u budunosti? Bitno je to pitanje i nije ba pametno biti brzoplet s tim. Pisanje dobrog lanka jest bitno, a konkretno ime puno doprinosi. Eventualna nagrada za lanak jest privlana, ali ipak, da li je privlanija od poloenog mastera? To je jasan prikaz posljedica, a radi se o spominjanju jednog obinog imena. Ubrzo sam saznao da e mi taj profesor ipak predavati ponovo u iduim godinama i samim tim moja namjera da mu napiem ime je pala u vodu. Toliko o njegovom imenu u ovom lanku. Mislim da je ovo savren primjer situacije u kojoj se studenti nalaze. No, ako ne mogu navesti njegovo ime, ipak mogu opisati o emu se radi. Naime, ve navedeni, ili bolje reeno ne-navedeni profesor, je autor stanovitih knjiga koje se tiu predmeta na kojima predaje. Budui da je on naroito potena i dostojanstvena osoba, njegove knjige nisu obavezna literatura. tovie, ak ne postoje nikakve povlastice ako kojim sluajem kupite njegovu knjigu, postoji samo jedna mala sitnica koju moete uraditi: zadnjih 15 minuta ispita moete otvoriti njegovu knjigu i provjeriti kako ste uradili ispit. Profesor je naglasio da on nije dozvolio da se prepisuje, moe se samo provjeriti da li smo tono uradili, naravno, samo iz njegove knjige. I tako sam ja proao dva ispita, profesorove knjige nisam kupovao, to nije bio sluaj sa dobrim dijelom mojih kolega koji su je imali na stolu. Kada doe vrijeme da se provjere, mahnito se listaju stranice i trae se dijelovi u knjizi. Zanimljivo kako studenti uvjerljivo najvei dio ispita urade za vrijeme tih zadnjih 15 minuta dok se provjeravaju. Jo je zanimljivije kako jedan profesor koji se toliko trudi da olaka studentima, ne primjeuje to to

se deava pred njim, iako se nalazi u istoj sali. Svaki student na Politikim naukama kojemu taj profesor predaje e znati o kome se radi, ako kojim sluajem bude imao priliku da proita ovaj tekst. Hoe li biti spreman da kae o kome se radi, vjerojatno ovisi od vie faktora, od kojih je najvaniji onaj koji se odnosi na mogunost da mu taj profesor ponovo predaje neki predmet. Kako sam saznao, o tom profesoru postoji arhiv prijava na naem fakultetu, a on i dalje predaje i, podrazumijeva se, prodaje. Ovo je, vjerujem, dovoljno da se doara odnos studenta naspram profesora. Postoji jo primjera koji su oiti, a opet nitko o njima ne razmilja. Tako na primjer, svake godine na mom fakultetu ja plaam naknadu od 20 za koritenje ISSS-a, studentskog informacijskog sustava koji slui za prijavljivanje ispita i preko kojeg se dobijaju informacije o ispitima. Sve bi to bilo u redu da ja stvarno prijavljujem ispite preko tog sustava, ali on, ve ne znam koju godinu, ne funkcionira, i ja skupa sa svim ostalim studentima mog fakulteta dajem dvadeset maraka za neto to ne postoji. Za ISSS sustav se daju velike koliine novca svake godine i taj novac negdje ide.

Osim toga, u obavjetenju za upis godine stoji naznaka da treba platiti 5 za fond Suada Dilberovi i jo 5 za aktivnosti studentskog parlamenta. Ove dvije stavke nisu obavezne, a to ipak nigdje ne pie. Ja sam, kao i dobar dio studenata vjerojatno, izdvojio tih deset maraka, a da nisam znao da to ne moram. Ovo su samo neke od stvari koje sam ja kao student primijetio golim okom. Kada bih krenuo ozbiljnije istraivati ovu temu mislim da bi se moglo nai jo puno kostura u ormaru. Studenti na fakultetu, dodue, primjeuju ove stvari, ali jednostavno ne postoji inicijativa da se neto uradi po ovom pitanju. To nikome nije ni opcija. Oita je indiferentnost prema korupciji u naem drutvu, a i svojevrsna apatija i pesimizam glede mogunosti da se situacija na bilo koji nain pobolja. No, ak i da se situacija promijeni, ak i da se smijene svi profesori koji imaju ikakve veze sa korupcijom, koji bi rezultat toga bio? Imali bismo manjak profesora na univerzitetima, a njihovih zamjena ba i nema previe. To je sloen problem, a jedino eventualno rjeenje tog problema je u tome da se nae neki nain da se korupcija onemogui u samom poetku. Korupcija u visokom obrazovanju je jedna velika hobo-

tnica koja ima svoje krakove pruene na sve strane. Ubiti je ni u kojem sluaju nije opcija, jedini nain je da se obuzda, da joj se krakovi zaveu i da joj se onemogui da nastavi funkcionirati kako je funkcionirala do sada. Tada bi postojala mogunost da se univerzitet transformira u jedno pitomo stvorenje koje bi sluilo svojoj svrsi: obrazovanju ljudi i stvaranju novog strunog kadra. Vjerujem da je to jedina mogunost. Zakoni sami po sebi nisu dovoljni, potrebna je struktura koja omoguuje da se ti zakoni provode. Moda su ba smjernice na koje sam ukazao u gornjem dijelu teksta, vezane za provedbu bolonje i aktivnosti studentskog parlamenta dobar pravac za razmiljanje. Situacija ovakva kakva je danas ne daje previe nade za konkretne akcije. Studenti ako i ele neto poboljati, nisu u poziciji da to urade. Ja, kao student, savreno razumijem zato se tako veina nas osjea. Ovaj lanak bi bio podosta drugaiji, da imam privilegiju da riskiram nastavak kolovanja time to u detaljnije istraivati i navoditi konkretna imena sa mog fakulteta. Moda to mogu i moda ne bi bilo posljedica. Ja, ipak, ne elim da riskiram, kao i velika veina studenata. Moda za cijelu ovu stvar treba puno vie hrabrosti, kako osobne, tako

i kolektivne. Kao to rekoh, udno je, i pomalo demotivirajue, razmiljati o tako oitoj, opipljivoj stvari kao to je korupcija. ovjek mora da oprezno balansira sa svojim mislima, i puno toga napisanog ovisi od raspoloenja. To je neto slino kao vonja automobila, ako vozim u pijanom stanju, znam koje su mi opcije izgledne. Lako mogu doi u stanje beznaa i dii ruke od svega. Ono to je u tom sluaju veoma izgledno jest zid. Vlastiti mentalni zid pred problemom koji postoji i postojat e, dok se neko njime ozbiljno ne pozabavi. Ako se, pak, previe zanesem i zaletim, lako je mogue da e negdje iza kuta ekati patrola i naplatiti mi kaznu. Hoe li to biti iza petog, estog, sedmog semestra, ne znam. Znam da postoji ta mogunost. Zato ipak, radije veem pojas, i vozim onoliko koliko se smatra dozvoljenim. Nekada, kada zavrim fakultet, i kada mi neki drugi uvjeti budu diktirali brzinu, moda i ime profesora kojeg sam spominjao bude napisano u nekom drugom lanku. A do tada u nastojati da mu uradim ispit, bez naknadnog provjeravanja u zadnjih petnaest minuta. Mate Grbavac

Korupcija u visokom obrazovanju

Korumpiran uniVerzitet Je propast drutVa

Odgovornost je i na profesorima i na studentima o tome kakvi e univerziteti biti

osna i Hercegovina prema relevantnim istraivanjima indeksa korupcije ve niz godina zauzima najloiju poziciju u poreenju sa zemljama regiona. Prema izvjetaju za 2011.godinu, naa zemlja se nalazi u istom rangu sa Liberijom, Zambijom i Tobagom, podaci su Transparency Internationala u BiH. Kao glavni razlozi ovako loeg stanja navode se neefikasnost institucija, nepostojanje jasnih akcija i struktura koje bi u kontinuitetu radile na suzbijanju korupcije. Ono to dodatno oteava cjelokupnu situaciju jeste i injenica da se zakoni i drugi akti usmjereni ka borbi protiv korupcije usvajaju samo deklarativno. U praksi, tih zakona kao da nema. Iako je korupcija zahvatila sve slojeve bosanskohercegovakog drutva, analitiari esto istiu opasnost korupcije u visokom obrazovanju. Kao jedan od osnovnih stubova drutva, obrazovanje u kojem se odomaila korupcija vodi ka izuzetno pogubnim posljedicama, dugorono gledano. Budui da visoko obrazovanje profilie kadrove za sve prestine poslove i drutvene funkcije, logino je da ono, ukoliko je zahvaeno korupcijom, predstavlja rasadnik tog opasnog drutvenog korova. Zato visoko obrazovanje, kao i obrazovanje uopte, mora razvijati visoke standarde na kojima poiva kolovanje mladih, i to ne samo u naunostrunom nego i u moralnom smislu., kae dekanica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istonom Sarajevu, prof. dr Milanka Babi. Prema njenim rijeima, ivot u drutvu socijalne nepravde, nepotovanja rada i dehumanizovanih odnosa su najvie doprinijeli da se korupcija sve ee posmatra kao jedini nain za ostvarivanje profesionalnih ciljeva. Sa tim u vezi, magistrica socilogije, Zlatiborka Popov

Mominovi, sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istonom Sarajevu kae: U tranzicijskoj konfuziji drutva postalo je nekako neprirodno biti poten i simbol uspjeha je onaj ko se snaao na brz nain. Onaj koji radom i trudom eli neto da postigne, a to je naravno uvijek dug proces, vai za neuspjenog ovjeka, naivnog, nekog koga je pregazilo vrijeme. Takoe, mr Popov Mominovi smatra kako sintagma da je korupcija bolest drutva u tranziciji samo donekle moe biti opravdana. Iako je tano da se drutva u tranziciji mahom suoavaju sa ovom negativnom drutvenom pojavom, esto se dogaa da upravo ovu frazu odgovorni koriste da opravdaju svoj nerad. Ako je korupcija ve prisutna u svim sferama, kako se onda uspjeno boriti protiv nje, najee je razmiljanje naih politiara, istie mr Popov-Mominovi. O tome da korupcije u visokom obrazovanju ima, slau se i dekanica Babi i mr Popov-Mominovi. Meutim, po rijeima dekanice FFUIS svi navodi i sumnje da je neko od profesora korumpiran moraju se ozbiljno i temeljno ispitati. Naravno, ni po koju cijenu se ne smije zaboraviti da je svako nevin dok se ne dokae suprotno. Pitanje o korupciji u visokom obrazovanju je kakljivo jer, nekako, svi vjerujemo da je ima, ali je malo dokaza za takve tvrdnje, te sve uglavnom ostaje u sferi nagaanja, dodaje mr Popov-Mominovi. Za korupciju u visokom obrazovanju su odgovorni svi uesnici tog procesa, kako profesori tako i studenti. esto se naglaava potreba da se u javnoj sferi pone otvoreno govoriti o ovoj problematici, kako bi se ohrabrili svi oni koji znaju za sluajeve korupcije, da je i prijave. Dekanica Babi naglaava da upravo medijske prie otvaraju prostor za razmiljanje i aktivno djelovanje protiv korupcije. U posljednje vrijeme, pod uticajem medija koji plasiraju tu temu upravo vezanu ponajee za visoko obrazovanje, komentarie se, uopteno u akademskim krugovima, o stavovima u vezi sa tim. I koliko ja ujem te komentare, uglavnom su vrlo kritiki, uglavnom se u njima bilo koji vid ucjene i iznude u visokom obrazovanju osuuje.. Iako obje sagovornice istiu da suzbijanje korupcije spada u nadlenost pravosudnih i istranih institucija, svjesne su da i ustanove na kojima su zaposlene moraju dati svoj doprinos. Dekanica Babi istie kako FFUIS najmanje dvaput godinje sprovodi ankete meu studentima, i svi navodi o neprofesionalnom ponaanju profesora se ozbiljno razmatraju. Ne mogu rei da je bilo nekih suvie ozbiljnih pritubi od strane studenata na ponaanje nastavnika i asistenata, ali ukoliko je neko naveden u negativnom kontekstu, duni smo da obavimo razgovor sa onima koji su imenovani, da ih upozorimo da se takav vid ponaanja ne moe tolerisati. Naravno, u svemu moramo biti i oprezni da ne bismo ugrozili linost, jer je vrlo teko argumentovati tvrdnje iz anonimne prijave., tvrdi dekanica FFUIS. S druge strane, mr PopovMominovi smatra da kod studenata ipak preovladava strah od posljedica koje bi mogli imati, ukoliko prijave korupciju na fakultetu i dodaje da taj strah nije mogue prevladati dok

se ne smogne snage da se o tome javno progovori i ovakvi sluajevi prijave. Ali, mora se voditi rauna da se i prijavljeni zatite od lina, posebno od medijskog, kako se to ve deavalo ranije. Prijavljenih sluajeva korupcije na Filozofskom fakultetu Pale nije bilo, tvrdi dekanica Babi. Mali broj zahtijeva za komisijsko polaganje ispita upuuje na to da su studenti u najveoj mjeri zadovoljni radom nastavnog osoblja, pojanjava dekanica. Ona je uvjerena da meu profesorima i drugim nastavnim osobljem, ne samo fakulteta na ijem je ona elu, nego generalno u naoj zemlji ima ubjedljivo vie onih koji svoj posao rade asno i poteno. Na alost, kao i u svakoj drugoj profesiji, ima i onih koji ne zasluuju da se profesorima nazivaju. Oni nanose veliku tetu, ne samo studentima, nego i akademskoj zajednici kao cjelini. Takve osobe treba procesuirati, kazniti i udaljiti sa fakulteta, jasna je po ovom pitanju Babi. Jedna od najveih prepreka borbe protiv korupcije u visokom obrazovanju jeste da se o tome uglavnom govori po hodnicima, apue, komentarie. Meutim, malobrojni su oni koji ele da svoje sumnje izraze javno, ili da prijave tih sluajeva potkrijepe dokazima. Mada, po rijeima dekanice FFUIS, ak i takve indicije da postoji korupcija na univerzitetu, nadleni moraju da shvate kao signal da to treba istraiti. Meutim, veliki problem, sa pravnog aspekta je taj to je teko pribaviti dokaze za korupciju, ali su graani i graanke zabrinuti za svoj daljni status ukoliko prijave korupciju.

Mitolovac anonimne prijave, ali efikasni rezultati

Veina graana je spremna prijaviti sluaj korupcije ukoliko to ine anonimno iz ega proizilazi da ne ele ugroziti svoj status u drutvu. kae koordinatorica projekta Mitolovac, Kristina Gligorovi. Udruenje Radio KameleonOtvorena mrea ljudskih prava i demokratije realizuje projekat Mitolovac koji za cilj ima jaanje graanske svijesti u naoj zemlji o korupciji i tome kako je sprijeiti. Prema rezultatima istraivanja sprovedenog u okviru projekta Mitolovac, na pitanje gdje je korupcija najzastupljenija, 31% ispitanih je odgovorilo u obrazovanju, a na prvom mjestu, sa 41% je dravni vrh. Jedan od vrlo zabrinjavajuih podataka u ovom istraivanju jeste injenica da 44% ispitanika vjeruje da e ovakvo stanje, po pitanju korupcije jo dugo ostati u naoj zemlji. Kako naglaava koordinatorica ovog projekta, uprkos ovim negativnim tendecijama, za nae drutvo je veliki napredak samo poimanje korupcije. Danas se sve vie govori o ovoj negativnoj pojavi; graani i graanke su upueniji i postaju svjesniji da se aktivno moraju boriti, a ne samo pasivno primati informacije, istie Gligorovi.

Upravo je svijest drutva o ovom problemu, istovremeno i razlog rasprostranjene korupcije, ali i nain da se ona suzbije. Naime, mr Zlatiborka Popov-Mominovi navodi da obrazovanje treba da bude sfera koja se tie najdubljih vrijednosti i najtananijih slojeva ljudskog bia i drutvene zajednice, i neto to ne treba biti rukovoeno naelima zarade, ve nekim viim vrijednostima. Ako korupcija zacari i na univerzitetima, kao najvioj obrazovnoj instanci, sa drutvom je gotovo, u njemu nema nikakve kohezije, ve samo borbe za podjelom plijena koja se na taj nain inaugurie kao neto to je posve normalno. Kad shvatimo, i u praksi ponemo da primjenjujemo stav da visoko obrazovanje prati borba za odreene ideale i vrijednosti, imaemo socijalnu bazu koja e se uspjeno izboriti sa korupcijom, kae mr Popov-Mominovi.

KorupciJom do saVrenstVa P
ara vrti gdje burgija ne moe. Davno izmiljena parola koja jasno oslikava moderno drutvo Bosne i Hercegovine. Prenijela se i na visoko obrazovanje i sada je zastupljenija vie nego i u jednoj drugoj sferi. Bosna i Hercegovina je postala ogromna pijaca u kojoj moete da kupite ta poelite. Kada sakupite hrabrost i dovoljno novca da se uputite u tajne odaje te magine pijace, poinje avantura da ovjek ne povjeruje. Kreui se izmeu tezgi te pijace nude vam raznorazne potvrde, uvjerenja, osiguranja... Dalje niz hodnik nailazite na projekte, tendere, a malo dalje preduzea na snienjima od nevjerovatnih 99%, tako da je sada mogue kupiti ih samo za 1 KM. Dobro ste vidjeli, samo jednu konvertibilnu marku. Na kraju pijace najsvjetlija tezga, sa mnogo zgodnih promoterki, mnogo bljetavila, flajera, plakata i reklama. Ostajete u udu i ne moete da se odluite gdje prvo da pogledate. Sreni ste jer ste nali tezgu koju traite. Sakupljali ste novac ve par godina za ovaj trenutak. Na tezgi ima sve to ste traili. Pred vama stoji cjelokupna ponuda svih univerziteta Bosne i Hercegovine. Nije vam lako da se odluite u moru ponuda. Treba prvo odabrati univerzitet, pa onda tek fakultet. Osjeanja su potpuno pomijeana, i naviru kao lavina. Dugo ste sanjali da budete doktor, ali vam se nisu uile biologija i hemija ni u srednjoj koli, a sada je diploma pred vama. Sanjali ste da budete i pravnik, toliko istorije, latinskog jezika, propisa, lanova... Totalno vas je sludilo pa ste poslije tri godine provedene na prvoj godini odustali. Razmiljate i o novinarstvu, volite da piete, ali vam nikad nije bilo potpuno jasno zato je potrebno proitati toliko knjiga i emu slui sva ta gramatika. Vaim mukama je kraj, samo je potrebno da odaberete. Potrebna vam je pomo u tom sveanom trenutku, pa pozivate jednu od promoterki da vam pomogne. Prelijepa cura vam prilazi, predstavlja se i govori kako ona ima tri zavrena fakulteta, kako radi i sve je to postigla sa svojih 25 godina. Malo vam je falilo da se rasplaete to se toliko namuila u ivotu. Paljivo je sluate i ona vam govori da ne moete pogrijeiti, svi fakulteti su svjetski priznati, sve diplome su provedene kroz knjige i potpisane i od profesora i od ministara. Sve izgleda savreno. Posao vam je takoe zagarantovan, a ako izaberete dodatni paket, moete i da birate gdje elite da radite: pred vama su optinske firme, administracije, dravne firme, institucije, razne vladine agencije, sektori... A kao posebna ponuda tu je i rad na nekom od fakulteta. Za poetak kao asistent, poslije ete se dogovoriti za profesorsko mjesto. Tu ponudi nije kraj, imate vie paketa. Jedan je da idete na predavanja sve etiri godine i da budete uzoran student i na kraju dobijate diplomu. Drugi model je po sistemu klju u ruke, im uplatite na njihov raun dobijate diplomu u ruke. Poto ste razgovarali sa promoterkom, odluili ste da jo malo razmislite i uzeli sve prospekte da kui donesete tu kljunu odluku u vaem ivotu. Sjedate u fotelju, palite televizor, a tamo ministar prosvjete. Odlino, pomoi e vam da donesete odluku. Pria o bolonjskom nainu studiranja: To je idealan oblik, mi kolujemo kadrove koji su nam potrebni, Evropi jedino nedostaje kolovan kadar i ovo je idealan model. Nema vie nadmudrivanja sa profesorima, sve je posveeno vaem uspjehu. Smanjie se prosjek duine kolovanja, nama trebaju kadrovi spremni za rad, da se uhvate u kotac sa savremenim dobom i problemima drutva. Pametan neki ovjek, svaka mu je na mjestu. Idealno okruenje za vas, ve sebe vidite kao nekog doktora, pravnika, novinara. Bosna i Hercegovina, zemlja u kojoj logika

Sunovrat sistema vrijednosti glavni krivac

Ona takoe pravi paralelu izmeu mranih devedesetih i sistema vrijednosti dananjeg drutva. ini mi se da je u tom periodu bilo vie kritike svesti, i da su studenti imali drugaiji odnos prema studiranju. Mi smo znali uz kafu raspravljati o Platonu i Aristotelu, imali smo tu moda naivnu veru da je znanje sve i da emo promeniti svet, a ini mi se da sad kod ove generacije studenata to nije sluaj. Da nije rije samo o linom utisku pojedinca, svjedoi i dekanica Babi: Mislim da smo preskoili decenije postepenog razvoja graanskog drutva; ivimo u drutvu u kome je i materijalno i sutinski ugroena porodica kao matina elija bez koje nema stabilnosti u vaspitanju mladih. A bez dobrog vaspitanja nema ni vrhunskih rezultata u obrazovanju, nema zdravog ni kompletnog sazrijevanja kultivisane i uspjene linosti, iji su ciljevi da se, umjesto preko veze, sopstvenim rezultatima potvrdi., pojanjava dekanica Milanka Babi. Pitanje koliko je korupcija zahvatila visoko obrazovanje i dalje ostaje otvoreno. Ono to je vano istai jeste da se samo otvorenim afirmisanjem pravih vrijednosti, zalaganjem i profesora i studenata moe izbjei najgori scenario. U ovom sluaju, to je da se univerziteti pretvore u trnice na kojima svaka diploma ima jasnu, iako ne i javno izgovorenu, cijenu. Bez ekonomske stabilnosti, bez otvorenijeg i dostupnijeg trita rada, bez postavljanja kriterijuma da se na fakultet dolazi po znanje, a ne po diplomu, bez davanja prednosti znanju i kvalitetu, a ne porodinim vezama ili vezama na osnovu protivusluga, bez meusobnog potovanja i uvaavanja u okviru porodice, kole, sredine u kojoj se kreemo nikada neemo pobijediti korupciju. U prevazilaenju tih krupnih nedostataka o koje se kao drutvo spotiemo vidim i mogunost suzbijanja korupcije., uvjerena je dekanica Babi. Uprkos sumornim izvjetajima o stanju u BiH po pitanju korupcije postoji opravdan optimizam da polako sazrijevaju generacije visoke graanske i kritike svijesti. Sve vie mladih se aktivno ukljuuje u jaanje civilnog drutva, mediji fenomenu korupcije pristupaju vie analitiki, a manje senzacionalistiki, to otvara put zdravijem drutvu. Onom drutvu koje e, napokon, da funkcionie po principu da uspjeh pojedinca doprinosi uspjehu drutva, a to je ono emu tei svaki njegov lan. Mladen Laki

prestaje. Zemlja prepuna paradoksa. Zemlja u kojoj je po istraivanju stepen korupcije najvei na medicinskom i pravnom fakultetu. Diplome se kupuju kao na pijaci i dolazimo do savrenog oblika dravnog ureenja. Nestruni doktori nas krpe i lijee, a nestruni pravnici im poslije sude. koluju kadrove koji su im potrebni, takozvano pametno ulaganje. Kako im poslije zamjeriti? Pitate se ta je tu savreno? To je idealna kombinacija. Ovo je idealan primjer. Zato kolovati nekorisne kadrove, gomilati duge procese!? Procese u kojima se prave ogromni trokovi za sve strane. Pravi pravnici se dugo trude da pokau krivicu i ne odustaju, ti procesi idu u nedogled, gomilaju se dokumenti i skupljaju prainu. Drava se bavi time i gubi i vrijeme i novac umjesto da se rjeavaju bitniji procesi i kazne: pogreno parkiranje, rastavinsko-nasljedni procesi, remeenje javnog reda i mira... Dolo se do genijalnog zakljuka: neka i jedni i drugi budu neznalice. Manje procesa, vie korisnog vremena, efikasnost se poveava, evropske norme se ispunjavaju. Pravnici se nee snai, a doktorima manje brige i pritiska, bolji uslovi za rad i vee zadovoljstvo. Bie i vie novca za plate, a samim tim i manje trajkova. Da se ne bi desilo da neki policajac ili novinar pokvari te idealne planove i pone da se bavi tim procesima, kolovaemo i njih. Sve mora biti idealno ukomponovano i povezano. Poslije ovog zakljuka shvatili ste da nije bitno koju ete diplomu odabrati i odluujete se za djeiju igricu eci peci pec, pa ta bude. Na kraju krajeva, uvijek moete zavriti jo neki fakultet. Stvoren je savren model: korupcijom do savrenstva. Novak ikovi

kADA VeLiki oVjek poStANe MALi oVjek

ali ovjek i Veliki ovjek u Bosni i Hercegovini vjerovatno ne znaju ta je korupcija. Jer da znaju, onda sve to je danas ovakvo, ovakva privreda, ovakvo obrazovanje, ovakva drava, ovakvi ljudi, sve ovo ovakvo ne bi bilo. Ali situacija moe biti jo gora. I Mali ovjek i Veliki ovjek u Bosni i Hercegovini znaju ta je korupcija, ali ih nije briga, jer u njihovom malom svijetu sve je veoma jednostavno: mali ovjek mali interesi; veliki ovjek veliki interesi, i neprestane albe kako nikad nee biti bolje. Veliki ovjek diktira sve to se dogaa, cjelokupnu situaciju. I sve, naravno, u svoju korist. Mali ovjek mu je dao tu mo, nadajui se da e sve uistinu biti bolje. Meutim, uvidjevi da Veliki ovjek radi samo za sebe, shvatio je da nee biti bolje. Pa i nee biti bolje, Mali ovjee, jer treba da se sjeti da mora da uniti zidove kojim si ogradio svoj mali svijet, ogranien i pun ignoriranja sva-

kodnevnih problema. Jer Veliki ovjek radi samo ono to on eli, a sve preko tvojih lea. On se ne zasluuje zvati Velikim ovjekom, ali sebi daje vanost Velikog ovjeka. On moe da sebi priuti diplomu doktora nauka u pedesetoj godini ivota bez dana kole, pa e onda da postane profesor, i da tvom djetetu, Mali ovjee, komplikuje studentski ivot. U njegovom ivotu tee med i mlijeko. On kada otvori prozor vidi skupocjeni auto koji je kupio parama od polovine tvoga hljeba, jer si ti odvajao od svog hljeba, sa svog stola, da da svom djetetu novac da se koluje, da plati to mu je on prenio svoje znanje. S druge strane, ti kada otvori prozor i pogleda na ulicu, u kojoj nita dobro nema vidjeti, shvati da nas gazi strana sila, koja se zove korupcija. Sve je zapravo veoma jednostavna, klasina pria, ba kao u starom, crno-bijelom, mafijakom, amerikom, akcijskom filmu. Samo to je sada situacija uveliko

stranija, jer se ne radi o filmu, nego o stvarnosti. Glavnu radnju pokree novac, oko kojeg se sve vrti. A za novac prodaju svoje dostojanstvo mnogi. I oni koji imaju toliko novca, da ne znaju ta e s njim, ali nije na odmet imati jo vie. To su obino nai profesori, kojima je ast da se u primitivnim studentskim krugovima pria kako: kod njega samo pare prolaze ili stoju u indeks i poloie. Jadno je to znanje, i ta stoja, i taj profesor. Prodaju sebe i oni koje smo izabrali da nas predstavljaju u vlasti. Nai ministri, naa vlada. Njima ionako niko nita ne moe. Kod njih je, vjerovatno, doao neki ugledan biznismen, koji intervenie za svoje dijete, roaka, komiju, pa pita naeg Velikog ovjeka da mu nae telu kod tog i tog profesora, jer malom malo fali, mali je dobar, eto samo to mu zapelo (a u malog prazan indeks). Oni obino alju po svojim slugama plave koverte, koje nose slugama profesora. Da ne bi bilo ko, ne daj Boe, doveo ni jedne, ni druge, u vezu sa korupcijom. A prodaju se i nai studenti. Njih mi je najvie ao. Onih koji ne mogu da poloe neki predmet, jer im profesor ne da, jer su ve na stoti rok po redu izali, ali ne mogu da prou taj predmet. Onih koji su doli iz malog mjesta u veliki grad, puni ambicija, da ostvare svoje snove, a iza sebe su ostavili svoje roditelje, s nadom da e njihov sin ili

ker jednog dana diplomirati i ostvariti sve ono to oni nisu imali priliku, jer u njihovo vrijeme sramota je bila studirati i uiti. Tada je bilo moderno obraivati zemlju, jer su njihovi roditelji mislili da se vremena nikada nee promijeniti. I onda, sasvim iznenada, jednog dana, doe njihov sin i kae im kako mu treba ta famozna stoja da bi poloio neki ispit. Jer profesor pare trai. A otac para nema. Pa sin izgubi godinu. Pa jo jednu. Pa na kraju odustane od fakulteta. Od svojih ambicija. Od toga da bude neko priznat u ovoj zemlji. Da bude kao i svi ostali, iji su roditelji imali novca finansirati veze i vezice, tele i korupciju. Odustane i ode obraivati zemlju. I njegovi roditelji odustaju od prie o sinu akademiku, gospodinu, slubeniku u dravnoj instituciji. Njihovi se snovi takoer rue. I kamo sree da je ovaj student jedini u naoj

zemlji s ovim problemom. Da je jedini kojeg je naa drava izgubila, kojeg je korupcija progutala, koji se razoarao u ivot. Naalost, Mali ovjee koji ita ovo, a nita ne moe uraditi, i ti, Veliki ovjee, koji ita ovo, a sve moe promijeniti, s tugom ti priopavam da je hiljade ovakvih studenata danas. Hiljade akademika, buduih doktora, ekonomista, pravnika, ininjera, koji sjede kui, jer ne znaju ta da rade. Niko ih ne uje, bogati su dovoljno da se obrazuju, ali ne i da ive u skladu sa stranom silom korupcijom. Mnogi od njih su nevieni talenti. Ali ne, njihova mjesta zauzimaju nekolovani, dokolovani, polukvalifikovani, polupismeni, i mnogi drugi, ali sa kupljenom diplomom. Mali ovjee, znam da svaki dan se susree s tim, znam ta proivljava. Zbog tebe u pitati sada Velikog ovjeka: Da li ti, Veliki ovjee, ima dijete? Da li e ga jed-

nog dana imati? U kakvoj sredini eli da bude tvoj sin ili ker? Kakve profesore eli da ima? Kakav doktor eli da ga lijei? Kakav bankar da mu daje savjete? Kakav advokat da ga brani? Hoe li promijeniti situaciju? Znam da je sada Velikom ovjeku dobro, jer on moe da sebi kupi ono to eli, pa i diplomu, pa i auto, pa i enu i jo mnogo toga. Ali nee uvijek biti tako. Lijek za mnoge stvari je pronaen u momentu kad je ljudski rod izgubio nadu. Lijek e se pronai onda kada Veliki ovjek shvati da je zapravo i on Mali ovjek, i da je to uvijek bio, i da veliina ovjeka nije u tome koliko novca ima, i koliko je komplikovan. Veliina ovjeka je u njegovoj jednostavnosti, solidarnosti, humanosti i moralnosti. Svim ovim rijeima koje ne poznaju korupciju. Borba protiv korupcije nije zavrena. Je-

dnog dana e se Veliki ovjek zapitati nad sudbinom drutva koju je sam stvorio. I Mali ovjek e zavriti fakultet bez profesora koji ga je maltretirao, i unitio dobar dio njegovog strpljenja. I jednog dana e i Bosna i Hercegovina biti sretna zemlja, u kojoj e se znanje cijeniti, a investicija u obrazovanje i vlastiti trud nee biti smijena i apsurdna. I Mali i Veliki ovjek e otvoriti jedne jeseni prozor, onaj isti prozor sa poetka prie. I vidjee ovog puta iste stvari. Jesen, kao i svaka druga. Jesen, najljepe godinje doba. I kako to svakoj jeseni dolikuje, ue kako neke nove generacije studenata ure ka fakultetima. Ulicama lie polako opada, sunce proviruje kroz oblake, a korupcije nema nigdje. I nasmijat e se tada i Veliki i Mali ovjek. Nerman Ljevo

FaKultet Kao piJaca

U
danjanjem modernom robovlasnikom sistemu kojeg neki zovu kapitalizam, neki komunizam, neki socijalizam ili neki drugi izam, korupcija je svakodnevna pojava. To nije eksces, ve praksa, sastavni dio drutva u kojem ivimo. To je neto neizbjeno, kao prekraj u nogometu. Prekraji u nogometu, kao i korupcija, nose odreeni rizik, ali u veini sluajeva donose veu korist nego tetu. Meutim, mnogi e rei da je korupcija stanje ljudske iskvarenosti. Mnogi korupciju, kao i kriminal, uzimaju zdravo za gotovo, kao da je korupcija instalirana u ljude genetski. Meutim genetika nikad ne favorizira ljude, a indeks korupcije snano varira od drave do drave. Iz toga logino je zakljuiti da je korupcija kulturoloka i sistemska slabost, a ne uroena ljudska osobina. Korupcija se javlja kada privatna korist nadjaa rizik od posljedica. Koje su posljedice? Posljedica korupcije je titula kriminalca, koju manje-vie svi nosimo. Htjeli mi to priznati ili ne, svi mi bivamo tretirani kao kriminalci na svakom koraku. Uvijek iznova moramo dokazivati da nismo kriminalci, bilo da bivamo pretresani na granici, pri ulasku u neku pravnu ustanovu, ili na aerodrom. Svi moramo imati potvrdu da nismo krivino gonjeni ako se elimo zaposliti. Svi moramo imati gomilu dokumenata koji dokazuju da smo pravini i poteni. Na kraju svega, svi smo mi kriminalci, a oni ljudi koji su korumpirani su nita vie nego dobro plaeni kriminalci. Stoga ne postoji nijedna zemlja bez korupcije na svijetu. BiH po Indeksu percepcije korupcije u 2011. godini jako loe rangira, ocijenjena je sa 3.2 od moguih 10, dok nijedna drava nema istu desetku, a Novi Zeland je na prvom mjestu sa ocjenom 9.5. studiranja na univerzitetima na BiH koji predstavljaju prepreku kako za studente, tako i za profesore. Na primjer, loa ekonomska situacija spreava studente da kupuju knjige, tako da neki profesori smatraju da nisu dovoljno nagraeni za njihov rad. To predstavlja primjer uzroka korupcije gdje profesori prisiljavaju studente na kupovinu knjiga. Trei bitan faktor je neureen sistem kanjavanja korupcije na fakultetima. Loa organizovanost cijeloga drutva se opet reflektuje na korupciju na univerzitetima. Poznat sluaj korupcije na Tehnolokom fakultetu u Banjaluci od prije 5 godina kada je 20 studenata prijavilo svoju profesoricu zbog uzimanja mita je jo na sudu. Tome doprinose i pasivni studenti koji nisu spremni da prijave korupciju. Prema istraivanju percepcije korupcije u visokom obrazovanju koju je provelo udruenje Vesta iz Tuzle, 27% studenata u Tuzli uopte nije spremno prijaviti korupciju jer se boje revanizma, a 33% bi prijavilo korupciju samo anonimno. Iz toga vidimo da se studenti previe boje stroge drutvene hijerarhije. Postavlja se pitanje koliko zaista zakoni spreavaju kriminal? SAD je zemlja sa jako strogim zakonima, ali i sa visokom stopom korupcije i kriminala i ujedino i najveom zatvorskom populacijom na svijetu. S druge, strane zemlje kao to je Norveka imaju jako blage zakone i zatvore koji lie na odmaralita i ujedino jako nisku stopu korupcije i kriminala.

rekao: Znanje nije gomila informacija nauena napamet. Postavlja se pitanje da li se znanje i vjetine studenta mogu svesti na jedan broj ili slovo koje e mu na koncu odrediti sudbinu? Obrazovni sistem ima mnogo greaka i kao takav je jako plodno tlo za razvoj koruptivnog ponaanja, kako kod studenata, tako i kod profesora.

Fakultet kao pijaca

Sam nain polaganja ispita je koncipiran kao da se prodaje poput nekog proizvoda. U izopaenom materijalnom drutvu koncipiranom na razmjeni dobara pomou novca, svemu se daje materijalna vrijednost. Novcem se moe kupiti sve, pa tako i ispit. Obini ljudi su nita drugo nego proizvodi. Svaki ovjek, kao i proizvod u fabrici dobija certifikat (rodni list). Tako je i prilikom upisa na fakultet.Ili prilikom upisa ocjene. Proizvodi u fabrici moraju dobiti prolaznu ocjenu da bi izali na trite.Tako je i sa studentima na fakultetu. Njihovo znanje koje steknu na fakultetu je nita drugo nego vjetine potrebne za proizvoenje novca za svoje robovlasnike. A po definiciji Adama Smitha novac kupuje oskudna dobra. U BiH drutvu oskudna su radna mjesta. Dokaz da nae drutvo nije daleko odmaklo od robovlasnitva lei u injenici da se diploma mora kupiti bilo da se plaaju ispiti na dravnim fakultetima ili plaanjem skupih upisnina na privatnim fakultetima. Tako bogati ostaju bogati, a siromani ostaju siromani. Jedini nain da rob napreduje u drutvu je da pobijedi u gladijatorskoj areni, pa i danas samo oni najuporniji, najvrijedniji, najpametniji, uz mnogo truda, stresa i rtvovanog zdravlja, uspijevaju doi do radnog mjesta, dok bogati dolaze do statusa u drutvu pomou novca i porodinih veza.

Stroga hijerarhija
Jedan od najbitnijih razloga to nai fakulteti vie lie na pijace nego na ustanove za sticanje znanja i vjetina, je zastarjelost i neefikasnost modela obrazovanja. Model obrazovnog sistema je star stotinama godina i nije se mnogo promijenio od samih zaetaka. Naravno da ne moemo oekivati savrene rezultate kad nain na koji kolujemo studente potie jo iz doba lova na vjetice. Jedan od primarnih problema je i strog hijerarhijski sistem. Profesor psihologije na Univerzitetu Stanford, Philip Zambardo, je napravio drutveni eksperiment u kojem je napravio zatvor u podrumu fakulteta. Jedna grupa studenata je glumila straare, a druga zatvorenike. Eksperiment je tragino zavren nakon 6 dana, jer su zatvorski straari poeli zlostavljati zatvorenike. Mnogi su primjeri pokazali da mo korumpira i kvari ljude. Za razliku od razvijenijih zemalja gdje je profesor na neki nain podreen studentu, u BiH je poptuno obratno. U BiH je student za profesora majmun, kao to je izjavio jedan profesor na fakultetu u Tuzli. Profesori imaju previe moi u odnosu na studente, i provode diktaturu u vidu strogog nametanja pravila i kriterija.To kod studenata ubija individualnost i kreativnost, stvara osjeaj niih vrijednosti i straha prema strogom hijerarhijskom poretku, to ih ini pasivnim. Proces uenja i ocjenjivanja je arhaian. Sam Einstein je

(Ne)mogua rjeenja
Kao to je prethodno reeno, korupcija je sastavni dio monetarnog sistema, kao to je prekraj sastavni dio nogometa. Da bi prekraji nestali mora se promijeniti igra. Dakle korupciju je nemogue u potpunosti eliminisati, ve samo ublaiti. Korupcija na univerzitetima u BiH je refleksija stanja u drutvu. Ne moemo oekivati smanjenje korupcije dok god je u BiH rekordna nezaposlenost, dok je tuilatvo neefikasno, dok se ne uklone greke obrazovnog sistema itd. Obrazovni sistem je neophodno radikalno promijeniti, s tim da bi uitelji i profesori jo od poetka kolovanje trebali biti podreeni acima, a ne obratno. Student treba imati mogunost da promijeni ili smijeni profesora, to podrazumijeva da studenti treba da ue kako da razmiljaju kritiki, kako da izraze svoju kreativnost i kako da pomognu sebi i svom okruenju, a ne kako da budu puke radilice i pasivni robovi. Suvino je i spomenuti da je prije svega neophodno poveati ivotni standard i nezaposlenost, te pravni sistem uiniti efikasnijim. Na samom koncu, i graani treba da se edukuju o korupciji, kako bi se ublaio koruptivni mentalitet u kojem ivimo. Alan Dardagan

Uzroci korupcije na BiH fakultetima

U siromanim zemljama kao to je BiH je korupcija ulazi u jedan zaarani krug. Poto je korupcija glavni izvor siromatva, tako je i siromatvo glavni uzrok korupcije. Jedan od glavnih uzroka korupcije na fakultetima u BiH je neureenost trita rada. Velika nezaposlenost stvara konkurenciju na tritu rada. Umjesto da obrazovanje bude stvar neijeg izbora i ambicije ka znanju i samousavravanju, u BiH fakultetska diploma je postala jedini klju ka minimumu dostojanstvene egzistencije. To stvara preveliku konkurenciju u visokom obrazovanju, zbog ega osoblje obrazovnih institucija iskoritava ovakvu situaciju u svoju korist. Najei oblici korupcije su uzimanje mita, kupovina knjiga, davanje privatnih instrukcija, te seksualne usluge. Drugi bitan razlog koruptivnog ponaanja su loi uslovi

kAteDrA BuDuNoSti

inimalno 2 godine radnog iskustva. Nije problem, mogla bih u penziju. Imam iskustvo studiranja ovdje. Nauila sam da gledam, a pretvaram se da ne vidim zar to nije jedna od najznaajnijih vjetina koje smo stekli tokom studiranja? Sigurna sam da je to neophodno nekoj od kompanija. Bila sam i sigurna kada sam upisivala fakultet. U sebe, barem. Sada sam uvjerena da ne treba biti siguran ni u ta. Ima ljudi koji imaju sreu da ne razmiljaju o takvim stvarima. Ta srea se pojavljuje u dva oblika: kontakt i lova. Kontakt je kada tvoj blinji ima u imeniku privatni broj mobitela profesora ili zna nekog ko ga posjeduje. Nekada nije potreban telefon, ljudi se jednostavno susretnu na proslavi, sahrani, veeri, seminaru... To je odlino, jer tvoja knjiga postaje tanja, a drzak pogled na ispitu tano zna koja ispitna kartica tebi pripada. Nekada ne stigne da pripremi karticu i to zna naljutiti profesora. Ali bie jo proslava i susreta, rijeie se nekako. Malo te nervira to mora izbjegavati kafe sa kolegama poslije ispita, jer oni uvijek priaju o aktuelnom gradivu i pitanjima i mogli bi da te raskrinkaju. Mada, kasnije shvati da se i ne treba kriti, jer to kod drugova izaziva divljenje: hej, pa ti zna nekoga... To je super! Smijene su te njihove nateene crvene oi od uenja. Daba ste kreili, to gradivo vie niemu ne vrijedi, a svakako ste pali. I jo ete minimalno jednom. Novac je za one koji se nisu snali u ivotu kako treba. Najee dolazi od prodatog teleta, rakije ili Svetog Mikrokredita. I postoji ta velika prepreka: kako unuti novac u dep? Stavljanje novanice u indeks je neprihvatljiva komunistika metoda i nije IN. Elektronsko bankarstvo je puno privlanije ili kratka kafa na kojoj vam sluajno ispadne 200 KM iz depa. Sirov nepreraen novac je primitivna metoda, ali pali. U svakom sluaju je bolja od otvaranja ishabane knjige iz 1986. u kojoj Tito jo nije stigao da ode. U spomenaru studiranja, sa sjetom razmiljamo o vremenima kada smo morali

kupovati knjige da bismo uopte izali na ispit. E to su bila vremena, to su bile prave knjige. Debelo izdanje, kineske korice i preveden doktorat iz Tajvana, dika i ponos naih profesora. Kada su prvi put otkrili ari interneta i nauili ravnati margine i kliknuti na link, otvorio se nevjerovatan prostor za produkciju najinovativnijih i najoriginalnijih naunih radova. Ne krivimo ih, od koga su mogli nauiti? Predsjednika Savezne Republike Njemake? Krug, ije konture samo naziremo, nikada ne mjenja oblik. I nikada ne prestaje. Dok se novac, ispiti, smeurane ruke koje grabe za odtampanim nobelovcem ili spomenikom i siguran hod prema kancelariji okreu ciklino, centar krunice ostaje nedirnut. Onaj ko ue, teko da e ikada izai iz vrtoglavog procesa. Jer, plaati je trajni glagol. Unutar kruga je ono to se danas cijeni: neznanje, pohlepa, nestrunost. Sve ostalo je van, nebitno i propalo u samom poetku. Nakon dvadeset godina, u na rendgenski snimak zbunjeno e gledati doktor. Kada odemo u banku, ekaemo tri sata jer ekonomisti nije jasno kako poslati novac u inostranstvo. Svakog jutra, nau djecu e doekivati vaspitaice sa cigaretom. Kada nam bude muka, pokuaemo otii negdje, ali e nam spasti toak sa automobila jer je inenjer mainstva dao zeleno svjetlo na tehnikom pregledu. Vratiemo se, odluiti za umjetnost, a tamo e nas doekati slikar koji je strunjak za oslikavanje nadgrobnih spomenika. Na drzak pogled sa nekad davnog ispita e promijeniti formu. Nije sve tako crno. Imamo biznis proroanstva, meni ba dobro ide. Moemo vjerovati i u lutriju i kladionice. Ja bih se opkladila sigurno na svoju budunost i karijeru, znam kvotu. Nemojmo zaboraviti i administraciju, nee ona nestati. Moda se uvalimo. Hej, pa moemo i predavati na fakultetu, vjerujemo u mlade. Vjerujemo da e neki od njih postati novi i snaniji centar krunice. Platite sve to moete. Nazovite. Samo to se trai i samo to nam treba. Saa Nuda

KorupciJa, ta neizBrisiVa mrlJa na uniVerzitetima

orupcija u visokom obrazovanju u BiH, definitivno je duboko ukorijenjena. Sve sumnje i indirektni pokazatelji koji su upuivali na korupciju, sada su iskristalisani i potvreni - bar u mojoj glavi. Radi pisanja lanka o korupciji zatraila

sam odgovore od nadlenih organa, kao to su studentske organizacije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, nevladina udruenja... Meutim, od odgovora ni traga ni glasa. To je dalo jasan signal da neto ne tima. Ne neto, nego mnogo toga. Dodue, nisu svi zatajili. Kolege sa Unive-

rziteta u Sarajevu poslale su tri etiri ture reenice, a jedna nevladina organizacija iz Sarajeva umjesto odgovora dala je deklarativno ohrabrenje za pisanje prie o temi korupcije u visokom obrazovanju. Oni su se bar oglasili, dok ostali mudro ute. Zbog svega toga vie je nego jasno da korupcija na naim uneverzitetima obitava u punom kapacitetu, a da studenti nisu spremni da javno priaju o tome. Jedni drugima se ale kako njihove kolege iji su roditelji funkcioneri, bilo stranaki, bilo republiki, lako i brzo zavravaju fakultete i onda jo lake dolaze do posla. Meutim, nisu problem samo povlateni studenti, nego i profesori koji nisu imuni na sreivanje ispita, tako da se korupcija ne manifestuje samo kroz novane naknade, nego i kroz razliite usluge. Odavno je svima jasno da je najei oblik korupcije klasina kupovina ispita, a ne izostaju ni razliita uslovljavanja kao to su kupovina knjiga, praktikuma, dranje instrukcija, te bahato ponaanje profesora i asistenata. S vremena na vrijeme, sporadino se pojave neke prie o korupciji, koje su, stie se utisak, namjerno i smiljeno plasirane u tano odreeno vrijeme. Tajming njihovog objavljivanja povezan je sa politikim zbivanjima, deavanjima na fakultetima, univerzitetima, izborima rektora ili novog rukovodstva studentskih organizacija ili, pak, onda kada se stvori kritina masa koja bi mogla da pokrene proteste. Tako je bilo i ovog proljea kada se danima prialo o korupciji na Univerzitetu u Banjoj Luci. Pljutale su optube. ak su se pominjala

i imena pojedinih profesora povezanih sa korupcijom. Taman kad se oekivalo da e se klupko korumpiranih profesora i asistenata odmotati, a da nee ostati nevini ni oni studenti koji su kupovali ispite, sve se stialo. Vjerovatno je tako bilo i planirano. Bilo je bitno da se praina podigne, da se u javnosti malo zatalasa pria o korupciji, da sve izgleda transparentno, pa da se onda, sve jednostavno zaboravi. Nisu samo krivi ovi koji prodaju prie o korupciji onda kada dobiju signale sa raznih strana, nego i mi studenti. Priznajem, i ja sam odgovorna. Meni nikada ne bi palo na pamet da prijavim nekog svog kolegu zato to je poloio neki ispit, a da je prije toga samo jednom bio na predavanju i nije uradio niti jedan kolokvijum. Dok je on ili ona ko zna gdje i kako provodio/la vrijeme, ja sam po 12 sati dnevno uila. Iako znam da je nepravda to to neko jednostavno poloi ispit bez muke, isto tako znam i da ono to sam nauila niko ne moe da mi oduzme. Na drugoj strani, mnogi studenti, a naravno i ja, ne elimo da priamo o konkretnim primjerima korupcije, imenima i prezimenima zato to se plaimo da neemo moi poloiti neki ispit ili, to je jo gore, zavriti fakultet. Tako mi u glavi esto odzvanja misao: Ma, bolje uti, nego da ti se na glavu nakai neki profesor koji e da te maltretira 100 godina. Zato mi je cilj da to prije okonam studije i da se okanem oravog posla u ispravljanju krivih Drina. Pretpostavljam da moje miljenje nije za pohvalu. Ali, bar sam prozborila o korupciji, makar na ovaj nain, za razliku od drugih,

mnogobrojnih, koji mudro ute. I pticama na grani jasno je da za koruptivna ponaanja na naim univezitetima znaju svi, ali oito je da niko ne eli otvoreno da pria o tome, u ta sam se i sama uvjerila. Znai, nije samo do mene i moje utnje, nego i do onih, mnogo vanijih i krupnijih riba. Nadlene insitucije, resorna ministarstva, rektorati, fakulteti, studenti, svi su oni

spremni da naelno sarauju kada se pria o korupciji, ali nema nikakvih koraka kako bi se ovaj problem rjeavao u kontinuitetu, bez stanke i naruenog tajminga. Vie je nego jasno da je korupcija bolest drutva i da se ne moe u potpunosti iskorijeniti, ali bi svima nama trebalo biti jo jasnije da se moe smanjiti naim trudom, radom, borbom i otvorenom priom, bez bilo

kakvih praznih floskula. Sve dok se ne ue u stvarnu borbu protiv ovog problema, veina nas e i dalje gledati kako neke nae kolege lagodno polau ispite, kako odreeni profesori iskoritavaju svoje pozicije i ucjenjuju studente da kupe njihove knjige i za takvo ponaanje ne bivaju kanjeni, a univerziteti u BiH i dalje e, plaim se, biti plodno tlo za sprovoenje ko-

ruptivnih radnji. Na sreu ili naalost, ja sam ve pola posla zavrila na fakultetu, tako da mi ostaje jo neko vrijeme da gledam nepravdi u oi. Ali, pitam se ta e biti sa nekim novim generacijama. Hoe li korupcija uzimati jo vei mah? Plaim se da hoe. Vedrana Rogi

strana KoJa se (Ne) otVArA

S
tudirati na dravnom ili privatnom univerzitetu postaje sve vea dilema. Dok dravni fakulteti u Bosni i Hercegovini dre gard koji se oslanja na iskustvo, tradiciju i znanje, privatni fakulteti u posljednjih nekoliko godina privlae sve vie mladih predvidljivim nastavnim programom koji obeava brzo sticanje diplome ukoliko ste redovan platia. Iako takvu dilemu nije imala naa sagovornica, koja studira na dravnom fakultetu u Banjoj Luci, ivot i loa situacija u visokom obrazovanju mijenjaju tokove njenih planova. Njena pria o polaganju ispita u ime drugih studenata je mnogima poznata, ali zbog osjetljivosti teme i moguih posljedica, identitet ostaje tajan (G.T.). Moe li mi objasniti kako je dolo do toga da si danas, u septembarskom ispitnom roku, posjetila jedan od privatnih fakulteta u Banjaluci i polagala ispit za drugu studentkinju? G.T.: Prazan novanik. Studentkinja sam, imam puno trokova, a volim i da hodam po kafanama kada imam vremena. Roditelji mi plaaju kolarinu i mjesenu kartu, ali za ostalo se sama moram snalaziti. Ne mogu traiti od roditelja za kafu, pa radim svata: branje kukuruza, kupljenje ljiva, instrukcije... nita od navedenog nije stabilno i uvijek moram da traim nove naine da zaradim. Poto mi od ruke idu prirodne nauke, a to je veini bauk, desilo se da sam poela polagati ispite za druge. Uz nadoknadu, naravno. Pretpostavljam da si u cijeli ovaj proces ula preko preporuke ili kontakta? G.T.: Da, metoda prijateljiina prijateljica. Jednoj od studentkinja na privatnom fakultetu je bilo neophodno da poloi ispit za uslov. Otili smo na kafu i ja sam pristala. Prije samog ispita, pokazala mi je ko je profesor, a ko asistent, isto da se lake snaem. Bez problema sam uradila pismeni dio ispita sa njenim indeksom, iako uopte ne liimo. Imala sam i svesku sa uraenim zadacima u sluaju da zatreba, ali da budem iskrena, kada sam je otvorila umrla sam od smijeha. Sprdaina od zadataka i ispita. Ispit je trajao pola sata, a ja sam uradila zadatke za pet minuta, ali nisam smjela odmah izai jer bi profesor posumnjao u brzinu, a samim time u identitet. A zadaci, kao to rekoh, su za djecu smijurija, tipa 2X + 5 = 9. ak sam uspjela da uradim ispit i za nekoliko studenata koji

su sjedili u blizini, da ubijem vrijeme. Inae, profesor i asistent se smjenjuju na ispitu i lake je sve ovo uraditi kod asistenta. Niko nije posumnjao da ti ne studira na tom fakultetu? G.T.: Ma, jok. Kada doe na ispit, profesor ne otvara prvu stranu indeksa. To je strana koja se ne otvara. Ne bih sad da ulazim u to da li je sluajno ili namjerno. Ja nisam imala problema do sada, moda zato to sam esto mijenjala i boju kose. Mislim, deavalo se sluajno. Ukoliko ima usmeni dio ispita, profesor esto pita odakle sam. Jednom sam bila iz Bihaa, ini mi se. Koliko kota? G.T.: Dvadeset maraka je za tebe. Inae, trideset. Zar to nije niska cijena? G.T.: Pa i ne mora da bude. Izlazila sam na ispit za troje studenata istovremeno, tj. dobro sam unovila provedeno vrijeme. Od dvije djevojke sam traila etrdeset ali eto, one su mi dale pedeset, a momak je dao trideset maraka. Znai, ukupno sedamdeset maraka. Je li sedamdeset maraka malo danas? Kakve ocjene dobija? G.T.: Uradim sve tano, ali proli put sam dobila est jer sam automatski napisala rezultat. Znala sam napamet koliko je korijen iz sto dvadeset i jedan, a profesor je posumnjao da sam prepisala. Stvarno ne bi bilo smisla da se prepirem, uostalom ocjena nije ni bitna. Bilo je i veih ocjena, osmica. Ali cijena je uvijek ista. Deava li se da ti studenti ne plate? G.T.: Nisam ja toliko esto polagala ispite za druge, upravo sam odbila jednu djevojku jer imam strah da e me profesor prepoznati.

Do sada je sve plaeno. Kad se zavri ispit, ja sa indeksom izaem napolje i slijedi primopredaja. Ima li iskustva na dravnim fakultetima? G.T.: Mnogi govore kako je na dravnim fakultetima sve isto ali znamo da nije. Istina je da se tee moe polagati ispit za drugog, ali tu je tehnologija poput MMSa, recimo. Kada profesor da zadatke, student uslika kamerom, meni stigne MMS, ja poaljem rjeenja na isti nain. Planira li da proiri trite i kakvo je stanje sa konkurencijom? G.T.: Ima konkurencije, sve moje kolege rade isto. I nisu u pitanju samo prirodne nauke, poput matematike ili statistike. Kolege sa engleskog ili njemakog jezika takoe imaju posla. Na ovim fakultetima na kojima to sad radim, planiram i dalje da ostanem, a nisam sigurna da li bih proirivala. Imala sam ponudu da za osnovca radim zadatke ali bilo mi bezveze, neka nesto naui. Ti to kao ima etiku? G.T.: Da! ta oekuje u budunosti? G.T.: Razmiljala sam o mogunosti studiranja na privatnom fakultetu, imala bih pravo automatskog upisa na etvrtu i studentskim mukama brzo doao bi kraj. Svjesna sam ta radim i situacije oko sebe. Znam da e studenti za koje polaem ispite sutra biti na funkcijama a da u ja moda biti nezaposlena. Uostalom, moj otac je radio istu stvar za druge. Oni su sada ti koji donose odluke, a ta je on? Obian radnik. Ali, meni je potreban novac. Jasna Dragojevi

ZAto BiSMo iM puNiLi DepoVe?

STUDENT : Dobar dan, profesore. PROFESOR : Dobar dan, kolega. Izvolite, ta ste trebali? STUDENT : Ja bih da upiem ocjenu. PROFESOR : Uredu, koja ste godina, koju ste ocjenu dobili? STUDENT : Ja nisam ni izlazio na ispit. PROFESOR : Kako onda mislite da vam upiem ocjenu? STUDENT : Pa imam materijal. (Student stavlja indeks sa nekoliko novanica od po 50 KM na profesorov sto i smije se) PROFESOR : Aha, uredu. Ali samo da znate, ovo ja ne uzimam radi sebe, ovo sve ide u humanitarne organizacije. I tako student poloi ispit, profesor dobije svoj novac, za koji odgovorno tvdi da nipoto ne ide u njegove ruke, i svi zadovoljni i sretni. Ovo je samo jedan od primjera koji se svakodnevno deavaju u naoj okolini, na naim fakultetima, na mjestima koja bi trebalo da slue edukaciji i obrazovanju, ali oigledno i za druge svrhe. Obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava. Za pojedince je to moda i jedini nain da pobjegnu iz siromatva, dok je za dravu to kljuni segment za razvoj i napredak. Takoer, kroz obrazovanje se prenose vrijednosti kao to su integritet, jednakost i pravda te osjeaj za zajedniku odgovornost, koji je kljuni faktor za drutvenu koheziju i dobro upravljanje. Korupcija ima korijene u latinskoj rijei corruptus to znai potplaen ili podmitljivost u pravnom smislu, kazneno djelo zloupotrebe povjerenja ili dunosti. Korupcija* je zloupotreba povjerene moi radi stjecanja privatne koristi. Korupcija se moe podvesti pod visoku, sitnu i politiku korupciju, ovisno o iznosu novca koji je izgubljen i sektoru u kojem se pojavljuje. Postoji i definicija Vita Tancija koja kae da je korupcija namjerno nepridravanje naela nepristrasnosti

kod odluivanja, s ciljem ostvarivanja prednosti za poinioca ili povezane osobe kroz takve postupke. Koliko smo puta bili u prilici da sluamo o pomenutoj temi, ali da ne poduzimamo nita. Jednostavno, pasivno sluanje i svima dobro. Glavni problem mladih upravo jeste ta pasivnost, miljenja ta ja mogu promijeniti, ta se to mene tie, ta i da se otkrije, nemam ja nikakve koristi od toga, te mnoga druga koja nas samo vraaju unazad i ne daju nam nikakvu nadu za bolje sutra. Korupcija u oblasti obrazovanja je samo jedan od oblika korupcije koji se javlja u naoj dravi. Ovaj vid korupcije, uostalom kao i svi drugi, ima drastine posljedice po razvoj demokratskog drutva, - pie eFM radio 95,2 MHz. Bez obzira to se ve godinama ukazuje na postojanje raznih afera koje su ukljuivale univerzitetske profesore, nijedan sluaj jo uvijek nije rezultirao strogim sankcijama i zatvorskim kaznama, kao to to moemo vidjeti u drugim zemljama regiona. Upravo ovo zatvaranje

* I. Korajli (2011) Visoko obrazovanje u BiH otvoren prostor za korupciju. FES: Banja Luka, 2011.

oiju nadlenih organa dovodi do poveanja korupcije iz dana u dan, jer su profesori koji se time bave svjesni da je to tema koja se provlai stalno kroz medije, drutvo i okolinu, ali ne radi se nita u cilju suzbijanja istog. Ali ovo otvara sljedee pitanje, ta navodi studenta da skupi hrabrost i da svjesno ode nuditi novac za ispit? Kakva je organizacija, uprava fakulteta, kada doputa i samu pomisao na to, a ne i njeno ostvarenje? Sa druge strane, tu su profesori kojima oigledno nije dovoljna njihova gospodska plata, pa odlue da se poaste i dodatno kojom stotkom. Studenti ne bi trebali dozvoljavati da se deavaju ovakve situacije - zato bi im punili depove, i time sebe poniavali? Velika veina studenata nije ni upoznata sa svojim pravima, niti sa nainima na koje se ona svakodnevno kre. AMINA (21) : Sa mamom sam razgovarala i odluile smo da ona ode kod profesora i da mu ponudi novac za ispit, jer nisam mogla prenijeti 2 predmeta u sljedeu godinu. Ja sam isuvie stidna, da bih se odluila na taj korak. Otila je u njegovu kancelariju, meutim, profesor je kulturno odbio, zato to je dan ranije ve poslao spisak studenata koji su poloili, na protokol. Ali da je ranije otila kod profesora, vjerovatno bih imala upisanu ocjenu. I teta to se ne ubaci jo koji KM i u dep, a vjerujem da je dotini profesor proklinjao tu proceduru, koja mu je onemoguila aenje. Predsjednik Komisije za informisanje i odnose sa javnou Studentskog parlamenta Univerziteta Sarajevo, Emir Muhamedagi kae da se ova krovna studentska organizacija bori protiv korupcije, ali da je jako teko jer im studenti samo odmau, pristankom na takvo to, te da se bore protiv svih ostalih anomalija u procesu studiranja na Univerzitetu u Sarajevu. Veina, ako ne i svi studenti su svjesni znaenja rijei korupcija, te posljedica koje povlae sa sobom. Kao najprepoznatljiviji oblik korupcije navodi se podmitljivosti profesora pri polaganju tekih ispita, netransparentnost procedure izbora asistenata i ostalog fakultetskog osoblja (znamo da to ukljuuje rodbinske veze) i nejednak tretman studenata. Ivana Korali, portparol i projekt menader Transparency International BIH kae: Borba protiv korupcije u visokom obrazovanju i obrazovanju uopte mora se posmatrati kao sutinski prioritet. Vjerovatno najpogubniji utjecaj korupcije u obrazovanju je gubitak povjerenja u akademske institucije. Ukoliko ljudi, posebno mladi, ponu vjerovati da se prijem na fakultet ili ocjene, pa ak i diplome, mogu kupiti, cjelokupna ekonomska i politika budunost zemlje je u opasnosti. Od obrazovnog sektora se s pravom oekuje da bude fer i nepristrasan. kolstvo bi trebalo da prenosi i ui studente konceptima politikog zastupanja, ljudskih prava, solidarnosti i javnog dobra, a ne da se rui povjerenje koje je neophodno za razvoj zajednice. Neophodno je do kraja provesti bolonjski sistem, jer je poznato da su studenti duni biti aktivni tokom itavog semestra, jer se to vrednuje, a ne samo ocjenjivanje na zavrnom ispitu. Neophodno je uvesti prijemne ispite na fakultetima, gdje bi studenti dobili jedinstvene ifre, po kojima bi se raspoznavali. Takoer, glavno i osnovno jeste poziv svim studentima da ne ulaze u lanac korupcije, da ne doputaju manipulisanje sobom, da znaju koliko vrijede i da rade na sebi, da napreduju i ue, jer e samo od toga imati koristi. Ukoliko nastavimo posmatrati sve to iz prikrajka, bojim se da e se za nekoliko godina podrazumijevati poklon uz indeks i pri regularno poloenom ispitu. Aida Turalo

FaKultetsKi oBrazoVan narod Bez Veze ostaJe BezVeze

Korupcija na univerzitetima danas vai za nepisano pravilo kolovanja

okvarenost, izopaenost, potkupljivanje, podmiivanje, kvarenje, raspadanje, krivotvorenje, sve su to pojmovi jako bliski pojmu korupcija. Manje-vie svi ti pojmovi su prisutni u svijesti graana BiH. A pojam korupcija u visokom obrazovanju? Svijest graana o postojanju korupcije u visokom obrazovanju postoji isto toliko koliko i postoji svijest da se prilikom pozdravljanja kae Dobar dan. Ustvari, jo blie je terminu Lo dan, jer kakva nam je drava, dobrih dana je sve manje i manje, a ovih loih vie i vie. Svijest graana, studenata, profesora o korupciji na univerzitetima itekako je prisutna. Razlika je u tome to jedni priaju o tome, drugi ne. Profesori zatakavaju, studenti i kad priaju priaju izmeu sebe, to je ravno utanju. A ako neko uti znai da se slae. Kakva ironija. Nije lako studentu javno optuiti profesora da je korumpiran. Deblji kraj bi tu u veini sluajeva izvukao student, upravo zbog toga to iza korumpiranog profesora esto stoji vana osoba sa jakim vezama. Uloga korupcije na univerzitetima danas vai za nepisano pravilo kolovanja, a profesori su to odnedavno prihvatili. Naravno, ne javno i ne podravajui to, ali nisu poduzeli nita naroito ni da se tome suprotstave. S druge strane, studentu

samo ostaje ili da to prihvati, ili da se usprotivi i u nedostatku dokaza i podrke napusti fakultet. Ili obnovi godinu. Nebitno sa koje se strane gleda i kako se okrene donji je. Dobiti bitku sa profesorom nee sigurno. Da preformuliem onu uvenu Kadija te tui, kadija ti sudi u Kadiju tui, kadija ti sudi. Toliko o odnosu student profesor u meusobnoj raspravi. Ipak, ne raspolae svaki student sredstvima koja slue za korupciju. Ispiti se nekada polau plavom kovertom, nekada seksualnim uslugama, a nekada i prijetnjom velikog tate sa vanom pozicijom u dravi. A ta je sa onim studentom koji nema nita od navedenog? Ako znanje kojim raspolae nije dovoljno da poloi ispit, ta mu ostaje? Nita! Jedino mogue rjeenje je da promijeni fakultet i moli onog gore da ga ne zadesi ista sudbina koju je imao na prethodnom fakultetu. Meutim, postoji velika razlika izmeu dravnih i privatnih fakulteta i isto tako razlika u nivou korupcije na njima. Ne kae se dabe da student na dravnom fakultetu odbrojava ispite do zavretka studija, a student na privatnom - rate. Ali, kako na jednim, tako i na drugim, esto se nae profesor koji se nalazi u odreenoj shemi sa fakultetom. Klju te sheme je naravno novac! Kod nekih profesora ispit nije mogue poloiti

ako student nije izaao bar pet do deset puta da polae. A polaganje ispita poslije treeg puta se plaa. Jo ako tome dodamo i prenizak procenat prolaznosti studenata na odreenom predmetu, profit fakulteta profesora je jo vei. Shema profesor fakultet je sljedea: Profesor ne puta studente da se prebace sa samofinansiranja na budet ili sa vanrednog studiranja na redovno. Uglavnom je samo taj jedan predmet prepreka. Nekolicinu e morati pustiti da ne bi izazvao revolt svih ostalih zbog apsolutno nikakve prolaznosti na svom ispitu. I da ne bi dobio otkaz zbog nekorektnog odnosa prema studentu. Ali veliku veinu e oboriti. to student vie puta izlazi na ispit, vie plaa. to profesor vie obara studente na ispitu, fakultet dobija vie novca. I tako se to godinama i godinama vrti u krug i vrtie se jo dugo. Jo se zna desiti da polovina studenata koji su poloili taj ispit nisu ocjenu dobili na legalan nain. Pa koje su to pare! E jesi l uo da je samo ona od nas pedeset jue na ispitu poloila? Ma ne udi me, vidio sam je jue na kafi sa profesorom. Da, sigurno je bila samo kafa. Rijetko koji student nije vodio slian razgovor sa kolegom, a svaki etvrti je i sam bio dio takve spletke. Pitanje je samo da li se ispit poloio novanicama ili tijelom. Znanjem nije sigurno. Ustvari, moe i znanjem, samo to bi u tom sluaju to znanje ustvari bilo poznavanje neke osobe od uticaja. A deava se isto i da student ima ocjenu u indeksu, a niko ga nije vidio da se pojavio na ispitu. Kako je ocjena stigla u indeks, to samo znaju on i profesor. I tako e ubrzo sadanju korumpiranu generaciju na vlasti zamijeniti jo gora generacija sa visokim ocjenama u indeksima i, ustvari nema tu i, to je sve to e imati. Prazne glave, puni depovi, jaka lea. Ako se nastavi ovim tempom, takvi e nam jo vie krojiti politiku, kolovati djecu, imati apsolutan uticaj na nae ivote. To je to. Fakultetski obrazovan narod bez veze ostaje bezveze, a stepen korupcije i dalje raste. Aleksej urevi

neKa noVa praVila K

onano je osvanuo taj dan. Prvi dan mog novog ivota. Koja radost! Iskaem iz kreveta i trim u kuhinju na doruak. Nakon dva zalogaja ve sam sita. Uh, da neu zakasniti, imam jo samo 3 sata prije nego ponu predavanja. Moja prva predavanja! Uz osmijeh mama me ispraa iz kue i prosipa vodu za mnom za sreu. Dok urno idem prema autobuskoj stanici razmiljam o tome kako e to sve izgledati, ko e nas doekati, ko e nam poeljeti sreu, ko e nas zezati to smo brucoi. Toliko je pitanja. Bruco! Kako samo mono zvui kad se izgovori. Stiem na fakultet, sat vremena ranije al nema veze, vidim da nisam jedina. Uh, koja trema! Sat vremena je sporo protekao, presporo. Dolazi profesor u salu, predstavlja se i poinje da nam objanjava pravila fakulteta: Dragi brucoi, tokom naredne etiri godine, odraete, nauiete nadam se to vie o svojoj buduoj profesiji koju ste izabrali s ljubavlju. Ako nije tako, odmah se prebacite

jer je bitno raditi ono to volite. Ipak, ono najbitnije to e vam se dogoditi je to to emo od vas napraviti dobre ljude, potene i vrijedne. To je ono to je bitno i to e vas pratiti kroz ivot. Svia mi se ovaj profesor, izgleda dobroudno i pravedno. I tako, dan po dan, mjesec po mjesec i priblii se januar. Moji prvi ispiti, davno svi naueni i spremna sam da ponem upisivati desetke u indeks. Naslonjena na zid dok mi klecaju koljena ekam da budem prozvana. Srce mi ubrazano kuca, stomak mi se zgrio, u uima mi zuji. Posmatram kolegicu preko puta mene kako oputeno nekome pie SMS uz smijeak. Prepoznajem taj smijeak, to je smijeak zaljubljenih. Hm, potpuno je oputena, sigurno je sve natrebala, primjeujem prkosno. Otvorie se vrata. Prozvane samo upravo nas dvije. Ne mogu da vjerujem da sam takve sree, kud ba s njom, sve je nauila. Nesigurnim korakom ulazim nakon kolegice, jedva mogu da diem. Nespretno sjedam do nje i skamenjena oekujem da ujem prvo

pitanje. Profesor podie glavu, spusti malo naoale i postavi mi pitanje. Sjeam se prvog dana kad sam ula u ovu salu i kako nam je ovaj profesor poelio divnu dobrodolicu... Koje olakanje, pa to pitanje znam. Udahnem duboko i poinjem da priam, i priam i ini mi se kao da je cijela vjenost prola, a ja i dalje priam. Naglim i pomalo oholim pokretom ruke profesor mi daje znak da stanem. Postavlja pitanje kolegici. Ona uti. Nakon trideset sekundi poinje neto da pria, muca, zastajkuje, dvoumi se... Pa odgovor je netaan, mislim u sebi, i ta reenica koju je jedva sastavila nije tana. Profesor mi postavlja naredno pitanje koje znam bolje nego prethodno. Super, jo jedno pitanje i gotova sam! Prva ocjena pa jo i desetka. Roditelji e biti ponosni na mene. Kolegica se mui i s drugim pitanjem, ovog puta je uspjela da sastavi dvije reenice. Bravo za nju! Tree pitanje sam takoer znala u potpunosti. Kolegica nije nikako. Profesor neto upisuje u prijave i indexe, nestrpljiva sam da vidim. Prua nam ih i odmah otvaramo da vidimo ocjene. ta!? Sedam! Kako je to mogue? Pooh da pitam profesora u emu je problem, ali me tako pogledao da mi se krv u ilama sledila. Zbunjena kreem ka vratima. Kolegica se zadovoljno smjeka dok ide kraj mene. Izlazimo iz sale a ja i dalje zbunjena, nije mi

jasno ta se upravo dogodilo. Vadim knjigu iz torbe da provjerim pitanja. Naravno, sve je tano to sam rekla. Ba sve. Odjednom hodnikom odjeknu glasan smijeh, diem glavu i pogledam u kolegicu dok telefonira: Ljubavi zar si sumnjao u mene!? Dobila sam osam. Kad sam ula te njene rijei samo to se nisam sruila. Krv mi prokljua. U meni se pomijeae osjeaji tuge, bijesa i zbunjenosti. Zbunjeno sam je posmatrala dok je odlazila. I dalje sam u oku. Prie mi kolega, visok, crne kose, crnih oiju. Prelijep mladi. Nasmija se blago i apnu mi: Nemoj se brinuti, bar si poloila. Za nju se znalo da e da poloi prvi

put kad izae na ispit, njen otac je vlasnik graevinske firme koja je pravila profesoru vikendicu ljetos. Sad sam jo vie zbunjena, kakve to veze ima sa mnom? Ja sam znala sva pitanja u potpunosti, kako je mogue da sam dobila sedam? Ba me briga to je ona dobila osam a nije znala nita! Ja elim svoju zasluenu ocjenu. Duboko razoarana sam otila kui. Neto malo sam veerala, samo da se mama ne zabrine i otila u krevet. Suze su same potekle. Toliko sam truda uloila, toliko sati uenja. Radi ega? Ni zbog ega, da bih dobila sedam, dok je kolegica to vrijeme sigurno provodila s momkom etajui

i zabavljajui se. To nije fer! Moj trud nije nagraen. Dani su prolazili, ispiti se nizali. Vie nisam oekivala da dobijem deset ak i kad znam od rijei do rijei sve. Bila sam zadovoljna i kad dobijem est. Kolegicu sam esto sretala na ispitima, uvijek je leerno dolazila i jo leernije odlazila s ispita. U index je redala sve dobre ocjene. Skoro ujem, ostao joj je jo jedan ispit samo, nema nijednu sedmicu i posao je ve eka. Njeno je samo da se pojavi s diplomom. Tako je poelo moje studiranje, tako je teklo i tako se evo i zavrava. Mnogi sati uloenog rada

i truda nisu nagraeni. Ostaju mi jo dva ispita i zavrila sam fakultet. Sedmica u indexu imam mnogo, posao me ne eka, eka me samo neljubazna slubenica na alteru Zavoda za zapoljavanje. Nakon tog prvog ispita sam brzo shvatila da vae neka druga pravila. Pravila koja se meni nisu dopadala, pravila koja ja nisam mogla da potujem. Moj otac nije vlasnik graevinske firme... Midheta Kadri

Mo DoMiNirA NAD ZNANjeM

vaki ovjek ima pravo na obrazovanje, jer se tokom obrazovanja formira u linost sa vlastitim miljenjima i stavovima. ovjek itav ivot ui i to mu pravo ne moe biti oduzeto. Naalost, danas, korupcija ima negativan utjecaj i smanjuje kvalitet znanja, motivaciju, moralne vrijednosti i usmjerava ponaanje mladih u pogrenom smjeru, to je rezultat nestrunog kadra. Veliki broj mladih danas ostaje na

srednjoj koli, jer nisu u mogunosti snositi trokove daljeg obrazovanja to bi pospjeilo mogunosti zapoljavanja u budunosti ili nemaju veze, tzv. telu, kako bi bili primljeni na odabrani fakultet. Svakodnevna korupcija i mito su zastupljeni u svim sferama ivota, a najvie u obrazovnim institucijama, koje pohaaju nai budui doktori, stomatolozi, arhitekti i ostali strunjaci u ije emo ruke sutra predati

svoje ivote. Panja javnosti nije ozbiljno usmjerena na ovaj problem, to daje primjer mladima da su to normalne svakidanje pojave i da se trebaju prilagoavati, a ne suprostavljati tome. Naa surova stvarnost se ogleda u tome da mo dominira nad znanjem - to je vea mo, to je vea ansa za uspjeh. Kodeks polaganja ispita drastino je promijenjen gledajui unazad nekoliko godina, kada je ocjena predstavljala marljiv rad studenta. Savjest profesora prema studentu je bila na viem nivou. Profesori su vodili rauna o svakom studentu pojedinano. Student je imao pravo obratiti se profesoru u svako doba dana, o bilo kojem pitanju vezano za studij, i time se gradio kolegijalan odnos. Za vrijeme dok sam bio profesor, rokovi nisu bili tako strogo definisani, iako su po zakonu bili odreeni, a profesor je svojom voljom izlazio studentima u susret za polaganja ispita. Ukoliko student taj dan nije bio spreman, profesor je mogao studenta vratiti na pet ili vie dana kako bi savladao i utvrdio gradivo. Ovo nije obeshrabrivalo studente, naprotiv vecina njih je pokazivala zadovoljavajue rezultate rekao je emeritus prof. dr Ahmed Muteveli. Danas je promijenjen sistem polaganja ispita i ocjenjivanja. Novac je mjerilo znanja, novcem se upisuje na fakultete, polau ispiti i kupuju diplome. Strah od niskih plata, gubitak posla i elja za ostvarivanjem prihvatljive egzistencije, dovode ljude do ekstremnih mjera, to se odraava na sve profesije, a posebno profesiju profesora. Vee prihode ostvaruju tako to svake godine, iznova, objavljuju nova izdanja svojih knji-

ga koje prodaju studentima po vrtoglavim cijenama i prijete tim, ukoliko ne kupe njihove knjige da nee moi izai na ispit. U prolosti je bilo rijetkih sluajeva da se radilo o nekom podmiivanju profesora, to je bilo nepoznato, jer su profesori svjesno i sa velikom ozbiljnou pristupali svakom kandidatu. Nije se moglo desiti da neko proe, a da ne zna odgovarajuu materiju iz pojedinog predmeta, rekao je emeritus prof. dr Ahmed Muteveli. Studenti nisu upoznati s svojim pravima, niti su previe motivirani kako bi se izborili da se napravi pozitivan pomak i da se ovom problemu stane u kraj. Previe su okupirani strahom od sankcija koje im profesori mogu izruiti ukoliko bi otkrili da su se njihova imena pojavila na peticijama o prijavljivanju ili smjenivanju odreenih profesora. Na samom kraju, nepravda, nezadovoljstvo i nepovjerenje u obrazovne institucije su osnovni razlozi zbog kojih sve vie mladih razmilja da napusti Bosnu i Hercegovinu, kako bi ostvarili pravo na normalne uvjete studiranja i postigli rezultate sa svojim trudom i pronali posao u svojoj struci. Ali time grijee, jer se ne suprotstavljaju problemu u svojoj dravi. Studenti drugih zemalja se bore za svoja prava, trajkuju, piu peticije i zalau se da im se omogui obrazovanje kakvo zasluuju, kako bi mogli vrijeme studija pamtiti kao jedno od najboljih vremena svog ivota. Znaju da je znanje najvee blago koje ovjek posjeduje i koje ga ini mentalno aktivnim i za koje se treba boriti da opet ovlada meu ljudima. Muamera Tihi

od stereotipa do suroVe realnosti

poslednje vreme na sam spomen rei korupcija, svako ima miljenje. Neobino. Ja do pre koju godinu nisam znala ni ta to znai, a onda se, odjednom, ta re pojavila u pesmama, novinama, svakodnevnim razgovorima. Jo uvek nisam otkrila da li pre toga ja samo nisam bila svesna prisustva korupcije oko mene, ili je nje bilo manje. O korupciji se najee prialo stereotipno. Uvek se pria, ak postoje i vicevi, o korumpiranim policajcima i doktorima. Svi ve vrlo dobro znamo da, kada nas zaustavi

saobraajac, ako damo dvadeseticu neemo duvati u aparat za merenje postotka alkohola. Znamo i da je osobi zaposlenoj u medicinskoj instituciji (zvanoj bolnica, na primer), najbolje odneti teglu domaeg ajvara, meda ili pekmeza, vunene arape, ili, u sluaju dubljeg depa, ili, naalost, vee bolesti, flau to starijeg Jack Daniels-a. Ali, ipak, uvek se ovek nekako nada da to sve nije ba tako. I onda, naravno, shvati da je u zabludi. Iako je publika na taj komentar umrla od smeha, u meni je najvei stid za ovu dravu izazvao komentar holandskog DJ-a koji je

rekao da ga je u BiH zaustavio policajac dok je vozio pijan. On mu je dao 5 evra i policajac ga je pustio. Kae, u Holandiji bi za isti prekraj odleao tri godine u zatvoru i platio 10 000 evra. Uzviknuo je: Volim ovu zemlju, a ja sam se zamislila. Pre 4 godine moja sestra je krenula na fakultet. Te godine ja sam se po prvi put srela izrazito blisko sa temom fakultet i sa celim tim svetom koji i mene jednog dana eka. Pre toga, sluala sam prie o fakultetima, studentskim ivotima, domovima i predavanjima, ali nikada previe detaljno i nikada tako iz prve ruke. Verovatno tih godina poela sam da sluam este prie o plaanju ispita i profesora. U starijem drutvu o tome se uvek govorilo sa oputenim klimanjem glave, u smislu da svi oni znaju nekoga ko je to uradio. Plaanje ispita, kupljena diploma? ta?! Malo sam se raspitala i saznala kako to ide. Nisi nauio za ispit, ili ti nikako ne ide taj predmet i ti lepo porazgovara sa profesorom oko toga da li moete neto da uinite. Nakon toga ti nekom magijom dobije pitanja i odgovore za ispit, ve ispunjen ispit ili samo upisanu ocenu. Uvek sam se pitala: Ma, kako se usudi da pita profesora da mu plati? Ili kako on to tebi ponudi? ta, kao, sve vreme se neprimetno ee novanicom od 500 evra i kad zavrite razgovor, profesoru, sluajno dok se rukujete zavri komad svima najdraeg papira u ruci? Oprostite, ja sam se zaletela. Priam o ispitima, a nisam spomenula da se treba nekako i upisati na fakultet. Naravno, za upis na fakultet je najbitniji prosek u koli i uspeh na prijemnom. Ali, kako se onda prvog dana fakulteta na predavanjima pojavi makar dvoje-troje vie ljudi nego to su primali,

i od kojih kroz priu sazna da su imali 2,00 prosek u koli? ekaj, ekaj... I na budetu su? Mora da su se neverovatno genijalnim pokazali na prijemnom.... Uh da, ni tamo ih niste videli? Zaista neobino. Porazgovarajte malo sa njima. Obeavam da su im roditelji doktori, politiari, profesori... Znam barem jedan siguran primer veze i korupcije. Na prijemnom sam uoila devojku sa udnim prezimenom i dodala je u prijatelje na Facebook. Kada je izala lista primljenih kandidata, ona je bila makar 20 mesta ispod crte. Znam da se lista nije proirivala, a ona je 10 dana posle na Facebook okaila da studira na tom fakultetu. Sve se ee pitam kako je dolo do ovoga. ta se desilo? Jesu li profesori postali pohlepniji ili studenti naivniji? Da li je plaanje linija manjeg otpora? Profesorima da zarade preko plate, a studentima da manje ue? Ne vredi razmiljati iji su razlozi jai, greh je isti. Verujem da je razlog plaanja strah. U vreme dananjih finansijskih okolnosti, pritisak na zavravanje fakulteta je sve vei. Sve se mora postii to pre i to bolje, jer se veruje da e tako biti posla. Ali, ko je kriv? Znate li ko? Ja. Da, upravo ja. Ja prouzrokujem korupcijski sistem i teram ga da raste. Da, da, ba ja. Znate li zato? Zato to nisam prijavila gore spomenuti primer. Tamara Karanovi

naa raVnodunost NAjVei je SAueSNik KorupciJi

niverzitet, institucija vieg obrazovanja koja daje akademske kadrove. Korupcija, podmiivanje, potplaivanje, zloupotreba povjerene moi, ili kako je mnogi sa pravom nazivaju moralna pokvarenost. Reklo bi se da ove dvije rijei nemaju ama ba nikakve veze jedna sa drugom. Prevarili bi se. Ba ove rijei su postale sinonimi u naoj dravi, dravi parodoksa. Ovaj problem ve dugo mui studente na Univerzitetu u Banjoj Luci, pa su se studenti organizovali u okviru studentskih organizacija i savjeta i uzeli stvar u svoje ruke. Pokrenuli su medijsku kampanju protiv korupcije na univerzitetima. Javno su istupili i prozvali odreene profesore. Studente je podrao i profesor ETF-a, Momir elic, koji je dokaze o korupciji iznio i u javnim nastupima, ukljuujui i gostovanje u TV emisiji Presing koja se emituje na RTRS-u, u kojoj su mu studenti pruili podrku i iskazali veliku zahvalnost zbog javnog nastupa. Jer esto se kao veliki problem u borbi protiv korupcije upravo i spominje ne navoenje ime-

noVac Je Krupna stVar kojA LjuDe iNi SitNiM

ovac je krupna stvar koja ljude ine sitnim., sjetila sam se tih dana poslovice koju mi je majka rekla jednom prilikom jo dok sam pohaala osnovnu kolu. Kao svakom djetetu, njene rijei nisu me podstakle na razmiljanje i, da budemo iskreni, nisam ih ni razumjela. Danas, kao student tree godine fakulteta, itekako ih shvatam, a koliko je bila u pravu uvjerila sam se onog dana kada sam, pored svog trenutnog opredjeljenja matematike i raunarstva, definitivno odluila da se upiem i na ekonomski fakultet i krenula po neophone informacije u vezi sa upisom. Naivno vjerujui da se svaka diploma stie iskljuivo sopstvenim radom i trudom, zvanje diplomiranog ekonomiste predstavljalo je za mene samo jedan vie izazov na koji sam bila spremna, bez obzira na to to su moje trenutne studije zahtijevale itekako napora i muke. Ula sam u zgradu Ekonomskog fakulteta gdje je sve odavalo utisak stroge discipline i reda, ba onako kako sam i zamiljala. Na alteru studentske slube bio je poprilian red studenata, koji su strpljivo ekali. Iako sam mogla da svratim tu i sljedeeg dana i saznam ono to me zanimalo, ipak sam ostala. Ostala i saznala ono to nisam ni slutila, sruila svoje naivne djeije

ideale, ali nauila vanu ivotnu lekciju. Posljednji u redu stajao je mladi, neto malo stariji od mene, tako mi se inilo. Bila sam ubijeena da je apsolvent i da mi njegovo iskustvo itekako moe biti od pomoi. No i ako nije, mislila sam, i njemu i meni vrijeme e bre proi uz razgovor. Pitala sam ga zato je tako veliki red ispred i da li je to uobiajeno na tom fakultetu. Ljubazno mi je odgovorio da je u toku prijava ispita i da je takva guva svaki put pred ispitni rok. Tako je krenuo razgovor. Potvrdio je ono to sam i sama prozrijela na poetku - on je student etvrte godine, sa izuzetno visokim prosjekom, a tu je jer namjerava da prijavi svoj posljednji ispit. Izgledao mi je vrlo samouvjereno, kako sam mislila da mogu izgledati samo pametni i marljivi studenti. Objasnila sam mu zato sam ja tu i rekla da bi me jako zanimalo da ujem ta jedan apsolvent misli o proteklim godinama studiranja. Plaila sam se pomalo njegovog odgovora, ali rekla sam sebi da me, ma ta rekao mladi na kraju reda, nita nee pokolebati i da u ostati pri svojoj elji da studiram tu, ma koliko bilo teko. Bio je krt na rijeima, a i ono to bi mi rekao bilo je vezano za neke studentske anegdote, none izlaske i urke. Shvatila sam da moram poeti sa konkretnim pitanjima, pa sam ga zamolila da mi

nabroji predmete koje je izuavao na prvoj godini, jer me je to trenutno najvie zanimalo. Od samouvjerenog studenta ostalo je samo zbunjeno lice. Najprije se mudro poeo izvlaiti kako je to bilo davno, na ta sam ga spremno doekala sa injenicom da ni ja nisam tako skoro polagala ispite iz prve godine, ali se kristalno jasno sjeam svih njih, a pogotovo napora koje sam uloila da ih poloim. Nakon dugog razmiljanja uspio je da mi nabroji dva predmeta, a za ostalih est rekao je da su vjerovatno bili neki struni. Kako ni za pomenuta dva nije znao da kae nita vie od njihovog naziva, besmisleno je bilo da ga pitam bilo ta vie osim to kako je mogue da ima prosjek 9.00, a ne zna ak ni da nabroji predmete koje je prouavao i kako uopte ima status apsolventa sa takvim znanjem, odnosno neznanjem. Diskretno je otvorio indeks iz kojeg je kao munja sijevnula krupna novanica. Rekao je: Ovoliko kota desetka na mom sutranjem ispitu. Ima velike sirotinje meu naom omladinom kojoj, osim para, roditelji nisu mogli nita dati., pomislila sam i krenula ka izlazim vratima. Ne sjeam se da li sam uspjela da ga pozdravim prije nego to sam napustila tu groznu ustanovu, ali vjerujem da su mu moj zbunjeni i razoarani pogled rekli mnogo vie od pozdrava. Naravno, sljedeeg dana nisam ponovo dola, a ni bilo kojeg narednog. Saznanje kako novac gospodari ljudima i u dananje vrijeme kupuje ono to nikako nije na prodaju, natjeralo me da odustanem od svoje elje sa poetka ove prie. Takoe, dalo mi je volju da budem jo uspjenija u onome to trenutno uim i radim, i shvatim koliko sam ustvari srena jer su ast i znanje neto to se ne prodaje i to se novcem ne moe kupiti. Jelena Arnaut

na i prezimena ljudi umijeanih u korupciju. Ovaj profesor je naveo i sluaj otputanja profesora Kravaruia sa Ekonomskog fakulteta jer nije udovoljio zahtjevu dekana i dao prolaznu ocjenu sinu politiara piria. Da stvar bude gora, ista situacija se ponovila, ovaj put na Arhitektonsko-graevinskom fakultetu, sa istim ishodom, otkazom profesoru eliu zbog neposlunosti. Odbio je da bude marioneta i debelo je to platio, ali kako on navodi, ne kaje se. Profesor je kao problem naveo i injenicu da se o korupciji samo pria a malo toga se preduzima koristei izgovore da korupcije ima i u mnogo razvijenijim zemljama od BiH, a i da su samo oni koji bi trebali kanjavati korupciju u nju umijeani, i da se, prema tome, ne moe nita poduzeti. U sklopu projekta Predstavljanje antikoruptivnih mjera na univerzitetima u BiH, koji je provelo udruenje Vesta iz Tuzle u partnerstvu sa Omladinskim komunikativnim centrom iz Banja Luke, odrane su razne radionice sa predstavnicima studenata. U sklopu ovog projekta studenti su prepoznali kao najvei problem na fakultetima kupovanje ispita, tzv. sreivanje ispita rodbinskim i prijateljskim vezama kao glavne probleme, a pored njih i nepotizam na fakultetu, zatim bahatost, kako profesora, tako i asistenata, te uslovljavanje kupovinom knjiga. Na nepotizam studenti se najvise ale na Medicinskom, Pravnom i Ekonomskom fakultetu, gdje kau da ne manjka ni drugih vidova korupcije. Fakulteti kao to su ovi predstavljaju osnovu naeg drutva, oni stvaraju strunjake iz tri najbitnije oblasti ivota. Kako da sutra povjerimo svoj ivot i zdravlje u ruke ljudi koji su kupovali svoje ispite? Ko e izvui zemlju iz krize i vratiti ljudima osjeaj sigurnosti? Ekonomisti i pravnici koji preko veze zavravaju fakultete, koji nemaju znanje i strunost? Teko da e se to desiti. Ovoj zemlji trebaju mladi kolovani ljudi sa novim idejama, ali kako da oni dou na red, gdje oni da nadju zaposlenje, kada oni isti koji su preko veze zavravali fakultete ni dana ne provedu na Birou za zapoljavanje, za njih je posao obezbijeen. S druge strane, nije rijedak sluaj da studenti sa visokim prosjekom ocijena i po nekoliko godina ekaju na posao. Sudei po ovome loe nam se vrijeme sprema. Ali moemo to pokuati ispraviti, jer svi smo mi umijeani, naa ravnodunost najvei je sauesnik korupciji. Znamo da je ula u svaku poru naeg drutva i teko e se iskorijeniti, ali se moramo poeti boriti protiv nje, a nema boljeg mjesta za poetak borbe od univerziteta, gdje za nju nikako nema mjesta. Za nae podneblje, jer je u svim zemljama regiona manje-vie ista situacija, nema napretka dok ne uradimo neto po tom pitanju. Jer dobro je rekao poznati knjievnik Dobrilo Nenadi: Korupcija je opta bolest ovjeanstva, kao grip. Od nje se ne umire, ali smeta. A naa zemlja je dugo bila bolesna, dolo je vrijeme da ozdravi. Pomozimo joj i mi. Olivera Soldatovi

10

NADLeNi Nee NitA da preduzmu, a studenti ne smiJu

au da imamo pokvareno drutvo, a kakvo drutvo, takvo je i obrazovanje. A zato nam je pokvareno drutvo? Zato to nas oni tako ue. Pod ovim oni mislim na sve one profesore, dekane, prodekane, ministre i savjetnike. Oni su stvorili sebi sistem i zakone po kojim su nedodirljjivi. O problemu korupcije i o korupciji uopte u naem drutvu se, manje-vie sve zna. Na korupciju i na tzv. tele smo navikli toliko da su oni postali normalna pojava u naem drutvu. O korupciji se vie ne razmilja kao o nekom krivinom djelu, ve kao o nainu da se bre rijei neki problem, bez znoja i napora. Korupcija se kao virus uvukla u sve pore naeg ivota, toliko da je skoro pa postala legalna. Ovaj virus, koji je zarazio sve pred sobom, nije zaobiao ni ono, pored vjere najsvetije, obrazovanje. Visoko obrazovanje u naoj zemlji se nalazi u velikoj krizi. Dok su svi bili zaokupljeni bolonjskim procesom i prilagoavanju na isti, niko nije obraao panju (ili nije htio) na mnogo vei problem koji je ve sada uzeo

toliko maha da su potrebne korjenite promjene da bi se drutvo i naa akademska zajednica spasili. Ali da krenemo redom, od samog upisa na fakultet. U najosjetljivijem periodu naeg ivota, kada zavravamo srednju kolu i poinjemo zrelije razmiljati o naoj budunosti, kada biramo koji fakultet da upiemo, pored svih briga, moramo misliti i o vezama koje su nam neophodne da bi upisali ono to elimo. Vie nije bitna ni srednja kola, ni opi uspjeh, ni ocjene, samo je bitno ko su nam roditelji, amide, dajde... To znam iz vlastitog primjera. elio sam da upiem ono to volim, ono to mi ide, ono to najbolje znam, ali nije ilo. Vjerovanje da to mogu i da moje znanje iz srednje kole zapravo neto znai i da e to neko znati cijeniti mi se obilo o glavu. Na kraju, kada nisam imao izbora, upisao sam onaj fakultet na kojem je jedino bilo mjesta, fakultet koji me ne zanima, ve samo onako, reda radi, studiram samo da ne ostanem kod kue sam, dok moji drugovi studiraju. Ve na samom ulasku u akademsku zajednicu, ogadilo mi se sve. A studiranje i polaganje ispita

su pria za sebe. Pravo znanje se sve manje cijeni. Danas su na fakultetima glavne face oni koji polau ispite bez uenja, i to je najgore, oni to ne kriju, otvoreno priaju o tome, kao da se ponose time. I kada sam pomislio da je na mom fakultetu najgore i da samo kod nas toga ima, moji prijatelji su me, naalost, uvjerili u suprotno. Na svim fakultetima je isto. Ispod klupa krue cjenovnici ispita kod pojedinih profesora, kao da smo na trnici. Nadleni znaju sve ali nee nita da poduzmu, studenti znaju sve ali ne smiju nita da poduzmu. Oni koji imaju imalo hrabrosti da dignu glas budu brzo uutkani. Jedan glas ne moe nita, samo sebi moe zagorati ivot i po brzom postupku dobiti ispisne papire sa fakulteta. O korupciji i borbi protiv nje najvie se govori pred izbore, ali kao to bude i sa ostalim predizbornim obeanjima (laima), nakon izbora sve se brzo zaboravi. Studenti ostanu preputeni sami sebi. Oni kojima nije stalo da se ovakvo stanje promijeni, kao glavog krivca za ovako bolesno visoko obrazovanje navode drutvo. Kau da imamo pokvareno drutvo, a kakvo drutvo, takvo je i obrazovanje. A zato nam je pokvareno drutvo? Zato to nas oni tako ue. Pod ovim oni mislim na sve one profesore, dekane, prodekane, ministre i savjetnike. Oni su stvorili sebi sistem i zakone po kojim su nedodirljjivi. Oni kroje sudbinu nas, na hiljade studenata iji roditelji izdvajaju i posljednju paru kako bi nas izveli na pravi put. Mi, studenti, nismo i ne moemo biti u pravu. Naa rije protiv profesorove brzo se ugui. Profesori su uvijek u pravu. ast izuzecima, i hvala Bogu pa nisu ni svi profesori isti. Ima onih koji asno i poteno obavljaju svoj posao, koje mito i korupcija ne zanima. Naalost, sve je manje takvih. Danas se i profesori i ostalo struno osoblje na visokoobrazovnim institucijama bira po principu

stranake podobnosti. Dakle, korupcija, ta opaka i zasad neizljeiva bolest, i to je zarazila. Dobro, korupcija jeste problem, bar se tu svi slaemo (to je veliki napredak za narode u Bosni i Hercegovini da su saglasni bar o neemu), ali mi studenti ne moemo puno uraditi po tom pitanju. Naa jedina sredstva u borbi protiv korupcije su peticije i prosvjedi na kojima se pojavi mizeran broj studenata. Dodatni problem u borbi protiv korupcije jesu razna udruenja za zatitu prava studenata koja postoje na svim fakultetima. Mi smo ih birali i oni bi trebalo da budu naa produena ruka kada su u pitanju naa prava. Ali stvarnost je drugaija. Predsjednici tih udruenja i nevladinih organizacija rade uglavnom u svom interesu. Bore se za prava studenata, a zapravo rade samo u svom interesu. Ministri i ostali kojima se oni obrate obeaju im neto u zamjenu da oni odustanu od svojih ciljeva, i to je to. Njihove ruke odjednom postanu vezane, a nama nai problemi i dalje ostaju. Jedini nain, koji bi, po mom miljenju bio djelotvoran u borbi protiv korupcije na visokokolskim ustanovama bio bi kada bi profesori koji asno i poteno obavljaju svoj posao stali na nau stranu, stranu nas studenata. Ta podrka bi nam mnogo znaila. Tada naa rije ne bi bila sama, protiv profesora. Ako nita, znali bismo da nismo sami, da ima neko iz te akademske zajednice kome je stalo do nas i do naih prava. A do tada, ne preostaje nam nita drugo nego da marljivo uimo i na taj nain polaemo ispite i prkosimo svima onima koji rade suprotno, na nain kojeg se svaki, iole moralan ovjek stidi. Mirnes Ejubovi

neKo nas Je uVJerio da smo slaBi

Ovo vie nije borba za ideale - ovo je borba za nas same

d sutinskog znaaja za svako drutvo je upravo obrazovni sistem kroz koji razvijamo osjeanja za vlastitu kulturu, potovanje principa i solidarnost. ak se moe rei da je obrazovanje odraz drutvenog sistema, te je u veini sluajeva povezano univerzalnim normama. Te norme vrednuju pojedinca po zaslugama i uslovljavaju njegov poloaj u zajednici prema dostignuima, to je kljuno za dosljedno upravljanje bilo kojim aspektom drutva. Meutim, jo od pojave prvih ureenih zajednica, lini interes je bio esto postavljan ispred javnog, ime je stvoreno plodno tlo za korupciju koja ne samo da se odrala do sadanjosti, nego je pustila korijenje dublje nego ikad. Prisustvo korupcije u visokokolskom obrazovanju podriva njegove osnovne funkcije, od kojih je jedna od najvanijih stvaranje strunog kadra za upravljanje dravom i njenim mehanizmima. Akademske institucije kroz subjektivnu selekciju studenata koji dobijaju akademska zvanja i titule degradiraju sistem vrijednosti u svakom pogledu. Faktori koji utiu na selekciju studenata su mnogobrojni, poevi od pripadnosti odreenim grupama, strankama, preko porodinih veza, pa sve do isplate novanih naknada profesorima u zamjenu za ocjene, poznate kao mito. Tu se problematika ne zavrava, ve se problem korupcije provlai kroz ostale nivoe visokokolskih ustanova, gdje se vri selektivno zapoljavanje strunog kadra, na osnovu ve navedenih faktora. Posljedice korupcije su gubitak povjerenja u obrazovni sistem, to je jedan od glavnih uzroka odliva mozgova u Bosni i Herce-

govini. Uslove koji su im ovdje uskraeni, mladi pronalaze u drugim dravama koje prepoznaju njihov kapacitet i pruaju im okruenje za ispunjenje punog potencijala. Kako univerziteti nisu nezavisne institucije ve dio mnogo veeg sistema, logine su, naalost, i uzrono-posljedine veze izmeu akademske i drutvene korupcije, ili kako bi se u narodu protumailo, riba smrdi od glave. Kao jedan od uzroka, esto su uzimane praznine u zakonu i nadlenostima, te nejasne procedure i propisi, koji dovode u pitanje efikasnost mehanizama borbe protiv korupcije. Nedoreenost zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini ostavlja profesorima mogunost arbitrarnog tumaenja odredbi, kao i iskoritavanje nepotpuno implementirane Bolonjske deklaracije. Pored neadekvatnog zakonskog okvira, na korupciju utiu dodatni drutveni i ekonomski faktori poput slabe dravne ekonomije, nezaposlenosti, loih upravljakih kapaciteta, loeg javnog informisanja i nedostatka transparentnosti. Jedan od pokazatelja situacije u obrazovanju su svakodnevni naslovi u novinama od kojih se posebno izdvajaju Bh. Univerziteta nema meu prvih hiljadu i Bosna i Hercegovina meu ampionima po odlivu mozgova. Pored gore navedenih naslova, svakodnevno susreemo i one koji spominju konkretne sluajeve korupcije na univerzitetima. Vodei se naelom da se nijedan problem ne moe rijeiti s iste razine svijesti koja ga je stvorila, kao prijedlog rjeenja se navodi fokusiranje na mehanizme borbe protiv korupcije u cijelosti, a ne na pojedince. Daleko od toga da je

navedeni prijedlog neto inovativno, cilj je da se ukae da je sistem podjednako odgovoran kao i djelatnici u obrazovanju. Naalost, pristup vlasti ovakvom sistemskom problemu nije povratak na poetak i analiza uzroka, ve donoenje novih zakonskih regulativa koje e to bezbolnije omoguiti sistemu da opstane. Da bi se uticalo na cjelokupni problem, postoje mnogi teoretski efikasni nacrti i strategije regulacije standarda, postavljanja jasnih i objektivnih kriterija, poveanja transparentnosti, donoenja zakonskih regulativa i slino, to je pak u praksi daleko tee primjenjivo. Ono to je uistinu potrebno u borbi protiv koruptivnog djelovanja je da ljudi shvate posljedice problema kojima se svakodnevno gleda kroz prste i uvide kakav razoran efekat imaju na budunost Bosne i Hercegovine, a samim tim i budunost njih samih. Najveu mo nad budunosti drave imaju studenti, ije je djelovanje svedeno na minimum zbog nivoa svijesti i slabe informiranosti o pravima i mogunostima za aktivnu ulogu u drutvu. Na prvi pogled zastraujui mehanizmi, uvjerenje u ustaljenost korupcije i nedodirljivost korumpiranih, apatija i pasivnost, kao i sam strah od posljedica je ono to odrava truli sistem. Neko nas je uvjerio da smo slabi, da je drugaije miljenje pogreno, a trud uzaludan. Analogno tome, prije implementacije planiranih mehanizama, potrebno je ne samo da mladi postanu svjesni problema, nego da ponu aktivno sudjelovati u donoenju odluka i postanu dio rjeenja. Graanska ukljuenost i aktivizam je najjae oruje svakog demokratskog drutva i u mnogim razvijenim zemljama je prvi korak ka rjeavanju drutvenih problema. Ovo vie nije borba za ideale; ovo je borba za nas same, pobuna kontinuiranom gubitku povjerenja u akademske institucije, te opadanju kvaliteta etinosti i moralnosti. Vrijeme je da mladi ponovo postanu pokretaka snaga i avangarda drutva i tek tada emo biti korak blie efikasnom kolstvu koje promovie istinske drutvene, moralne i kulturne vrijednosti. Adnan Smai

11

oBrazoVati i odgoJiti, ni suca, ni VoJniKa, Nego oVjekA!

au da je korupcija opa bolest ovjeanstva-kao gripa. Od nje se ne umire, ali smeta! Jo kada ta ista bolest nae svoje sklonite u obrazovnim institucijama, stvar postaje jo i ozbiljnija. Sveuilite, kao mjesto gdje mlada osoba dolazi kako bi nauila sve ono to e joj biti vodilja kroz ivot, a onda i ta znanja prenijeti generacijama koje dolaze, bitna je stavka u ivotu svake osobe. Pitam se to se u dananje vrijeme moe nauiti od profesora, docenata, doktora. Da li to da morate kupiti njihovu knjigu da bi uope izali na dotini ispit, ili ponijeti kovertu, to je jo i ozbiljnije. Lako je da te ljudi cijene, al je najtee da ti sam sebe cijeni! To bi trebala biti vodilja svim doktorima znanosti, i maksima koju bi trebali dobro prouiti prije nego poloe zak-

letvu i kroe na mjesto zvano - SVEUILITE. Odgovornost koju snose ti isti ljudi i vie je nego ozbiljna, jer obrazovanje se ne sastoji od toga koliko ste zapamtili ili koliko znate. Sastoji se od toga da razlikujete koliko znate, a koliko ne. A znati da osoba, koja je javnosti poznata kao doktor znanosti, strunjak na fakultetu, sebe prodaje za sitan novac, je i vie nego uasna. I onda se pitam kako da mi cijenimo te ljude, ako oni sami potkopavaju svoje dostojanstvo i ne cijene sebe?! Odgovornost, prije svega, lei u obrazovnim institucijama, koje pod hitno moraju nai mehanizam za borbu protiv korupcije. Kako??! Kao prvo; dobro paziti tko uope ulazi u obrazovne institucije. Dovesti profesora koji je ve javnosti poznat po uzimanju mita potkopava povjerenje institucije. Druga bitna stavka je izgradnja tijela za borbu pro-

tiv korupcije, jer efikasnim procesuiranjem poinitelja koruptivnih djela moe se postii da se takvo neto vie nikada i nikome ne ponovi. Na fakultetu izgraditi tijela, kojima e studenti moi prijaviti dotinog profesora, bez posljedica za svoj budui status. A ta ista tijela neka vre provjeru profesora, kako bi se saznala prava istina. U korupcijskim odnosima profesora i studenata nameu se pitanja: tko je rtva, a tko kriminalac, tko je pokvaren, a tko zaveden, tko je podmien, a tko izopaen? Studenti, kako bi zatitili sami sebe ne smiju ulaziti u kabinet sami, prije samog ina pisanja treba se povjeriti identifikacija studenta, nakon toga trebalo bi biti doputeno i obavezno pisanje ispita pod iframa, kako bi rezultati bili objektivni, te im omoguiti uvid u pisane radove. Ukoliko sve to zvui komplicirano jednom profesoru onda njegovo mjesto i nije na fakultetu. Jer to je posao koji je vrlo odgovoran, zahtijevan i trai mnogo truda. Nema bolje stvari koje moete ostaviti ovjeanstvu od dobro odgojene i obrazovanje omladine. A za to, tvrdim, treba mnogo ulaganja. Obrazovati i odgojiti, ni suca, ni vojnika- nego ovjeka! Ne trebamo zaboraviti da ivimo u zemlji u kojoj je poznata prosjena visina mita, koja iznosi 220KM, to je alosno. Zajednikim snagama trebamo uiniti da se ona uniti i ne postane praksa. Osobe na pozicijama treba da cijene svoj posao, i odgovorno ga obavljaju, jer ukoliko shvate svoju mo, mogu uiniti mnogo toga. Danas, naalost ivimo u vremenu kada vlast i mo koju ona nosi sa

sobom vie nije dovoljna mnogim pojedincima, ve im je potrebna i neka nagrada. Svi oni koji su ikada razmiljali o mitu kako bi poloili neki ispit, moda je bolje da razmisle jo jednom, jer svakom se moe desiti neto loe, ali ako iz toga stvorite neto bolje, onda je to najvea osveta loem. Bitno je znati da korumpiranim se smatra svaka osoba koja radi line koristi zanemari opi interes s obzirom na poloaj, ali isto tako korumpiranim se smatra i graanin/student koji nudi i pristaje na traeno mito. Zato prvi korak koji moete uiniti je svakako da odbacite ponudu dotinog profesora, potom ga prijavite tijelu za krivino gonjenje, jer time kod sebe i drugih razvijate visoku svijest o tetnosti korupcije i unitavate je. Bitno je ivjeti astan i dobar ivot, tako da kada ostarimo i pogledamo unazad, moi emo uivati po drugi put. A razdoblje obrazovanja i studiranja, bitan je segment cjelokupnog ivota i od iznimne je vanosti da ga kvalitetno provedemo, a od profesora to vie dobroga usvojimo, kako bismo sve to jednoga dana iskoristili za dobrobit zajednice i nas samih. Kad idui put i doete u susret s uzimanjem/davanjem mita, postupite ispravno i sjetite se jo jedne najbitnije stavke u svemu tome; razum moe zamijeniti gotovo svaki stupanj obrazovanja i kupljeni ispit, ali obrazovanje ne moe zamijeniti razum. Dajana Stanii

Moj DAiDA i profeSor su u istoJ stranci...

eoma esto ujemo rijei korupcija i mito. Tihi apati o takvim iskustvima u drutvu i mukla tiina kada treba dii glas i priati o tome javno. To je danas takozvana javna tajna. Svi znaju za to, a niko nee da potvrdi, da kae glasno i jasno: Da platio sam ispit, nisam smio obnoviti godinu zbog njega!, Morala sam platiti da se upiem na fakultet, nisam poloila prijemni ispit, nisam smjela pauzirati godinu ili ak ostati bez fakultetskog obrazovanja, zbog toga!, Da, daida je zamolio profesora da me malo pogura, ipak su oni prijatelji i kolege iz iste stranke! (Ovo su neke od izjava studenata koji su imali iskustva sa korupcijom.) esto se pria o cjenovnicima ocjena na fakultetima. Mnoge ankete se danas sprovode na temu: Korupcija u visokokolskom obrazovanju. Prema istraivanjima Transparency International-a Bosne i Hercegovine svaki etvrti student je imao direktno iskustvo sa korupcijom u visokom obrazovanju. To anketiranje je sprovedeno u pet gradova Bosne i Hercegovine. Sve ovo pokazuje u kakvoj je situaciji drutvo, ali i nivo i kvalitet naeg obrazovanja. Meu studentima esto krue ale o korupciji na fakultetima: Posebna ponuda ovaj semestar, plati dva ispita, trei gratis!, Bolje i platiti nego uiti budalatine!.

Openito je korupciju veoma teko dokazati, niko ne eli javno priznati da je bio svjedok ili da je sam bio dio toga. Pokuala sam intervjuirati nekoliko studenata koji su bili u situaciji da daju novac za upis ili ispit, meutim svi ele ostati anonimni, jer bi njihov status studenta bio ugroen.U nastavku slijedi intervju sa jednim od studenata PMFa u Sarajevu. JA: Kako ste doli do statusa studenta PMF-a? N.N.: Moj daida je lan jedne stranke i njegov kolega, koji je redovan profesor na PMF-u me upisao. JA: Zbog ega? Jeste li poloili prijemni? N.N.: Nisam. Polagao sam prijemni na Elektrotehnikom fakultetu u Sarajevu, meutim nisam ga poloio, ali nakon to je Kanton odobrio primljen sam kao redovan student. JA: Zato ste se eljeli upisati na PMF ako ste ve bili student ETF-a? N.N.: Dvije godine zaredom sam obnavljao i nisam vie imao pravo da budem redovan student, a to mi nije odgovaralo, zbog beneficija koje kao takav imam. JA: I nakon toga ste primljeni na PMF u Sarajevu? N.N.: Nakon toga je moj daida razgovarao sa jednim profesorom na PMF-u i zamolio

12

ga da budem primljen, iako je konkurs za upis bio proao. Nisam polagao prijemni, jer sam imao poloen na ETF-u. Primljen sam kao redovan student kojem trokove studija snosi osniva. Ovim primjerom elim pokazati kako na nepravedan nain jedan student zauzima mjesto drugom studentu koji moda vie zasluuje status redovnog studenta od stu-

denta koji nije poloio prijemni ispit, a povrh svega je na jednom fakultetu izgubio status redovnog. Jo jedan vid korupcije je ustaljen na FPN u Sarajevu. Kako saznajem od studenata pojedini profesori/profesorice ne daju pristupiti ispitu ako predhodno nisu kupili njegovu/njenu knjigu. U veoma tekoj situaciji se nalazi studenti koji zbog loe finansijske

situacije ne mogu poloiti ispit, a i samim tim, bez obzira na rad, trud i zalaganje, mogunost zavretka studija im je upitna. Zbog svega ovoga, borba protiv korupcije je prioritet dananjeg drutva, jer korupcija utjee na razvoj kvalitenog obrazovanja i stvaranja novog kadra. Podizanjem svijesti o korupciji u visokom obrazovanju moemo sprijeiti njen nastanak. Svakodnevno slu-

anje o problemima sa korupcijom ulijeva sumnje u sve pore drutva, pa je samim tim na obrazovni sistem stavljen pod veliki upitnik. Zato javno upozorite na korupciju i dignite svoj glas protiv nje, jer samo tako ete sebi obezbijediti sigurniju budunost. Lejla Vranei

KriVi smo sVi mi KoJi zatVaramo oi preD KorupciJom I

z dana u dan, visokokolsko obrazovanje iz povlastice prerasta u potrebu, a vrlo vjerovatno, u nekom narednom periodu i u obavezu. Normalno, objektivno i prije svega pravedno obrazovanje, koje tei uspjenoj realizaciji i stvaranju novih kvalitetno obrazovanih narataja, trebalo bi da bude cilj svih univerziteta i visokokolskih ustanova. Pravilnu edukaciju studenata kao buduih akademskih graana, trebalo bi da obezbijede visoko i struno obrazovani profesori, koji su u potpunosti predani svom pozivu i poslu koji obavljaju. Korak naprijed ka realizaciji boljeg obrazovanja u budunosti je svakako suzbijanje korumptivnih metoda, koje su sve vie prisutne na visokokolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini. Korupcija je ozbiljan problem dananjeg drutva, jer iz njenog djelovanja proizilazi samo neadekvatno obrazovan kadar onih koji bi trebalo da nastave, unaprijede i poboljaju realizaciju ka razvijenijem drutvu. Sve dok je onih koji neefikasno lijee narod, koji neznanjem ue djecu, nepromiljeno upravljaju finansijama, dolaze na vlast, kupuju i potkupljuju, drutvo e stagnirati ili u najgorem, ali naalost i ne tako rijetkom sluaju, nazadovati. Korupcija nije bezazlena stvar koja prolazi sa neadekvatno poloenim ispitom. Korumpirano drutvo je mnogo vie od toga, ono donosi lavine novih nesposobnih magistara i doktora. Oni su ti koji bi trebalo da iskoriste svoja znanja, za poboljanje i napredak drutvenog okruenja, ali ta znanja nemaju. Korijeni vuku od profesora koji su i sami kupili svoje diplome doktorata i magisterija. Akcenat se stavlja na one koji su njima omoguili rad, na one koji su njima omoguili diplomu. Od njih poinje krug koji neprestano ispoetka krui i sa svakim novim obrtajem iznova stvara nove korumpirane djelatnike drutva, koje uz takve uporno zaostaje. Korupcijske afere o kojima svi priaju, ali niko ne progovara, nepotizam koji je prisutan iza vrata mnogih profesorskih kancelarija, koverte, stanovi, automobili koji se tako olako razmjenjuju kao roba, su svakodnevica

dananjeg visokokolskog drutva. Na svakom fakultetu i svakoj oglasnoj tabli svake katedre stoji poseban oglas vidljiv samo za odabrane. Oglas o odravanju njihovog ispitnog roka, u kojima njihova imunost i nepotizam diktiraju nain i formalnost takvog ispita. Ti studenti e na ispit doi bezbrini, jer znaju da nita nee izgubiti. Dobie titulu i posao, ali e i dalje biti nesposobni za obavljanje djelatnosti za koju su dobili potvrdu o zavrenom studiju. Profesori, nastavnici, kao i ostali visokokolski kadar koji im omogui takvu budunost, i to ne samo njihovu, ve i budunost itavog drutva, nemaju griu savjesti, ve naprotiv nastavljaju dalje, jer pohlepa je opasna osobina. Takvo, nazadno i zaostalo drutvo kreiraju oni koji smatraju da su uticajne osobe, ali su zapravo magistri, doktori i profesori sa kupljenom diplomom koji se od ostalih razlikuju po dvije stvari - dubljem depu i onome jo bitnijem - nedostatku potenja. Svakodnevno i iznova prodaju svoje ocjene, potpise i upise na fakultete, a drutvo je to koje je krivo to je dozvolilo da do tog doe. Kriv je svaki graanin koji preuti, zaboravi, zatvori oi pred jednim od najzloglasnijih problema dananjeg drutva i kolstva. Korupcija bosanskohercegovakog visokokolskog obrazovanja je problem koji ne daje naznake slabosti koje protiv njega mogu biti iskoritene. Taj problem samo napreduje, svakim danom sve intenzivnije, kreirajui od drutva nove nesposobne generacije, koje bi trebalo da unaprijede ve ionako zaostalu zemlju. Ena Filipovi