Green Garden 60

Green Garden broj 60 sijeanj / veljaa 2009.
godina IX cijena 3 KM
Zelena arhitektura Grah mahunar Rezidba breskve i nektarine Pomlaivanje masline Oskorua
tema bROja
tetnici aGRuma
BIO-REX
Peletirano organsko gnojivo
Vinograd: koliina: 150-200 kg/dulum
Vonjak: koliina:150-200 kg/dulum
Povre: Koliina 100-150 kg/dulum
e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com
urednikova rije
Pred Vama je prvi ovogodinji broj strunog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, ratarstva, cvjearstva i stoarstva. Posebno istiemo lanke iz oblasti voarstva, iz kojih moete doznati sve o oskorui koja slovi kao vona vrsta skromnih prohtjeva. Osim toga, nipoto nemojte propustiti lanak o pistaciji, voki kojoj ponovno raste popularnost, kao i prilog o pomlaivanju masline. Prof. dr. Ivo Miljkovi nam i u ovom broju donosi pregled novih kvalitetnih kasnocvatuih samooplodnih sorti marelice. I na koncu, stranice posveene voarstvu zavravamo prilogom o rezidbi i formiranju uzgojnih oblika smokve, a to je preuzeto iz monografije Smokva koja je ovih dana ugledala svjetlo dana. O tome, ali i o ljivi Jojo koja je otporna na virus arke, moete proitati neto vie na stranicama iz oblasti voarstva. Na zahtjev itatelja pripremili smo lanak o proizvodnji rakije od groa. Naime, posljednjih godina u Hercegovini su veliko zanimanje izazvale zanimljive boce s groem a koje su ispunjene kvalitetnom rakijom. O emu je rije, doznajte iz priloga koji nosi naslov Rakija od groa na hercegovaki nain. Nai vinogradari su se u protekle dvije godine uvjerili kolika je prednost nazonosti Gripple sustava vezanja vinove loze. O prednosti Gripple sustava kao i tehnici postavljanja ice navedenim nainom proitajte na stranicama Green Gardena posveenih vinogradarstvu. Meutim, na naim stranicama posebnu pozornost privlae stranice o cvjearstvu, iz kojih izdvajamo prilog o jaglacima kao pravim zimskim ukrasima. Kako je sada pravo vrijeme za sadnju rua proitajte to nas o tomu korisno savjetuje ing. Josip Brkljaa. Nadalje, vano je napraviti pravilan izbor posuda za cvijee i ukrasno bilje, ali je jo vanije znati odabrati zimzelene biljke koje e krasiti nae vrtove. Stoga priloge iz svijeta cvjearstva pozorno proitajte! Iz oblasti povrarstva, pored redovitog kalendara sjetve, pripremili smo Vam niz lanaka iz svijeta povra. Posebno izdvajamo lanak o sve zastupljenijoj povrtnici-grahu mahunaru kao i o uvijek aktualnom mladom luku. U ovom broju, vie nego inae, govorimo o ratarskom i krmnom bilju koje se zbog prologodinjih nestaica sve vie uzgaja u naim krajevima. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da na i Va Green Garden detaljno proitate, a ukoliko smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo
SaDRaj
JAGLACI - PRAVI ZIMSKI UKRAS ZELENA ARHITEKTURA PROLJETNA SADNJA RUA POSUDE ZA CVIJEE I UKRASNO BILJE GRAH MAHUNAR ZIMSKA SJETVA POVRA MLADI LUK UVIJEK NA VISOKOJ CIJENI SJEME U TRAKAMA GRIPLLE GDJE POSADITI JAGODIASTO VOE REZIDBA BRESKVE I MANDARINE UZGOJNI OBLICI KOD SMOKVE ZNAAJNI TETNICI AGRUMA KVALITETNE KASNOCVATUE SAMOOPLODNE SORTE MARELICE RASADNIK NA MEDITERANSKI NAIN LJIVA JOJO OTPORNA NA VIRUS ARKE PITANJA I ODGOVORI POMLAIVANJE MASLINA PISTACIJA RAKIJA OD GROA NA HERCEGOVAKI NAIN OSKORUA MONOGRAFIJA O SMOKVI 5. SIMPOZIJ O ZATITI BILJA U BIH OTEENI LISTOVI IMIIRA SMILJKITA SVE EE NA PANJACIMA PRIHRANA PENICE NOZEMOZA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Obilazn CESTA 27 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 18 19 19 20 21 22 23 24 25 26 26 27 28 29 30
BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009
jaGLaci - PRaVi ZimSKi uKRaS

Vjesnici proljea u prirodi, uzgojeni u vrtu ili domu predstavljaju pravo malo udo. Prve cvjetne vrste koje uz mauhice ukraavaju vrtove u zimskim danima su jaglac. Svojom ljupkou i svjeinom uspijevaju dotaknuti mnoge.
Jaglaci se mogu drati i u kui
Josip BrklJaa, ing.

Latinsko ime Primula (primus-prvi) odnosi se na ranu cvatnju nekih vrsta. Rod je bogat vrstama, koje se odlikuju velikom raznolikou oblika i boja. (Kaun, jaglac, jagorevina, kao da je mnotvo imena - slijedilo mnotvo vrsta.) Postoje njene primule za zatvorene prostore, vrste koje vole vodu za movarne vrtove, zbijeni i minijaturni tipovi za kamenjar, te vrste osobito prikladne za vrtne gredice. Jaglac je vrlo zahvalne trajnica, niskog rasta. Listovi su dosta iroki, hrapavi s udubljenom nervaturom, a cvat se sastoji iz mnotva sitnih cvjetova. Korijen
je vrlo kratak i ne ide duboko u tlo. Primula spp.-hibridi, kojih u posljednje vrijeme ima u svim bojama i oblicima, su vrijedne pretproljetne trajnice, koje cvatu veoma rano. Sadimo ih u vrtove, ali i u sanduie i lonce pa su i sobne biljke. Razmnoavaju se dijeljenjem nakon cvatnje i sjemenom u jesen. Najee ih nabavljamo u punom cvatu i samo presaujemo. Ako ih drimo u kui, moramo imati na umu da se radi o izvorno vrtnoj biljci, kojoj odgovara neka hladnija prostorija, u kojoj temperatura nije via od
JAGLACI U KUI
12 do 14C. Posebno e dobro uspijevati u zimskom vrtu ili uz prozor. Ne podnosi preobilno zalijevanje, ali ni zasuivanje korjenove bale. Koristite iskljuivo meku vodu. Prihranjujte svakih 10 dana tekuim mineralnim gnojivom za cvjetnice. Uz pravilnu i briljivu njegu, jaglaci e u dobro osvijetljenoj, prozranoj i svjeoj prostoriji cvasti dva mjeseca. Kada zavri period cvatnje, nemojte bacati jaglace koje ste drali u kui, ve ih presadite u vrt. Stavite ih na polusjenovito mjesto. Ako ih posadite u vlanu zemlju bogatu organskim tvarima, sljedee proljee e ponovo procvjetati. Prilikom presaivanja vee grmove moete razdvojiti. Jaglace moete posaditi u jednu veu posudu s drugim cvijeem otpornim na hladnou. Na dno posude stavite neto za drenau (npr. ljunak) u visini od nekoliko centimetara. Posudu ispunite kvalitetnim supstratom. Malo strpljenja i mate bit e dovoljno da zablista dobra kombinacija. Zemlju moete prekriti
mahovinom i zalijevajte kada je ona posve suha. Dobro rastu u obinom, hranjivom i vlanom vrtnom tlu u polusjeni ili na suncu. Maliranje u proljee, zalijevanje ljeti, uklanjanje suhih ocvalih cvjetnih glava, neke su od osnovnih mjera. Okruite ih dobrim susjedima koji e im pruiti zatitu, a nee zasjeniti njihovu ljepotu. Dobro e se snai meu lukovicama (narcisi, irisi, zumbuli, afrani), mauhicama, tratinicama, pepeljugom
JAGLACI U VRTU
JAGLACI NA BALKONU
Cvjetovi razliitih boja
Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu u ponudi zimskog cvijea istiu jaglace koji se sve vie trae kako za sadnju u vrtovima tako i posudama. U ponudi su sadnice razliitih boja.
BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009
5
od najatraktivnijih je rododendron. Postoji velik broj sorata koje se razlikuju po veliini, boji lista i boji cvijeta. Cvatu u svibnju, a sade se na svijetlim i sjenovitim mjestima. Trae kiselo, dobro drenirano ali i vlano tlo bogato humusom. Ako rododendron namjeravate saditi na vapnenastom tlu, tada iskopajte jamu dvostruko veu nego to je korijenova bala i na dno stavite 5 dijelova komposta uz 3 dijela pijeska. Osim rododendrona, postoji jo nekoliko zimzelenih biljaka koje cvatu a to su mahonija, fotinija, stranvezija i zimzelena udikovina.
su niske trajnice- pokrivai tla, poput ivice ili portenlagovog zvonia.
ZeLena
D. kantoci, Dipl. ing.
Zimzelena ograda od paempresa (Chamaecyparis), tuje (Thuja) ili lovorvinje (Prunus laurocerasus) i zimi nas titi od znatieljnih pogleda iz susjedstva ili s ceste. imir (Buxus sempervirens) i tisa (Taxus baccata) takoer se mogu koristiti kao grmovi zbog svoje karakteristike da se mogu lako oblikovati rezidbom. Istina, imir sporo raste i nieg je rasta pa je nazamjenjiv kao niski obrub ili ogradica koja dijeli ukrasni dio vrta od povrtnjaka i slino. Vrt nam mogu uljepati i zimzelena stabla koja se sade kao soliteri, sama za sebe, poput smreke (Picea), jele (Abies) i borovice (Juniperus). Zimi nas
aRhiteKtuRa
U jesen listopadne biljke odbacuju lie i vrt postaje pust. Takve biljke vie nas ne zaklanjaju od znatieljnih pogleda sa strane, osim ako nismo posadili zimzelene biljke ije vrijeme upravo dolazi.
takoer mogu svojim zelenilom uveseljavati i zimzelene penjaice kao to je brljan (Hedera helix). Izbor zimzelenih biljaka vrlo je velik i osim spomenutih postoje i mnoge druge vrste te njihove brojne sorte. Zimzelene biljke, osim to su cijele godine zelene, imaju zanimljive plodove, cvjetove ili zanimljiv uzgojni oblik. Osim toga, mogu se uzgajati kako u velikim tako i u malim vrtovima, jer postoje vrste i sorte koje vrlo sporo rastu ili su patuljastog rasta.
Ve je u poetku reeno da neke zimzelene biljke cvatu i stoga su jo dekorativnije. Jedna
Zimzelene biljke koje cvatu
U malenom vrtu teko e moi rasti zimzeleno drvo, npr. jela ili bor visine 20 ili 30 metara, no to nikako ne znai da u malom vrtu ne moete posaditi zimzeleno drvce ili grmi patuljastog rasta. Tako e i vlasnici posve malih vrtova moi uivati u ljepoti zimzelenih biljaka. U malim vrtovima mogu se saditi patuljaste vrste rododendrona- Rhododendron forsetii ili R. repens. Patuljasta lovorvinja (Prunus laurocerasus Mount Vernon) nema odve atraktivne cvjetove, no njezin su ukras lijepi, sjajni listovi. Ovaj grmi naraste oko 30 cm u visinu i 70 cm u irinu. Paempresi, tuje i borovi takoer imaju patuljaste sorte. Paempres Nana Gracilis patuljasta je sorta koja sporo raste, a njezina visina iznosi 2 do 3 m. Tu je i patuljasta sorta crnog bora Nana koji takoer sporo raste i njegova je visina do 3 m. Dok su ove biljke mlade i male, potrebno je uzgajati ih bez trajnica u blizini kako ih ne bi zaguile. Prikladne biljke za uzgoj uz patuljasto zimzeleno bilje
Zimzelene biljke za male vrtove
Ukoliko su vam uobiajene zimzelene biljke poput paempresa, tuja, jela, borova i ostalih odve jednostavne i monotone, moete posaditi kakvu zimzelenu biljku koja se odlikuje neobinim oblikom kronje ili neobinim iglicama. U priobalju se tako moe uzgajati araukarija (Araucaria araucana). Kronja ovog drveta je isprepletena, a najvei su ukras njezine trokutaste koaste iglice. Kao mlada je osjetljiva na mraz, a kasnije je potrebno redovito zalijevati tijekom ljeta. Neobine iglice ima i japanska kriptomerija (Cryptomeria japonica Cristata). Ovo drvo naraste desetak m u visinu, dok u prirodi naraste znatno vie, do 40 m. Nekoliko njezinih iglica ine tvorevine koje su nalik pijetlovoj krijesti. Lijepe su i iglice japanskog bijelog bora (Pinus parviflora), sivoplave su boje i spiralnog oblika. Ovaj bor naraste do 2 m visine, kompaktnog, gustog rasta. Visei oblik, poput alosne vrbe, ima Veitcheva jela (Abies veitchii Pendula) i himalajski cedar (Cedrus deodara Blue Snake). Sve zimzelene biljke neobinog oblika kronje trae dosta slobodnog prostora kako bi mogle stvoriti svoj neobian oblik.
Zimzelene biljke neobinog oblika
Brljan - zimzelena penjaica BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009
Rododendron - atraktivna zimzlena cvjetnica
PROLjetna
Velimir lasi, Dipl. ing.

Podrijetlo rua gubi se u dalekoj prolosti, premda fosilni ostaci svjedoe da su rue bile prisutne u Europi, Aziji i Americi prije ak etrdesetak milijuna godina. Meutim, uzgoj rua poeo je prije najmanje 5000 godina, to se uoava iz ostavljenih tragova u povijesti Sumera, Babilona i Perzije. Poseban miljenik rua bila je i Napoleonova ena, Carica Jozefina, koja je u svojim vrtovima uzgajala preko 250 razliitih vrsta rua. Zbog svega navedenog slobodno moemo ustvrditi kako rua predstavlja biljnu vrstu koja je ostavila najdublje tragove kroz ljudsku povijest, iako i danas, s nita manjim zanimanjem, privlai pozornost brojnih pisaca i umjetnika. Rue se u naim podrujima obino sade koncem zime odnosno poetkom proljea. Pri tomu moramo znati kako kasna jesenska sadnja nije poeljna iz razloga to korijen sadnice, zbog neodgovarajuih temperaturnih uvjeta i prekomjernih oborina, nema mogunosti za adekvatno i pravodobno ukorjenjivanje te njegove ile obino nastradaju od trulei. Pored toga, u neto hladnijim podrujima nadzemni dio posaenih sadnica rua u velikom broju sluajeva strada od niskih temperatura. Isto tako, kasnija sadnja tijekom proljea (travanj) nije poeljna jer nabavljene sadnice uglavnom bivaju ve krenule s rastom, to je vie nego nepoeljno. Naime, sadnice rua moraju se posaditi dok su jo u stanju mirovanja i svakako rano u proljee, a sve kako bi se dovoljno brzo ukorijenile i na taj nain nesmetano prebrodile
SaDnja Rua
Rue se s pravom smatraju kraljicom kunih vrtova. Naime, razliitom bojom i veliinom cvjetova one privlae poglede prolaznika. Stoga je rua od davnina stalni ovjekov pratilac te su rijetki vrtovi u kojem nema zasaena barem jedna sadnica rue.
lipanjske vruine koje ih u praksi obino i prorijede. Istini za volju, jesenska sadnja je poeljna ali samo ukoliko se obavi u razdoblju od rujna pa do polovice studenog. Meutim, potekou stvara injenica da u tom periodu godine u Hercegovini nema kvalitetnog sadnog materijala zbog ega se sadnja rua u praksi prolongira te sukladno tomu obavlja tijekom veljae i oujka. Sadnja rua obavlja se u pripremljene jamice ija irina i duina treba iznositi 50 cm a dubina 40 cm. U sadnu jamu stavimo 1-2 kg zrelog stajskog gnoja ili 200 grama peletiranog organskog gnojiva te isti prekrijemo slojem kvalitetne zemlje. U nedostatku kvalitetne vrtne zemlje sadnu jamu poeljno je ispuniti Flortis zemljom za cvijee (I. klasa). Sadnicu posadimo tako da cijepljeno mjesto (zadebljanje na deblu odmah iznad korijena) bude 3-5 cm ispod povrine tla. Naime, poto je na korijenovom vratu podloge nacijepljeno okce ili granica od plemke, spomenuti dio je iznimno osjetljiv na niske temperature. Drugim rijeima, dok voni sadni materijal sadimo na nain da cijepljeno mjesto bude iznad razine tla 3-5 cm a ukrasno grmlje i drvee na istu dubinu na kojoj je raslo u rasadniku to kod rua nije sluaj. Kada smo pravilno posadili sadnicu, zemlju oko rua nuno je paljivo i lagano pritisnuti uz korijen. Netom posaenu sadnicu nipoto ne smijemo propustiti obilno zaliti. Poto se pri tomu zemlja malo povue moramo ponovno cijepljeno mjesto malo zagrnuti rahlom, sipkom zemljom. Meutim, im proe opasnost od niskih temperatura i kada doe do buenja okaca, rue treba oprezno odgrnuti jer su potjerali izboji u ovoj fazi vrlo krti. Posaenu sadnicu nuno je redovito zalijevati. Ukoliko sadimo nekoliko biljaka, onda trebamo znati kako razmak sadnje rua ajevki treba iznositi 50-60 cm, puzavica 3-4 metra, rua stablaica 1 metar dok se mini rue sade na razmak od 25-30 cm. Ostale grmolike rue moemo posaditi na razmak od 1,5 do 2,5 metra.
Nain sadnje rua
Vrijeme sadnje rua
Atraktivni cvjetovi rue
Ruinjak
Veliki izbor rua u trnim centrima
Sadnice rua BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009
POSuDe Za cVijee i uKRaSnO biLje

Sobno cvijee se uzgaja u razliitim vrstama posuda, ije dimenzije prije svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i prostrane posude, dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama ili plitkim zdjelicama. Stoga znalci i ljubitelji cvijea veliku panju pridaju upravo njenom odabiru.
Josip BrklJaa, ing.
Svima, pa tako i najobinijim laicima jasno je kako biljke za uspjean rast zahtijevaju dovoljne koliine vode i hranjivih tvari. Vodu dodajemo prema potrebi dok osnovne hranjive tvari sobne biljke dobivaju iz komposta tj. zemlje za cvijee. Meutim, kada nabavimo navedenu zemlju za cvijee, trebamo je staviti u odgovarajuu posudu. Njen oblik i veliina izravno odreuju brzinu i kvalitetu razvoja same biljke, kao i to kakvo e korijenje za svoju ishranu ona uspjeti razviti. Tako je poznato da biljke s plitkim korijenom, poput kaktusa, zahtijevaju i niske, plitke posude. S druge strane, velike sobne biljke popust fikusa za svoj nesmetan rast i razvoj trae velike, prostrane posude. na glinenim posudama pojave bjelkaste mrlje od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva, problem rjeavate etkicom namoenom u octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko i pojavljuju.
Velika prednost glinenih posuda je u tome to ih moemo iskoristiti za sve vrste biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od gline zaista je velika. Ali, prethodno neto trebate znatizimzelene sobne biljke najbolje izgledaju u jednostavnim, neukraenim posudama dok mirisni aranmani od cvjetnica itekako draesno djeluju u uskim posudama jer su visoke i tanke. Tako izgledaju doslovce poput buketa u vazi. S druge strane, niskim cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i ire glinene posude. Vrhunac su posude od terakote koja je ujedno neto vie od gline i koja zbog svog velikog arma predstavlja najbolju opciju za ukraavanje domova, balkona i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta glinenih posuda vodite rauna da nemaju nikakve otre rubove koji se mogu lako otkrhnuti a dobra posuda imat e i dobar zvuk kada kucnete po njoj. I jo neto, kada se
Glinene posudeprikladne za sve sobne biljke
Danas na tritu nalazimo veliki broj privlanih i neobinih ukrasnih keramikih posuda, razliitih boja i dimenzija. Ustvari rije je o ukrasnim loncima u koje moemo poloiti ve zasaene biljke zajedno s posudom. Dakle, ukrasni keramiki lonci se rabe iskljuivo za kamufliranje postojeih neuglednih i oteenih posuda. Veina tih ukrasnih posuda nema drenane otvore pa mogu posluiti i umjesto tanjuria ili drugih podmetaa koji se obino stavljaju pod posude.
Keramike posudemnotvo neobinih oblika
Veliki izbor keramikih posuda
I doista, plastine posude jesu najprihvatljivije s obzirom na malu cijenu, ali one nisu i najpogodnije. Zato? Zato to takve posude nisu namijenjene za velike sobne biljke jer su prelagane i kao takve prilino nestabilne. Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u sluajevima kada su neadekvatne tj. premalene i kada se zemlja u njima prosui. Meutim, moemo ih koristiti za manje cvjetne biljke posebice ako imamo malo vei broj ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jeftine plastine posude esto i neugledne uz malo nae kreativnosti i taj nedostatak lako moemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se posluiti trikom uz pomo ljepljive trake kojom oblijepimo posudu, obojimo je, a kad se boja osui, skinemo ljepljivu traku i dobili smo pruge koje po elji zatim moemo obojiti i nekom drugom bojom. Tako uz malo krea-
Plastine posude -najloiji izbor
tivnosti za kratko vrijeme i najneugledniju plastinu posudu za cvijee moemo preobraziti u areno umjetniko djelo. Iz navedenog teksta jasno se vidi kako svaka posuda nije dobra i odgovarajua za svaku vrste sobnog bilja. Sobne biljke su vrlo zahtjevne i kao takve trae maksimum panje poevi od
redovitog prihranjivanja pa sve do izbora odgovarajueg oblika i vrste posude. Stoga svim ljubiteljima cvijea poruujem kako im rado stojim na raspolaganju u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu gdje mogu dobiti sve savjete vezane za pravilan uzgoj sobnog cvijea i ukrasnog bilja.
GRah mahunaR
iVica Doko, Dipl. ing.
Grah je jednogodinja povrtna kultura kratke vegetacije. Naime, od sjetve do berbe proe svega 50-60 dana. Stoga se u naim krajevima uzgaja kao postrna kultura nakon rajice ili krastavaca. Za ovu povrtnicu je karakteristino da ima relativno slabo razvijen korijenov sustav koji tek u izuzetno dobrim tlima moe prodrijeti na dubinu od 1 metra. Meutim, sekundarno korijenje s kvricama Rhizobium bakterija razvija se u povrinskom sloju od svega 20 cm. Zahvaljujui simbiozi s bakterijama iz roda Rhizobium, grah mahunar koristi atmosferski duik i obogauje tlo duikom. Zbog toga grah mahunar nije potrebno gnojiti velikim koliinama stajskog gnoja. Povrh svega biljka dobre proizvodne rezultate ostvaruje i na siromanijim tlima, slabo opskrbljenim hranjivim tvarima. Grah mahunar ima velike zahtjeve za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj. Optimalna temperatura u fazi sjetve iznosi 20-23 0C dok bi tijekom vegetacije temperatura trebala iznositi 18-25 0C. Pri ovim temperaturnim vrijednostima biljke normalno niu i razvijaju se. Ipak, potrebno je znati kako sjetvu graha mahunara treba planirati na nain da se izbjegnu visoke temperature u vrijeme cvatnje. One u toj fazi ne bi smjele prelaziti 30 stupnjeva iz razloga to se to negativno odraava na oplodnju i zametanje plodova. U pogledu opskrbe vodom grah mahunar ima umjerene zahtjeve. Poto se korijenov sustav uglavnom nalazi u povrinskom sloju tla, potrebe za vodom su manje u odnosu na druge povrtne kulture. Ipak, u tom pogledu moramo voditi rauna da nipoto ne pretjeramo jer prekomjerna koliina vode (stagnirajua voda) moe dovesti do pomanjkanja kisika u zoni korijena. Osim toga, prevelika koliina vode u vrijeme cvatnje moe prouzro-
Hit je sorta udo Venecije

Posljednjih godina u Hercegovini se intenzivno uzgaja visoka sorta graha mahunara udo Venecije. Sorta ostvaruje iznimno dobre rezultate koji se ogledaju u velikom prinosu mahuna koje su duge, plosnate i iroke, bez niti. Boja mahuna je svijetlo uta to je ini iznimno traenom na naem tritu. Sorta je srednje otporna prema sui i biljnim bolestima. Uglavnom se upotrebljava u svjeem stanju. Bitno je napomenuti kako je za uspjean uzgoj dotine sorte bitno kod gnojidbe izostaviti stajski gnoj dok se od mineralnog gnojiva koristi ono s naglaenim sadrajem fosfora i kalija (7-20-30, 8-16-24 i dr.). Berba je sukcesivna dok, prinos moe varirati, ovisno od uvjeta i naina uzgoja, od 2-3,5 tone/dulumu.
SVe ZaStuPLjenija POVRtnica

Rijetki su povrtnjaci u kojima nije zastupljen grah mahunar. Nita udno, s obzirom na injenicu da sa zdravstvenog stanovita grah i mahunice predstavljaju vrlo vrijedne namirnice. Osim toga,0 dokazano je kako konzumiranjem 5-7 kg mahuna tjedno moemo smanjiti koliinu eera u krvi za 30-40 %.
iti opadanje cvijeta i smanjenje prinosa. Nadalje, u pogledu tla grah mahunar nije pretjerano zahtjevan te najbolje uspijeva na dobro dreniranim tlima kao i tlima dobre strukture koja imaju dovoljno vapna. Iako veina naih poljoprivrednih proizvoaa zanemaruje plodored i njegovo potivanje, plodosmjena ima veliku vanost u uzgoju graha mahunara. Naime, grah mahunar bi na istu parcelu trebao ponovno doi tek nakon 4 godine. Dobra pretkultura je krumpir kao i strna ita, dok se nipoto kao predusjev ne preporuuje uzgoj graka, boba i povra iz iste porodice. Sjetva graha mahunara obavlja se na meuredni razmak 40 do 80 cm dok razmak u redu iznosi 5-20 cm. Drugim rijeima, niske sorte siju se na razmak od 5 cm, dok se visoke sorte siju na vei razmak u redu, koji treba iznositi 15-20 cm. Sjeme se sije na dubinu od 3-5 cm.
Plodored i sjetva
Uvjeti uzgoja
Sjeme i mahune graha udo venecije BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009
ZimSKa SjetVa POVRa

U odnosu na prosinac i sijeanj sjetva i sadnja povra tijekom veljae dobiva sve vee znaenje, to se podjednako odnosi na otvoreni i zatieni prostor. Osim toga, pribliavanjem proljea potrebno je izvriti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva.
goran JurilJ, Dipl. ing.
Premda su vei i ozbiljniji proizvoai povra ve izvrili nabavku sjemena i gnojiva onima koji to isto povre proizvode za vlastite potrebe ta mjera jo uvijek prethodi. To se posebice odnosi na sjemenski krumpir koji se tradicionalno sadi kako za potrebe trita tako i za potrebe domainstva. I dok su sorte krumpira koji se proizvodi za daljnju prodaju ve dobro znane kod kupnje krumpira za vlastite potrebe prethodno se raspitajte kod samih trgovaca. Naime, trebate znati da se sorte krumpira kulinarski znatno razlikuju. Drugim rijeima, postoje sorte zimnice, sorte krumpira koje se bolje peku u penici, sorte koje se kuhaju te sorte koje su idealne za pravljenje pomfrita. Pod tim podrazumijevamo njihovo prozraivanje, natapanje, zatitu od bolesti i tetnika kao i veoma dragocjenu mjeru njihove zatite od hladnoe tijekom nonih sati. Takoer, ne smijemo zaboraviti u naim junim podrujima izvriti gnojidbu i obradu tla za sjetvu ili sadnju ranih kultura. A ukoliko nam to dozvoli vrijeme, u junim krajevima moemo izravno sijati bob i graak, saditi proljetni enjak i luice luka, a moe se obaviti i sjetva za uzgoj presadnica u zatienom prostoru (kupus i kelj proljetni, cvjetaa proljetna, korabica i salata). Kako ne smijemo zaboraviti ni ranije uskladiteno povre, nuno je zaviriti u trapove i spremita da bismo zamijetili i otklonili eventualne natrule plodove. Osim toga, za toplijih dana spremita se trebaju malo i prozraiti. Iz svega navedenog lako se moe zakljuiti kako povrari mogu jo kratko produljiti svoj zimski san jer je preostalo malo vremena do dolaska toplijih dana kada e i u samom povrtnjaku biti obilje opsenih, cjelodnevnih radova.
Kesice povra
Pored toga, u ovom vremenskom razdoblju nuno je pripremiti tlo zatienog prostora za sjetvu povru ali i izvriti njegu presadnica salate i kupusnjaa posijanih poetkom mjeseca.
Pripreme za proizvodnju presadnica
Sjetva povra u zatieni prostor u toplijim podrujima
VRSTA POVRA RANI KUPUS RANI KELJ RANA PAPRIKA RAJICA PROLJETNA SALATA PATLIDAN
KOLIINA SJEMENA g/m2 4 3 18 6 5 15
VRIJEME SJETVE 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-20.02. 01.-15.02.
Uzgoj presadnica u zatienim prostorima BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009
10
mLaDi LuK uvijek na visokoj cijeni

Mladi luk se gaji iz rasada i iz luica i to tako to se njegovo prispjee prilagodi od studenoga pa sve do konca oujka. Pratei trne cijene mladog luka, moe se zakljuiti kako su one iz godine u godinu visoke te ostavljaju dovoljno prostora za zaradu.
goran JurilJ, Dipl. ing.
Ukoliko ste ljubitelj statistike i uz to pratite kretanje cijena na tritu lako moete zakljuiti da mladi luk doista redovito postie dobru cijenu. Uostalom to moete provjeriti i u samoj junoj Hercegovini gdje se svake godine proizvede velike koliine mladog luka. A trite? Ono nije problem jer veliki dio mladog luka progutaju velike urbane sredine poput Sarajeva i Banja Luke. Meutim, mladi luk treba prije svega znati proizvesti vodei rauna kako je izuzetno vano potivati optimalne rokove sjetve. U sluajevima zimske proizvodnje koja je posebice omiljena u junoj Hercegovini rasad se proizvodi na otvorenoj lijehi. Sjetva se vri poetkom rujna dok se sadnja obavlja koncem listopada tj. poetkom studenog kako bi se branje (upanje) mladog luka planiralo polovicom prosinca. S druge strane, za proljetnu proizvodnju rasad se proizvodi u zatvorenim prostorima i to sjetvom u sijenju, sadnjom u fazi 2-3 lista tijekom veljae kako bi mladi luk stigao na trite ve polovicom oujka. Meutim, razumljivo je da rokovi sjetve, odnosno, sadnje luka ovise od samih proizvodnih podruja i zahtijeva trita. Ali, tu su ozbiljniji proizvoai i najpametniji. Zato? Zato to mladi luk kontinuirano sade u razmacima od 15-tak dana to im omoguava redovitu berbu kao i stalnu prodaju na trnicama manjih i veih gradskih sredina. Mladi luk-kapula troi se za hranu zelen tj. im nadzemni dijelovi biljke narastu oko 35 cm visine. Drugim rijeima, mladi luk se ubire kada formira 6-8 listova. Pri tome trebamo znati da to je luk mlai to je i puno kvalitetniji. U pravilu takav luk ima puno manje gorine te kao takav ima bolju prou na tritu. Osim toga, treba znati da kao i stari, i mladi luk ima antibiotska svojstva, regulira eer u krvi te potie izluivanje probavnih sokova. Mladi luk je bogat i kalijem te organosulfidima-korisnim tvarima vanim za zdravlje srca. A u 100 grama mladog luka ima 45 kalorija, to ga ini ravnopravnim pripadnikom onog uvenog gastronomskog dueta nazvanog mlada janjetina i mladi luk. Zar je potrebno jo neto dodati.
Berba mladog luka
Mladi luk
Vrijeme sjetve
Luice iz kojih se proizvodi mladi luk
POTRANJA ZA LUKOM VLASCEM
Posljednjih godina raste potranja i za lukom vlascem a to se moe pripisati njegovu favoriziranju od strane pisanih medija koji ga redovito svrstavaju kao neizostavni dodatak jelima, prvenstveno salatama od rajice, juhama, umacima, iako se dosta koristi i kao dekoracija na sendviima i sl. Osim toga, slovi i kao vrijedan zain svim jelima s mesom. A tajna njegova uspjeha lei u ugodnom okusu koji mu daju jabuna i limunska kiselina. Specifinost njegova blagog okusa i mirisa dolazi i od eterinog ulja cistein sulfoksida. Valja spomenuti i kako se zeleni vlasac iznimno cijeni u Europi upravo za zimskih mjeseci jer predstavlja vrijedan izvor minerala i vitamina u zatiti od redovitih prehlada. Iako se kao povre najvie uzgaja u kunim vrtovima i manjim gospodarstvima u blizini trita pokazao se vrlo pouzdanim i za uzgoj u posudama unutar domainstva. Uostalom, kada ga tako veliaju zato ga i ne iskuati? Ta ukoliko nam se zamjeri uvijek moe zavriti kao dodatak juhama...
Luk vlasac
11
Sjeme u tRaKama
mlaDen karai, Dipl. ing.
U prigradskim naseljima, veim i manjim mjestima, posljednjih godina izgraeno je i jo uvijek se gradi mnogo kua. Obino je rije o vikendicama iji vlasnici nastoje pobjei iz gradske guve i odvojiti jedan dio stresne svakodnevice upravo za odmor uz hobi vrtlarenje. To nije pojava novijeg karaktera jer je ona potvrena i primjerima, odnosno, trendovima iz susjednih zapadnih zemalja. Uostalom, svaki dan nas mediji bombardiraju proizvodnjom zdrave hrane i prednostima uzgoja povra u obiteljskom povrtnjaku. Zbog toga, navedeni vikendai uz kue obino kupuju i okolne parcele na kojima uz ukrasne vrste drvea i grmlja planiraju tj. uklapaju vlastiti obiteljski povrtnjak. Ali, poto se veinom radi o novopeenim gradskim poljoprivrednicima koji nisu vini sjetvi povra, javljaju se i prve potekoe.
jednostavna sjetva
Da se snovi mogu ostvariti, znaju svi povrtlari koji su ve koristili sjeme u trakama. Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo poloiti trake koje se potom pokrivaju rahlom zemljom. Ostalo je djeja igra jer nema ni prorjeivanja ni presaivanja biljaka. Pregusta sjetva-simbol amaterizma u povrtnjaku
kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, fino-mrviasto usitnili. Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako e biljke napredovati samo uz dovoljnu koliinu hranjivih elemenata. Poto smo traku poloili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo, dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle zemlje i zaliti. Za kratak vremenski period dolazi do razlaganja trake zbog ega se razvija i ekoloka energija koja pospjeuje poetni rast sjemena. Navedene trake su dosta prikladne za sjetvu sitnijeg sjemena povra iji ravnomjeran raspored na gredici nije lako izvediv. Osim toga, sjetvom eko trake ostvarujemo i manje zbijanje tla u povrtnjaku jer u ovom sluaju nema redovitog prorjeivanja i presaivanja biljaka, te time i nepotrebnog gaenja zemlje. to na kraju rei nego bravo Franchi... I doista, najlake je nabaviti malo vie sjemena kojim se doslovce pokrije povrina povrtnjaka. Ali, tada upravo inimo kontra uinak u vidu postizanja pregustog rasporeda biljaka na maloj povrini. Svakako, pregusta sjetva je veliki problem u povrtlarenju. Stoga je poznata sjemenska kua Franchi odluila pomoi svim poetnicima u hobi vrtlarenju.
Na tritu su se pojavile trake razliite duljine (najee pet metara) u kojima se ve nalazi sjeme povra spremno za sjetvu. to to znai? To znai da su u navedenoj traci sjemenke posloene na pravu udaljenost, to u mnogo emu olakava sami moment sjetve. Meutim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u sluajevima
Sjemenske trake precizna sjetva
Sjeme u traci - laka sjetva
Mrkva uzgojena iz sjemena u traci
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu u ponudi sjemena povrtnica za ovu sezonu nude i povrtne vrste sa sjemenom u tzv. samorazgraujuim trakama, a od povrtnih vrsta tu su: mrkva, perin, blitva, salata, luk
GRiPPLe
nino rotim, Dipl. ing.
Od ove godine sistem Gripple prisutan je i u naoj zemlji. To je znatno olakanje za sve poljoprivredne proizvoae ali i hobiste koji na svojim okunicama imaju nekoliko trsova vinove loze, nekoliko vonih stabala ili pak ukrasnih drvea. Drugim rijeima, navedeni Gripple sustav primjeren je za vezanje voaka, ukrasnih drvea, vinove loze ali i za vezanje i fiksiranje bodljikave ice ili pak elektrinih pastira koji se koriste za pregonsku ispau stoke. Meutim, u Hercegovini e Gripple biti prvenstveno namijenjen brojnim vinogradarima koji e ovim nainom znatnije olakati odnosno osuvremeniti svoju proizvodnju. Postavljanje ice u vinogradima zahtijeva niz radnih operacija koje moramo provesti a sve kako bismo pocinanu icu to primjerenije uvrstili za naslon. U pravilu, ica se treba postaviti najkasnije mjesec dana nakon postavljanja stupova. Naime, kada lastari porastu u toj mjeri da se moraju privezati, ica ve treba biti postavljena i potpuno zategnuta. I dok su ranije koriteni klasini natezai, ija je uporaba zahtijevala veliku spretnost i vjetinu, danas je to postao lagan posao, to opet moemo zahvaliti praktinosti i preciznosti Gripple sustava. Naime, navedeni Gripple natezai imaju dva otvora kroz koje provlaimo pocinanu icu. Jednom provuena ica zahvaljujui konstrukciji natezaa ne moe se vratiti natrag, to bitno olakava natezanje ice u vinogradu. Meutim, nakon to smo icu provukli kroz natezae,
12
velika pomo vinogradarima i voarima

Vinova loza je po svojoj prirodi povijua penjaica i kao takva za nesmetan uzgoj zahtijeva odgovarajui naslon. To se postie postavljanjem stupova koji se povezuju pocinanom icom razliite debljine. Rije je o mukotrpnom poslu koji je danas znaajnije olakan zahvaljujui prisutnosti engleske tvrtke koja proizvodi Gripple sustav vezanja vinove loze.
Jednostavna primjena
Gripple - novi nain vezanja
Tehnika postavljanja ice
Najea primjena u vinogradima
imati odgovarajue natezae i Gripple runi zateza s dinamometrom i vae stablo e biti za nekoliko minuta adekvatno uvreno za podlogu. A kada je ono pravilno uvreno u veoj mjeri moe odoljeti naletu jakih sjevernih vjetrova, neizbjenih na naem podruju. Osim toga, Gripple je svoju ponudu natezaa upotpunio i posebnim tipom za bodljikavu icu koja se ovim nainom vrlo lako povezuje i primjereno zatee. Zbog svega toga, Gripple e vrlo brzo preuzeti primat na hercegovakom tritu, tim vie to su ovaj nain vezanja u vinogradima ve primijenili vodei gospodarstvenici koji su pokrenuli proizvodnju vinskog i stolnog groa na podruju Mostara. Razumljivo, kada se time postie znatna uteda u pogledu remonta i odravanja armature uz minimalnu nazonost radne snage kod njenog postavljanja. Uostalom, da je neosporno rije o kvalitetnom i uinkovitom nainu vezanja pokazuju europskim podaci koji ovaj sustav svrstavaju na sami vrh ljestvice korisnih proizvoda primjenjivanih u svrhu vezanja voaka i vinove loze.
trebamo je dobro i zategnuti, to se lako ostvaruje zahvaljujui runom Gripple zatezau koji na sebi ima ugraen dinamometar. Zahvaljujui njemu utjeemo na podjednako zatezanje svih pocinanih ica u vinogradu, to opet pridonosi njihovoj veoj stabilnosti odnosno postojanosti. Zbog ravnomjerno zategnutih ica poveava se i dugotrajnija stabilnost stupova za koje su ice privrene. Povrh toga, remont ica je vie nego jednostavan iz razloga to je za tu opera-
ciju potreban samo jedan ovjek i dakako Gripple alat. Kada se sve uzme u obzir, odgovorno se moe rei da je zahvaljujui Gripple sustavu za vezanje iana armatura dugotrajnija pa je i njeno odravanje znatno jeftinije.
Kako smo ranije ve napomenuli, Gripple se osim u vinogradarstvu moe koristiti i za vezanje vonih stabala kao i ukrasnih stabala. Dovoljno je
Univerzalnost Gripple naina vezanja
Kompletan GRIPLE program moete pronai u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru, gdje moete dobiti i sve potrebne upute o primjeni u praksi.
13
GDje POSaDiti jaGODiaStO VOe?
Slasnim plodovima jagodiastog voa malo tko moe odoljeti. Ipak, za ukusnim plodovima jagoda, ribiza, malina i kupina najvie ude najmlai, zbog ega se one najvie i sade u kunim vrtovima. Meutim, tomu pridonosi i injenica to jagodiasto voe zahtijeva vrlo malo prostora i minimum odravanja.
nosi niske temperature, nemojte se zauditi ukoliko je susretnete i na 800 m nadmorske visine. Divlja, pak, malina u naoj zemlji moe uspijevati na ak 1100 m nadmorske visine.
Iako je rije o relativno manje zahtjevnim vonim vrstama, za obilje ukusnih plodova ipak se treba malo potruditi. To se prije svega ogleda u izboru poloaja i pripremi sadnica kao i u odgovarajuoj gnojidbi. Primjera radi, malina trai osunana mjesta i ne podnosi neprikladna tla. Sto-
Malina dobro podnosi hladnou
ga je ne treba uzgajati na teim, zbijenim i plodnim tlima. Ukoliko je tlo siromano hranjivima, tenju treba prebaciti na pojaanu gnojidbu stajskim gnojem ili kompostom. S druge strane, lagana, pjeskovita hercegovaka tla su idealna za njen uzgoj. Meutim, velike ljetne vruine bitno ograniavaju njen rast pa strogo trebamo voditi rauna da joj ne nedostaje vode u vrijeme cvatnje i dozrijevanja. Poto dobro pod-
Za razliku od svoje rodice maline, kupine su prilino osjetljive na niske temperature. Meutim, ljetne vruine vrlo dobro podnose pa ih stoga esto moemo susresti na nepristupanom hercegovakom kru. U pogledu tla nije zahtjevna te uz minimum njege ostvaruje solidne prinose. Ali, treba joj osigurati dovoljno svjetla jer u protivnom plodovi djelomino sazrijevaju, odnosno, ostaju zelene ili jarko crvene boje. Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava puno bolje podnosi suu od maline.
Kupina podnosi vreli hercegovaki kamen
Sadnice maline i kupine
To potvruje velika potranja za sadnicama jagoda penjaica i jagoda mjesearki. Posebno je to izraeno u velikim urbanim sredinama gdje se za potrebe domainstva preteito nabavljaju sadnice jagoda iji plodovi dozrijevaju postupno (mjesearke). Moemo ih zamijetiti na balkonima i terasama stambenih zgrada ali i u kunim vrtovi-
Jagode su ipak najtraenije
ma, to uope ne treba uditi jer malo koji plodovi pruaju toliko slasti i aromatinosti kao to to pruaju jagode. Osim toga, jagode se brzo razmnoavaju, tako da se njihov broj iz godine u godinu poveava a poznato je da u ekstenzivnom uzgoju jagode mogu trajati etiri godine. Zbog velike potranje, Sjemenarna je ove godine osigurala iznimno veliki broj sadnica jagoda mjesearki prikladnih za obiteljske vrtove. Kako i relativno manje zahtjevnim jagodama treba pruiti odgovarajuu njegu, Sjemenarna je nabavila i namjenska GrenGarden gnojiva za jagodiasto voe. Uz pravilnu prihranu jagode e redovito i obilno plodonositi pa e slasnih plodova biti dovoljno i za susjede ili ak za nezasieno trite.
Plodovi jagode BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu i ove godine nude sadnice jagoda mjesearki, ali i sadnice maline, kupine, borovnioce, crnog, bijelog i crvenog ribizla.
14
ReZiDba bReSKVe i neKtaRine

Zimska se rezidba breskve provodi u doba mirovanja tj. od opadanja lia pa do poetka vegetacije u proljee. Treba paziti da se rezidba ne obavlja ako su temperature ispod nitice. Kada e se poeti s rezidbom, esto zavisi od veliine nasada, odnosno o raspoloivoj radnoj snazi. Kad veih nasada s rezidbom se zapoinje odmah nakon opadanja lia, bez obzira da li se radi o kontinentalnom ili mediteranskom podruju. Kod manjih nasada s rezidbom se zapoinje najee krajem sijenja ili poetkom veljae. U podrujima gdje su esti proljetni mrazevi rezidba se obavlja kasno, najee nakon kretanja vegetacije, kada su ve uoljive tete na pupoljcima odnosno izbojima. U tom sluaju vea je mogunost izbora zdravih pupoljaka. esto se u praksi rezidba obavlja u vrijeme cvatnje (Italija-pokrajina Emilia-Romagna). U hladnijim podrujima preporuuje se kasnija rezidba (potkraj perioda mirovanja vegetacije) jer rane nastale rezidbom bre zacjeljuju. Kod orezanih stabala breskve vegetacija ranije zapoinje nego kod neorezanih i traje neto dulje to je posljedica buj-
Obavlja se od poetka opadanja lia pa do kretanja vegetacije, ne kod temperatura ispod nitice. U hladnim podrujima preporua se kasnija rezidba, dok se u junim podrujima obavlja krajem sijenja i li poetkom veljae.
Rezidba u zimskom periodu
Kratki rodni izboj
Svibanjska kitica
Mjeoviti rodni izboj
nosti. Poznato je i da se pupovi bujnijih stabala stvaraju kasnije nego pupovi na slabo bujnim stablima.
Rodni i nerodni izboji kod breskve i nektarine

Kod breskve i nektarine se razlikuje nekoliko vrsta rodnih i nerodnih izbijaka. Svibanjska (majska) kitica je vrlo kratki izboj reduciranih internodija. Zavrava uvijek lisnim pupom, oko kojeg su posrano smjeteni u skupini cvjetni pupovi. Ovaj izboj je obino dug 2-5 cm, s 3-5 postranih cvjetnih pupova. Rijetko se javlja kod mladih i bujnih voaka. Nema veeg znaaja za rodnost breskve uko-
liko se razvilo dovoljno rodnih (mjeovitih) izbojaka. Na svibanjskoj kitici formira se malo lia pa plodovi na njoj ostaju sitni. Kratki rodni izboj je tanki izboj duine do 15 cm s razvijenim kratkim internodijima. Vrni pup mu je uvijek drveni, a postrano su smjeteni cvjetni pupovi. Nema veeg znaaja za rodnost breskve, jer nema dovoljno lia pa plodovi ostaju sitni. Mjeoviti rodni izboj je dugaak 20-70 cm i dulje, zavisno od bujnosti, starosti i sorte. To je dugi rodni izboj. Mjeoviti rodni izboj je najznaajniji za rodnost breskve, na kome su dubro razvijeni cvjetni i lisni pupovi, iz kojih se razvijaju najkrupniji i najkvalitetniji plodovi i nove rodne
mladice. Na vrhu izboja nalazi se drveni pup. Ljetni ili preuranjeni izboji razvijaju se iz pupova mladica formiranih u istom vegetacijskom razdoblju. Ovi se izboji razvijaju kod mladih i bujnih voaka. U pravilu nisu rodni, ali ako se ranije jave u krajevima s dugom vegetacijom, mogu se formirati cvjetni pupovi, pa ovi izboji mogu biti rodni. Mlazevi ili vodopije su dugi snani izboji vertikalnog rasta koji se razvijaju iz adventivnih ili latentnih pupova starijih grana, ali i mladih, na mjestima jaeg dotoka hranjiva i u blizini reza ili povreda. To su nerodni izboji koje veinom rezidbom odstranjujemo ili koristimo za formiranje kronje.
15
uZGOjni ObLici KOD SmOKVe

U uzgoju smokve najee koristimo prostorne uzgojne oblike. To su uzgojni oblici kod kojih su grane rasporeene u svim pravcima u redu i u meuredu.
Uzgojni oblik kod smokve

Smokvu moemo uzgojiti s nadzemnim sustavom u obliku kronje, s deblom niskim ili srednje visokim, ali i u obliku grma, s dvije, tri ili rjee vie grana osnovnih vodilja iznad povrine tla (kazan). Grm se bre i, relativno lake, formira i odrava, na takvom uzgojnom obliku e prije proroditi, ali e poslije imati robusniju kronju i smanjit e se prirodi u odnosu na smokvu-stablaicu, a tee e biti obavljati i odreene radove u kronji (obradu, rezidbu, zatitu). Ukoliko elimo uzgajati smokvu na postavkama voarske struke uz intenziviranje uzgoja, trebali bismo se opredijeliti za stablo s kronjom s visinom debla od 40 do 60 ili do 80 cm. Kod prostornih uzgojnih oblika, kako smo ve rekli, skeletne grane se razvijaju u svim smjerovima, a od njih izdvajamo, kao vanije za smokvu: piramidalan oblik (obina i etana piramida) i vaza. Piramida ima provodnicu kao produetak debla i tri do pet na njoj rasporeenih debelih grana (primarne skeletne grane). Na provodnici skeletne grane mogu biti rasporeene na razliitim udaljenostima, spiralno ili na etaama smjetene, mogu biti razliiti kutovi njihova otklona u odnosu na provodnicu, mogu biti razliito razgranate tanjim skeletnim granama i obrastajuim izbojcima. Vaza je uzgojni oblik bez provodnice s tri ili etiri skeletne grane s razmakom jedne iznad druge od 10 15 cm, rasporeenih tako da meusobno zatva-
raju kutove od 120o, odnosno 90o, a imaju poloaj u odnosu na zamiljenu provodnicu pod kutom od 45o. Ovo je otvorena ili uplja kronja, kako emo esto u literaturi nai kvalifikaciju, jer
se kronja maksimalno odozgo iri razgranavanjem u svim smjerovima unutar krunog prostora. Kod ovog uzgojnog oblika dolazi do zadovoljavajueg prodora svjetlosti, do bolje prozranosti i
minimalizirane pojave boljeg poloaja i time favoriziranih grana, odnosno njihove jae aktivnosti i stvaranja podinjenih zona kronje smanjene aktivnosti i iskoritenosti.
ReDOVita ReZiDba uspjeh uzgoja smokve

Ono to rijetki voari znaju jeste injenica da je smokva moda i najzahtjevnija vona vrsta u pogledu rezidbe. Ova kraljica junih krajeva doista ne trai mnogo osim u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi
Prije svega, potrebno je znati kako se u toplijim predjelima, gdje nema opasnosti od mrazeva smokva moe rezati u razdoblju od prestanka do poetka kretanja sokova. Ako, pak, postoji mogunost pojave jaeg mraza, smokva se orezuje neto kasnije i to pred sam poetak kretanja sokova. Ono to je bitno znati jest injenica da smokva ne podnosi rez debljih grana iz razloga to tada rane teko zacjeljuju. Zbog toga na tim mjestima javlja se trule ili nekroza tkiva to u konanici moe izazvati i propadanje cijelog stabla. Nezarasla rana postaje i sredite okupljanja tetnika i drugih bolesti koji brzo prodiru kroz rahlu i spuvastu sriku grana uslijed ega drvo postupno truli i na koncu sasvim propada. Zbog toga je najpoeljnije to manje orezivati deblje grane smokve. Osim toga, radi smanjenja oteenja kore kao po-
Obavezno premazivanje rezova kalemerskim voskom
sljedice djelovanja sunca i mraza oko veih rezova trebamo deblo i grane premazati otopinom vapna. Nakon zavrene rezidbe sve odrezane grane nuno je sakupiti i odstraniti iz vonjaka. Kada smo sve to uradili slijedi i redovita zimska zatita s 3 %-tnim bijelim uljem kojim unitavamo titaste ui. Ovo je tim vanije ukoliko nam je poznato kako je na smokvi, kasnije tijekom ve-
getacije ograniena uporaba insekticida. Zapravo, samo mali broj njih smijemo koristiti na smokvama tijekom vegetacije a ukoliko ne primijenimo odgovarajui, moe doi do totalne defolijacije lia. Drugim rijeima, na neadekvatne insekticide smokva reagira potpunim odbacivanjem lia. Stoga se mjera zimske zatite za smokvu ini vie nego prihvatljivom.
16
Znaajniji tetnici aGRuma

Agrumi predstavljaju veoma pogodno stanite za mnoge tetne organizme. Smatra se da u svijetu na agrumima ivi vie stotina tetnika (grinja, kukaca, nematode i dr.). U naim uvjetima taj broj je daleko manji.
Dr. iVan
ostoJi
Kod nas znaajne tete na agrumima priinjava nekoliko vrsta titastih uiju, nekoliko vrsta lisnih uiju, titasti moljac agruma, miner lista agruma, vona muha i neke vrste grinja. Veina od navedenih vrsta ne ivi iskljuivo na agrumima, ve imaju vei broj biljki hraniteljica. titaste ui su poznati tetnici koji uglavnom ive na drvenastim biljkama, prije svega na vokama i ukrasnom drveu i iblju. Neke od njih, primjerice naranin crvac, limunov crvac, grbava maslinina titasta u, lovorova titasta u, oleandrova titasta u, crna titasta u agruma i koma u agruma, ivei na agrumima, siu sok iz lista i mladica, a neke i iz ploda. Na napadnutim biljkama dolazi do uenja lia, koje kasnije otpada, a jae napadnute biljke zaostaju u porastu. Kako neke od titastih uiju (naranin crvac, grbava maslinina titasta u) obilno izluuju mednu rosu (slatki sok) na koju
se naseljavaju gljivice aavice, to itavo stablo moe biti prekriveno crnom prevlakom. Zbog toga je smanjena asimilacijska sposobnost napadnutih biljaka, a plodovi umrljani aavicom tee se prodaju i imaju manju trinu vrijednost. Suzbijanje titastih uiju je dosta oteano, a na naem tritu nema dovoljno djelotvornih insekticida. Najbolje je zatitu usmjeriti protiv mladih liinki, sredstvima na osnovi organo fosfornih jedinjenja. Odabranom pripravku dobro je dodati i neko od mineralnih ulja koje se smije koristiti i u vrijeme vegetacije (Bijelo ulje). Lisne ui u naim uvjetima na agrumima se esto javlja crna u agruma i zelena lisna u agruma. One pored agruma mogu napasti i neke druge biljne vrste. Na agrumima su prisutne u
vrijeme vegetacije agruma, jer napadaju samo mlado tkivo lista i izboja. Napadnuto lie se kovra, a izboji se deformiraju. titasti moljac - (Bijela muica) agruma. Zadnjih nekoliko godina titasti moljac agruma je stalno prisutan u nasadima agruma, a kako se javlja u poveanoj brojnosti, predstavlja veoma znaajnog tetnika agruma. Imago, a posebno liinke intenzivno siu sok iz lista, to iscrpljuje napadnuto stablo. tetnik obilno izluuje mednu rosu na koju se naseljavaju gljivice aavice. U sluaju jaeg napada gotovo sva stabla u nasadu su crna od aavica. To u velikoj mjeri smanjuje asimilacijsku povrinu, to uz iscrpljenost zbog sisanja sokova dovodi do slabijeg razvoja voke. Pored toga, plodovi umrljani aavicom gube na estetskom izgledu, tee se prodaju, a cijena im je dosta niska. tetnik ee napada zasade s guom sadnjom i donje grane, te unutranjost kronje gdje je zbog slabijeg provjetravanja vea vlanost. Suzbijanje tetnika moe se vriti tijekom veljae i oujka primjenom bijelog ulja, odnosno tijekom vegetacije primjenom insekticida koji dobro djeluju na titastog moljca, primjerice pripravak Confidor SL 200. Tretiranje treba kvalitetno obaviti
ne tedei insekticidnu tekuinu kako bi se dobro prekrili svi dijelovi kronje, posebice nalije lista. Praenje pojave odraslih, a i djelomino smanjenje njihove brojnosti vri se postavljanjem utih ljepljivih ploa, koje privlae moljca. Miner lista agruma je tetnik novijeg datuma. Naime, miner se je kod nas pojavio iznenada i to u visokoj brojnosti unatrag desetak godina. Miner lista agruma je relativno sitan leptir, ija gusjenica ivi uglavnom u listu agruma. Hrani se sredinjim mesnatim dijelom lista, pri emu pravi vijugavi hodnik, koji se struno naziva mina. tetnik iskljuivo napada mlado sono tkivo, uglavnom
titaste ui na listu agruma
Imago titastog moljca agruma BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009
17
japanske jabuke, smokve, rajice i jo nekih drugih biljnih vrsta. Nekoliko zadnjih godina muha se redovito javlja u junim podrujima Hercegovine. Ponekad se javi u veoj brojnosti i pravi ozbiljne tete. Muha se moe javiti dosta rano, ve od sredine svibnja ali se u poveanoj brojnosti obino javlja od sredine kolovoza. enka za odlaganje jaja bira poluzrele plodove, jer se u zelenom plodu liinke ne mogu hraniti. U cilju odlaganja jaja enka leglicom bui koru ploda i u napravljenu rupu odloi vie jaja. Kako u isti plod jaja moe odloiti vie enki, to se u jednom plodu moe nai 60 80 jaja. Nakon izlaska liinke prodiru u meso ploda i tijekom razvoja ispod kore prave vee ili manje komorice iznad kojih je plod mekan, to se moe lako osjetiti pritiskom prsta. Na taj nain se moe raspoznati u kojem plodu ima liinki, bez da se oguli kora ploda. Zatita agruma od vone muhe obavlja se tretiranjem zasada nekim od sljedeih pripravaka: Rogor 40, Chromogor 40 ili Perfekhtion. Ekoloki ispravnija zatita je kada se suzbijanje obavlja metodom lokaliziranog tretiranja. U tom sluaju tretiraju se samo dijelovi nasada insekticidom kojem je dodan atraktant. Zapravo, prska se samo dio stabla uz utroak 1 3 dl tekuine ili se prskaju pojedina stabla u nasadu. Tretiranje treba obaviti u vie navrata, to zavisi od jaine napada i mogunosti primjene insekticida zbog njegove karence, odnosno zriobe ploda. Za ovu namjenu koristi se pripravak
Grinje agruma
Mine na listovima agruma
Mine na izboju agruma
mlade vrne listove. Na napadnutom listu ostaje poteena pokoica lista koja je u poetku napada prozirna, odnosno srebrenkasto sedefaste boje. U toj fazi oteenja veoma podsjea na oteenja od pueva, odnosno na njihove karakteristine sedefaste tragove. Kasnije pokoica lista posmei i jae oteeni listovi se sue. Minera lista agruma mogue je suzbijati primjenom odree-
nih insekticida, primjerice pripravcima: Boxer 200 SL, Confidor SL 200. Zavisno od intenziteta napada, potrebno je izvesti 2 3 tretiranja, a s tretiranjem treba poeti od sredine srpnja, kada obino kree novi porast agruma, tzv. drugi porast agruma. Vona (mediteranska, breskvina) muha napada plodove veeg broja biljnih vrsta, primjerice: mandarine, narane, breskve, kajsije, kruke, ljive,
Oteeni plodovi od liinki vone muhe BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009
Imaga vone muhe
Success Bait. Pripravak se koristi u koncentraciji 4-5 % uz utroak kropiva od 100 ml po stablu. Prskanje se obavlja krupnim kapima. Prvo tretiranje obavlja se im se uoe prve muhe. Pripravak Success Bait razvrstan je izvan skupine otrova, a karenca za agrume iznosi 4 dana. Grinje Agrumi su esto napadnuti raznim vrstama grinja. Jedna od najtetnijih vrsta je hrasta grinja agruma, koja se javlja periodino, ali kad se pojavi, obino je njena brojnost velika pa ini velike tete. Najee se zadrava na mladom liu i plodovima. Napadnuti listovi se deformiraju. to je list mlai, teta je vea. Pojavom ploda grinje prelaze i na plod. Zreli plodovi koji su bili napadnuti grinjom nemaju gotovo nikakvu komercijalnu vrijednost. Sitniji su, tvrde kore tamnosmee, okoladne boje. Meso ploda manje je sono i kiselo. U sluaju jakog napada, na pojedinim stablima mogu biti svi plodovi toliko napadnuti da uope nisu za jelo. Pored hraste grinje na agrumima je est i crveni pauk agruma. tetnik napada lie, plodove i mlade izboje. Sie sokove iz stanica napadnutih organa, zbog ega dolazi do nestajanja klorofila. Na listovima i plodovima dolazi do pojave sitnih bijelih pjega. Napadnuto lie se kovra i prijevremeno otpada. Plodovi koji su napadnuti tetnikom slabije se razvijaju. U ljetnim mjesecima kada je napad pauka najizraeniji, prilikom dodira s liem i plodovima na rukama ostaju crvene mrlje. Suzbijanje hraste grinje agruma, odnosno crvenog pauka agruma izvodi se akaricidnim pripravcima a koji od njih e se koristiti ovisi o vrsti grinje, razvojnom stadiju, vremenu primjene i svakako karenci.
18
KVaLitetne KaSnOcVatue SamOOPLODne SORte maReLice

Marelica je vrlo cijenjeno voe za razne oblike prerade i za potronju u svjeem stanju. Uzgoj marelica malo je proiren u Hrvatskoj. Razloga za to ima vie. Jedan od njih je i rana cvatnja ove vone vrste, pa na manje prikladnim poloajima za uzgoj esto dolazi do pozebe.
prof. Dr .sc. iVo milJkoVi
Osim paljivog izbora proizvodnog prostora, odnosno poloaja za uzgoj marelica vano je izabrati i sorte koje kasnije cvatu. Sorte koje kasnije cvatu esto mogu izbjei tete od proljetnog mraza i donijeti dobar prirod. Nadalje je vano da se izaberu samooplodne sorte, jer u vrijeme cvatnje marelica, kada je manje toplo, nisu idealni uvjeti za meuopraivanje, a ujedno je slabija energija klijavosti polena. Osim toga treba istai da niti pele kao prenositelji polena nisu toliko aktivne kao kada su povoljne temperature. Opisujemo etiri kasno cvatue samooplodne kvalitetne sorte - Pisana, Dulcinea, Tardif de Tain i Marietta Milady. Razvija srednje bujna stabla s otvorenim kronjama. Cvate kasno, a rodi preteno na svibanjskim kiticama. Plod je velik umjereno simetrian ovalnog oblika. Temeljna boja koice je svijetlonaranasta a dopunska lagano crvenkasta. Meso je naranaste boje i dovoljno vrsto, a lagano se odvaja od kotice. Odlikuje se dobrim organoleptikim svojstvima, odnosno slatko kiselkastim okusom i ugodnom aromom. Plodovi dozrijevaju oko 14 dana nakon sorte Sv. Cadtrese,
odnosno oko 10. srpnja, i to svi u gotovo isto vrijeme. Sorta je vrlo zanimljiva zbog dobre rodnosti, dobre kvalitete i kasnijeg dozrijevanja. Uzgojena u oblik vaze ranije dolazi u rodnost nego na plonim uzgojnim oblicima kao na primjer u obliku palmete. Nova je visokokvalitetna sorta dobivena selekcijskim radom na sveuilitu u Pisi. Razvija srednje bujna stabla sa irokim kronjama. Rodi obilno. Cvate kasno, a samooplodna je tj. moe se oploditi vlastitim polenom. Plod je simetrian, ovalnog oblika s prosjenom masom od 50 grama. Temeljna boja koice je uta, a prekriva je jednim dijelom (oko 10 %) povrine dopunska crvena boja. Meso je srednje vrsto, svijetloute boje, a dobro podnosi manipulaciju i prevoenje. Sadri puno eera a malo kiseline. Plodovi dozrijevaju oko 20. lipnja. Plodovi su vrlo prikladni za dugo uvanje u hladnjai. Sorta je vrlo zanimljiva zbog dobre i redovite rodnosti, kakvoe plodova i sposobnosti za dugo uvanje. Sorta potjee iz Francuske, gdje je izdvojena od jednog sjemenjaka vrlo vrijednih gospodarskih osobina. Razvija srednje bujna stabla s razgranatim kronjama. Rodi na svibanjskim kiticama i mjeovitim rodnim
Dulcinea
Pisana
izbojcima. Cvate kasno a samooplodna je. Rezidbom treba osigurati obnovu mjeovitih rodnih izbojaka. Plod je srednje velik okruglastog i vrlo malo izduenog oblika. Koica ploda je intenzivno naranaste boje, a zelenkasta uz peteljku. Na oko 20 posto povrine ploda razvija se lijepa svijetlocrvena boja. Meso je naranasto, vrsto, sono i dobre arome. Polukalanka je. Plodovi dozrijevaju 17 dana nakon sorte San Castrese, to bi odgovaralo da na lokalitetu ule moemo oekivati zrenje od 13. do 15. srpnja. U vrijeme berbe vrstoa ploda je 1,6 kg/0,5cm2. Plodovi sadre 12,1 % eera i ukupnih kiselina 12 ml NaOH, N/10. Sorta je zanimljiva zbog kasnog dozrijevanja, dobre rodnosti i atraktivnog izgleda. Plodovi se dobro uvaju u hladnjai za vrijeme prodaje. Prikladni su za potronju u svjeem stanju i preradu. Nova je vrlo kvalitetna sorta nastala krianjem izmeu sorti Sv. Franjo x Polonais. Dobivena je 1981. godine u Pizi. Razvija srednje bujna stabla sa irokim kronjama. Rodi preteno na kraim rodnim izbojcima kao to su svibanjske kitice i buketne kitice. Cvate kasno, odnosno 14 dana nakon sorte San Castrese, a cvatnja je obilna. Sorta je samooplodna. Ima srednje zahtjeve prema inaktivnim temperaturama. Plod je prosjene mase 65 grama. Koica ploda je svijetlo naranasta a prekrivena je na 30 % povrine dopunskom crvenom bojom. Meso je naranasto a odvaja se od kotice. Okusa je optimalnog. Sadri 15,5 % eera i 1,84 meq kiseline. U trenutku zrelosti za berbu penetrometrom utvrena tvrdoa je 3,3 kg. Kotica je okruglasta, sjemenka je okusa bajama, lagano gorkasta. Rodnost je velika, a otpornost na prevoenje dobra. Osjetljivost na manipulaciju je mala. Sorta dozrijeva 18 dana nakon sorte San Castrese. Sorta je vrlo zanimljiva prije svega zbog dobrih organoleptikih svojstava i komercijalne vrijednosti plodova. Bolja je od drugih sorti tog roka dozrijevanja. U hladnjai se plodovi mogu uvati 20 dana.
Marietta Milady
Tardif de Tain
Kvalitetne sorte marelice
19
RaSaDniK na meDiteRanSKi nain

Josip BrklJaa, ing.
Kako i sam kae: S proizvodnjom sadnog materijala poeo sam se baviti iz iste ljubavi. Ali s vremenom, proizvodnja se irila a broj uzgojenih vonih sadnica rapidno poveavao. I pored injenice da jedan veliki broj sadnica poklonim prijateljima i poznanicima uvijek ostane dovoljno sadnog materijala za prodaju, to mi ostavlja prostora i za solidnu zaradu. A pored brojnih vonih vrsta u rasadniku smo uoili impozantnu brojku agruma iji je asortiman kompletan. Tim vie to se veliki broj mandarinki, limunova
Na podruju june Hercegovine nalazi se nekoliko specijaliziranih vonih rasadnika. Ipak jedan se posebno istie. Naime njegov vlasnik, gosp. Stipe Juri u njemu sve radi s ljubavlju.
Gosp. Juri u svom rasadniku
i narani nalazi na rodu ime je izbor kod kupnje njihovih sadnica bitno olakan. Drugim rijeima, na licu mjesta moe se kuati ka-
kvoa plodova odnosno moe se ocijeniti sortna kvaliteta biljke. I na koncu to rei nego ustvrditi kako je znaaj ovakvih zaljublje-
nika u sadni materijal od iznimne vanosti za voarstvo, to moda ponajbolje svjedoe i fotografije iz samog rasadnika.
LjiVa jOjO OtPORna na ViRuS aRKe

Poznato je da virus PPV, poznat pod imenom arka, ini velike tete u uzgoju ljiva. U novije vrijeme pokazalo se da ini tete na marelicama i breskvama. Suzbijanje ovog virusa nije mogue osim indirektno proizvodnjom zdravoga sadnog materijala, to jest uzgojem sadnica ljive s bezvirusnim podlogama i bezvirusnim plemkama. Naravno, niti to nije krajnje jamstvo da se poslije u vonjaku nee inficirati, odnosno zaraziti virusom arke.
prof. Dr .sc. iVo milJkoVi
No, svakako e stabla biti dulje zdrava, bujnija i rodnija, nego ako se u proizvodnju krene sa zaraenim sadnim materijalom. Da bi postignuli potpun uspjeh zdravih stabala u uzgoju ljiva, selekcioneri su nastojali dobiti nove gospodarski vrijedne sorte otporne prema arki. U tome radu nailazi se na velike potekoe, jer je problematika sloena. Nije samo vano dobiti prema arki otporne sorte, ve ujedno i sorte dobrih gospodarskih svojstava, to jest dobre rodnosti i dobre kakvoe plodova. U novije vrijeme dobiveno je vie sorti za koje se kae da su otporne prema arki. Voari esto takve informacije primaju s nepovjerenjem, jer na osnovi testova i iskustva u prvim godinama nismo uvijek dovoljno sigurni je li neka sorta doista otporna prema arki. Selekcioner Walter Hartmann na Institutu za voarstvo i vinogradarstvo Sveuilita u Hohenheime u Bavarskoj povodio je istraivanja od 1986. do 1992. godine, a potom u rasadniku od 1992. do 1998. godine. Sorta je nastala 1981. godine krianjem izmeu Ortenauer x Stanley. Cvate srednje rano a samooplodna je pa se moe oploditi vlastitim polenom. Rodi redovito i obilno. Malo je osjetljiva prema bolestima, a posve otporna prema arki. Plodovi dozrijevaju u isto vrijeme kada i u nae sorte Bistrica. Plodovi se dobro dre na stablu a imaju prosjenu masu od 46 do 50 grama, pa su triput vei od plodova Bistrica. Plodovi su ovalno jajolika oblika tamnoljubiaste boje svijetloplavim makom. Meso je vrsto, sono, vrlo slatko i aromatino. Sadrava puno eera (60-80 Oechsle). Sorta je prikladna za uzgoj i u podrujima zaraenima arkom.
Tipini simptomi arke na kotici i listu BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009
Pitanja i ODGOVORi
Sadnice cijepljenog oraha
Moete li mi objasniti zato je u vonim rasadnicima teko pronai cijepljene, odnosno, kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uope doe na rod? Unaprijed zahvalan! Istina je da u vonim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha, i da je u ponudi najee njegova sadnica-sijanac. Razlog lei u sloenosti i potekoama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog ega na tritu imamo i njihovu stalnu nestaicu. Jer orah je za razliku od drugih vonih vrsta, koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka), ogranien zapravo na samo jednu podlogu. Rije je o podlozi uzgojenoj iz sjemena, ime se razumljivo i produava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. Jednostavno reeno, sadnica-sijanac e rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. Po rijeima voara rasadniara, to e biti ve za 4-5 godina a po praktinim iskustvima tek za 9-10 godina. Ako vas to pak moe utjeiti, sadnica-sijanac je nekoliko puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha. Nino Rotim dipl.ing. praena i pravim izborom sorte jer se sorte krumpira kulinarski znatno razlikuju. Primjerice, prvoklasna leo pripremljena bijela riba mora biti posluena s isto tako kvalitetnim kuhanim krumpirom koji se ne raskuhava te je fine sitnozrne strukture mesa. Sorte krumpira koje nakon kuhanja ostaju tvrde, ne raskuhavaju se, i dobro se reu su tipine salatne sorte. Kao tipine salatne sorte krumpira preporuamo Adoru, Monalisu i Lisetu. Mario ubela,dipl.ing. kod nas su kratkog dana. Cvatnju mogu omesti i visoke temperature to nije rijedak primjer kod nas, odnosno za cvatnju, oplodnju i dozrijevanje najoptimalnije temperature su oko 25C. Grah je bujno rastao zbog prevelikih koliina duinih gnojivima koje potie rast biljke, a zatim kasnije cvate. Preporua se grah uzgajati u plodoredu iza kupusnjaa, krumpira i sl. Sve je to moe biti razlog zaostatka ili izostanka cvatnje. Ivica Doko, dipl.ing. potopiti u tri dijela ilovae, dva dijela goveeg gnoja te onoliko vode koliko je potrebno da se stvori itka masa. Koliko e pak kasniti prvi plodovi ovisi o vie imbenika, ali sigurno je da e oni izostati 2-3 godine nakon presaivanja. Mladen Karai, dipl.ing.
20
Korovi u vinogradu
Prije pet godina podigao sam vei vinograd, u kome ve zamijeujem mnotvo razliitih korova. Meutim, uoio sam da postoji veoma mali broj herbicida s dozvolom koritenja u vinogradima pa vas molim da me posavjetujete kojim herbicidom mogu rijeiti navedeni problem. Istina je da na tritu moemo nai mali broj herbicida s dozvolom koritenja u vinogradima. Meutim, poto je rije ve o petogodinjem nasadu preporuio bih vam koritenje jednog od mnogobrojnih herbicida na osnovu glifosata. Na tritu najee moete susresti Herkules, Ouragan System, Oxallis, Cidokor i dr. Rije je o vrlo efikasnim herbicidima koji potpuno unitavaju sve prisutne korove s tim da svakako uz herbicid upotrijebite i neki od ovlaivaa. Ali, poto je rije o totalnim herbicidima kod njihove primjene vodite rauna da ne dou u kontakt s zelenim dijelovima loze (listom, zelenom korom i sl.) a to se moe rijeiti njihovom aplikacijom za mirnijeg dijela dana i uz primjenu odgovarajuih titnika na prskalici. titnike moete nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama a njihova cijena je zanemariva. Uostalom, na istom mjestu moete potraiti i iscrpnije objanjenje o njihovoj primjeni od strane strunog lica iz oblasti agronomije. Nino Rotim,dipl.ing.
Giorgia nova sorta trenje

U vrtnom rasadniku pored brojnih sorti treanja kupio sam i meni nepoznatu sortu, strunog naziva Giorgia. Molim vas da mi navedete njene osnovne karakteristike. Unaprijed zahvalan. Nije ni udo da vam je sorta nepoznata, jer je rije o priliito novijoj talijanskoj sorti koja fomira krupne plodove svijetlocrvene do tamnocrvene boje. Meso ploda je srednje vrstine i dobre kakvoe. Stablo je osrednje bujnog rasta i samoneoplodno je, to znai da joj treba osigurati adekvatne opraivae. Dobri opraivai su joj Burlatova, Van i Adriana. Inae, sorta zrije oko 10. lipnja i zbog svojih kvalitetnih osobina svakako je za preporuku u kunim vrtovima. Mladen Karai, dipl.ing.
Presaivanje ipaka
Imam dva ipka koja moram presaditi zbog opravdanih razloga. ipci su stari pet godina i ve imaju relativno dobar urod. Molim vas da mi odgovorite kada je najbolje vrijeme za presaivanje, na koji nain obaviti pripreme i koliko je za oekivati kanjenje prvih plodova? Prije svega, trebate znati kako presaivanje ipaka starih pet godina predstavlja vrlo rizinu operaciju, ali poto navodite da je to neizbjeno, preporuujemo da to obavite tijekom rane jeseni, odmah nakon opadanja prvih listova. Kako bi se petogodinji ipak to bezbolnije prilagodio novim uvjetima, preporuujemo i da prije presaivanja, a nakon opadanja listova, obavite i njegovo jae orezivanje. Pod tim podrazumijevamo odstranjivanje svih grana izuzev provodnice koju je poeljno skratiti na 1-2 pupa. Na taj nain potaknut emo bolji razvoj korijenovog sustava iz razloga to biljka nee nepotrebno troiti energiju na razvoj nadzemne mase. Pored svega, nuno je obaviti i prikraivanje korijena kako bismo potaknuli razvoj novih ilica, to e omoguiti njegovo bolje ukorjenjivanje. Poeljno je i korijen nekoliko sati prije presaivanja
Sorte krumpira za pripremu salata

Kako nisam najbolja poznavateljica sorti krumpira, molim vas da mi pomognete u odabiru sorti prema namjeni. Naime, voljela bih, kao domaica, znati koja je sorta krumpira najbolja za pripremu salata od krumpira. Kvalitetna ugostiteljska ponuda jela od krumpira kao i gotovljenje istih u domainstvu mora biti
Zato ne cvate grah mahunar

Prole godine sam zasijala grah mahunar u travnju koji bujno raste i do 2 m, nije procvao do srpnja mjeseca, pa me zanima to je uzrok tomu ? Grah mahunar trai dosta svjetlosti i veina sorti koji se nude
21
POmLaiVanje
g. l.
maSLine
Pomlaivanje iz grana
ljeno nisko ne tjera nove mladice iz debla, nego iz panja, pa ovaj dio debla umire i valja ga posve otpiliti. Optimalna visina presijecanja je 70-100 cm od tla. Iz ostatka debla iknut e prava uma novih mladica. Ovdje nastaju dvije pogrjeke: vei broj mladica od potrebnog i slabi ili pogrjean poloaj pojedinih mladica. Broj novih mladica ovisi o promjeru debla, snazi biveg stabla (korijenov sustav), sorti i, dakako, o uzgojnom obliku koji je maslinar namijenio. U prijanjoj praksi bilo je uobiajeno ostaviti tri-etiri glavne grane, ostale ukloniti. No, pokazalo se da tri-etiri grane za kratko vrijeme porastu tri-etiri metra, stvore kronju na vrhu, u donjem dijelu ostaju gole. Time se problem vraa na poetak. Zato danas preporuamo ostaviti vie grana. Time postiemo njihov jednakomjeran razvoj i zadravamo niu kronju. Postupak za odabir novih grana je sljedei: prve godine ostave se sve nove mladice na vijencu-presjeku debla. Druge godine uklone se nepotrebni dvojnici i one mladice koje je i samo stablo odbacilo. Tree godine ostave se mladice koje svojim poloajem i razvojem ine ve osnovicu budue kronje. Poloaj novih mladica mora biti prirodan, tj. jedna grana ne smije konkurirati susjednoj. To se dogaa kad mladice rastu jedna nad drugom. Ona gornja po svom poloaju treba postati glavna, ali joj to ne doputa ona donja koja
Pomlaivanje masline iz panja
Glavne grane prepile se na odreenoj visini, one uspravne na istoj razini, one poloene na istoj duini. Pogrjeno je jednu granu otpiliti na 200 cm, a onu do nje na 150 cm. Jo vea pogrjeka ja ako to uinimo na dvije sestrinske grane (grana iz istog izvora). Kraa grana zaostaje u rastu, prostor zauzima ona dua. Pomlaivanje iz grana je prigoda da budue stablo oslobodimo suvinog drva, pa zato prekobrojne grane valja otpiliti posve, a broj novih grana ograniiti i rasporediti za optimalno koritenje prostora. Provodi se kad je mjesto ravanja nisko, kronja visoka, a glavne grane tanke, prekobrojne i ogoljele. Ovo je est sluaj kod naih vrijednih uljarica: levantinke, karbunele, piculje. Suvine grane valja otpiliti u samom ravitu, ostale skratiti na 30-40 cm od mjesta ravanja. Provodi se kad je deblo zdravo, ravite visoko, glavne grane oteene, ogoljele, isprepletene, a stablo prelo fazu rodnosti. U ovom sluaju najea grjeka je visina presijecanja debla. Najnormalnije je da bude tik ispod ravanja glavnih grana. No ako taj dio nije pogodan (zdrav), moe se sputati do pogodnijega, ali nikako ispod 40 cm od tla. Stablo prepi-
je blia izvoru napajanja (korijenu) pa je u razvoju koi. Zato ovu donju valja na vrijeme odrezati. To je presijecanje stabla u razini tla. Obavlja ga ovjek, a kod nas jo vie vatra. U posljednjih 40 godina stotine tisua stabala masline unitene su u poarima koji su harali na obali i otocima. Pogrjeke se javljaju u odgoju mladih izdanaka-budueg stabla. Preputena sebi, maslina e od mnotva izdanaka izabrati dio koji e prerasti u stabla. No taj izbor ne ide u korist ovjeku. Maslina ima glavni cilj produljiti ivot drvu, rod je sporedni cilj. Zato u malom prostoru odgaja vei broj djece koja u takvoj postavi nikad ne postaju stabla. Osim toga, ona ne moe unititi suvinu djecu. To radi ovjek. Ako je panj jedinstven (promjer do 50 cm), ostave se tri grane svaka na glavnoj ili i odgajaju kao stablo. Ako panj nije jedinstven, moe se ostaviti etiri-pet novih grana-izdanakakoji su na glavnim ilama. Izdanci moraju biti jedan do drugog-uokrug, ne jedan nad drugim. Prve godine ostave se svi izdanci, druge godine njih 10-20, a tree konaan broj. Najea pogrjeka
Iz panja
je prekobrojnost i slab raspored izdanaka. Prekobrojni izdanci ne slue niemu, nikad nee postati stabla, stalna su smetnja i zato ih valja ukloniti. O poloaju-rasporedu, ve sam rekao. Ovaj postupak obavlja ovjek, priroda to radi djelomice i pogrjeno. To je ujedno i najtei nain obnove stabla, a provodi se na stablima koja su stara stotinu ili vie stotina godina i kojima je sredina panja istrunula. Posao je teak i sloen, pa ima i vie pogrjeaka: ostavljanje mrtvog drva u tlu, pogrjean odabir korijenja koji e napajati budue stablo, broj izdanaka vei od potrebnog, nikakav ili pogrjean kut rasta budueg stabla. Sva stabla unitena vatrom, a ostavljena samoobnovi, boluju od navedenih mana. Postupak obnove i odgoja novih stabala jednak je onom iz panja uz male dopune. No, to se pogrjeaka tie, one su posle iste. Pravilno obnovljeno stablo raat e i koristiti ovjeku sljedeih 40-50 godina. Dodajem na kraju da su ti stari maslinici naa zlatna priuva. S malo volje, kapitala i organizacije, moemo ih za kratko vrijeme vratiti u ivot.
Iz guke
Iz ravita
Iz debla
22
vlanim uvjetima podlona je, kao i kikiriki, kontaminaciji plijesni Aspegillus. Kalorinosti pistacije pridonosi velika koliina masnih tvari. Tako 100 g oienih plodova sadrava oko 45 g masti, uglavnom sa zasienim masnim kiselinama. Kolesterola u plodovima pistacija nema. Ugljikohidrata sadrava oko 27 g sa saharozom, glukozom i fruktozom kao najzastupljenijim eerima. Proteina sadrava oko 10 g, u ijem aminokiselinskom sastavu dominiraju leucin, izoleucin, alanin, asparaginska i glutaminska kiselina. Od vitamina sadrava vitamine topljive u masti (vitamin A, E), zatim folate i vitamin K. Od minerala dominira kalij, a u znaajnoj koliini dolaze kalcij, eljezo, cink, i selen. Znaajna koliina fitosterola igra vanu ulogu u prevenciji bolesti srca i krvnih ila, sprjeavajui taloenje kolesterola. Sjemenke su vrlo ugodna okusa i najee se jedu prene i posoljene, pri emu se ljuska otvori a sjemenka lako izvadi. Svjee sjemenke koriste se za kreme i sladolede te slastice (baklave).
PiStacija
Dr. sc. ZVonimir koZari
U rodu Pistacia, pistacija (Pistacia vera) jedina ima jestive plodove, iako se naziv esto koristi i za druge vrste iz tog roda, kao to su P. terebithus i P. lentiscus iji plodovi nisu jestivi. Pistacija je oko 10 m visoko stablo s razgranatom kronjom i perasto sastavljenim ovalnim koastim listovima dugim 10-20 cm. Pistacija je biljka odvojenih spolova, tako da postoje enske i muke biljke. Cvjetovi su sitni, bijeli i skupljeni u grozdaste cvatove. Plod je kotunica u kojoj se nalazi do 1 cm duga sjemenka i rastu u nakupinama. Na stablu, sjemenka je obavijena zelenom mesnatom ovojnicom ispod koje se nalazi tvrda ljuska. Zelenkasta sjemenka nalazi se u ljusci i obavijena je koastom ovojnicom. Pistacija potjee iz Male Azije a proirila se i na Sredozemlje. Potkraj 19. stoljea proirila se i poela uzgajati i u SAD-u. Za uzgoj pistacija najpovoljnija su podruja s dugim toplim ljetima i blagim zimama te pjeskovitim i blago alkalnim tlima. Selekcijom je dobiveno vie kultivara pistacija. Kultivar Kernan i Peters, primjerice, uzgajaju u Kaliforniji, u Iranu su
PLODOVi Za uitaK i ZDRaVLje

Oraasti plodovi bogat su izvor fitosterola, tvari koje povoljno djeluju na razinu kolesterola u krvi kao i na ukupno zdravstveno stanje srca i cirkulacije. Karakteristina okusa ali dosta skupi, pravi su uitak za grickanje u slobodno vrijeme.
raireni Momtaz i Owhadi, u Turskoj Red Aleppo i dr. Danas su najvei proizvoa pistacija Iran, SAD, Turska, Sirija. Na trite pistacija dolazi prena, zasoljena ili bez soli, u ljusci ili bez ljuske i obino postie dobru cijenu. Kao i veina oraastih plodova, pistacija je vrlo kalorina namirnica koja se zbog male koliine vode dobro uva. No, u nepovoljnim
Plodovi pistacija BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009
23
RaKija OD GROa na heRceGOVaKi nain

Posljednjih godina zbog prezasienosti trita, a zahvaljujui domiljatosti vinogradara, na podruju Hercegovine poele su se pojavljivati zanimljive boce s groem. Zapravo, radi se o tome da grozd raste i dozrijeva u boci u kojoj e poslije stajati u rakiji. Spomenuti proizvod izazvao je pravu pomamu na naem tritu, kao to je to svojevremeno bio sluaj s bocama u kojima je dozrijevala kruka Viljamovka.
Kako je nae trite zasieno raznoraznim poljoprivrednim proizvodima, tako je i prodaja istih bitno ograniena. To se prije svega odnosi na sve veu nelojalnu konkurenciju u kojoj se, zahvaljujui fenomenu dampinkih cijena, mali proizvoai ne mogu izboriti za svoje mjesto na tritu. Drugim rijeima, globalizacija ini svoje pa tako i u oblasti vinogradarstva i vinarstva veliki jedu one malene. Meutim, s malo domiljatosti ipak se moe nai svoje mjesto na tritu. Pri tomu sami vinari trebaju uiniti prvi korak. Najbolji primjer jesu proizvoai koji su ove godine obogatili svoj asortiman novim proizvodom. Naime, radi se o ukrasnoj boci u kojoj raste i dozrijeva grozd i u koju se naknadno ulijeva rakija koja e odleavanjem preuzeti aromu grozda. Genijalno!
Cvatnja vinove loze ovisi o vie imbenika i varira zavisno od vinograda do vinograda. Ali, moemo ustvrditi kako jedan cvijet cvate tri do etiri dana, jedan grozd (cvat) pet do deset dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do dvadeset dana. Nakon obavljene oplodnje i obrazovanja bobica cvat postaje grozd. Upravo tada, to paljivije, pomno odabrane grozdove ubacujemo u unutranjost ukrasnih boca. Potom boce privrstimo na primjereno mjesto na trsu. Za privrivanje se obino koristi savitljiva ica s plastinom izolacijom jer bolje dri bocu i malo korodira. Boce se mogu privrstiti i gumenim trakama ili odgovarajuim uzicama, s tim da spomenuti materijal za privrivanje treba biti otporan na vremenske prilike i ultraljubiasto zraenje. To je i razumljivo s obzirom na injenicu kako groe dozrijeva za velikih ljetnih vruina zbog ega postavljene boce povremeno treba kontrolirati da li su dobro uvrene. Dobro bi bilo ukoliko bi se boce mogle uvrstiti na ianu konstrukciju naslona jer bi time neznatno opteretile sami trs. Ukoliko se u blizini postavljenih boca nalaze i drugi grozdovi, njih treba odstraniti, kako ne bi naruavali te ometali razvoj i dozrijevanje grozda umetnutog u unutranjost postavljene ukrasne boce. Kada je grozd dozorio, peteljku odreemo te bocu paljivo skinemo s trsa. Nakon toga bocu s vanjske i unutarnje strane ope-
Postupak pripreme grozda
Priprema rakije
Grozdovi u bocama BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009
remo mlazom hladne vode. U tu svrhu eventualno se moemo posluiti uskom etkom za pranje boca ali samo uz maksimalnu opreznost, a sve kako ne bi dolo do nagnjeenja i oteenja bobica grozda. Na koncu bocu okrenemo kako bi se voda iz njene unutranjosti ocijedila. U na taj nain pripremljenu i osuenu bocu s grozdom ulijevamo rakiju te je dobro zatvorimo (zaepimo). Boce se potom spremaju u podrum, u trajanju od nekoliko mjeseci, a sve kako bi rakija preuzela aromu grozda. Nakon nekoliko posluivanja, kada boca bude potroena do kraja, ponovno je punimo rakijom a to moemo initi i nekoliko puta. Kako danas na tritu imamo niz zanimljivih oblika i veliina boca tako moemo, u vlastitom aranmanu, napraviti zanimljivu kolekciju prigodnih darova. Oni malo marljiviji i matovitiji mogu napraviti interesantnu ponudu turistima iz razloga to je boca pripremljena na ovakav nain svojevrstan unikatni rad. A takve proizvode s autohtonim hercegovakim predznakom, u ovom sluaju groem, turisti uglavnom i rado nabavljaju!
24
OSKORua voka skromnih prohtjeva

Oskorua je slabo proirena vona vrsta. Ipak u Hercegovini je jo uvijek moemo susresti u u kunim vrtovima. Naalost, u veini sluajeva, rije je o pojedinanim stablima koja su posadili nai dalji preci.
nino rotim, Dipl.ing.
U prilog ovoj injenici ide podatak da je oskorua dugovjena voka koja uzgojena iz sjemena dosta sporo raste. Tako su ispitivanja pokazala da su pojedina stabla ove skromne voke starija od 300 godina. Uglavnom se sadila zbog svog izrazito dekorativnog stabla koje se dobro uklapa u pejza svakog vrta ali i zbog toga to u vruim hercegovakim danima prua dobru hladovinu i prostor za popodnevni odmor. praktini znaaj ima uzgoj cijepljenjem, ime oskorua puno bre raste i prorodi ve u 7 godini. Meutim, iako pojedinana stabla mogu ostvariti urod od ak 800 kg vie se uzgajala zbog svog dekorativnog izgleda. Inae, krukoliki plodovi oskorue dolaze u grozdovima i imaju veliku hranjivo-dijetoterapeutsku vrijednost a jestivi su tek kada posve omekaju. Dakle, oskorua je najbolja kad je sagnjila. Nije nebitno napomenuti kako je praksa pokazala da ne moe svatko uzgojiti oskoruu, odnosno da vlada miljenje kako oskoruu mogu uzgojiti samo pravi, istinski voari.
Kao to smo ve i spomenuli, u prolosti se oskorua najee uzgajala iz sjemena, to se u velikoj mjeri odraavalo na njen rast. To se, prije svega, odnosi na njen prilino spori rast i dugi period do rodnosti. Na ovaj nain uzgojene oskorue prorodile bi tek u 15 godini. Stoga vei
Na koji nain je mogue uzgojiti oskoruu?
Plodovi oskorue
Kao to je navedeno u uvodu, oskorua se uglavnom uzgaja u vidu pojedinanih stabla to znai da joj nije potreban opraiva. Meutim, esto se
Najee dvojbe je li oskorui potreban opraiva?
Suhi plodovi oskorue
Stablo oskorue
mogu uti glasine kako je rije o djelomino samooplodnoj voki koja za stabilne i redovite prirode zahtijeva opraivaa. Uzrok ovih neutemeljenih glasina najvjerojatnije lei u injenici to prilino kasno prorodi te se izostanak plodova potkrepljuje razliitim teorijama. Kako ne bi bilo zablude-oskorua je samooplodna voka pa joj stoga opraiva nije potreban. Spomenimo jo da se oskorua moe uzgajati i u kontinentalnim podrujima. Meutim, uvijek e predstavljati voku karakteristinu za Hercegovinu, to potvruje i njena velika prodaja u naem Agrocentru u Mostaru. Najei komentari bili su-Oskorua!!! Ma posaditi
u jednu bez obzira to sporo raste. Plodovi oskorue dozrijevaju u rujnu i listopadu. Plodovi su soni, jabuastog ili krukolikog oblika, do 3 cm dugaki, ukastozeleni do smekasti, posuti lenticelama, a sa osunane strane crvenkasti. Trpko su kiselog okusa, a tek nakon stajanja i prvih mrazeva postaju smei, mekani ukusni i slatki. Od drveta oskorue proizvodi se poljski alat, kundaci za puke, klompe, palice za biljar, modeli za kovinske odljeve, kotske gajde i skupocjeni namjetaj.
mOnOGRafija O SmOKVi
Josip BrklJaa, ing.
Naime, u utorak 09.12.2008. godine u amfiteatru Agronomskog i prehrambeno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru odrana je promocija monografije Smokva autora doc. dr. Dijana Vego, doc. dr. Ivan Ostoji i dipl. ing. Nino Rotim. Nakladnik dotine monografije je Sveuilite u Mostaru, dok su recezenti uvaeni strunjaci iz oblasti voarstva i fitopatologije prof. dr. sc. Ivo Miljkovi i doc. dr. sc. Tihomir Milievi. Kako su i sami recezenti naveli, monografija je po svojoj koncepciji napisana struno vrlo temeljito i koncizno, a nadasve zanimljivo i svima pristupano. Osim toga, pisana je s posebnim osvrtom na uvoenje novih tehnologija u uzgoju od izbora proizvodnog prostora, pripreme tla, izbora kvalitetnih sorti, izbora sustava uzgoja, rezidbe i uzgojnih oblika i itavog niza ostalih pomotehnikih zahvata, agrotehnike tla, pregleda tetnika i bolesti smokve kao i naina zatite, a obrauje i postupke s plodovima u doradi i preradi. I moda je prof. Miljkovi znaaj monografije najbolje saeo u slijedeoj reenici: Ovo je prvo cjelovito djelo u nas s posebnim osvrtom na ekologijske uvjete Hercegovine, koja ima od davnine slavnu tradiciju u proizvodnji kvalitetnih plodova velikog broja sorata smokava. I doista, u pogledu razvoja te promocije voarstava ovo je bio veliki dan za Hercegovinu. Hercegovinu u ijem krevitom
25
Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voaka na svijetu. U prolosti je ona hercegovakom teaku predstavljala simbol mira, blagostanja i ivotne sree. Uostalom, zbog toga su nai preci znali cijeniti sve blagodati ovog voa. Naalost, danas je u odnosu na ostale vone vrste smokva vie nego zapostavljena. To su pak uoili i nai strunjaci koji su u pravo vrijeme i na pravi nain promovirali monografiju o smokvi.
ozraju malo koja vona vrsta moe redovito i obilno roditi, kao to je to sluaj sa smokvom. Stoga mi je, i kao ovjeku i kao agronomu, osobito drago da je ovo vrijedno djelo proizalo iz okrilja Sveuilita u Mostaru i od autora koji su vezani upravo za tu instituciju. Stoga zasluuju pohvalu cijele zajednice a to bi im trebao biti poticaj u daljnjem radu.
26
5. simpozij o Oteeni listovi zatiti bilja u bih imira

U organizaciji Drutva za zatitu bilja u BiH u Sarajevu je odran peti po redu simpozij o zatiti bilja u BiH. Domain ovogodinjeg simpozija bio je hotel Holywwod, a simpozij je trajao od 16.-18. 12. 2008. godine. prof. DaniJela petroVi
A da je za spomenuti simpozij vladalo veliko zanimanje, najbolje potvruje injenica kako su na njemu sudjelovali eminentni strunjaci, kako iz nae zemlje, tako i iz inozemstva. Sami program obuhvaao je niz zanimljivih izlaganja koja su obradila aktualnu problematiku iz poljoprivredne proizvodnje, ali i umarstva. Ukupno je prezentirano 59 referata. Meutim, posebno je bilo pouno usvajanje zakljuaka i zatvaranje simpozija na kome je predoen vie nego jasan stav o tome da BiH vie nema vremena za ekanje, ve da mora svim progresivnim snagama krenuti naprijed u cilju zatite svojih proizvodnih potencijala. Pored toga, naglaeno je kako u samoj zakonskoj regulativi, odnosno, u njenom praktinom provoenju na terenu postoje brojni propusti, to je i razlog pojavljivanja novih, do sada ne zabiljeenih tetnika na podruju BiH a koji u zemlju ulaze sa sadnim materijalom, u drvenim paletama i s razliitom uvoznom robom. Tu pravu ulogu moe jedino odigrati struka koja mora biti poveznica izmeu zakonske regulative i njene praktine provedbe na terenu. Stoga je za oekivati da e na sljedeem simpoziju biti jo vie posjetitelja koji e svojim aktualnim saznanjima i iskustvima obogatiti program predavanja i poveati kvalitetu strunih izlaganja. Na ovogodinjem simpoziju Drutvo za zatitu bilja u BiH dodijelilo je svojim istaknutim lanovima Zlatne povelje kao priznanje za dugogodinji rad u zatiti bilja i promociji struke u BiH ali i inozemstvu. Ukupno je nagraeno 8 lanova od kojih dva posthumno i to: prof. dr. sc. Ante Be i prof. dr. sc. Refik Numi, professor emeritus. Ostali nagraeni su: akademik prof. dr. Taib ari, akademik prof. dr Vaskrsija Janji, akademik prof. dr. Midhat Usupli, prof. dr. sc. Husnija Festi, prof. dr Nenad Dimi, prof. dr Jovo Stoji. A da sve ne ostane samo na usavravanju, pobrinuo se Organizacijski odbor koji je za sve sudionike, po zavretku simpozija, priredio i sveanu veeru koja je u ugodnom druenju, potrajala do ranih jutarnjih sati.
Rijetke su okunice i vrtovi koji nemaju imir, bilo kao ogradu ili pojedinana stabla koja se esto oblikuju. Iako imir smatraju relativno otpornom kulturom na napad tetnika i uzronika bolesti, sve ee dobivamo upite graana koji se odnose na promjenu boje lista, nabrekline-deformacije lista a kasnije i do suenja lia imira. Osim toga graani esto donose uzorke oteenih listova imira pa i liinke i odrasle oblike imirove muice. Uzronik ovih simptoma je mala muica koje je dobila naziv po biljci domainu-imirova muica ikarica (Monarthropalpus buxi). Muica je veliine 3-4 mm, svijetlonaranaste boje. Liinka je naranasto obojena ,veliine 2-3 mm. Kukuljica jenaranasto smee boje, veliine 2-3 mm. Nakon kopulacije enka odlae jaja pod lisnu povrinu nalija lista. Nakon embrionalnog
razvija iz jaja izlaze liinke koje se hrane unutar lia. U poetku napada listovi mijenjaju boju u svijetlonaranastu a kasnije u smeu, dolazi do formiranja nabreklina te ubrzo i do suenja lia Kod vee populacije muica, unutar lista moe biti vei broj liinki. Kad liinke zavre razvoj, kukulje se u liu te vrlo brzo iz kukuljica izlijeu odrasle muice. Na izlaznom otvoru vrlo esto se moe pronai svlak od kukuljice. Izlijetanje muica dogaa se poetkom travnja i traje do poetka svibnja. U to vrijeme odrasle muice mogu se vidjeti kako lete oko lia imira. Za suzbijanje ovog tetnika mogu se koristiti insekticidni pripravci sisteminog djelovanja (Actara 25 WG, Boxer SL 200, Mospilan 20, Confidor 200 i drugi.
Sa skupa u Sarajevu
Imago muice imira BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009
27
rovi iz tla i ono dobije sitnu mrviastu strukturu. Smiljkita se gnoji stajnjakom i mineralnim gnojivima. Stajnjak vrlo povoljno djeluje na visinu i kvalitetu prinosa, kao i na poboljanje strukture tla. Norma za gnojidbu stajnjakom je 20-30 t/ha. Od mineralnih gnojiva uglavnom se koriste fosforna i kalijeva gnojiva, a duina pri zasnivanju travnjaka. Norma za gnojenje je 500-900 kg/ha. Smiljkita se najee gaji u travno-djetelinskim smjesama, a rjee u monokulturi. Poto u prvoj godini nakon sjetve smiljkita sporo raste, u smjese ne treba uvrstiti kulture koje brzo rastu (maiji repak, jeevicu, talijanski i engleski ljulj), ve kulture koje sporije rastu (livadarka, livadna i crvena vlasulja, bijela djetelina). Sjetva se obavlja u jesen i proljee, ali je poeljnija rana proljetna sjetva bolje pripremljeno tlo, manja opasnost za mlade biljke od niskih temperatura. Sjeme se sije na dubinu 1-2 cm. Sjetvena norma je 20-25 kg/ha pri mehaniziranoj sjetvi, 25-30 kg/ha pri runoj sjetvi. U godini sjetve smiljkita se sporo razvija pa se moe kositi 1-2 puta. Kasnije (druga, trea i ostalim godinama) 2-4 puta. U cvijetu smiljkite nalaze se gorke tvari pa je stoka u vrijeme cvjetanja nerado jede, zato se ispaa vri prije i nakon cvatnje. U suhom stanju (sijeno), nakon konje gorke materije se izgube pa ga stoka rado jede, a sijeno je dobre hranidbene vrijednosti jer stabljika neznatno odrveni. Konja se obavlja u vrijeme cvatnje.
Sjetva i konja
SmiLjKita SVe ea na Panjacima

mario uBela, Dipl. ing.
Spada meu starije biljke koje se ve dugi niz godina koriste za stonu ishranu. Uzgaja se na vie kontinenata. Koristi se za podizanje viegodinjih travnjaka, koji se koriste za ispau stoke, a rjee za sjenau. Najee se sije u smjesi s drugim travama, a kao monokultura za proizvodnju sjemena. Smiljkita ima manje zahtjeve prema uvjetima tla na kojem se gaji i veu prilagodljivost u odnosu na djeteline i druge srodne kulture. Na siromanim i bogatim tlima, dubokim i plitkim, suhim i vlanim, kiselim i alkalnim, zaslanjenim tlima i tlima napadnutim nematodama smiljkita daje zadovoljavajue prirode. Viegodinja je kultura koja traje 5-10 g. u travnjacima. Stabljika je visine do 80 cm, to ovisi od naina uzgoja. Smiljkita ima vretenast korijen. Intenzivan rast biljka postie u 2. i 3. godini, na lisnu masu otpada 44-60 % od ukupne mase biljke. Uspijeva na nadmorskoj visini do 2000 m nadmorske visine. Odrasle biljke podnose niske temperature do 25 C, mlade do 6 C, visoke temperature i suu podnosi dobro. Povoljno djeluje na mlijenost i masnou mlijeka stoke koja se njome hrani.
Zahtjevi prema tlu
Sjeme smiljkite
Osnovno oranje poeljnije je obaviti u jesen nego u proljee. Dubina oranja ovisi od strukture tla i kree se od 25-35 cm. Bitno je da se kultiviranjem odstrane ko-
Obrada tla i gnojidba
Smiljkita u fazi cvatnje BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009
PRihRana Penice
28

Penica je vrlo vana u hranidbi stoke kao stono brano, i jo vanije posija koje su gotovo nezamjenljive u hranidbi mlijenih goveda. Takoer se penica esto koristi kao sirovina u pripremanju superkoncentrirane stone hrane. Penica je nuna jer daje slamu u stoarstvu vrlo vanu i u nekim sustavima dranja stoke posebno mlijenog stada, nezamjenljivu stelju. Vrlo je bitna kultura u plodoredu, stoga njezinu ekonominost treba ire promatrati. Sve dok se ne povea znatniji udio djetelinsko-travnih smjesa, a to je nuda, penica e ostati po svojoj zastupljenosti druga kultura. Zahvaljujui velikim rezultatima domaih selekcija, imamo odlian asortiman visokorodnih kvalitetnih sorata
za sve namjene. Bitno su smanjene tete od polijeganja, kraa stabljika, vra, bolje ukorijenjena te podnosi vee koliine mineralnih gnojiva, posebice duika. Te selekcije daju znatno vie uroda, ime penica postaje ekonominija.
Penica je kultura ija vegetacija traje dugo i prolazi kroz suno razdoblje. Kako je duik podloan ispiranju, a i hlapljenju, o svemu treba voditi rauna. Da bi se ispiranje smanjilo na najmanju mjeru, a zadovoljile potrebe, penicu tijekom cijele vegetacije treba gnojiti 3-5 puta, i to razliitim oblicima duika. U jesenskoj gnojidbi prednost imaju amidni i amonijski oblik duika, jer se slabije ispire, transformira se u ni-
Prihrana duinim gnojivima
tatni oblik u skladu s vlagom tla i temperaturom, a to znai i u skladu s porastom penice odnosno njezinim potrebama. U prvoj prihrani penice koja dolazi na poetku proljetne vegetacije, kada se dnevne temperature stabiliziraju na 10-15 0C i tada prednosti imaju formulacije s duikom i u nitratnom i amonijskom obliku, jer nitratni duik penica brzo usvaja i kod neto niih temperatura. Obino je faza busanja ujesen, a u iznimnim sluajevima zakanjele sjetve i jake zime, penica tek nie u proljee. Stoga je ispravnije ravnati se prema vremenskim prilikama nego prema fenofazama. Druga prihrana se obavlja 2535 dana nakon prve, to ovisi o razvoju vremenskih prilika, a podjednake rezultate daju svi oblici duika. Obino je to fenofaza poetka vlatanja. U praksi se esto
kasni s drugom prihranom, pa je iskoritenje duika slabije. Trea prihrana u praksi nije ba prihvaena, iako ista koliina duika rasporeena u tri prihrane daje bolje rezultate nego dvije prihrane, jer su manji gubitci. U nekim godinama kada je nakon druge prihrane palo puno oborina, trea prihrana je tehnoloki i gospodarski opravdana, iako generalno moemo tvrditi da trea prihrana uglavnom poveava kakvou, a prirod rijetko. Sjemenske usjeve i visokokvalitetne sorte trebalo bi redovito prihraniti triput. I. PRIHRANA: primijeniti 100-120 kg/ha KAN-a N 27 II. PRIHRANA primijeniti 180-220 kg/ha KAN-a N 27 ili III: PRIHRANA primijeniti 200 l/ ha-25 % otopine uree N 27 ili 100 kg/ha KAN-a N 27.
Mineralna gnojiva za prihranu penice BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009
29
nOZemOZa
Za nama je godina koju bi veliki broj pelara vrlo rado zaboravio. Nezapamena sua ne samo da je prepolovila proizvodnju meda nego je manje iskusne pelare onemoguila da pelinje zajednice dovedu u optimalno stanje za zazimljavanje, to e neminovno dovesti do ekspanzije raznih bolesti. Jedna od njih je zasigurno i nozemoza.
iVan Herceg, Dr. Vet. meD.
Nozemoza je nametnika bolest odraslih pela uzrokovana praivotinjom Nosema apis. Uzronik napada stanice srednjeg crijeva pela, u kojima se umnaa te ih razara. Bolest postaje uoljiva tek djelovanjem nepovoljnih uvjeta na pelinju zajednicu. Rairena je po cijelom svijetu, a kod nas se suzbija po zakonu. Bolest uzrokuje velike gospodarske gubitke pelarima, propadanjem cijelih pelinjih zajednica i smanjenjem prinosa meda. U nepovoljnim uvjetima tvori spore ovalnog oblika duge 5 7 i iroke 3 4 mikrometra. Spore na sau i u prirodi ostaju ive nekoliko mjeseci a u medu ostaju ive i do godinu dana. Najee je to voda koju su bolesne pele zagadile izmetinama. Ne tako rijetko sami pelari prenose bolest unutar pelinjaka premjetanjem okvira iz bo-
pritajena opasnost
Nosema apis
lesnih u zdrave zajednice, kao i ostalim radovima u pelinjaku. Bolesne pele balegaju u konici u doba kad ne postoje uvjeti za ee izlijetanje, pa mlade pele lako dolaze u doticaj sa sporama uzronika to je naroito izraeno zimi i za dugotrajnih kia. I matice su vaan imbenik u irenju bolesti a mogu i oboljeti a naroito u ranijoj ivotnoj dobi kada same uzimaju hranu. U poetku je bolest teko zamijetiti. Pele veinom ugibaju daleko u prirodi. Tek kada je u konici veliki broj teko bolesnih pela, pelar moe zapaziti da
Obavezan pregled pelinjih zajednica
Glavni izvori zaraze
Utvrivanje bolesti
pojedine pele uzbueno hodaju na poletitu treperei krilima, neto poveanog zatka ispunjenog svijetlim izmetinama. Najvei gubitci od nozemoze javljaju se na kraju zime i u rano proljee. Bolesna pelinja zajednica brojano slabi i esto ostaje bez matice. Vei broj mrtvih pela na podnici konice ukazuje na nozemozu ali sigurno utvrivanje bolesti mogue je obaviti samo mikroskopskom pretragom pela. Na laboratorijsku pretragu je potrebno poslati oko trideset
pela iz svake konice posebno, najbolje u papirnatim vreicama i uredno oznaiti svaki uzorak. Treba izbjegavati nepropusnu ambalau, staklene boice i polivinilske vreice.
Najvanija mjera pravodobnog otkrivanja bolesti postie se redovitim slanjem zimskih gubitaka na pretragu, to je u ostalom i zakonska obaveza. Svakako treba voditi brigu o higijeni pojilita za pele kao i sprjeavanju grabea. Preporua se redovna izmjena starog saa i sve sumnjivo sae valja uvijek raskuiti prije uporabe. Pelinjaci za proizvodnju matica moraju biti pod strogim nadzorom jer je i to jedan od putova irenja zaraze. Nozemozne zajednice lijee se metodom prevjeavanja okvira s leglom i davanjem lijeka. Za sada se kao najbolji lijek pokazao antibiotik Fumagilin koji se daje u eernoj otopini i u medno eernom tijestu. Uporaba medno eernog tijesta radi suzbijanja nozemoze dolazi u obzir gotovo iskljuivo pred kraj zimovanja i u vrlo rano proljee.
Mjere sprjeavanja i suzbijanja bolesti
30
Ljekoviti celer
Da celer ima ljekovitu vrijednost potvruje, i injenica da jaa ivce, potie probavu i odvajanje neprobavljivih tvari, jaa potenciju i titi od nervoze. Osim toga, celer se u kineskoj medicini ve dugo preporuuje za sniavanje krvnog tlaka, a provedeni pokusi potvruju opravdanost takvih preporuka. U jednoj je studiji kod pokusnih ivotinja ubrizgavanje injekcija s ekstraktom celera izazvalo znaajno snienje krvnog tlaka. Konzumiranje tek etiri stabljike celera izazvalo je isti uinak i kod ljudi.
naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda
Najotrovnija area biljka

Zastraujue stablo koprive koje raste na Novom Zelandu (Urtica ferox) moe narasti ak do 3 m, a poznato je da moe ubiti pse ili konje. Fine bijele arne dlaice koje prekrivaju njezino lie sadre mnoge toksine tvari, ukljuujui: histamin, 5-hidroksitriptamin, acetilkolin, mravlju kiselinu i trifidin. Ova kopriva uzrokovala je smrt barem jednog ovjeka. 1961. zabiljeen je sluaj kada je osoba umrla samo pet sati nakon to mu je koa bila u kontaktu s ovom biljkom.
Vrijedan kao mrav
Svima nam je dobro poznato znaenje ove poslovice. I zaista malo koji ivi stvor toliko radi kao mrav kojeg odlikuje i prilino socijalno ponaanje. Ove vrijedne ivotinje iznimno dobro komuniciraju i ive u velikim zajednicama-kolonijama koje broje i preko osam milijuna stanovnika. Zanimljivo je da mravi znaju voditi i prilino nemilosrdne ratove u kojima zarobljenike ne ubijaju ve ih koriste kao robove namijenjene iskljuivo za rad. Njihovo nevidljivo carstvo nalazi se ispod povrine zemlje a sastoji se od iznimno dugakih podzemnih kanala. Zanimljivo je da su znanstvenici izraunali da mravi u gradnji svoga carstva iskopaju i premjeste preko 39 tona zemlje to preneseno u ljudske okvire odgovara poslu izgradnje Kineskog zida.
Kakaovac- doping ili ljubavni napitak
Kakaovac je biljka iz ijeg se sjemena dobiva kakao prah. Plodovi su crveni, dugaki 30 cm, crveno-smee boje sa brojnim sjemenkama veliine do 3 cm. Porijeklo vodi iz Amazonije. Kakaovac se u Srednjoj i Junoj Americi uzgajao i prije dolaska Europljana. Za Asteke je kakaovac bio sredstvo plaanja i svojevrstan doping koji se davao ratnicima. Casanova ga je smatrao ljubavnim napitkom. Doista, kakaovac sadri osvjeavajue sastojke koji mogu razviti i neku vrstu ovisnosti. Odmah nakon berbe sjemenke kakaovca nisu jestive, ve ih je potrebno fermentirati da bi se razgradile gorke tvari, a razvile tipine aromatske tvari. Kakao-maslac koji se javlja prilikom proizvodnje kakao praha, koristi se u kozmetici i farmaciji.
Najpohlepnija ivotinja
Liinka (Antheraea polyphemus) koja ivi u Sjevernoj Americi tijekom prvih 56 dana svog ivota pojede koliinu hrane koja je jednaka 86.000 puta teine izlegnutog moljca. U ljudskim mjerama bilo bi to kao da novoroene teine 3,17 kg pojede nevjerojatne 273 tone hrane
Korovske biljke velike produktivnosti
Korovi su nepoeljna grupa biljaka koji protiv volje uzgajivaa rastu zajedno sa gajenim biljkama. Proizvode ogromne koliine sjemena, to im omoguava veliku ekspanziju u prostoru. Tako npr. zubaa (Cynodon dactilon) tijekom jedne godine proizvede oko 10002000 sjemenki, divlja mrkva (Daucus carota) 400010000 sjemenki, mijakinja (Stellaria media) od 1500025000 sjemenki, hudoljetnica (Erigeron canadensis) od 100000-2000000 sjemenki. Pored ogromne koliine sjemena, znaajna je i velika otpornost tog sjemena na razliite nepovoljne uvjete vanjske sredine.
Najvea dubina korijena

Izraunato je kako je najvea ikad zabiljeena dubina do koje je prodrlo korijenje bila 120 metara, koliko je u dubinu naraslo korijenje divlje smokve u piljama Echo Caves u blizini Ohrigstada u transvaalu, u Junoj Africi.
PHENIX
Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO
Vinograd: koliina: 60-70 kg/dulum
Vonjak: koliina:80-100 kg/dulum
Povre: Koliina 80-120 kg/dulum
e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Green Garden 60

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 60

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Green Garden broj 60 sijeanj / veljaa 2009.

Peletirano organsko gnojivo

Vinograd: koliina: 150-200 kg/dulum

Vonjak: koliina:150-200 kg/dulum

Povre: Koliina 100-150 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009

jaGLaci - PRaVi ZimSKi uKRaS

Jaglaci se mogu drati i u kui

Josip BrklJaa, ing.

Cvjetovi razliitih boja

su niske trajnice- pokrivai tla, poput ivice ili portenlagovog zvonia.

Ve je u poetku reeno da neke zimzelene biljke cvatu i stoga su jo dekorativnije. Jedna

Zimzelene biljke koje cvatu

Zimzelene biljke za male vrtove

Zimzelene biljke neobinog oblika

Brljan - zimzelena penjaica BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009

Rododendron - atraktivna zimzlena cvjetnica

Velimir lasi, Dipl. ing.

Nain sadnje rua

Vrijeme sadnje rua

Atraktivni cvjetovi rue

Veliki izbor rua u trnim centrima

Sadnice rua BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009

POSuDe Za cVijee i uKRaSnO biLje

Glinene posudeprikladne za sve sobne biljke

Keramike posudemnotvo neobinih oblika

Veliki izbor keramikih posuda

Plastine posude -najloiji izbor

BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009

Hit je sorta udo Venecije

SVe ZaStuPLjenija POVRtnica

Sjeme i mahune graha udo venecije BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009

ZimSKa SjetVa POVRa

Pripreme za proizvodnju presadnica

Sjetva povra u zatieni prostor u toplijim podrujima

KOLIINA SJEMENA g/m2 4 3 18 6 5 15

VRIJEME SJETVE 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-10.02. 01.-15.02. 01.-20.02. 01.-15.02.

Uzgoj presadnica u zatienim prostorima BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009

mLaDi LuK uvijek na visokoj cijeni

Berba mladog luka

Luice iz kojih se proizvodi mladi luk

POTRANJA ZA LUKOM VLASCEM

BROJ 60 SIJEAN / VELJAA 2009

Sjemenske trake precizna sjetva

Sjeme u traci - laka sjetva

Mrkva uzgojena iz sjemena u traci

velika pomo vinogradarima i voarima

Gripple - novi nain vezanja

Tehnika postavljanja ice

Najea primjena u vinogradima

Univerzalnost Gripple naina vezanja

GDje POSaDiti jaGODiaStO VOe?

mlaDen karai, Dipl. ing.

Malina dobro podnosi hladnou

Kupina podnosi vreli hercegovaki kamen

Sadnice maline i kupine

Jagode su ipak najtraenije

Plodovi jagode BROJ 60 SIJEANJ / VELJAA 2009

ReZiDba bReSKVe i neKtaRine

Rezidba u zimskom periodu

Kratki rodni izboj

Mjeoviti rodni izboj

Rodni i nerodni izboji kod breskve i nektarine