SKRIPTA ZA DRAVNI ISPIT 1.USTAVNO UREENJE 1.to je Ustav?

Temeljni i najvii pravni akt jedne drave na temelju kojeg se donose zakoni. Ureuje organizaciju i ustroj vlasti, te jami ustavna pravna graana. Ustavom se uspostavlja politiki i pravni poredak. On je jednako politiki kao i pravni dokument. 2.Kada je ustav donesen? - 21.12.1990., proglaen 22.12.1990 Boini ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustava: 97. - terminologija; 00. - odnos snaga segmenta dravne vlasti; 01. ukidanje upanijskog doma. 3.Tko donosi ustav i tko ga moe mijenjati? - Hrvatski Sabor, moe ga mijenjati 2/3 veinom svih zastupnika 4.Kakva je po ustavu RH? - jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna drava u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. 5.Da li RH moe sklapati savez sa drugim dravama? RH sklapa saveze s drugim dravama zadravajui pravo da sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruivanja RH u saveze u kojim bi udruivanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva. O udruivanju prethodno odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom, a odluka se donosi na referendumu veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi. 6.Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? - neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv. - prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja. RH ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima. 7.Koje su najvie vrednote ustavnog poretka i temelj za tumaenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav. 8.Koje su temeljne odredbe Ustava RH? 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava, 2. suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje politikih stranaka, 6. oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja dravljan., izruivanja drugoj dravi, te zatita interesa hrvat. dravljan. u stranoj dravi, 9. grb, zastava i himna 10. slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma, 11. Zagreb - glavni grad RH.

9.Koja podruja obuhvaa Ustav? 1. izvorine osnove 2. temeljne odredbe 3. zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo dravne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. meunarodni ugovori 8. promjene Ustava 10.Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - naelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - naelo zakonitosti. 11.Objasnite naelo diobe vlasti. - zakonodavna, izvrna i sudbena, ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. 12.Koja su obiljeja hrvatske dravnosti? - grb, zastava i himna. 13.Objasnite osnivanje politikih stranaka. - slobodno - unutarnje ustrojstvo mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima - moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka. 14.Koja je uloga oruanih snaga? - tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost - mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora - mogu prijei granice u sklopu vjebi u okviru meunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora 15.Kako se mogu mijenjati granice RH? -samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 veinom glasova svih zastupnika 16.Stjecanje i prestanak hrvatskog dravljanstva? - ureuje se zakonom Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi. RH titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita RH. 17.Opiite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju uta estokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom)

- grb dubrovake republike (na modrom polju dvije crvene grede) - grb Dalmacije (tri ute leopardove glave) - grb Istre (koza uta, crveni rogovi i papci) - grb Slavonije (plavo polje s dvije poprene bijele grede, izmeu crveno polje i kuna, plavo polje gore sa utom esterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer irine i duine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izraava pripadnost. 18.Uporaba pisma i jezika? - u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik, te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. 19.Koje su temeljne slobode i prava ovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. 20.to je s pripadnicima nacionalnih manjina? - jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina (sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, kulturna autonomija, pravo na oitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima) - ravnopravnost i zatita prava n.m. ureuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i vodi ih elja za ouvanjem tih obiljeja. Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. 21.U kojem se sluaju mogu ograniiti slobode i prava ovjeka? - samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. - svako ogranienje mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. - opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. 22.Koja se prava i slobode ne mogu ograniiti niti u sluaju neposredne opasnosti? - primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi 23.Sindikalno organiziranje i pravo na trajk?

Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne organizacije. U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje. 24.Koje su mogunosti izjavljivanja albe? Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom.Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako je osigurana druga pravna zatita. Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. 25.Koja su osobna i politika prava? - Pravo na ivot. (nema smrtne kazne) - Nepovredivost ovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada to odlui sud). - Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja lijenikim ili znanstvenim pokusima. - Zabrana prisilnog rada - Zabrana uhienja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti proitan i uruen uhieniku; moe i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teko kazneno djelo mora odmah biti obavijetena o razlozima uhienja i o svojim pravima; - Pravo albe. Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode. - ovjeno i dostojanstveno postupanje prema uhieniku ili osueniku - Pritvorenik ima pravo u najkraem roku biti izveden pred sud i biti osloboen ili osuen - Pravo na odtetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen - Svi su jednaki pred sudovima i drugim dravnim tijelima koja imaju javne ovlasti. - Svatko je neduan dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. - Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna. - Nikome se ne moe ponovno suditi za kazneno djelo za koje je ve osloboen ili osuen - Pravo na slobodno kretanje i biranje boravita. - Pravo naputanja teritorija RH i povratka u domovinu - Pravo na utoite u RH (osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene naelima meunarodnog prava). - Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom. - Dom je nepovrediv (Sud moe nalogom odrediti pretraivanje. Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazoan pretrazi. Moe i bez naloga ako je potrebno za uhienje poinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega. Pretraga se radi u nazonosti svjedoka) - Pravna zatita osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. - Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja - Sigurnost i tajnost osobnih podataka. (Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.) - Sloboda miljenja i izraavanja misli. (Sloboda tiska, sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i zakonom utvreno pravo.) - Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.

- Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Mogu u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.) - Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. - Pravo na slobodno udruivanje (radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.) - Pravo svakog dravljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne slube. - Ope i jednako birako pravo s navrenih 18 godina svih hrvatskih dravljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se dravljanima koji se zateknu izvan granica) - Pravo na slanje predstavki i pritubi, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. - Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana. 26.Sluenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana. Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom. 27.Koja su prava uhienika, optuenika ili osumnjienika? - da u najkraem roku bude obavijeten na jeziku koji razumije o razlozima optube i dokazima koji ga terete - da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane - na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, - da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja, - da mu se sudi u njegovoj nazonosti, - da ispituje svjedoke optube i zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima - na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. Ne smije se siliti da prizna krivnju. Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja. Kaznena osuda za teka kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova. 28.Koja su gospodarska, socijalna i kulturna prava? - Pravo vlasnitva. (Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom. Jami se pravo nasljeivanja. Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti). - Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. (Drava osigurava jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala. Poduzetnika se sloboda i

vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi. - Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. (Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.) - More i druga prirodna bogatstva, stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu. (zakon odreuje nain na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.) - Hrvatska narodna banka je sredinja banka RH. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. - Pravo na rad i slobodu rada. (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot; ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei. - Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. (Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.) - Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Posebnu skrb drava posveuje zatiti invalidnih osoba i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot. Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva. - Pravo na zdravstvenu zatitu - Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. (udruivanje u meunarodne sindikalne organizacije; u oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje; poslodavci imaju pravo osnivati udruge) - Pravo na trajk. (u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama moe se ograniiti pravo na trajk.) - Obitelj je pod osobitom zatitom drave. (Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.) - Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot. - Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje. Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. - Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije dopustiti.) - Osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Mogu se osnivati privatne kole i uilita. Jami se autonomija sveuilita. Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. - Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva. Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote. - Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu. - Svatko ima pravo na zdrav ivot. Drava osigurava uvjete za zdrav okoli. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR 29.to je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti.

- min.100, max.160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru moe biti biran hrvatski dravljanin sa navrenih 18. godina ivota. Izbori se odravaju najranije 30, a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja sabora. Prvo zasjedanje odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika. - ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika - unutarnje ustrojstvo i nain rada ureuje se poslovnikom, koji se donosi veinom glasova svih zastupnika 30.to se ureuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? - izbor zastupnika u Hrvatski dravni sabor Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. 31.Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: - Dravno izborno povjerenstvo - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica) - Izborna povjerenstva izbornih jedinica - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica), - upanijsko izborno povjerenstvo - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica) - Opinska i gradska izborna povjerenstva - Biraki odbori. 32.Koja su prava zastupnika? - nemaju obvezujui mandat. - primaju stalnu novanu naknadu. - imaju imunitet. - ne moe biti pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. - ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. - moe biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, iju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. 33.Kada se moe zastupnicima produiti mandat? - moe se zakonom produiti samo u sluaju rata 34.U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. ostavka 2. pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. pravomonom sudbenom presudom osuda na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. smrt 35.Kako se moe raspustiti sabor? - radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika. Predsjednik Republike moe sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proraun.

36.Kako sabor zasjeda? - redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca - zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika Predsjednik sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. 37.O emu odluuje Sabor? - o donoenju i promjeni Ustava, - donosi zakone, - donosi dravni proraun, - o ratu i miru, - donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, - donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, - ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH - o promjeni granica Republike Hrvatske, - raspisuje referendum, - obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, - nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, - daje amnestiju za kaznena djela, - obavlja druge poslove utvrene Ustavom. 38.Kako sabor donosi odluke? - ako Ustavom nije drugaije odreeno, veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. 39.Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? - svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela sabora, te Vlada. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnika pitanja. Najmanje jedna desetina zastupnika moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana. 40.to je referendum? Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. Sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. 41.Kada sabor moe ovlastiti Vladu da ureuje uredbama? - moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave.

Uredbe ne mogu djelovati unatrag i prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije. 42.Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. 43.to je se utvruje dravnim proraunom? - dravni prihodi i rashodi U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori. 44.Kada sabor moe osnivati istrana povjerenstva? - za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. 45.to je imunitet? - zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. - ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. - moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. 46.to je institut pukog pravobranitelja? - opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. - bira ga Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita ustavnih i zakonskih prava graana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oruanim snagama i slubama sigurnosti, zatita prava graana pred tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te zatita prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE 47.Koja je uloga predsjednika? - predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. - brine za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. - odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. - ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor. 48.Tko zamjenjuje predsjednika u raznim sluajevima? a) kraa sprijeenost uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora - Predsjenik moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike. b) dua sprijeenost uslijed bolesti/nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku - predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade.

c) smrt, ostavka koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike. 49.Koje su ovlasti predsjednika? - raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, - raspisuje referendum u skladu s Ustavom, - povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika, - daje pomilovanja, - dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, - obavlja druge dunosti odreene Ustavom, - na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu - vrhovni je zapovjednik oruanih snaga, - imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom, - Zajedno s Vladom surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. 50.Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike. - na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. - na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. - prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija. 51.Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? - vrhovni zapovjednik oruanih snaga - imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom - na temelju odluke Hrvatskoga sabora objavljuje rat i zakljuuje mir U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti. - ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. - moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja. - moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. 52.Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih slubi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.

10

Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. 53.Kada predsjednik moe raspustiti sabor? - na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun - ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje njegove odgovornosti za povredu Ustava. nakon savjetovanja s raspustiti Hrvatski sabor izglasa nepovjerenje ili u postupak za utvrivanje

54.Koje su odgovornosti predsjednika? - odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika. O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 veinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava. 55.Koji su imuniteti predsjednika? - imunitet nepovredivosti - ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. - moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. 56.Tko predsjedniku pomae pri obavljanju dunosti? - savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti. Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 57.to je vlada? - obavlja izvrnu vlast. - ine ju predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. 58.Kako se Vlada sastavlja? lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

11

Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvruje se zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada ne bude sastavljena, Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. 59.Koje su uloge Vlade? 1. predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, 2. predlae dravni proraun i zavrni raun, 3. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, 4. donosi uredbe za izvrenje zakona, 5. vodi vanjsku i unutarnju politiku, 6. usmjerava i nadzire rad dravne uprave, 7. brine o gospodarskom razvitku zemlje, 8. usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, 9. obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom. 60.Kome je Vlada odgovorna? - Hrvatskom saboru Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada. 61.Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik. Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. SUDBENA VLAST 62.Tko obavlja sudbenu vlast? - sudovi Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

12

63.Koja je uloga vrhovnog suda? - kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri godine. 64.Sudske rasprave? - javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde. U suenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom. 65.Koja su prava i obveze sudaca? - imaju imunitet u skladu sa zakonom - ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo - ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea Prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno. 66.Kada e se sudac razrijeiti dunosti? - ako to sam zatrai, - ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, - ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, - ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, - kad navri sedamdeset godina. Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. 67.to je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu. - ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. - ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou. 68.Tko imenuje i razrjeuje suce? - u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje ih i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee i u postupku imenovanja i razrjeenja sudaca duno je pribaviti miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.

13

69.Dravno sudbeno vijee? - imenuje i razrjeuje suce uz pribavljeno miiljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora - ima 11 lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor Veina od ukupnog broja lanova Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca. lanovi DSV biraju se na vrijeme od etiri godine, s time da nitko ne moe biti lan vie od dva puta uzastopce. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea. Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veina lanova Dravnoga sudbenog vijea na vrijeme od dvije godine. DRAVNO ODVJETNITVO 70.to je dravno odvjetnitvo? - samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. 71.Kako se imenuju dravni odvjetnici (zamjenici glavnog dravnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na dravnoodvjetniku dunost zamjenici dravnog odvjetnika e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik dravnog odvjetnika obavlja svoju dunost stalno. Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee. Dravnoodvjetniko vijee bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoodvjetnikog vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika. elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 72.to je Ustavni sud? - ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine. - suci US ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dunost i imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. 73.Razrjeenje suca Ustavnog suda? - ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost 74.Koja je uloga Ustavnog suda? - odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom, - odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, - moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana, - odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i

14

pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti, odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, obavlja druge poslove odreene Ustavom.

Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor. 75.Ukidanje zakona i propisa? US ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan. US ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit (donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti.) Etiko povjerenstvo je nadstranako tijelo ope priznatog javnog ugleda koje priopenjima i upozorenjima djelujej na promicanje i ostvarivanje etikih i demokratskih naela u izborima. Ocjenjuje ponaanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. Ono ima predsjednika i 6 lanova koje imenuje Ustavni sud. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA 76.Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu (mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom). - ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava. 77.Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? - poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu 78.Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? - poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima. 79.ijem nadzoru podlijeu jedinice lokalne uprave? - samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela 80.Prihodi lokalne samouprave? - imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, i moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom

15

Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. 81.to su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rjeenja Ustavnog suda kao i donoeni zakoni, propisi i dr. 82.Tko donosi zakone, a tko ih proglaava? Donosi ih Sabor a proglaava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEUNARODNI ODNOSI 83.U ijoj je nadlenosti sklapanje meunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. HS potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske HS potvruje 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu meunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili VRH. Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava. 84.Tko ima pravo pokrenuti postupak udruivanja RH s drugim dravama? - najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, a odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi. Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike Hrvatske. 85.Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. HS odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava HS utvruje veinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odluuje HS 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor. 86.to je ustavna tuba? Svaka fizika i pravna osoba moe ustavnom sudu podnijeti ustavnu tubu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke.

16

O ustavnoj tubi odluuje vijee od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odluivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeu ne postigne jednoglasnost ili ako vijee smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu, a o ustavnoj tubi odluit e ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odluuje o ustavnoj tubi odlukom (tuba se usvaja ili odbija kao neosnovana). 87.Kada se istie zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim sveanim prilikama. 88.Kada predsjednik nosi lentu? Na dan dravnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. 89.Gdje i kada se istie zastava RH? 1. stalno na zgradama svih dravnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane alosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja alosti na pola stijega; 4. moe se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske istie preko ulice ili trga u okomitom poloaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istonoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istonoj strani krunog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske istie okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polae na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. 90.Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanovi, uglazbio Josip Runjanin. Na poetku zasjedanja Sabora. Pri slubenom dolasku u RH, odnosno pri ispraaju iz RH efa strane drave ili meunarodne organizacije. U drugim sveanim prilikama. 91.Upotreba zastave i grba RH? Rabe se u skladu s odredbama zakona na nain kojim se istie ugled i dostojanstvo. U njima se ne moe nita mijenjati. Kada je predvieno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijea ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oteeni. Grb se rabi: - u sastavu peata i igova - u slubenim natpisima organa drutveno-politikih zajednica - na zgradama u kojima su smjeteni dravni organi te druga javna tijela u RH - na slubenim aktima - na diplomama i svjedodbama - u drugim prilikama utvrenim zakonom 92.Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Naelo ustavnosti i zakonitosti 93.Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika - ureuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i nain i zatitu njihove uporabe 94.Dravni peat? - veliki i mali dravni peat Veliki je promjera 80 mm, krunog je oblika a u sredini peata je grb Republike Hrvatske.

17

U krugu oko grba na gornjoj strani je rije "REPUBLIKA", a na donjoj strani je rije "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kruno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u peatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik Republike Mali dravni peat je promjera 50 mm istoga sadraja kao i veliki dravni peat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina 95.Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na potivanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina? 1. Ustavom RH 2. Naelima Povelje Ujedinjenih naroda 3. Opom deklaracijom o pravima ovjeka, Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima, Meunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 4. Zavrnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava ovjeka 5. Konvencijom Vijea Europe za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda 6. Meunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 7. Konvencijom o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida 8. Okvirnom konvencijom za zatitu nacionalnih manjina Vijea Europe 9. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 10. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 11. Preporukom iz Lunda o uinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom ivotu 96.Da li pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? -n.m. koje sudjeluju u stanovnitvu RH s vie od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najvie tri zastupnika mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru -n.m. iji je udio manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (18 sudaca, mandat 8. god., imunitet) 97.to se ureuje ovim zakonom? - uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ustavnih sloboda i prava ovjeka i graanina i druga pitanja vana za izvrenje dunosti i rad Ustavnog suda 98.Tko moe podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. puki pravobranitelj u postupcima zatite ustavnih i zakonskih prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. 99.Na koji nain Ustavni sud donosi odluke?

18

- veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukije odreeno Ustavni sud donosi odluku kada odluuje o biti stvari, a u ostalim sluajevima donosi rjeenje. Odluka tj. rjeenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloenje. Odluke i vanija rjeenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama. Zakon o izboru predsjednika 100.Tko moe predlagati kandidate za predsjednika RH? - politike stranke registrirane u RH i birai pojedinano i skupno Kandidati za predsjednika su svi koji su predloeni od jedne ili vie politikih stranaka i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10000 biraa, ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. 101.Koja su tijela za provoenje izbora? Izborna komisija RH, opinske izborne komisije i biraki odbori. lanovi i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti lanovi niti jedne politike stranke. 102.Sastav izborne komisije i tko je imenuje? - predsjednik i 4 lana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. Opinsku komisiju ine predsjednik i 2 lana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. 103.Tko utvruje rezultate izbora? - Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim birakim mjestima. 104.Kad izabrani predsjednik stupa na dunost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istjee mandat. Na dan stupanja na dunost pred Ustavnim sudom polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Zakon o politikim strankama 105.Odrediti pojam politike stranke? - udruge iji su ciljevi izraeni u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje politike volje te politiko djelovanje graana. Djelovanje im je javno. - ustrojavaju se i djeluju po teritorijalnom naelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u dravnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, poduzeima, ustanovama, vojsci, policiji i drugim pravnim osobama. - moe ju osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana RH. Politike stranke se upisuju u registar koji vodi Sredinji dravni ured za upravu. Danom upisa u registar politika stranka stjee svojstvo pravne osobe. Politika stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama. 106.Sredstva za rad politikih stranaka? - neprofitne udruge i dune su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina Prihode mogu stjecati od lanarina, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna, prorauna jedinica lokalne samouprave, dobiti poduzea iji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. 107.Politike stranke osnivanje? - pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom

19

Djelovanje je javno. Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana Republike Hrvatske. lanom politike stranke moe postati svaki punoljetni, poslovno sposoban dravljanin Republike Hrvatske. Politike stranke se upisuju u registar, a danom upisa u registar stranka stjee svojstvo pravne osobe. Statut politike stranke mora sadravati odredbe o: - nazivu i sjeditu, - znaku stranke, - predstavljanju i zastupanju stranke, - ciljevima i nainu djelovanja, - lanstvu, - ustrojstvenim oblicima, - upravnim tijelima, nainu njihovog izbora i opoziva, - sredstvima za rad, - prestanku, te postupku s imovinom u sluaju njenog prestanka. Naziv politike stranke mora biti na hrvatskom jeziku, a moe se upisati u registar i u prijevodu. 108.Tko moe ukinuti rad politikih stranaka, kada i zato? 1. ako je Sredinji dravni ured za upravu donio odluku o prestanku politike stranke, 2. ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana, 3. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH 109.to se ureuje ovim zakonom? - izbor zastupnika u Hrvatski dravni sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika moe biti biran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina. Zastupnike biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se moe produljiti jedino u sluaju rata. Mandat zastupnika nije obvezujui i oni nisu opozivi. 110.Tko ne moe biti zastupnik istodobno? - sudac Ustavnog suda RH, sudac, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika, dravni pravobranitelj, zamjenik dravnog pravobranitelja, puki pravobranitelj, zamjenik pukog pravobranitelja, predsjednik ili potpredsjednik Vlade, ministar ili drugi lan Vlade, zamjenik ministra, dravni tajnik, veleposlanik, generalni konzul, upan ili podupan, gradonaelnik ili zamjenik gradonaelnika Zagreba, djelatni asnik ili doasnik oruanih snaga, lan uprave trgovakog drutva. Zakon o popisima biraa 111.to se ureuje ovim zakonom? - nain i postupak voenja popisa biraa radi evidentiranja hrvatskih dravljana koji imaju birako pravo. Hrvatski dravljani ostvaruju birako pravo temeljem upisa u popis biraa. Popisi biraa su javne knjige. Popis biraa se vodi za podruje svake opine. Za hrvatske dravljane koji nemaju prebivalite u RH, popisi biraa se vode u Gradu Zagrebu. 112.Nain upisa u popis biraa? - upisuju se hrvatski dravljani koji su navrili 18 godina ivota osim onih koji su pravomonom sudskom odlukom potpuno lieni poslovne sposobnosti. Birai se upisuju u popis u mjestu prebivalita u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne opine.

20

Popis biraa ima slijedee rubrike:1.redni broj, 2.prezime i ime, 3.nacionalnost, 4.JMBG, 5.spol, 6.datum roenja, 7.prebivalite, 8.primjedba 113.Organski zakoni? Imaju jau pravnu snagu od drugih zakona, razrauju temeljna prava i slobode zajamene Ustavom, donose se stroijim reimima od ostalih zakona, svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. Ureuju: 1. nacionalna prava, 2.prava i slobode 3.izborni sustav 4.lokalnu samoupravu 5.vlast

21

2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE 114.Poslovi dravne uprave? - neposredno provode zakone i propise, donose provedbene propise, provode upravni nadzor, obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru 115.Tko obavlja poslove dravne uprave? Tijela dravne uprave. Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i podrune samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima dravne uprave obavljaju dravni slubenici, koji se imenuju na temelju javnog natjeaja. Ope, tehnike i pomone poslove u tijelima dravne uprave obavljaju namjetenici. 116.Koja su tijela dravne uprave? Ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade RH, dravne upravne organizacije (to su sredinja tijela dravne uprave) i uredi dravne uprave u upanijama (to su prvostupanjska tijela dravne uprave u upanijama). 117.Tko su dunosnici RH? Ministri, dravni tajnici i pomonici, ravnatelji dravnih upravnih organizacija te, njihovi zamjenici i pomonici 118.to je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etnikih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama, vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu RH, a u uredima dravne uprave u jedinicama podrune samouprave vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu upanije, odnosno Grada Zagreba. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etnikih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima dravne uprave. 119.Kako se osiguravaju sredstva? - u dravnom proraunu Sredstva za obavljanje poslova dravne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. 120.to je s javnosti rada tijela dravne uprave? Javnost se moe iskljuiti samo izuzetno, u sluajevima predvienim zakonom. 121.Tko naknauje tetu uzrokovanu nepravilnom radom dravne uprave? tetu koja graaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave, nadoknauje Republika Hrvatska. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela dravne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. 122.Postoji li mogunost albe? Protiv pojedinanih akata, radnji i mjera tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave, donesenih u prvom stupnju, moe se podnijeti alba a u sluaju da alba nije doputena, moe se zatraiti sudska zatita.

22

123.Koji su poslovi dravne uprave? 1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. Donoenje provedbenih propisa 3. Provedba upravnog nadzora 4. Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru 5. Drugi upravni i struni poslovi 124.to se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? 1. rjeavaju u upravnim stvarima, 2. vode propisane oevidnike, 3. izdaju uvjerenja i druge potvrde, 4. obavljaju druge upravne i strune poslove. 125.Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama date ovlasti. - Pravilnikom se potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. - Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. - Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama", a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije izuzetno odreeno da zbog naroito vanih razloga stupaju na snagu danom objave. 126.to je provedba upravnog nadzora? - tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave. U provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave nadziru osobito: 1. zakonitost rada i postupanja, 2. rjeavanje u upravnim stvarima, 3. djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave, 4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dravne uprave 5. odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama. 127.Koje radnje tijelo dravne uprave moe poduzeti ako uoi nepravilnosti i nezakonitosti? 1. zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave, 2. raspraviti stanje izvravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja pojedinih poslova dravne uprave, 3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika odnosno namjetenika, 4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov troak, kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a tijelo dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku, 5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 128.Tko nadzire rad pojedinih tijela dravne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije nadziru rad tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave,

23

2. upanijski, odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave na podruju upanije odnosno Grada Zagreba. Nadleno ministarstvo moe, u obavljanju poslova dravne uprave koji su preneseni na tijela opine, odnosno grada davati opinskom naelniku, odnosno gradonaelniku ope i pojedinane naredbe. Pojedinanom naredbom ne moe se odreivati nain rjeavanja odreene, pojedinane upravne stvari. Sredinji dravni ured za upravu moe razrijeiti opinskog naelnika, odnosno gradonaelnika ako uestalo ne postupaju po naredbama 129.Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. 130.Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kad je to odreeno posebnim zakonom. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi dravne uprave u jedinicama podrune samouprave, a u drugom stupnju sredinja tijela dravne uprave, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadlenosti upanijskih, odnosno gradskih ureda. Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. Nain voenja oevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadleni ministar. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, sasluati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Prilikom provoenja inspekcijskog nadzora inspektori su duni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrena tajna. Slubenici tijela dravne uprave, dravnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba duni su inspektora upozoriti to se po propisima, odnosno po njihovim opim aktima smatra tajnom. 131.Na to ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nae da je povrijeen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. narediti otklanjanje utvrenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odreenom roku, 2. podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izrei zakonom ili drugim propisom utvrenu prekrajnu kaznu, 3. poduzeti i druge mjere odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten. 132.Kako radi inspektor? O izvrenom pregledu, utvrenom stanju i poduzetim odnosno nareenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uruuje fizikoj osobi ili slubenoj osobi dravnog tijela, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe. Inspektor vodi oevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Ako utvreni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti.

24

Ako se inspektoru prilikom provoenja inspekcijskog nadzora prui fiziki otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano oekuje, inspektor moe zatraiti pomo ovlatenih slubenih osoba nadlene policijske uprave. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio duan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorai svoje zakonske i drugim propisima utvrene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadlena dravna tijela o utvrenim nedostacima te u drugim sluajevima previenim posebnim zakonom. 133.to e inspektor uiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inpekc. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? - inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti 134.Koji su drugi upravni i struni poslovi koje obavljaju tijela dravne uprave? - Praenje stanja: prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajuih strunih podloga te na druge prikladne naine. Na temelju toga tijela dravne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlateni te predlau nadlenim dravnim tijelima donoenje propisa i drugih akata iz njihove nadlenosti. - Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi struni poslovi: pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrauju strune podloge za rjeavanje ili objanjenje odreenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnika pitanja te obavljaju i druge strune poslove za potrebe tijela izvrne vlasti. Tijela dravne uprave obavljaju i druge strune poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domau i inozemnu strunu suradnju, te u granicama svog djelokruga daju odgovarajua objanjenja pravnim osobama i graanstvu. USTROJSTVO DRAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva definicija. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. U ministarstvima koja su ustrojena za vie upravnih podruja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva. 135.Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge strune poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise, 2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa, 3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa, 4. rjeavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlateni te u drugom stupnju, ako zakonom nije to drugo odreeno. 5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor, 6. vode propisane oevidnike, 7. prate stanje u svom djelokrugu te nadlenim dravnim tijelima predlau poduzimanje odgovarajuih mjera, 8. izrauju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima, 9. osiguravaju suradnju strunih i znanstvenih ustanova te predlau nadlenim dravnim tijelima ustrojavanje odreenih slubi i strunih ustanova. 136.Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih podruja moe biti osnovano pojedino ministarstvo? - ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja, a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija.

25

137.Tko imenuje i razrjeava ministra, dravnog tajnika i pomonike? Ministre imenuje i razrjeava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. Dravnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. On odgovara za svoj rad ministru. Pomonika ministra imenuje i razrjeava Vlada na prijedlog ministra. On odgovara za svoj rad ministru. 138.to je kabinet ministra? - posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i dravnog tajnika, obavlja protokolarne poslove, poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopavanja te druge strune i administrativne poslove 139.Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito: 1. provodi utvrenu politiku Vlade, 2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten, 3. brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajednikog interesa, osigurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama, 4. prema dravnim slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom i drugim propisima u sluaju povrede slubene dunosti. 140.Koja je uloga dravnog tajnika? (2) Ukoliko je u ministarstvu imenovano vie dravnih tajnika, ministar e odrediti koji e ga od tajnika zamjenjivati u sluaju odsutnosti ili sprijeenosti. 141.Koja je uloga tajnika? (3) - poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu, te tehniki usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad dravnih slubenika i namjetenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. 142.Koja je uloga pomonika ministra? (4) Pomonik ministra u pravilu upravlja radom odgovarajue unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. 143.Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) 1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju preteito upravni poslovi, s odreenim stupnjem samostalnosti u radu, 2. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju preteito struno-analitiki poslovi koji zahtijevaju posebne naine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i odreeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost strunih i upravnih poslova. 3. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju odreeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu slubu, samostalnost djelovanja i posebne naine rada unutar ministarstva. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja pomonik ministra, odnosno ravnatelj s poloajem pomonika ministra. Imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade b) DRAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

26

Dravne upravne organizacije definicija. Dravne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. Osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva. 144.Kakve poslove obavljaju dravne upravne organizacije? - upravne, strune i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno obavljati u okviru dravne uprave, 2. vode propisane oevidnike, 3. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni, 4. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa, 6. pripremaju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima, 7. ostvaruju suradnju s tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama, 8. ostvaruju meunarodnu suradnju, 9. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni, 10. obavljaju i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima. 145.to je to struni kolegij? U ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama moe se osnovati struni kolegij kao struno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. 146.Tko upravlja radom dravnih upravnih organizacija? Radom dravnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s poloajem pomonika ministra. Ravnatelja imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Ravnatelj moe imati zamjenika, odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. Ravnatelj dravne upravne organizacije moe imati jednog ili vie pomonika koje imenuje i razrjeava Vlada, na prijedlog ravnatelja. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u sluaju njegovog izbivanja ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. 147.Koji su poslovi ravnatelja dravne upravne organizacije? - predstavlja dravnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito: 1. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlaten 3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvravanja poslova b) DRAVNA UPRAVA U UPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPINI 148.Uredi dravne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova dravne uprave uvie upravnih podruja na podruju jedinice podrune samouprave. Poslovi: 1. provodi zakone i druge propise 2. rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor 4. prati stanje u svom djelokrugu, te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za unapreenje stanja 149.Sredinji dravni uredi (2) - ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja koja su od posebnog znaaja za uinkovitiji rad Vlade. Sredinjim dravnim uredima upravljaju dravni tajnici.

27

150.Predstojnik ureda dravne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik, on je elnik tog ureda. Imenuje ga i razrjeuje Vlada na temelju natjeaja. Odgovoran je Vladi. Poslovi: 1. brine o provedbi zakona 2. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova, provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu 3. obavlja nadzor nad poslovima dravne uprave u ispostavama u opinama i gradovima 4. osigurava suradnju ureda dravne uprave u jedinici podrune samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno podrune samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Moe imati zamjenika kojeg imenuje i razrjeuje ministar nadlean za poslove ope uprave. 151.Ispostave ureda dravne uprave (4) Za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti ureda dravne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i opinama koje odredi Vlada. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda dravne uprave. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI 152.Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? 1. rjeavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost, 2. vode oevidnike odreene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde, 3. obavljaju i druge poslove dravne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost. 153.Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i struno obavljanje prenijetih poslova dravne uprave? - odgovorni su gradonaelnik, odnosno opinski naelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. Na slubenike koji obavljaju prenijete poslove dravne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se ureuje struna sprema i struno osposobljavanje dravnih slubenika i namjetenika. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRAVNE UPRAVE 154.Kako se ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave? Uredbom Vlade odreuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela dravne uprave i njihov djelokrug, nain upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika za obavljanje poslova iz nadlenosti tih jedinica, nain planiranja poslova, radno vrijeme, odravanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog znaaja za rad tijela dravne uprave. 155.Kojim se aktom potvruje broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika? Pravilnikom o unutarnjem redu utvruje se broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i strunih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od znaaja za rad tijela dravne uprave koja nisu ureena uredbom Vlade. 156.Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? 1. za ministarstvo, ministar,

28

2. za sredinje dravne urede, dravni tajnik 3. za dravne upravne organizacije, ravnatelj, 4. za ured dravne uprave, predstojnik (za upanijske urede, upan, odnosno za gradske urede gradonaelnik Grada Zagreba.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRAVNE UPRAVE, JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI, MEUSOBNI ODNOSI TIJELA DRAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSL PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI 157.Koje su ovlasti vlade u provoenju nadzora nad obavljanjem poslova dravne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima dravne uprave) Vlada moe: 1. ukinuti propise tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune samouprave u povjerenim im poslovima dravne uprave, 2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave 3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedinica lokalne i podrune samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrijeiti, odnosno predloiti razrjeenje elnika tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 4. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika, 5. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. 158.Objasnite meusobne odnose tijela dravne uprave. Ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije duni su meusobno suraivati i pruati jedni drugima strunu pomo u svom djelokrugu, dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode slubene oevidnike, usklaivati planove rada, osnivati zajednike strune komisije i radne grupe za pitanja od zajednikog interesa, prireivati zajednika struna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike meusobne suradnje. Ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije duni su upanijskim, odnosno gradskim uredima pruati strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi s izvravanjem zakona i drugih propisa, davati struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u upanijskim, odnosno gradskim uredima. Ministarstva i sredinji dravni uredi provode upravni nadzor nad radom upanijskih, odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajue mjere, a osobito pokreu postupak za utvrivanje odgovornosti dravnih slubenika te neposredno izvravaju poslove iz nadlenosti upanijskog, odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a upanijski, odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. 159.Kakvi su odnosi tijela dravne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela dravne uprave u ovlasti su osobito: 1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova dravne uprave, 2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave, a osobito obustaviti od izvrenja ope akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima dravne uprave, predloiti razrjeenje elnika tijela jedinice lokalne i podrune samouprave, odnosno pravnih osoba

29

koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlatenje prenijeto, 3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, 4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Tijela dravne uprave duna su u obavljanju poslova dravne uprave suraivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pruati im strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u poslovima dravne uprave. SREDSTVA TIJELA DRAVNE UPRAVE 160.Kako se utvruju sredstva za rad tijela dravne uprave? - dravnim proraunom Tijela dravne uprave duna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduu proraunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloenjem najkasnije do 30. rujna tekue godine. Ako se u tijeku proraunske godine znaajno povea opseg rada tijela dravne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat e se dodatna sredstva, a ako se opseg predviene djelatnosti smanji, smanjit e se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela dravne uprave. Ako vie tijela dravne uprave ima odreene zajednike materijalne trokove (grijanje, osvjetljenje, ienje itd), Vlada Republike Hrvatske moe, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokrie tih materijalnih trokova doznauju samo jednom od tih tijela. Tijelo dravne uprave duno je odravati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan oevidnik, u skladu s posebnim propisima. Tijelo dravne uprave moe odreene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom dravne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Zajedniko koritenje stvari opreme ureuje se ugovorom izmeu tijela dravne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Vlada Republike Hrvatske moe odrediti obvezatno zajedniko koritenje stvari opreme od strane dva ili vie tijela dravne uprave. 161.Tko odluuje o koritenju sredstava, opreme? elnici tijela dravne uprave odluuju o koritenju novanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenoenju prava koritenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada. Oprema tijela dravne uprave moe se prenijeti bez naknade samo na drugo dravno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova dravne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. O rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijela dravne uprave, u skladu s dravnim proraunom. Rasporeivanje sredstava tijela dravne uprave obavlja se predraunom, a konana raspodjela tih sredstava godinjim obraunom tijela dravne uprave. Predraun o rasporedu sredstava donosi se prije poetka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja dravnog prorauna. 162.Tko je odgovoran za zakonito koritenje sredstava? Za zakonito koritenje sredstava tijela dravne uprave odgovorni su elnik tijela dravne uprave, kao izvritelj, i raunopolaga.

30

elnik tijela dravne uprave moe, u skladu s propisima, svoju ovlast izvritelja prenijeti na jednog ili vie pomonih izvritelja. 163.Da li tijela dravne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela dravne uprave moe se prenijeti bez naknade samo na drugo dravno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova dravne uprave i na jedinicu podrune samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. ODNOSI TIJELA DRAVNE UPRAVE I GRAANA 164.Na emu se temelje odnosi tijela dravne uprave i graana? Odnosi tijela dravne uprave i graana temelje se na meusobnoj suradnji i povjerenju te potivanju dostojanstva ljudske osobe. 165.Koje su dunosti tijela dravne uprave spram graana? - duna su davati graanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pruati im strunu pomo u poslovima radi kojih se obraaju tijelima dravne uprave - duna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvjetavati je o svom radu putem sredstava javnog priopavanja ili na drugi prikladan nain Davanje odreenih izvjea moe se uskratiti samo ako bi iznoenje podataka predstavljalo povredu dunosti uvanja slubene tajne, ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zatienim interesima graana i pravnih osoba. 166.Tko podnosi izvjea o obavljanju poslova dravne uprave? - mogu davati ministri, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, upani te gradonaelnik Grada Zagreba Mogu za davanje odgovarajuih izvjea ovlastiti i pojedine dravne slubenike. Dravni slubenici koji su ovlateni davati odgovarajua izvjea osobno su odgovorni za njihovu tonost i pravodobnost. Neovlateno davanje izvjea ili davanje netonih , izvjea predstavlja teu povredu slubene dunosti. Ministri, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, upani te gradonaelnik Grada Zagreba, odnosno dravni slubenik kojeg oni ovlaste, moe o znaajnijim pitanjima obavljanja poslova dravne uprave odravati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopavanja. Ministri, odnosno ravnatelji dravnih upravnih organizacija, upani i gradonaelnik Grada Zagreba mogu odluiti da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem sredstava javnog priopavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. Kad tijela dravne uprave odravaju savjetovanja ili druge oblike strune obrade pitanja iz svog djelokruga, o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopavanja te omoguava nazonost predstavnika sredstava javnog priopavanja. Izvjea se mogu dati na sljedee naine: - na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopavanja - putem sredstva javnog priopavanja, - putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja. 167.Kako tijela dravne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema graanima? - duna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da graani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran nain ostvarivati svoja Ustavom zajamena prava i zakonom zatiene interese te ispunjavati svoje graanske dunosti U rjeavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o injenicama o kojima tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode slubene oevidnike. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po slubenoj dunosti.

31

168.Kako se tijela trebaju odnositi prema graanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku graani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomonici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje slubena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih trokova. O zahtjevu za naknadu trokova odluuje zakljukom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se ureuje naknada trokova svjedocima, u upravnom postupku. Protiv zakljuka stranka moe uloiti albu tijelu nadlenom za rjeavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zakljuka se neposredno moe pokrenuti upravni spor. Trokovi isplauju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Ukoliko slubena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepanje slubene osobe, postoji pravo regresa prema slubenoj osobi za isplaenu naknadu trokova. Tijela dravne uprave duna su omoguiti graanima i pravnim osobama podnoenje prigovora i pritubi na rad tijela dravne uprave, kao i na nepravilan odnos dravnih slubenika kad im se obraaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti. Tijela dravne uprave duna su u slubenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnika i druga sredstva za podnoenje prigovora i pritubi (kutija za pritube, knjiga pritubi itd), kao i omoguiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritube. Prigovore, odnosno pritube obvezatno razmatra elnik tijela dravne uprave na iji se rad odnose prigovori i pritube. Na podnijete prigovore i pritube, elnik tijela dravne uprave duan je graanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnoenja prigovora odnosno pritube. O poduzetim mjerama za unapreivanje odnosa prema graanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima odnosno pritubama te znaajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, upan, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba duni su izvijestiti nadlena ministarstva, odnosno dravne upravne organizacije. 169.Koje je uredovno vrijeme tijela dravne uprave? -ureuje Vlada svojom uredbom Za obavljanje odreenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedita upanijskih, odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. upan, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba odreuje poslove koji e se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova odravanja. Graani i pravne osobe moraju biti na prikladan nain javno obavijeteni o poslovima koji e se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova odravanja. 170.Kako se oznaavaju tijela dravne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smjetena tijela dravne uprave mora biti istaknut naziv tijela. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela dravne uprave. Na ulazu u slubene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena dravnih slubenika i namjetenika i naznaka poslova koje obavljaju. 171.Tko vri nadzor nad provoenjem odredbi Zakona o uvjetima i nainu ostvarivanja javnosti u radu tijela dravne uprave? Neposredan nadzor nad provoenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i nainu ostvarivanja javnosti u radu tijela dravne uprave obavlja Sredinji dravni ured za upravu. ZAKON O VLADI 172.to se ureuje ovim zakonom? - status, sastav, odnos s tijelima dravne uprave i samouprave, funkcije prema Saboru, ovlasti ministarstava 173.to je Vlada RH? - najvie tijelo izvrne vlasti

32

Izvrnu vlast u RH ine jo: - ministarstva - dravne upravne organizacije - upanijski uredi - pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje peata s grbom RH je javna ovlast) 174.Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Hrvatskom saboru 175.Kakav je sastav Vlade? -predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika, ministri i drugi njezini lanovi 176.to je ui kabinet Vlade? - ine ga predsjednik i potpredsjednici Vlade. On predlae provedbu politike Vlade, prati ostvarivanje programa rada Vlade, prethodno raspravlja odreena pitanja iz nadlenosti Vlade te usklauje rad lanova Vlade. 177.Nain rada Vlade? - radi na sjednicama koje su javne ali takoer Vlada moe odluiti da e se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim tokama dnevnog reda odrati bez nazonosti javnosti. Vlada moe zasjedati ako je sjednici nazona veina lanova Vlade. Vlada odluuje natpolovinom veinom glasova svih lanova Vlade. Vlada odluuje 2/3 veinom kad nadlenim dravnim tijelima predlae: 1. promjenu Ustava RH 2. udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama 3. promjenu granica RH 4. rasputanje Hrvatskog sabora 5. raspisivanje dravnog referenduma 178.Koji su akti Vlade? - Uredbom se osnivaju Uredi, agencije, direkcije i druge strune slube - Odlukom se ureuju pojedina pitanja iz nadlenosti Vlade ili odreuju mjere, daje suglasnost ili potvruju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odluuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis - Rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima te o drugim pojedinanim stvarima iz djelokruga Vlade - Zakljukom se utvruju stajalita Vlade u pitanjima provedbe utvrene politike te odreuju zadae tijelima dravne uprave 179.Koje su strune slube Vlade? Za obavljanje strunih poslova, osnivaju se strune slube: - Ured za zakonodavstvo - Ured za odnose s javnou - Ured za nacionalne manjine 180.Stanje u vezi s imunitetom? Protiv lana Vlade ne moe se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zaprijeena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade. 181.Mandat Vlade Predsjednik i lanovi Vlade stupaju na dunost kad im povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade e novog lana Vlade predstaviti na prvoj iduoj

33

sjednici Hrvatskoga sabora i zatraiti glasovanje o povjerenju tom lanu. Potpredsjednici Vlade, ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija 182.Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave? Ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade RH, dravne upravne organizacije, uredi dravne uprave u upanijama. 183.Koja su ministarstva? 1. Ministarstvo financija, Ivan uker 2. Ministarstvo obrane, Berislav Ronevi 3. Ministarstvo unutarnjih poslova, Ivica Kirin 4. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Kolinda Grabar Kitarovi 5. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Jadranka Kosor 6. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Branko Vukeli 7. Ministarstvo kulture, Boo Bikupi 8. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, Petar obankovi 9. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Boidar Kalmeta 10. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Marina Matulovi Dropuli 11. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta,Dragan Primorac 12. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Neven Ljubii 13. Ministarstvo pravosua, Ana Lovrin 184.Koji su Sredinji dravni uredi? 1. Sredinji dravni ured za upravu, Antun Palari 2. Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, Miroslav Kovai 3. Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom, 4. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju, 185.Koje su dravne upravne organizacije? 1. Dravna geodetska uprava, 2. Dravni hidrometeoroloki zavod, 3. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, 4. Dravni zavod za mjeriteljstvo, 5. Dravni zavod za statistiku, 6. Dravni inspektorat, 7. Dravni zavod za zatitu od zraenja, 8. Dravna uprava za zatitu i spaavanje 9. Dravni zavod za nuklearnu sigurnost. 186.Poslovi ministarstva financija? - obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: analize i prognoze makroekonomskih kretanja koje su temelj za utvrivanje ekonomske i fiskalne politike i izradu konsolidiranog prorauna drave; izradu osnova za financiranje javnih potreba i nacrt dravnog prorauna i izvanproraunskih korisnika te lokalnih prorauna; konsolidaciju prorauna, izradu prijedloga sustava financiranja javnih potreba i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave; izvravanje dravnog prorauna; planiranje likvidnosti dravnog prorauna; upravljanje financijskim tijekovima; proraunski nadzor; dravne raunovodstvene standarde; razvoj sustava dravnog raunovodstva i financijskog izvjetavanja, voenje glavne knjige dravne riznice i sastavljanje konsolidiranih financijskih izvjetaja prorauna drave i prorauna Republike Hrvatske... 187.Negativna nadlenost? Ako neki posao nije stavljen u nadlenost nekom ministarstvu, isti obavlja Sredinji dravni ured za upravu.

34

Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda dravne uprave u upanijama 188.to se ureuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda dravne uprave u upanijama? 1. unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave 2. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. okvirni broj slubenika i namjetenika 4. nain planiranja poslova 5. radno vrijeme 6. odravanje uredovnih dana 189.Gdje se osnivaju uredi dravne uprave? Sjedite ureda dravne uprave je u sjeditu upanije. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedita upanije, uz prethodno pribavljeno miljenje upana. 190.Uredi dravne uprave? - obavlja upravne i druge strune poslove koji se odnose na : Gospodarstvo, drutvene djelatnosti, prostorno ureenje i graditeljstvo, imovinsko pravne poslove, opu upravu, nadzor nad zakonitou opih akata. Tu se obavljaju i opi, kadrovski, informatiki, planski, materijalno financijski, raunovodstveni, administrativni i pomono tehniki poslovi. 191.Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu dravne uprave osnivaju se slube, odsjeci, pododsjeci i odjeljci, a izvan ispostave. U okviru slube mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. Radom slube upravlja pomonik predstojnika. 192.Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebake upanije Sjedite ureda dravne uprave u Zagrebakoj upaniji je u Gradu Zagrebu. Ustrojavaju se: sluba za zajednike poslove, sluba za gospodarstvo, prostorno ureenje, zatitu okolia i imovinsko pravne odnose, drutvene djelatnosti, opu upravu 193.Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda, za obavljanje normativnih, informacijskih i sl. poslova, te za obavljanje opih, tehnikih i pomonih poslova, u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice. Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima, upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i dravnim upravnim organizacijama u pravilu su slube, odjeli, odsjeci i pododsjeci i odjeljci: - slube (sektori): Sluba se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. Njome upravlja pomonik ministra - odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica, za odreeno upravno podruje ili odreenu vrstu povezanih poslova, ije obavljanje zahtijeva odreeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Na elu odjela je naelnik. - odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova ije obavljanje zahtijeva odreenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. Na elu odsjeka je podnaelnik. - pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova ije obavljanje zahtijeva odreenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. Na elu pododsjeka je voditelj. - odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje meusobno povezanih poslova manjeg opsega, ije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. Mogu ustrojiti u okviru

35

pododsjeka samo ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjeljka. Radom odjeljka upravlja voditelj. 194.Osnivanje podrunih jedinica ministarstava i dravnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova dravne uprave mogu se u upaniji, gradu odnosno opini osnovati podrune jedinice ministarstava i dravnih upravnih organizacija. Radom podrune jedinice upravlja proelnik kojeg imenuje i razrjeava ministar odnosno ravnatelj. Njima je i proelnik odgovoran za svoj rad. 195.Tko je nositelj izvrne vlasti i predstavnik dravne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu? upan i gradonaelnik grada Zagreba predstavnici su dravne vlasti na podruju upanije odnosno Grada Zagreba. 196.Koje poslove obavlja upan, odnosno gradonaelnik grada Zagreba? upan odnosno gradonaelnik Grada Zagreba: - brinu o provedbi zakona i drugih propisa, - nadziru obavljanje poslova dravne uprave koji se obavljaju u uredima dravne uprave i gradskim uredima, usklauju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom, - obavljaju nadzor nad poslovima dravne uprave prenijetih tijelima jedinica podrune samouprave i pravnim osobama na podruju upanije odnosno Grada Zagreba, - brinu o zakonitom i pravodobnom izvravanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje uinkovitosti rada ureda, odreuju im poslove, daju naputke, brinu se o strunom osposobljavanju dravnih slubenika i namjetenika, i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrivanje povreda slubene dunosti, - osiguravaju suradnju ureda dravne uprave, odnosno gradskih ureda s jedinicama podrune samouprave i pravnim osobama. 197.Kako se bira upan i gradonaelnik grada Zagreba? upana bira upanijska skuptina, a gradonaelnika grada Zagreba, gradska skuptina Grada Zagreba. 198.Koja se tijela dravne uprave ustrojavaju u upaniji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova dravne uprave te kojim propisom je to ureeno? Za obavljanje poslova dravne uprave na podruju upanije, odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi dravne uprave, odnosno gradski uredi. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za odreena upravna podruja, na prijedlog nadlenih ministarstva. Za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada, na prijedlog upana odnosno gradonaelnika Grada Zagrba. 199.Koje poslove obavljaju uredi dravne uprave, odnosno gradski uredi grada Zagreba? obavljaju upravne i druge strune poslove, a osobito: - neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu, - rjeavaju u upravnim stvarima u I. stupnju, a u upravnim stvarima II. stupnja kada se radi o poslovima dravne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica podrune samouprave - provode upravni i inspekcijski nadzor, - prate stanje u upravnim podrujima za koje su ustrojeni. 200.Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? - proelnik kojeg imenuje i razrjeava upan, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadlenih elnika sredinjeg tijela dravne uprave. Za svoj rad proelnik odgovara upanu odnosno gradonaelniku Grada Zagreba i nadlenom ministru.

36

Ispostavom ureda dravne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara proelniku uredu dravne uprave i upanu. Podrunim gradskim uredom upravlja voditelj podrunog gradskog ureda koji je odgovoran proelniku gradskog ureda i gradonaelniku grada Zagreba. Zakon o proraunu 201.to odreuje zakon o proraunu? - planiranje, izrada, donoenje i izvravanje prorauna, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduivanje i jamstvo drave te jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, proraunski odnosi u javnom sektoru, raunovodstvo, unutarnji i proraunski nadzor. 202.to je proraun? - procjena godinjih prihoda i primitaka te utvreni iznos izdataka i drugih plaanja drave, odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH, odnosno predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. Dravni proraun je proraun na razini RH. Proraun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01.01. do 31.12.) i vai za godinu dana za koju je donesen. 203.Tko su korisnici prorauna? - dravna tijela i tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ustanove, vijea manjinske samouprave, proraunski fondovi i mjesna samouprava iji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proraunu. 204.Od ega se sastoji dravni proraun? Proraun se sastoji od opeg (Raun prihoda i rashoda i Raun financiranja) i posebnog dijela, i plana razvojnih programa. Posebni dio prorauna sastoji se od plana rashoda i izdataka proraunskih korisnika rasporeenih u tekue i razvojne programe za tekuu proraunsku godinu. Plan razvojnih programa po godinama ine planovi razvojnih programa proraunskih korisnika koji su utvreni dokumentom o srednjoronom planu razvitka, posebnim zakonima ili drugim propisima. Raun prihoda i rashoda dravnog prorauna i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave sastoji se od: 1. Prihoda: a) porezi, b) doprinosi za obvezna osiguranja, c) pomoi iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, d) donacije, e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima, f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tritu i kazne), g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine. 2. Rashoda: a) za zaposlene, materijalni i financijski rashodi, b) za subvencije, pomoi, dravne potpore i naknade, c) za donacije i ostali rashodi, d) za nabavu nefinancijske imovine. 205.Financijski plan? Financijski plan proraunskih korisnika ine prihodi i primici te rashodi i izdaci rasporeeni u programe. Financijski plan izvanproraunskih korisnika sastoji se od opeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci rasporeeni u tekue i razvojne

37

programe. 206.Osnove za izradu dravnog prorauna? Osnove za izradu dravnog prorauna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja, makroekonomskih pokazatelja, izloenim u propisima koje donosi Sabor, Vlada i ministar financija. 207.Ministarstvo financija izrauje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlae Vladi najkasnije do konca travnja. Smjernice sadre: 1. pretpostavke drutvenoga i gospodarskog razvoja za proraunsku godinu i za sljedee dvije godine, 2. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske, 3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina prorauna Republike Hrvatske, 4. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proraunskim korisnicima za prethodnu proraunsku godinu, tekuu proraunsku godinu, sljedeu proraunsku godinu i za sljedee dvije godine, 5. predviene promjene dravne imovine te imovine jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, 6. ukupni pregled preuzetih obveza za dravni proraun koje se moraju podmiriti u sljedeim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa. Na osnovu smjernica Vlade, Ministarstvo financija dostavlja proraunskim i izvanproraunskim korisnicima upute za izradu prijedloga dravnog prorauna. Na osnovu upute, proraunski korisnici izrauju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadlenom ministarstvu do 15. lipnja tekue godine, a nadlena ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja. (Smjernica uputa prijedlog financijskog plana)

38

3. UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOROVI

ZUP i ZUS I OPE ODREDBE 1. Osnovna naela Vaenje zakona Poseban postupak Supsidijarna primjena zakona 13 Naela 1. Naelo zakonitosti 2. Zatita prava graana i zatita javnog interesa 3. Efikasnost 4. Materijalna istina 5. Sasluanje stranke 6. Ocjena dokaza 7. Samostalnost u rjeavanju 8. Pravo albe 9. Konanost rjeenja 10. Pravomonost rjeenja. 11. Ekonominost postupka 12. Pomo neupuenoj stranci 13. Uporaba jezika i pisma 2. Institut Nadlenosti Sukob nadlenosti (Pozitivan i negativan) Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje Pravna pomo Izuzee 3. Stranka i njezino zastupanje Stranaka sposobnost Procesna sposobnost i zakonski zastupnik Privremeni zastupnik Zajedniki predstavnik Punomonik 4. Komuniciranje organa i stranaka Podnesci Pozivanje Zapisnik Razgledanje spisa i obavijesti o toku postupka 5. Dostava Nain dostave Posredna dostava Obavezna osobna dostava Posebni sluajevi dostave Dostava zakonskom zastupniku u punomoniku Dostava punomoniku za primanje pismena Dostava dravnim organima, ustanovama i drugim pravnim osobama Dostava ostalim osobama Dostava javnim priopenjem Odbijanje primitka Promjena stana Dostavnica Greke u dostavi 6. Rokovi 7. Povraaj u prijanje stanje 8. Odravanje reda 9. Trokovi postupka Trokovi organa i stranaka Osloboenje od plaanja trokova II PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK 10. Pokretanje postupka i zahtjevi stranaka Pokretanje postupka Spajanje stvari u jedan postupak

39

Izmjena zahtjeva Odustajanje od zahtjeva Nagodba 11. Postupak do donoenja rjeenja a. Opa naela Zajednike odredbe Skraeni postupak Poseban ispitni postupak Prethodno pitanje Usmena rasprava b. Dokazivanje Ope odredbe Isprave Uvjerenja (s velikom dokaznom snagom) Svjedoci Izjava stranke Vjetaci Uviaj Osiguranje dokaza 12. Rjeenje Organ koji donosi rjeenje Oblik i sastavni dijelovi rjeenja Uvod Dispozitiv Obrazloenje Uputa o pravnom lijeku Potpis slubene osobe Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje Rok za izdavanje rjeenja Ispravljanje greaka u rjeenju 13. Zakljuak III PRAVNI LIJEKOVI 14. alba Pravo albe Nadlenost organa za rjeavanje albi Rok za albu Sadraj albe Predavanje albe Rad prvostupanjskog organa po albi Rjeavanje drugostupanjskog organa albi alba kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno Rok za donoenje rjeenja o albi Dostava drugostupanjskog rjeenja 15. Obnova postupka (odnosi se na konana rjeenja) Pokretanje obnove postupka Rjeavanje o obnovi postupka 16. Osobiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom Zahtjev za zatitu zakonitosti Ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Izvanredno ukidanje Proglaavanje rjeenja nitavim Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja 17. Izvrenje Ope odredbe Izvrenje nenovanih obveza Izvrenje preko drugih osoba Izvrenje putem prisile 18. Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak Izvrenje radi osiguranja Privremeni zakljuak o osiguranju 19. Provoenje zakona i prijelazne i zavrne odredbe

40

Provoenje zakona

ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU OPE ODREDBE 208.Kojim je propisom reguliran opi upravni postupak? Zakonom o opem upravnom postupku (SFRJ 47/86) Zakonom o preuzimanju zakona o opem upravnom postupku (NN 93/9) ZUP je postupovni zakon koji ureuje pravila upravnog postupka. 209.Pojam upravnog postupka? - postupak kojeg provode tijela DU ili pravne osobe s javnim ovlastima kad rjeavaju o upravnim stvarima. 210.Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. Pojedina pitanja za odreeno upravno podruje mogu se posebnim zakonom odrediti drukije, ako je to nuno za postupanje i nije protivno naelima ZUP-a. U tom se sluaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona, to znai da ZUP ima supsidijarnu primjenu u odnosu na posebni postupkovni zakon. 211.Tko je duan postupati po ZUP-u? Tijela dravne uprave i druga dravna tijela, ustanove i druge pravne osobe kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima graana, pravnih osoba ili druge stranke. (tijela drane uprave su ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije, ured dravne uprave u upaniji; druga dravna tijela su Sabor, Vlada, Upravni sud; druge pravne osobe s javnim ovlastima su one kojima je zakonom povjereno obavljanje poslova dravne uprave HZZO, Hrvatski zavod za mirovinsko, kole kao ustanove, centri za socijalnu skrb; jedinice lokalne i regionalne samouprave ako im se to povjeri posebnim zakonom) Supsidijarna primjena u upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se zbog specifinosti materije po odredbama tog zakona (ne smije bito protivno naelima ZUP-a). Takav sluaj imamo u zakonima koji se odnose na poreznu, carinsku, deviznu oblast te imovinsko pravnih odnosa, mirovinskog i invalidskog osiguranja. 212.Koja su naela upravnog postupka? Osnovna naela su vaenje zakona, poseban postupak (pojedina pitanja u upravnom postupku mogu se urediti posebnim zakonom, ako je to nuno za postupanje u toj pravnoj oblasti i nije protivno naelima ZUP-a), supsidijarna primjena zakona (U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona) 1. Naelo zakonitosti Tijela dravne uprave, ustanove i druge pravne osobe moraju postupati u upravnim stvarima na temelju zakona i drugih propisa. Upravni postupak mora se voditi sukladno zakonu i drugim opim propisima donesenim na temelju zakona. Ako je zakonom tijelo ovlateno da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja. Cilj je donoenje zakonitog i pravednog rjeenja. 2. Zatita prava graana i zatita javnog interesa U voenju upravnog postupka, mora se graanima omoguiti da ostvare i zatite svoja prava, ali ne na tetu prava treih osoba ili pravnog interesa. 3. Efikasnost Upravni postupak mora osigurati da se pravo i pravni interesi graana ostvare efikasno. Rjeenje se treba donijeti sukladno zakonu, ali i u vremenu. Kvaliteta i brzina su stoga glavni kriteriji. 4. Materijalna istina

41

Potrebno je utvrditi pravo stanje stvari, sve injenice i okolnosti koje su od vanosti za donoenje pravilnog rjeenja. 5. Sasluanje stranke Upravnim postupkom mora se omoguiti stranci da se oituje o injenicama i okolnostima bitnim za donoenje rjeenja (osim ako je zakonom drukije propisano). Rjeenje se moe donijeti i bez prethodnog izjanjenja stranke kad je to zakonom doputeno. 6. Ocjena dokaza Slubena osoba mora svaki dokaz savjesno ocijeniti tijekom upravnog postupka. 7. Samostalnost u rjeavanju Mora se osigurati da organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno sukladno zakonu. 8. Pravo albe Radi se o zajamenom pravu. U upravnom postupku, stranka ima pravo albe protiv prvostupanjskog rjeenja, osim ako je zakonom to pravo iskljueno (ali onda mora biti osigurana drukija vrsta zatite). Ako nema drugostupanjskog tijela, zakonom e se odrediti tijelo koje e rjeavati o albi. Protiv drugostupanjskog rjeenja nema prava albe, ali se moe pokrenuti upravni spor. Takoer ako se ne rijei u roku, tretira se da je zahtjev odbijen. 9. Konanost rjeenja Rjeenje protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku, a kojim su utvrena prava i obveze. Ono se moe ponititi, ukinuti ili zamijeniti samo kada je to zakonom propisano. 10. Pravomonost rjeenja. Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba ni pokrenuti upravni spor, a kojim su utvrene prava i obveze, moe se ponititi ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su zakonom predvieni. Tako se titi pravna sigurnost graana. Rjeenje se moe ponititi po pravu nadzora. 11. Ekonominost postupka Postupak se mora voditi to bre i sa to manje trokova, ali ne na tetu zakonitosti rjeenja 12. Pomo neupuenoj stranci Organ koji vodi postupak brinut e se da neznanje stranke koja sudjeluje u postupku ne ide na tetu prava koja joj zakonom pripadaju. 13. Uporaba jezika i pisma Upravni postupak se vodi na slubenom jeziku i pismu, dok se pripadnicima nacionalnih manjina jami sloboda sluenja svojim jezikom i pismom, pod uvjetima utvrenim zakonom. 213.to je institut nadlenosti? Nadlenost je pravo i dunost tijela dravne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima da vodi postupak u odreenoj upravnoj stvari i donosi rjeenje (na temelju zakona i drugih propisa). Vrste nadlenosti su mjesna i stvarna. Stvarna: Odreuje se po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa pri postupanju u odreenom upravnom podruju (carinskim zakonom je odreeno koje poslove obavlja carina). Mjesna: odreuje se po propisima o teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih organa. Za rjeavanje o upravnim stvarima u prvom stupnju nadleni uredi dravne uprave, a u drugom stupnju sredinja tijela dravne uprave. Ako zakonom nije utvrena nadlenost, onda je za postupanje nadleno tijelo dravne uprave nadleno za pitanja ope uprave (MPLUS). 214.Kako se odreuje mjesna nadlenost? - u stvarima koje se odnose na nekretninu, prema mjestu gdje se ona nalazi - u starima koje se odnose na djelatnost nekog dravnog tijela, ustanove ili druge pravne osobe, ili poslovne jedinice prema mjestu njegova sjedita - u stvarima koje se odnose na mjesto obavljanja neke radnje, prema mjestu na kojem se radnja ili djelatnost obavlja

42

prema prebivalitu i boravitu stranke. Ako ih ima vie, prema prebivalitu stranke na koju je zahtjev upuen. Ako nema prebivalite, prema mjestu boravita, a ako nema ni boravite, prema mjestu posljednjeg prebivalita ili boravita u RH. ako se ne moe odrediti niti po kojoj od prethodnih toaka, prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka (za avion i brod prema matinoj luci ili matinom pristanitu)

Stranke s diplomatskim imunitetom osobe koje uivaju pravo imuniteta imaju u upravnom postupku poloaj ureen meunarodnim pravom, odnosno meunarodnim ugovorima (u sluaju sumnje oko postojanja imuniteta, objanjenje daje tijelo dravne uprave nadleno za vanjske poslove). Prostorno ogranienje nadlenosti - Tijela vre slubeni rad u granicama svojeg podruja. No, ako postoji opasnost zbog odgode, tijelo moe izvriti radnju i izvan granica svojeg podruja, ali je duno o tome odmah obavijestiti tijelo na ijem podruju je tu radnju poduzelo. 215.Objasnite sukob nadlenosti. Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadlean za rjeavanje. Sukob moe biti pozitivan - kad se 2 tijela proglase istovremeno nadlena u upravnoj stvari ili negativan - kad 2 tijela odbijaju nadlenost: - ako je sukob izmeu tijela dravne uprave i izvrnih organa, sukob rjeava Vlada - ako je sukob na razini Republike, izmeu tijela, rjeava Vlada - ako je sukob u istom upravnom podruju ali na razliitim razinama, rjeava ministarstvo - ako je sukob na podruju jedinica lokalne samouprave, rjeava izvrno tijelo jedinice - ako je sukob izmeu Vlade i jednog ministarstva, rjeava Sabor - ako nije propisano tko sukob rjeava, rjeava Upravni sud 216.Tko je ovlaten za voenje postupka i za rjeavanje? Upravnu stvar rjeava elnik tijela (po zakonu ovlaten rjeavati upravnu stvar) ili osoba za to pismeno ovlatena. Onaj tko potpisuje rjeenje je donositelj. elnik tijela moe ovlastiti osobu za poduzimanje radnji u postupku do donoenja rjeenja, ali ta osoba ne moe onda donijeti rjeenje, ona samo vodi postupak. Voditelj postupka tada ima kljuan posao i potpisuje se na nacrtu rjeenja. Onaj koji potpisuje rjeenje je donositelj. 217.to je pravna pomo? Za izvrenje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan podruja nadlenog organa, taj e organ zamoliti organ uprave na ijem se podruju radnja ima poduzeti (bre obavljanje poslova i smanjenje trokova). Zamoljeni organ duan je postupiti po molbi bez odgode, a najkasnije 30 dana od primitka molbe. Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim organima primjenjuju se odredbe meunarodnih ugovora, a ako ih nema onda naelo uzajamnosti. 218.to je izuzee slubene osobe? Institut kojim se osigurava nepristranost slubene osobe u rjeavanju sluaja. Slubena osoba izuzet e se od rada na predmetu: - ako je u predmetu stranka, suovlatenik, svjedok, punomonik ili zakonski zastupnik stranke - ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj do etvrtog stepena, brani suprunik pa i onda kada je brak prestao - ako je sa strankom u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika ili hranitelja - ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja.

43

- Iz drugih razloga, ako stranka dokae da ima opravdane razloge zbog kojih se moe posumnjati u nepristranost slubene osobe. Slubena osoba je sama duna prekinuti postupak ako utvrdi da postoji razlog za izuzee, i o tome obavijestiti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu. O izuzeu odluuje rukovoditelj u organu, o izuzeu rukovoditelja nadleni izvrni organ. O izuzeu se odluuje zakljukom, protiv kojeg nije doputena alba. 219.Stranka u upravnom postupku? - osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak (aktivna stranka) Protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka). Koja zbog zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o ijoj se pravu, obvezi ili pravnom interesu rjeava u upravnom postupku. Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba, dravno tijelo, druge pravne osobe, naselje, grupa osoba, ustanove, udruge, dravni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne tite vlastite, ve dravne interese). 220.Tko moe biti stranka u postupku? - svaka fizika i pravna osoba. Mogu biti i oni koji nemaju svojstvo pravne osobe (tijela dravne uprave, ustanove, naselje, grupa osoba- i puki pravobranitelj, sindikalna organizacija ako se postupak odnosi na prava radnika u poduzeima) ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. Stranka je svaka osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak (aktivna), protiv koje se vodi postupak (pasivna) ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna susjed). Stranka koja nastupa mora biti i poslovno sposobna (18. g.). Sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku zove se stranaka sposobnost. Postupak ne moe tei bez slubene osobe koja vodi postupak, stranke, svjedoka, vjetaka(zapisniar) 221.Objasnite pojam procesne sposobnosti i zakonskog zastupnika. Stranka koja je potpuno poslovno sposobna (stjee se punoljetnou) moe sama obavljati radnje u postupku. Za procesno nesposobnu osobu, radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik (koji se odreuje na temelju zakona ili akta nadlenog dravnog tijela donesenim na temelju zakona). Pravne osobe nemaju procesnu sposobnost njih zastupa odvjetnik. 222.Tko su zakonski zastupnici stranke? Privremeni zastupnik: ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, organ koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to trai hitnost predmeta. Zajedniki predstavnik: Dvije ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drukije odreeno u istom predmetu nastupati zajedniki. U sluaju zajednikog predstavnika, svaka stranka zadrava pravo da nastupa kao stranka u postupku, da daje izjave te da samostalno izjavljuje albe i koristi druge pravne lijekove. Punomonik: moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. Punomo se moe dati pismeno ili usmeno u zapisnik. Ako se izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je i prisutnost dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoi. Punomo se moe dati za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti. 223.to je to struni pomaga? Stranci e se dopustiti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede strunu osobu koja e joj davati obavijesti i savjete. Ta osoba se zove struni pomaga i ona ne zastupa stranku

44

224.Koji su naini komuniciranja organa i stranaka? Putem pismenih podnesaka, pozivanjem stranke, izjave na zapisnik, naknade tete, zapisnik 225.to je podnesak i to mora sadravati da bi se po njemu moglo postupiti? - svako priopenje (molbe, albe, prigovori, prijave, zahtjevi, prijedlozi) kojim se stranka (pojedinci ili pravne osobe odnosno organizacije) obraa organu. Podnesci se predaju neposredno ili alju potom, ili se usmeno priopavaju na zapisnik. Predaje se nadlenom tijelu u uredovno vrijeme. Na usmeno traenje, daje se potvrda primitka za koju se ne plaa taksa. Ako organ nije nadlean za primitak podneska, slubena osoba upozorit e na to podnositelja i uputiti ga na nadleni organ. Ako podnositelj inzistira, slubena osoba duna je primiti podnesak no organ e donijeti zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti. Kad organ dobije potom podnesak za iji primitak nije nadlean, poslat e ga nadlenom organu i obavijestiti stranku. Ako se ne moe utvrditi koji je organ nadlean za rad o podnesku, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak dostaviti stranci. Protiv zakljuka doputena je posebna alba. Ako organ dobije potom tubu, bez odgode e je dostaviti nadlenom sudu, o emu e obavijestiti podnosioca tube. Forma podneska: podnesak mora biti razumljiv i sadravati: naziv organa kojem se upuuje predmet na koji se odnosi zahtjev odnosno prijedlog tko je zastupnik ili punomonik (ako ga ima) ime prezime i boravite podnositelja podnositelj mora podnesak vlastoruno potpisati.

226.to su formalni nedostaci podneska i kako se otklanjanju? - podnesak je nerazumljiv ili nepotpun - podnesak nije vlastoruno potpisan Podnesak ne moe biti odbaen. Tijelo koje ga je zaprimilo duno je odrediti podnositelju rok u kojem treba ispraviti nedostatke. On to mora uiniti. O uinjenom se ostavlja zabiljeka na spisu. Ako podnositelj ne ukloni nedostatke u roku, smatrat e se da podnesak nije ni podnio o tome e organ donijeti zakljuak protiv kojega je dozvoljena alba. 227.Kako se poziva stranka i koji je sadraj poziva? Tijelo koje vodi postupak ovlateno je pozivati osobu ija je prisutnost u postupku potrebna, a koja boravi na njegovu podruju. Poziva se pismenim pozivom ako posebnim propisom nije predvien drugi nain. U pismenom pozivu stoji: - naziv organa koji poziva - ime prezime i adresa osobe koja se poziva - mjesto, dan i sat dolaska pozvanog - predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu - koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti. - mora li doi osobno Pozvana osoba duna je odazvati se pozivu. U sluaju sprijeenosti mora se izvijestiti. Za neopravdani izostanak osoba moe biti privedena ili novano kanjena. 228.Kako se sastavlja zapisnik i koji su njegovi sastavni dijelovi? O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku te o vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku sastavlja se zapisnik. (vjetaenje, uviaj, sasluanje, izjave)

45

O manje vanim radnjama sastavlja se slubena zabiljeka. O vanosti odluuje slubena osoba. U zapisnik se unosi: - naziv organa koji obavlja radnju - mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja - predmet u kojem se ona obavlja imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika toan, kratak i jasan sadraj izjava stranke zapisnik o radu svakog dana posebno,prekidi uputa o mogunosti prigovora, potpis slubene osobe i primatelja zapisnika - ako se koristi tuma treba navesti tko je bio tuma i na kojem je jeziku govorio - ako je dolo do prekida treba to navesti - ako su u tijeku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije, ovjerit e se i prikljuiti zapisniku Zapisnik je javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadraju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Sastavlja se o usmenoj raspravi ili drugoj vanoj radnji u postupku (uviaj, vjetaenje), te o vanijim usmenim izjavama stranka ili treih osoba u postupku(izjave, albe). Vodi se u tijeku vrenja slubene radnje. Zapisnik se mora voditi uredno i u njemu se nita ne smije brisati. Precrtano mora ostati itljivo, a to ovjerava svojim potpisom slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka. U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati dopune se unose u dodatak zapisnika. Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u radnji postupka. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene primjedbe, a ako jesu upisat e se sadraj primjedbi. Zapisnik e potpisati osoba koja je u radnji sudjelovala, a ovjerit e ga slubena osoba koja je rukovodila radnjom, a i zapisniar ako ga je bilo. Ako zapisnik sadri sasluanje vie osoba, svaka e se od njih potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njena izjava. Ako ima vie stranica, svaka e se oznaiti rednim brojevima i ovjerit e je svojim potpisom slubena osoba koja rukovodi postupak i osoba ija je izjava upisana na kraju lista. Doputeno je dokazivati netonost zapisnika. 229.Imaju li stranke pravo na razgledanje spisa i obavijesti o toku postupka? Stranke imaju pravo razgledati i prepisivati spise predmeta ali pod nadzorom odreene slubene osobe. Pravo na to ima i svaka druga osoba ako za to postoji opravdan interes. Zahtjev se moe podnijeti i usmeno no organ ima pravo traiti da se obrazloi postojanje svojega pravnog interesa. Ne mogu se razgledati ni prepisivati zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni referati i nacrti rjeenja, drugi spisi koji se vode kao povjerljivi (ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili treih osoba). Protiv odbijanja zahtjeva doputena je alba (i kad zakljuak nije izdan napismeno) moe se odmah izjaviti. 230.Koji su naini dostave pismena? Pismena su akti dravnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv, zakljuak, rjeenje. Dostava pismena pismeno se predaje osobi kojoj je namijenjeno. Dostava se obavlja preko pote ili je obavlja organ preko svoje slubene osobe (dostavljaa). Dostava se obavlja samo radnim danom i to danju.

46

Dostava se obavlja u stanu, poslovnoj prostoriji ili radionici, a odvjetniku u odvjetnikom uredu. 231.Kakvih vrsta dostave ima? Posredna dostava Ako se osoba ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena nekom od odraslih lanova njezina domainstva, a ako se oni ne zateknu onda nadstojniku kue ili susjedu ako oni na to pristanu. Ako je boravite osobe ostalo nepoznato i nakon istrage, organ koji je izdao pismeno postavit e osobi privremenog zastupnika i njemu e predati pismeno. Dostavlja moe predati pismeno i nadlenom organu jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi boravite osobe ili poti u mjestu njegova boravita ako se dostava obavlja potom. Na vratima e dostavlja pribiti pismeno priopenje gdje se pismeno nalazi. Oznait e se razlog takve dostave, dan pribijanja priopenja i stavit e se potpis dostavljaa. Dostava se smatra izvrenom kad je priopenje pribijeno na vrata. Obavezna osobna dostava Dostava se mora izvriti osobno: - kad je takva dostava odreena ovim zakonom - kad od dana dostave poinje tei rok koji se ne moe produavati - kad to osobito odredi organ koji je naredio dostavu. Ako se osoba ne zatekne, dostavlja e se obavijestiti kad i na kojem mjestu se moe nai, pa e joj kod druge osobe ostaviti pismenu obavijest da u odreeni dan i sat bude svojem stanu (radnom mjestu) radi primanja pismena. Posebni sluajevi dostave - Dostava zakonskom zastupniku u punomoniku - Dostava punomoniku za primanje pismena - Dostava dravnim tijelima, ustanovama i drugim pravnim osobama (obavlja se predajom pismena slubenoj osobi) - Dostava ostalim osobama - osobama u inozemstvu i s imunitetom, dostavlja se preko organa drane uprave nadlenog za vanjske poslove, ako meunarodnim ugovorima nije drugaije odreeno. Dostava ostalih pismena obavlja se preko odgovarajuih diplomatskih i konzularnih predstavnitava u inozemstvu. - Dostava javnim priopenjem - Ako se radi o veem broju osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostava e se izvriti putem javnog priopenja na oglasnoj ploi organa koji je pismeno izdao. Dostava se smatra izvrenom nakon isteka 15 dana od dana isticanja na oglasnoj ploi. Organ moe objaviti priopenje i u novinama ili drugim sredstvima javnog informiranja. Odbijanje primitka Ako osoba odbije bez zakonskog razloga primiti pismeno, dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena, ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije. Promjena stana Ako stranka u toku postupka promijeni stan, duna je o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak. Ako oni to ne uine, sve daljnje dostave u postupku obavljat e se pribijanjem pismena na oglasnoj ploi organa koji vodi postupak. Dostava se smatra izvrenom nakon isteka 8 dana od pribijanja. Dostavnica Potvrdu o izvrenoj dostavi potpisuje primalac i dostavlja primalac na dostavnici sam naznauje dan primitka. Greke u dostavi Ako je pri dostavi uinjena greka, smatrat e se da je dostava izvrena onog dana za koji se utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.

47

232.Kako se raunaju rokovi u upravnom postupku i od kada poinju tei? - na dane, mjesece i godine Poetak roka uzima se prvi dan koji slijedi dan dostave. Blagdani ne utjeu na tijek roka. Ako posljednji dan roka pada na dan kada organ kod kojega se radnja postupka ima poduzeti ne radi, rok istjee istekom prvoga idueg radnog dana. 233.Kakvih vrsta rokova ima? Zakonski i oni koje utvruje zakljukom slubena osoba. Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti sluaja, slubena osoba koja vodi postupak. 234.to je povrat u prijanje stanje i kada se on moe odobriti? Kada stranka koja u roku ne poduzme odreenu radnju, gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. Tada govorimo o prekluzivnim rokovima. Da bi se uklonile posljedice prekluzije, postoji institut povrat u prijanje stanje. - kada je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku izvriti neku radnju postupka - kad je stranka iz neznanja ili oitom grekom podnesak pravovremeno poslala potom ili neposredno predala nenadlenom organu. - ako je stranka oitom grekom prekoraila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije 3 dana nakon isteka roka Stranka je duna u prijedlogu za povraaj navesti razloge proputanja roka. Prijedlog se podnosi se u roku od 8 dana od prestanka okolnosti koje su prouzroile proputanje. Nakon isteka 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u prijanje stanje. O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod kojeg je trebalo poduzeti radnju. Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog doputena je alba samo ako je zakljuak donio prvostupanjski organ. Prijedlog ne zaustavlja tok postupka. 235.Kako se odrava red u tijeku voenja postupka? Slubena osoba koja rukovodi postupkom, duna je brinuti se o odravanju reda pri radu. U tom cilju ona moe: - opominjati osobe koje smetaju u radu - osobu koja i pored opomene ometa rad, udaljiti - onoga tko tee narui red moe kazniti novanom kaznom. Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba koja ne odgaa izvrenje kazne. 236.Tko snosi trokove upravnog postupka? a) trokovi organa: putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase b) trokovi stranke: dolaenje, izdaci za takse, pravno zastupanje, struno pomaganje - Trokovi u pravilu padaju na teret onoga koji je cijeli postupak izazvao. - Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti a okonan povoljno za stranku, trokove snosi dravni organ koji je postupak pokrenuo. - U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje tko snosi trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kojem roku imaju isplatiti. Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navest e se da e o trokovima donijeti poseban zakljuak. Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku od snoenja trokova u cijelosti ili djelomino, ako nae da ona ne moe podnijeti trokove bez tete za nuno uzdravanje sebe i svoje obitelji. Organ o tome donosi zakljuak. Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo uz uvjet uzajamnosti. Protiv zakljuka za odbijanje zahtjeva stranke za osloboenje od snoenja trokova, moe se izjaviti tuba.

48

PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK 237.Tko pokree upravni postupak? Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili zahtjevom stranke. Po slubenoj dunosti: kad to odreuje zakon ili na zakonu utemeljen propis radi zatite javnog interesa Upravni postupak je pokrenut im je nadleni organ uinio ma koju radnju u cilju voenja postupka. Ako zahtjev stranke nema uvjeta za pokretanje postupka, nadleni organ donijet e o tome zakljuak protiv kojeg je mogua alba. 238.to je spajanje stvari u jedan postupak? Ako se prava ili obveze stranaka temelje na istom ili slinom injeninom stanju i na istoj pravnoj osnovi, i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak, i onda kad se radi o pravima i obvezama vie stranaka. O voenju takvog postupka donijet e se poseban zakljuak protiv kojega se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostupanjski organ. Nadleni organ moe putem javnog priopenja pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje organu nisu poznate. Iako se vodi jedan postupak, svaka stranka nastupa u postupku samostalno. 239.Moe li se zahtjev izmijeniti? Stranka moe do donoenja rjeenja proiriti stavljeni zahtjev, ili umjesto prijanjeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev temelji na istoj pravnoj osnovi, uz uvjet da se temelji na bitno istom injeninom stanju. Ako organ to ne dopusti, donijet e zakljuak protiv kojeg je mogua posebna alba. 240.Moe li stranka odustati od zahtjeva? Stranka moe odustati od svog zahtjeva tijekom cijelog postupka. Organ koji vodi postupak tada e donijeti zakljuak kojim se postupak obustavlja. Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu ili ako to zahtijeva protivna stranka, produit e se voenje postupka. Stranka odustaje od svog zahtjeva izjavom koju daje organu koji vodi postupak i koju moe povui do donoenja zakljuka. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donoenja prvostupanjskog rjeenja, a prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomino pozitivno rijeen. (i ako je odustala nakon albe a prije donoenja rjeenja o albi). Stranka koja je odustala od zahtjeva, duna je snositi sve trokove nastale u postupku do obustavljanja postupka. 241.to je nagodba? Ako u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke nagode. Nagodba mora biti uvijek jasna i odreena i ne smije biti na tetu javnog interesa ili pravnog interesa treih osoba. Nagodba se upisuje u zapisnik. Nagodba je zakljuena kad stranke nakon proitanog zapisnika o nagodbi potpiu zapisnik. Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. Organ pred kojim je zakljuena nagodba, donijet e zakljuak kojim e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomino. 242.Koja su opa naela postupka do donoenja rjeenja? Prije donoenja rjeenja trebaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. To se moe izvriti u skraenom postupku ili posebnom ispitnom postupku.

49

injenino stanje na kojem temelji svoj zahtjev, stranka je duna iznijeti tono, istinito i odreeno. Ako se ne radi o opepoznatim injenicama, stranka je duna svoje navode nadopuniti dokazima. Stranka daje svoju izjavu u pravilu usmeno, a moe i pismeno. 243.Koje vrste postupka postoje? Skraeni postupak Organ moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno: - ako je stranka u zahtjevu navela opepoznate injenice ili podnijela dokaze a podlozi kojih se moe utvrditi stanje stvari - ako se stanje moe utvrditi na podlozi slubenih podataka kojima organ raspolae bez potrebe sasluanja stranke - ako je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na temelju injenica koje nisu u potpunosti dokazane, a iz okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke treba udovoljiti - kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati. Poseban ispitni postupak Provodi se kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su znaajne za razrjeenje stvari ili radi davanja strankama mogunost da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. Tok ispitnog roka odreuje prema okolnostima slubena osoba koja vodi postupak. Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zatiene interese. Slubena osoba duna je omoguiti stranci: - da se izjasni o svim okolnostima i injenicama, prijedlozima i dokazima - da sudjeluje u izvoenju dokaza - da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe i neposredno - da se upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni 244.to je prethodno pitanje? Ako organ koji vodi postupak naie na pitanje bez ijeg se rjeenja ne moe rijeiti sama stvar, a to pitanje ini samostalnu cjelinu za ije je rjeenje nadlean sud ili koji drugi organ, moe uz uvjete iz ovog zakona sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei. O prekidu postupka donosi se zakljuak protiv kojega je doputena posebna alba, osim ako je zakljuak donio drugostupanjski organ. Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, na postojanje braka, na utvrivanje oinstva ili kad je to zakonom odreeno. Postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja kod nadlenog organa, nastavit e se poto rjeenje doneseno o tom pitanju postane konano. Postupak se moe nastaviti po slubenoj dunosti i kas da ocijeni da vie nema razloga da se eka konano rjeenje prethodnog pitanja. 245.Kada i tko odreuje usmenu raspravu? Slubena osoba koja vodi postupak odreuje usmenu raspravu u svakom sluaju kad je to korisno za razjanjenje stvari a mora je odrediti: 1. u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie s protivnim interesima ili 2. kad se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka Usmena rasprava je javna. Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo jedan njezin dio: - ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti - ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja javne rasprave - ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji

50

- ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, znanstvenu ili umjetniku tajnu Prijedlog za iskljuenje javnosti moe staviti i zainteresirana osoba O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak koji mora biti obrazloen i javno objavljen. Pri priopavanju rjeenja javnost se ne moe iskljuiti. Usmena rasprava odrava se u tijelu koji vodi postupak ili na mjestu uviaja. 246.Koje vrste dokaza se mogu koristiti u upravnom postupku? Isprave, uvjerenja, sasluanje svjedoka, vjetaka, uviaj, tuma, javna rasprava injenice na temelju kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima. Da li neku injenicu dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba. 247.to su isprave? - pismena ili dokumenti koje izdaju nadlena tijela na propisan nain sadrajem, oblikom, formom, izgledom, a u okviru svojih nadlenosti U skladu s ustavom, zakonima i drugim propisima, stranka ima pravo podnositi isprave na jeziku naroda odnosno manjina kojima pripada. Isprave izdane od inozemnih organa koje u mjestu gdje su izdane vae kao javne isprave, imaju pod uvjetom uzajamnosti istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave, ako su propisno ovjerene. 248.to su uvjerenja? Tijela dravne uprave izdaju uvjerenja o injenicama o kojima vode slubenu evidenciju. Uvjerenja mogu izdati i ustanove i druge pravne osobe o injenicama u vezi s poslovima koje obavljaju na temelju javnih ovlasti. - imaju znaenje javne isprave. - izdaje se stranci na usmeni zahtjev, najkasnije u roku od 15 dana. Ako organi odbiju zahtjev za izdavanje uvjerenja, duni su o tome donijeti posebno rjeenje, u roku od 30 dana od podnoenja zahtjeva (ako se tako ne postupi zahtjev se smatra odbijenim). Dravni organi, ustanove i druge pravne osobe izdaju uvjerenja i o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju ako je to zakonom odreeno. 249.Tko moe biti svjedok? - svaka osoba koja je sposobna opisati injenicu o kojoj treba svjedoiti - dunost da se odazove te da istinit iskaz predoit e mu se posljedice davanja lanog iskaza. - moe uskratiti svjedoenje: - na pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, imovinskoj teti, kaznenom gonjenju njega ili drugih - na pitanja na koja ne moe odgovoriti bez da povrijedi dunost uvanja tajne - o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoniku - o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku - sasluavaju se pojedinano bez prisutnosti onih svjedoka koje e se kasnije sasluati. Svjedoke iji se iskazi ne slau, slubena osoba moe suoiti. Od svjedoka e se zatim uzeti opi osobni podaci odreenim redom: ime, prezime, zanimanje, boravite, mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitat e se preko tumaa. Svjedoka se moe kazniti (i novano) ili prisilno dovesti: - ako se ne odazove na uredan poziv, a izostanak ne opravda - ako se bez odobrenja udalji od mjesta gdje treba biti sasluan Zakljuak o izricanju kazne donosi slubena osoba koja vodi postupak.

51

250.Kada se uzima u obzir samo izjava stranke? Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz moe se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke. Prije uzimanja izjave, slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. 251.to su vjetaci? - osobe koje koristei svoje struno znanje mogu razjasniti neki predmet, a njihova izjava se koristi kao dokaz Vjetaenje je utvrivanje odreenih injenica uz pomo struno osposobljenih osoba ili aparata. Za vjetake e se odrediti osobe koje su strune, koje imaju posebno ovlatenje za davanje miljenja o pitanjima odgovarajue struke. Vjetak moe uskratiti vjetaenje iz stih razloga kao svjedok svjedoenje. U pogledu izuzea vjetaka primjenjuje se odredba o izuzeu slubenih osoba. O izuzeu se odluuje zakljukom. Miljenje se moe traiti od strune ustanove i ako se opravdano smatra da e se na taj nain doi do tonijeg miljenja. Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe a izostanak ne opravda, ili doe a odbije vjetaiti, ili u roku ne podnese nalaz i miljenje, moe se novano kazniti, te snositi uzrokovane trokove. Ako vjetak naknadno opravda svoj izostanak slubena osoba ponitit e zakljuak o novanoj kazni ili trokovima, a ako naknadno pristane vjetaiti, slubena osoba moe ponititi zakljuak o novanoj kazni. 252.Tumai Na tumae se primijenjuju odredbe koje se odnose na vjetake. 253.Kad se koristimo uviajem? Kad na temelju nekog drugog dokaza ne moemo rekonstruirati sluaj u postupku. Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razrjeenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak. Stranke imaju pravo prisustvovati uviaju. 254.Kada se dokazi osiguravaju? Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano, moe se radi osiguranja dokaza, taj dokaz izvesti (u svakom stanju postupka). Za osiguranje dokaza nadlean je organ koji vodi postupak. Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadlean je organ na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno na ijem podruju borave osobe koje treba sasluati. O osiguranju dokaza donosi se poseban zakljuak protiv kojeg je mogua alba koja ne prekida tok postupka. 255.to predstavlja zavretak upravnog postupka? Donoenje rjeenja (o glavnoj stvari meritumu) ili zakljuka (o sporednim pitanjima tijekom postupka) 256.Koji organ donosi rjeenje? Organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje o stvari koja je predmet postupka. Kolegijalni organ rjeava kad je prisutno vie od polovice njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova. Kad je u zakonu odreeno da rjeenje donosi jedan organ u suglasnosti s drugim, organ koji donosi rjeenje sastavlja ga i alje sa spisima predmeta na suglasnost drugom, koji moe dati suglasnost potvrdom na samom rjeenju ili posebnim aktom.

52

Organ ija je suglasnost ili miljenje potrebno za donoenje rjeenja duan je suglasnost odnosno miljenje dati u roku od mjesec dana od dana kad mu je zatraeno. Ako slubena osoba koja je vodila postupak nije ovlatena da donosi rjeenje, duna je podnijeti nacrt rjeenja organu koji donosi rjeenje. Ta slubena osoba potpisuje nacrt rjeenja. Dokazivanje injenice na osnovu kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima. Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su isprave, mikrofilmske kopije isprava, reprodukcije tih kopija, svjedoci, izjave stranaka, vjetaci, uviaj. Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate. 257.Koji su sastavni dijelovi rjeenja? Ono sadri: uvod, dispozitiv, obrazloenje, uputu o pravnom lijeku, naziv organa s brojem i datumom rjeenja, potpis slubene osobe i peat organa. Rjeenje se mora dostaviti stranci u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Naziv organa s brojem i nadnevkom rjeenja Uvod: Uvod sadri naziv organa koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog organa, ime stranke i njezina zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i kratka oznaka predmeta postupka. Dispozitiv: Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i svim zahtjevima stranke, o trokovima postupka (ako ne onda se o njima donosi poseban zakljuak). Ako se rjeenjem nalae izvrenje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kojem se ta radnja ima izvriti. Kad je propisana da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu. Obrazloenje: sadri kratko izlaganje zahtjeva stranaka, utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluni pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka, pravne propise i razloge koji upuuju na onakvo rjeenje kakvo je dano u dispozitivu. U obrazloenju rjeenja moraju biti obrazloeni i oni zakljuci protiv kojih nije doputena posebna alba. Uputa o pravnom lijeku: stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom, kome se alba izjavljuje, kome se u kojem roku i s kolikom taksom predaje, te da se moe izjaviti i na zapisnik. Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputi se navodi kojem se sudu tuba podnosi i u kojem roku. Potpis slubene osobe i peat: Rjeenje potpisuje slubena osoba koja ga donosi. Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedajui. 258.Koje druge vrste rjeenje postoje? Kad se o jednoj stvari rjeava u vie toaka a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje, i kad se pokae svrsishodno da se o tim tokama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti djelomino rjeenje samo o tim tokama (smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno rjeenje). Ako nadleni organ nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on moe na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja ve donesenim rjeenjem nisu obuhvaena . dopunsko rjeenje, koje se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja smatra kao samostalno rjeenje. Ako je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja postupka donijeti rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rjeenje donosi na podlozi podataka koji postoje u trenutku njegova donoenja. U takvu rjeenju mora biti izriito i naznaeno da je privremeno. Rjeenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okonanja postupka, ukida se privremeno rjeenje doneseno u toku postupka. (smatra se isto kao samostalno rjeenje). 259.Koji je rok za izdavanje rjeenja? Kad nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, najkasnije u roku od mjesec dana raunajui od dana predaje urednog zahtjeva odnosno dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti.

53

U ostalim sluajevima, nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. 260.Kako se ispravljaju greke u rjeenju? Organ koji je donio rjeenje moe u svako vrijeme ispraviti greke i druge oite netonosti u rjeenju ili njegovim ovjerenim prijepisima. Ispravak greke proizvodi pravni uinak. O ispravku se donosi poseban zakljuak. Biljeka o ispravku upisuje se u izvornik rjeenja, a potpisuje je slubena osoba koja je potpisala zakljuak o ispravku. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba. 261.to su akti u upravnom postupku? Zakljuci koji se odnose na pitanja postupka kad se odluuje o neijem pravu Rjeenja koja se odnose na neije pravo. 262.to je zakljuak i kada se njime koristimo? - zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka - zakljukom se odluuje i sporednim pitanjima u vezi s provoenjem postupka. - donosi slubena osoba koja obavlja radnju postupka. - priopuje se zainteresiranima usmeno, a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja moe protiv zakljuka izjaviti posebnu tubu. Protiv zakljuka moe se izjaviti alba samo kad je to zakonom izrino predvieno. Takav zakljuak mora biti obrazloen i sadravati i uputu o albi. alba ne odgaa izvrenje zakljuka, osim ako to nije zakonom ili zakljukom drugaije odreeno. PRAVNI LIJEKOVI 263.Koji su pravni lijekovi? alba, obnova postupka, osobiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja 264.Tko i kada ima pravo albe? Protiv prvostupanjskog rjeenja stranka ima pravo albe. Dravni odvjetnik, puki pravobranitelj i drugi dravni organi, mogu izjaviti tubu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravne osoba, a na tetu drutvene zajednice. Protiv prvostupanjskih rjeenja organa dravne uprave nie razine alba se moe izjaviti nadlenim ministarstvima odnosno drugim nadlenim republiki organima dravne uprave, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Protiv prvostupanjskih rjeenja ministarstava i drugih republikih organa dravne uprave, alba se moe izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Protiv rjeenja Sabora i Vlade RH ne moe se izjaviti alba. Ako alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor. 265.Koji su organi nadleni za rjeavanje albi? U pitanjima u nadlenosti uih teritorijalnih jedinica, o albama protiv prvostupanjskih rjeenja odluuju organi predvieni zakonom. Drugostupanjski organ moe samo ponititi pobijano rjeenje a ne moe ga izmijeniti. O albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove ili druge pravne osobe rjeava organ odreen statutom ustanove ili pravne osobe, ako zakonom nije propisano da rjeava drugi organ. 266.Koji je rok za albu? - 15 dana - rauna se od dana dostave rjeenja

54

U toku roka za albu, rjeenje se ne moe izvriti (osim ako se radi o poduzimanju hitnih mjera ili ako bi se zbog odgode izvrenja nanijela kojoj stranci teta koja se ne bi mogla popraviti). 267.Koji je sadraj albe? alba mora biti doputena, pravovremena i uloena od osobe koja ju ima pravo uloiti. U albi se mora navesti: - rjeenje koje se pobija - naziv organa koji je donio pobijano rjeenje - broj i datum rjeenja. albu se ne mora posebno obrazloiti (dovoljno je iznijeti u kojem pogledu je nezadovoljan rjeenjem). U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan obrazloiti zbog ega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. 268.Kome i kako se alba predaje? alba se neposredno predaje ili alje potom organu koji je donio prvostupanjsko rjeenje. Ako je alba poslana neposredno drugostupanjskom organu, on je odmah alje prvostupanjskom organu. 269.to radi prvostupanjski organ po albi? Prvostupanjski organ ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena kod ovlatene osobe. ako nije odbacit e je svojim rjeenjem (na to stranka ima pravo albe). Ako je alba opravdana, moe novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. (stranka ima pravo albe). Prvostupanjski organ moe zamijeniti rjeenje novim: - ako organ nae da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak - ako nae da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo utjecati na rjeenje - kad alilac iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukije rjeenje stvari - kad je rjeenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan, ili stranci nije dana mogunost da se o injenicama izjasni, a stranka to u albi trai. Kad organ nae da je podnijeta alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije novim rjeenjem zamijenio rjeenje koje se albom pobija, duan je najkasnije u roku od 15 dana od primitka albe, albu poslati organu nadlenom za rjeavanje o albi. 270.Kako rjeava drugostupanjski organ u albi? Ako alba nije doputena, nije pravovremena niti izjavljena od ovlatene osobe, a prvostupanjski organ je propustio odbaciti, odbacit e je organ nadlean za rjeavanje o albi. Drugostupanjski organ moe: - odbiti albu - ponititi rjeenje u cijelosti ili djelomino - izmijeniti rjeenje On e odbiti albu kad: - utvrdi da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano a alba neosnovana. - nae da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje stvari. - kad nae da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni On e ponititi rjeenje ako: - utvrdi da je u prvostupanjskom postupku uinjena nepravilnost - utvrdi da je prvostupanjsko rjeenje donio nenadleni organ, ponitit e ga po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom organu na rjeavanje. On e izmijeniti rjeenje ako:

55

- kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku injnice nepotpuno ili pogreno utvrene, da

se nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u proturijenosti s obrazloenjem (samo rjeava stvar) - ako utvrdi da su u prvostupanjskom rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja, da je pogreno primijenjen pravni propis, ili je na temelju slobodne ocijene trebalo donijeti drugaije rjeenje (samo rjeava stvar) - ako utvrdi da je rjeenje pravilno u pogledu utvrenih injenica i primijene zakona, ali se svrha rjeenja moe postii i drugim sredstvima (izmijeniti) Ako nae da e nedostatke bre i ekonominije otkloniti prvostupanjski organ, on e svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko rjeenje i vratiti predmet prvostupanjskom organu na ponovni postupak. Prvostupanjski organ je tada duan postupiti po drugostupanjskom rjeenju i najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka predmeta, donijeti novo rjeenje (protiv kojeg stranka ima pravo albe). Ako drugostupanjski organ utvrdi da su u prvostupanjskom rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak, da je pogreno primijenjen pravni propis, ili ako nae da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugaije rjeenje, on e svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko i sam rijeiti stvar. Ako utvrdi pravilnost postupka ali da se svrha zbog koje je rjeenje doneseno moe postii i drugim sredstvima povoljnijima za stranku, izmijenit e prvostupanjsko rjeenje u tom smislu. 271.Moe li se podnijeti alba kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno? (utnja uprave) Moe. Drugostupanjski organ tad e traiti da mu prvostupanjski organ priopi razloge zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku. Ako su razlozi opravdani (ili se radi o krivnji stranke), odredit e prvostupanjskom organu rok za donoenje rjeenja ne dui od mjesec dana. Ako razlozi nisu opravdani, trait e da mu prvostupanjski organ poalje spise predmeta. Iznimno, ako drugostupanjski organ nae da e postupak bre i ekonominije provesti prvostupanjski organ, naloit e da to uini da mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku, nakon ega e sam rijeiti stvar takvo rjeenje je konano. 272.Koji je rok za donoenje rjeenja o albi? Rjeenje o albi mora se dostaviti stranci to prije mogue a najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana predaje albe. Ako stranka odustane od albe, postupak se obustavlja zakljukom. Organ koji je rijeio stvar u drugom stupnju alje svoje rjeenje sa spisima prvostupanjskom organu, koji je duan rjeenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa. 273.Dostava drugostupanjskog rjeenja? Drugostupanjski organ rjeenje sa spisima alje prvostupanjskom organu, koji je duan to rjeenje dostaviti strankama u roku 8 dana od dana primitka. 274.Koji su razlozi za obnovu postupka? Obnova postupka odnosi se iskljuivo na konana rjeenja Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit e se. 1. ako se sazna za nove injenice ili se nae mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi mogli dovesti do drugaijeg rjeenja 2. ako je rjeenje doneseno na podlozi lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, ili je posljedica djela kanjiva po kaznenom zakonu

56

3. ako se rjeenje temelji na donesenoj presudi (kaznenoj ili o privrednom prijestupu), a ta je presuda pravomono ukinuta 4. ako je rjeenje doneseno na temelju neistinitih navoda stranke i tako organ doveden u zabludu 5. ako se rjeenje organa temelji na nekom prethodnom pitanju koje je kasnije rijeeno u bitnim tokama drugaije 6. ako je u donoenju rjeenja sudjelovala osoba koja je morala biti izuzeta 7. ako je rjeenje donijela neovlatena slubena osoba nadlenog organa 8. ako kolegijalni organ nije rjeavao u sastavu predvienom propisima ili ako za rjeenje nije glasala propisana veina 9. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost da sudjeluje u postupku 10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebao 11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom 275.Tko moe traiti obnovu postupka i kada? - stranka, a rjeenje kojim je postupak okonan moe pokrenuti organ koji ga je donio po slubenoj dunosti. Stranka moe traiti obnovu postupka u roku od mjesec dana (od trenutka kada rjeenje postane konano u upravnom postupku). Nakon proteka roka od 5 godina od dostave rjeenja stranci, obnova se ne moe traiti niti se moe pokrenuti po slubenoj dunosti. 276.Tko rjeava o obnovi postupka? Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili alje organu koji je o predmetu rjeavao u prvom stupnju ili organu koji je donio rjeenje kojim je postupak okonan. O prijedlogu za obnovu rjeava onaj organ koji je donio rjeenje kojim je postupak okonan. Kad organ koji je nadlean za rjeavanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, duan je ispitati: - da li je prijedlog pravovremen - da li je izjavljen od ovlatene osobe - da li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji uinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, organ e zakljukom odbaciti prijedlog. Ako su uvjeti ispunjeni, organ e ispitat jesu li okolnosti koje se iznose kao razlog za obnovu takve da bi mogle dovesti do drugaijeg rjeenja. Ako nisu, obit e prijedlog svojim rjeenjem. Ako organ ne odbaci prijedlog za obnovu, donijet e zakljuak da se obnova postupka dopusti i odredit e u kojem e se opsegu postupak obnoviti. Organ moe prijanje rjeenje ponititi ili ukinuti. Protiv zakljuka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom postupku moe se izjaviti alba samo kad je zakljuak ili rjeenje donio prvostupanjski organ. Ako ga je donio drugostupanjski organ, moe se neposredno pokrenuti upravni spor. Prijedlog za obnovu postupka u pravilu ne odgaa izvrenje rjeenja po kojem se obnova trai, ali organ nadlean za odluivanje, ako smatra da e prijedlog za obnovu biti uvaen, moe rijeiti da se odgodi izvrenje dok se ne odlui o pitanju obnove postupka. Zakljuak kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv kojeg je obnova doputena. 277.Koji su osobiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja? - Organ protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor moe do okonanja spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje.

57

Protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana na drugi nain, dravni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. Taj zahtjev moe se podii u roku od mjesec dana kad je rjeenje dostavljeno dravnom odvjetniku, a ako mu nije dostavljeno, u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci. O zahtjevu rjeava nadleni drugostupanjski organ, a ako takvog nema Vlada RH. Nadleni organ moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. Protiv rjeenja donesenog o zahtjevu za zatitu zakonitosti alba nije doputena. - Konano rjeenje u upravnom postupku nadleni e organ ponititi po pravu nadzora: 1. ako je rjeenje donio nenadleni organ (rok 5 godina za rjeenje o ponitenju) 2. ako je o istoj stvari ranije doneseno pravomono rjeenje kojim je ta stvar drukije rijeena (5 godina) 3. ako je rjeenje donio organ bez suglasnosti ili miljenja drugog organa, a ono je po zakonu potrebno (5 godina) 4. ako je rjeenje donio mjesno nenadleni organ (1 godina) 5. ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene Protiv rjeenja nije doputena alba ve se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor. - Konano rjeenje moe se ukinuti po pravu nadzora ako je njime oito povrijeen materijalni zakon. Zbog nepravilno primijenjenog materijalnog zakona, pravomono rjeenje se moe ukidati na tetu stranke samo uz njen pristanak. alba je doputena samo ako je to rjeenje donio prvostupanjski organ. Ako drugostupanjski, protiv njega se moe pokrenuti upravni spor. Izvanredno ukidanje: Izvrno rjeenje moe se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teke i neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili u cilju otklanjanja poremeaja u privredi ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava. Rjeenje se moe ukinuti i samo djelomino da se otkloni opasnost i zatiti opi drutveni interes. Ako je rjeenje donio prvostupanjski organ, moe ga samo on ukinuti, a ako ovaj to ne uini, drugostupanjski organ (ako ga nema ukinut e ga nadleno ministarstvo ili drugi republiki organ uprave). Protiv rjeenje doputena je alba ako ga je donio prvostupanjski organ. Ako drugostupanjski, moe se pokrenuti upravni spor. Strankama koje zbog ukidanja rjeenja trpe tetu ima pravo na naknadu samo stvarne tete. Za rjeavanje o zahtjevu za naknadu tete nadlean je u prvom stupnju sud koji bi bio nadlean za rjeavanje upravnog spora. Nitavim se proglaava rjeenje koje: 1. koje je u upravnom postupku doneseno o stvari o kojoj se ne moe rjeavati u upravnom postupku (iz sudske nadlenosti) 2. koje bi izvrenjem moglo uzrokovati djelo kanjivo kaznenim zakonom 3. ije izvrenje nije mogue 4. koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke a na koje stranka nije pristala 5. koje sadri nepravilnost koja po zakonskoj odredbi predvia nitavost 6. ije bi izvrenje bilo protivno osnovnim naelima upravnog postupka Rjeenje se u svako doba moe proglasiti nitavim po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke ili dravnog odvjetnika. Moe se proglasiti nitavim u cijelosti ili djelomino. Moe ga proglasiti takvim organ koji ga je donio ili drugostupanjski organ. Protiv rjeenja moe se pokrenuti alba, a ako nema organa koji rjeava o albi moe se pokrenuti upravni spor. 278.Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke? Ako je pravomo. rjeenjem stranka stekla kakvo pravo, a organ koji je donio to rjeenje smatra da je u rjeenju nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe rjeenje ukinuti ili

58

izmijeniti radi njegova usklaiv. sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijea pravo tree osobe. Na zahtjev stranke moe se ukinuti ili izmijeniti i pravomono rjeenje koje je nepovoljno za stranku. Ta rjeenja donosi prvostupanjski organ koji je donio rjeenje, a drugostupanjski organ samo kad je svojim rjeenjem odluio o stvari. alba je doputena u sluaju kad prvostupanjski organ donosi rjeenje. 279.Koje su pravne posljedice ponitavanja i ukidanja? Ponitavanjem i proglaavanjem nitavim rjeenja, ponitavaju se i pravne posljedice koje je rjeenje proizvelo. Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo, ali se onemoguuje daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja. 280.Kada prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno? Izvrenje je zadnja faza upravnog postupka, a predstavlja ono to se rjeenjem odreuje, priznaje ili namee. Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvruje se poto postane izvrno. Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno: 1. istekom roka za albu ako ona nije izjavljena 2. dostavom stranci ako alba nije doputena 3. dostavom stranci ako alba ne odgaa izvrenje 4. dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija Drugostupanjsko rjeenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno kad se dostavi stranci Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. Izvrenje se moe provesti i na temelju nagodbe Ako se rjeenje odnosi na dvije stranke, alba ma ijedne spreava izvrnost rjeenja. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno ne moe se traiti njegovo izvrenje. 281.Kada zakljuak postaje izvran? Zakljuak u upravnom postupku izvruje se poto postane izvran. Zakljuak postaje izvran: - priopenjem odnosno dostavom stranci (ako se ne moe izjaviti posebna alba ili moe ali ta alba ne odgaa izvrenje zakljuka). - istekom roka za albu ako ona nije izjavljena ili ako je dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. 282.Zato se provodi izvrenje u upravnom postupku? Izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novanih potraivanja ili nenovanih obveza. Kad postoji mogunost da se izvrenje provede na vie naina, bira se onaj koji je za izvrenika najblai. Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu, odnosno njegovih pravnih slijednika. Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti (kad to nalae javni interes) ili na prijedlog stranke. 283.Kako se provodi izvrenje u upravnom postupku? Izvrenje radi ispunjenja nenovanih obveza izvrenika provodi se administrativnim putem. Izvrenje radi ispunjavanja novanih obveza provodi se sudskim putem. Administrativno izvrenje provodi organ koji je o stvari rjeavao u prvom stupnju. Ako taj organ ne moe provoditi izvrenje, provodi ga organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove ope uprave na ijem se podruju nalazi prebivalite izvrenika.

59

Taj organ donosi zakljuak o dozvoli izvrenja, kojim se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. Protiv tog zakljuka doputena je alba nadlenom drugostupanjskom organu. Zakljuak je organ duan donijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je rjeenje postalo izvrno. U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvrenje, i to drugostupanjskom organu. alba ne odgaa zapoeto izvrenje. Administrativno izvrenje moe se obustaviti po slubenoj dunosti i provedene radnje ponititi ako: - se utvrdi da je obveza izvrena - da izvrenje nije bilo doputeno - da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi - ako trailac izvrenja odustane od zahtjeva - ako je izvrni naslov poniten ili ukinut Administrativno izvrenje e se odgoditi ako se utvrdi da je u pogledu izvrenja obveze doputen poek, ili je umjesto privremenog rjeenja koje se izvruje doneseno rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Kad se ima izvriti sudsko izvrenje rjeenja, organ ije se rjeenje treba izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti i dostavlja ga radi izvrenja sudu nadlenome za izvrenje. Rjeenje doneseno u upravnom postupku koje sadri potvrdu izvrnosti jest osnova za sudsko izvrenje. 284.Kako se provodi izvrenje nenovanih obveza? Izvrenje radi ostvarivanja nenovanih obveza izvrenika provodi se preko drugih osoba ili putem prisile. Izvrenje preko drugih osoba Ako se izvrenikova obveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i druga osoba, a izvrenik je ne izvri uope ili ne u cijelosti, ta e se radnja izvriti preko druge osobe na troak izvrenika. Izvrenje putem prisile Ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe netko drugi obaviti, organ koji provodi izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjenje obveze novanim kaznama Organ koji provodi izvrenje najprije e zaprijetiti izvreniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obvezu ne izvri u ostavljenom roku. Ako rok protee, zaprijeeno prisilno sredstvo e se odmah izvriti te odrediti novi rok i zaprijetiti novom stroom prisilnom mjerom. (neposredna prisila) Izvrenje se moe provesti i neposrednom prisilom. Kad je na temelju rjeenja provedeno izvrenje, a rjeenje je kasnije poniteno ili izmijenjeno, izvrenik ima pravo traiti da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizlazi iz novog rjeenja. 285.Kada se provodi izvrenje radi osiguranja? Radi osiguranja izvrenja moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego ono postane izvrno, ako bi bez toga moglo biti sprijeeno ili znatno oteano izvrenje nakon izvrnosti rjeenja. Protiv zakljuka mogua je posebna alba, koja ne odgaa provoenje izvrenja. Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem Izvrenje radi osiguranja privremenog rjeenja moe se provoditi samo u onom opsegu ukoliko je doputeno 286.Kada organ moe donijeti privremeni zakljuak o osiguranju? Ako postoji opasnost da e obvezna stranka sprijeiti ili znatno oteati izvrenje obveze, organ moe prije donoenja rjeenja o obvezi stranke donijeti privremeni zakljuak u cilju osiguranja izvrenja obveze. Prilikom donoenja privremenog zakljuka, nadleni organ duan ga je obrazloiti.

60

Ako je pravomonim rjeenjem utvreno da je zahtjev za donoenje privremenog zakljuka bio neopravdan, predlaga u iju je korist zakljuak donesen naknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donoenjem privremenog zakljuka. 287.Kome pripada provoenje zakona? Pravne osobe s javnim ovlastima ne mogu u upravnom postupku same izricati kazne i primjenjivati prisilne mjere predviene ovim zakonom. u tom sluaju se mora obratiti nadlenom organu dravne uprave u iji djelokrug pripada provoenje ovog zakona. U tim organima, ovlatenje za poduzimanje radnje u upravnom postupku i ovlatenje za rjeavanje moe se dati samo osobi koja ima odgovarajuu strunu spremu, radno iskustvo i poloen dravni struni ispit. Slubena osoba koja vodi postupak (donosi rjeenje/zakljuak) duna je u roku od 8 dana nakon isteka roka za rjeavanje te upravne stvari pismeno obavijestiti stranku o razlozima zbog kojih rjeenje nije doneseno i o tome koje e radnje poduzeti u svrhu njihovog donoenja. Nadzor nad provoenjem ovog zakona obavlja Sredinji dravni ured za upravu, a odgovornost za njegovo provoenje snose i rukovoditelji drugih organa dravne uprave kao i ravnatelji pravnih osoba s javnim ovlastima koje rjeavaju o upravnim stvarima. Izvjetaj o stanju rjeavanju upravnih stvari i rokovi za dostavljanje tog izvjetaja ureuju se uputama ministra nadlenog za poslove ope uprave. ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 288.Osnovne odredbe Radi osiguranja sudske zatite prava graana i pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti sud u upravnom sporu odluuje zakonitosti akata kojima dravni organi i organizacije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. 289.to je upravni spor? Sudska zatita protiv akata koje su donijela tijela dravne uprave. Tako se kontrolira tijelo dravne uprave. 290.Kojim se propisom ureuju upravni sporovi? - Zakonom o upravnim sporovima Sud u upravnom sporu odluuje o zakonitosti akata kojima dravno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rjeavaju u pravnim stvarima. Upravni spor vodi se protiv upravnog akta, a pokree ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo. 291.Tko moe pokrenuti upravni spor? Tko moe biti tuitelj? Pojedinac ili pravna osoba (ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeeno pravo ili osobni interes utemeljen na zakonu. I oni koji nemaju svojstvo pravne osobe (dravni organ, poslovna jedinica, naselje) ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rjeava u upravni sporovima. Organi jedinice lokalne samouprave ako smatraju da je drugostupanjskim rjeenjem povrijeeno njihovo samoupravno pravo. Dravni odvjetnik ako je upravnim aktom povrijeen zakon u korist pojedinca, jedinice lokalne samouprave ili druge pravne osobe. Javni pravobranitelj ako je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu jedinice lokalne samouprave ili organizacije. Tuena strana je uvijek tijelo iji se akt osporava. 292.Tko je nadlean za rjeavanje upravnih sporova? - Upravni sud RH, u vijeima sastavljenim od trojice sudaca, ako zakonom nije odreeno da o kakvom pravnom lijeku protiv odluka donesenih u upravnom sporu odluuje sud u irem sastavu. Presude suda obvezne su.

61

293.Koja je svrha sudskog nadzora? - sudska zatita prava graana i pravnih osoba - osiguranje zakonitosti kojima tijela dravne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima 294.to je upravni akt u smislu ZUS-a? Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta. Upravni akt je akt kojim tijela dravne uprave ili organizacije u vrenju javnih ovlasti, rjeavaju o pravima i obvezama pojedinca ili organizacije u upravnoj stvari. 295.Protiv kojeg se akta moe voditi upravni spor? Protiv upravnog akta donesenog u drugom stupnju. Protiv prvostupanjskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta albi u upravnom postupku. Kad nadleno tijelo o albi stranke nije donijelo odgovarajui upravni akt uz uvjete predviene ovim zakonom. 296.Protiv kojeg se akta ne moe voditi upravni spor? Protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zatita izvan upravnog spora. 297.Iz kojih se razloga moe pobijati upravni akt? 1. ako u aktu nije nikako, ili je nepravilno, primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opi akt 2. ako je akt donesen od nenadlenog organa 3. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, ako injenino stanje nije pravilno utvreno, ako je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak. 298.Stranka u upravnom sporu? Stranka u upravnom sporu moe biti pojedinac, pravna osoba, organizacija, skupina osoba, naselje, zainteresirana osoba (ponitenje akta ide joj na tetu), odnosno svaka osoba koja smatra da joj je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ili interes utemeljen na zakonu. 299.Tko je tuena strana u upravnom sporu? Tijelo iji se akt osporava 300.Kako se i u kojem roku pokree upravni spor? Pokree se tubom u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi. Tuba se predaje sudu neposredno ili mu se alje potom. Moe se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadlenog za obavljanje poslova pravne pomoi. U tubi se mora navesti ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja tuitelja, upravni akt protiv kojeg je tuba pokrenuta, kratko izlaganje zbog ega se tui, u kojem se opsegu predlae ponitavanje upravnog akta i potpis podnositelja. Uz tubu se mora podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu. Uz tubu se podnosi i po jedan prijepis tube i priloga za tueni organ i za svaku zainteresiranu osobu ako takvih ima. Tuitelj moe odustati od tube sve do otpreme odluke suda, u kom sluaju sud rjeenjem obustavlja postupak. 301.Postupak suda po tubi? Upravni spor pokree se tubom, koja se podnosi u roku od 30 dana od dostave upravnog akta. Tuba se predaje ili alje sudu, a moe se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadlenog za obavljanje poslova pravne pomoi. Ako drugostupanjski organ nije u roku od 60 dana ili drugom odreenom roku, donio rjeenje o albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traenja, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena

62

(utnja administracije). Ako prvostupanjski organ u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku nije donio nikakvo rjeenje o zahtjevu, stranka ima pravo se obratiti drugostupanjskom organu. U tubi se mora navesti ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja (naziv i sjedite), upravni akt protiv kojeg je tuba upravljena, kratko izlaganje i zbog ega se tui te u kojem se pravcu i opsegu predlae ponitavanje upravnog akta i potpis podnosioca. Tuitelj moe odustati od tube sve do otpreme odluke suda. Ako je tuba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik vijea pozvati e tuitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tube. Ako tuitelj to ne uini, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu. 302.Postupanje tuenog tijela - obveza dostavljanja spisa predmeta? Ako tubu ne odbaci rjeenjem, sud e po jedan prijepis s prilozima dostaviti na odgovor tuenoj strani i zainteresiranim osobama. Odgovor se daje u roku 8 do 30 dana. U tom je roku tuena strana duna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tuena strana nakon drugog traenja ne poalje spise predmeta, sud stvar moe rijeiti i bez spisa. 303.Kad e sud rjeenjem odbaciti tubu? Ako je tuba neuredna i nerazumljiva, a tuitelj u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke koji spreavaju rad suda, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu, ako ne nae da je osporenu upravni akt nitavan. Ako utvrdi: 1. ako je tuba podnesena nepravovremeno ili prijevremena 2. ako akt koji se tubom osporava nije upravni akt 3. ako se upravnim aktom koji se tubom osporava ne dira u prava tuitelja ili u njegov neposredni interes utemeljen u zakonu 4. ako se protiv upravnog akta koji se tubom osporava mogla podnijeti alba 5. ako je rije o stvari u kojoj je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora 6. ako ve postoji pravomona odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari 304.Kako sud rjeava u sporovima? -u nejavnoj sjednici Moe odluiti da se odri usmena rasprava zbog sloenosti sporne stvari. Na raspravu se pozivaju stranke i zainteresirane osobe ako ih ima. Raspravom rukovodi predsjednik vijea. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose bitne injenice, okolnosti i dispozitiv odluke. Zapisnik potpisuju predsjednik vijea i zapisniar. Sud moe raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka. Na raspravi prvo dobiva rije izvjestitelj koji izlae stanje i bit spora (ne dajui svoje miljenje), zatim tuitelj da obrazloi tubu, pa zastupnik tuene strane i zainteresirane osobe da obrazloe svoja gledita. Odmah nakon rasprave, sud e usmeno objaviti presudu, odnosno rjeenje, zajedno s najvanijim razlozima. 305.Kojim aktom sud rjeava spor? Rjeenjem. Sud rjeava spor presudom. Presudom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana. Ako se tuba uvaava, sud ponitava osporeni pravni akt. Sud e odrediti u kojem e smislu tuena strana donijeti rjeenje ili e se presudom rijeiti upravna stvar. Takva presuda u svemu zamjenjuje osporeni akt. Presudom se moe odluiti i o povratu stvari, naknadi tete. Ako podaci nisu dovoljni sud e uputiti tuitelja da svoj zahtjev ostvaruje u parnici. Presuda, odnosno rjeenje, sadri oznaku suda, ime i prezime predsjednika vijea i lanova vijea i zapisniara, oznaku stranaka i njihovih zastupnika, kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rjeenje izreeno i objavljeno, dispozitiv, obrazloenje i pouku o albi ako je doputena.

63

Ako se presudom ujedno i ne rjeava osporena upravni akt, obrazloenje mora sadravati naputak na tijelo ije je rjeenje stupilo na snagu. Presuda obvezuje tijela u ponovnom provoenju postupka. Izvornu presudu odnosno rjeenje potpisuje predsjednik vijea i zapisniar Presuda, odnosno rjeenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. 306.Presuda radi utnje? Ako drugostupanjski organ nije u roku od 60 dana donio rjeenje o albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traenja, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Ako prvostupanjski organ nije u roku od 60 dana donio nikakvo rjeenje o zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojih zahtjevom drugostupanjskom organu. Kad je na temelju tog podnesena alba ona se uvaava ili odbija kao neosnovana. Ako se tuba uvaava, odrediti e se rok u kojem e smislu tuena strana donijeti rjeenje ili e se presudom rijeiti upravna stvar. 307.Utjecaj tube na izvrenje konanog upravnog akta? Tuba, u pravilu ne sprijeava izvrenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. 308.Odgoda izvrenja u svezi upravnog spora? Na zahtjev tuitelja organ nadlean za izvrenje, ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlatena za izvrenje, odgoditi e pravne uinke rjeenja do konane sudske odluke, ako bi izvrenje nanijelo tuitelju tetu koja bi se teko mogla popraviti, ako u zakonu nije propisano da alba ne odgaa izvrenje, ili odgoda nije protivna javnom interesu, niti bi se odgaanjem nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. 309.Donoenja drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka? Ako organ za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor, taj e organ izvijestiti tuitelja i sud. Ako tuitlj izjavi da je tim aktom zadovoljan, sud e donijeti rjeenje o obustavi postupka, u suprotnom sud nastavlja postupak. 310.injenino stanje - utvrenje u upravnom sporu? Sud rjeava spor na temelju injenica koje su utvrene u upravnom postupku. Sud e osporeni akt ponititi presudom: - ako u pogledu utvrenih injnica postoji proturijenost u spisima - ako su injenice u bitnim tokama nepotpuno utvrene - ako je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak - ako se nae da se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka U tom sluaju nadleni organ duan je postupiti po presudi. Sud moe i sam utvrditi injenino stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rjeenje: - ako bi ponovno voenje kod nadlenog tijela izazvalo za tuitelja tetu - ako je na temelju javnih isprava oito da je injenino stanje drukije od utvrenog u upravnom postupku - ako je ve poniten upravni akt u istom sporu, a nadleno tijelo nije postupilo po presudi. 311.Rasprava u upravnom sudskom postupku - stranka, izostanak? O upravnim sporovima sud rjeava na nejavnoj sjednici. Ako je to potrebno sud moe odluiti da se odri usmena rasprava. Rasprava se moe odgoditi samo iz vanih razloga. Izostanak stranke s usmene rasprave ne zadrava rad suda, ve se njihovi podnesci samo proitaju. Raspravom rukovodi predsjednik vijea. 312.Granice suenja? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije vezan razlozima tube.

64

Obvezatnost presude - izvrenje? Kad sud poniti akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraa u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. Nadleni organ, ako to trai priroda stvari, duan je donijeti drugi akt umjesto ponitenog u roku od 30 dana od dostave presude. Ako nadleni organ donese upravni akt protivno pravnom sluaju suda ili protivno primjedbama pa tuitelj podnese novu tubu, sud e ponititi osporeni akt i sam rijeiti stvar presudom. Ako nadleni organ nakon ponitenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka moe posebnim podneskom traiti donoenje takvog akta. Ako organ ne donese akt ni za 7 dana od traenja stranka moe zatraiti donoenje akta od suda koji je donio presudu. Sud e po takvom zahtjevu zatraiti od nadlenog organa obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. Organ je duan dati obavijest u roku od 7 dana, a ako to ne uini, sud e donijeti rjeenje koje u svemu zamijenjuje akt tijela. Sud e to rjeenje dostaviti organu nadlenom za izvrenje koji je duan bez odgode izvriti rjeenje. 313.Postupak po zahtjevu za zatitu zakonitosti. Zahtjev podie dravni odvjetnik ako smatra da je povrijeen zakon. Zahtjev se podnosi u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi. Zahtjev za zatitu zakonitosti sadri oznaku sudske odluke protiv koje se zahtjev podie, razloge zbog kojih se sudska odluka pobija i oznaku podnositelja zahtjeva. Nepravovremen zahtjev ili zahtjev koji je podnijela neovlatena osoba sud e odbaciti rjeenjem. Nadleni sud rjeava o zahtjevu u nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispituje samo u granicama zakona. Nadleni sud presudom odbija ili uvaava zahtjev. Ako ga uvaava, sud moe ukinuti ili preinaiti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev 314.Razlozi za obnovu postupka. 1. ako stranka sazna za nove injenice ili doe do novih dokaza na temelju kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju. 2. ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca ili radnika u sudu, ili prijevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke 3. ako je odluka utemeljena na presudi (u kaznenoj ili graanskoj stvari) koja je kasnije ukinuta drugom pravomonom sudskom odlukom 4. ako je isprava na kojoj se temelji odluka lana ili lano preinaena, ili ako je svjedok, vjetak ili stranka dala lanu izjavu 5. ako stranka stekne mogunost da upotrijebi prijanju odluku donesenu u istom upravnom sporu 6. ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogunost da sudjeluje u upravnom sporu Obnova postupka moe se traiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Nakon proteka 5 godina od pravomonosti odluke ponavljanje se ne moe traiti. 315.Pravni lijekovi - redovni, izvanredni? Samo izvanredni: - zahtjev za zatitu zakonitosti - ponavljanje postupka 316.Kako i tko raspravlja o prijedlogu za obnovu postupka? O prijedlogu za obnovu rjeava Upravni sud RH u vijeu sastavljenom od 5 sudaca. Prijedlog se podnosi Upravnom sudu. U prijedlogu se mora navesti: - presuda ili rjeenje doneseno u postupku ije se ponavljanje trai - zakonska osnova ponavljanja i okolnosti koje ine vjerojatnim postojanje osnove - okolnosti iz kojih proizlazi da je tuba podnesena u zakonskom roku i ime se to dokazuje

65

- u kom se pravcu i opsegu predlae izmjena presude ili rjeenja donesenog u postupku ija se obnova trai O prijedlogu za obnovu nadleni sud rjeava u nejavnoj sjednici. Sud e prijedlog dostaviti protivnoj stranci i zainteresiranim osoba te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Nakon proteka roka, sud presudom rjeava o prijedlogu za ponavljanje postupka. Protiv odluke suda donesene o prijedlogu za ponavljanje postupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su doputeni u glavnoj stvari. 317.Kada e sud odbaciti prijedlog za obnovu postupka? - ako utvrdi da je prijedlog podnijela neovlatena osoba - ako prijedlog nije pravovremen - ako stranka nije uinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za obnovu Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti e ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Nakon proteka tog roka sud rjeava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti e se prijanja odluka izvan snage. Presudom kojom se doputa ponavljanje odluiti e se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su doputeni u glavnoj stvari). 318.Nadlenost za postupanje po ZPA-izvrenje? Izvrnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalae uspostava ranijeg stanja, tijelo dravne vlasti duno je izvriti u roku od 3 dana od dostave presude. Ako izvrna odluka ne bude izvrena u roku, izvrenje e se provesti prema odredbama Zakona o izvrnom postupku. 319.Odgovarajua primjena Zakona o pravnom postupku? U postupku zaite od nezakonitih radnjim primjenjivati e se na odgovarajui nain odredbe Zakona o pravnom postupku. 320.Zahtjev za zatitu Ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina? O zahtjevu za zatitu Ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina odluuje sud nadlean za upravne sporove. Postupak za zatitu Ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina pokree se tubom zbog nezakonite radnje. 321.Tuba zbog nezakonite radnje Postupak za zatitu ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina, ukoliko su oni povrijeeni nezakonitom radnjom slubene osobe, ako nije osigurana druga sudska zatita, pokree se tubom zbog nezakonite radnje. Pokree se protiv osobe koja vodi postupak. Tuba treba sadravati oznaku suda, oznaku stranaka s prebivalitem, oznaku nezakonite radnje, dokaze o uinjenoj radnji i tubeni zahtjev. Tuba se moe podnijeti sve dok radnja traje. Ako osoba ne moe sama podnijeti tubu to moe uiniti neki njoj bliski srodnik. O tubi odluuje okruni sud na ijem je podruju radnja uinjena. Okruni sud odluuje u vijeu od 3 suca. Okruni sud postupa hitno i na nain kojim se osigurava uspjena zatita prava i interesa graana. Sud e bez odgode dostaviti tubu na odgovor tijelu koje je uinilo radnju. Odgovor na tubu dostavlja se u roku koji odredi sud. Sud moe o tubi donijeti odluku odmah i bez prethodne dostave tube ako podaci u tubi daju za to pouzdanu osnovu. Sud o osnovanosti tubenog zahtjeva odluuje presudom. Presudom kojom se prihvaa tubeni zahtjev sud e zabraniti daljnje vrenje nezakonite radnje. Protiv odluke suda stranke mogu podnijeti albu u roku od 3 dana od dana dostave odluke. alba se podnosi okrunom sudu koji je donio pobijanu odluku, a o albi odluuje Vrhovni sud RH. alba ne odgaa izvrenje odluke.

66

Protiv odluke nije doputena revizija. Izvrnu presudu potrebno je izvriti u roku od 3 dana od dana dostave. Ako slubena osoba ne izvri izvrnu presudu protiv nje e se pokrenuti postupak zbog tee povrede radne dunosti a moe se kazniti i novanom kaznom. Rjeenje se odnosi na zakljuak Presuda se odnosi na odluku u sporu Legalizacija isprava mora se znati ima li RH s odreenom dravom odnose. Odnosi se reguliraju konvencijama (ili dvostrukim ugovorima). RH je potpisnica Hake konvencije, Beke i Parike (koje propisuju obvezu izdavanja matinih uvjerenja na 7 jezika),

Isprave se ovjeravaju tambiljem, to znai da ju se nikakvim postupkom vie ne treba provjeravati.

67

4.UREDSKO POSLOVANJE 322.Kojim je propisima regulirano uredsko poslovanje? Uredba o uredskom poslovanju (NN 38/87) i izmjene (NN 42/88) Upute za izvrenje uredbe o uredskom poslovanju (NN 49/87) i izmjene (NN 38/88) Zakon o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske (NN 33/95) Zakon o upravnim pristojbama (NN 8/96) i brojne tarifne izmjene Uredba o sadraju tijela dravne uprave, lokalne i mjesne samouprave (NN 25/94) Naputak za provedbu Uredbe o sadraju naziva tijela dravne uprave, lokalne i mjesne samouprave (NN 61/94) Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaralaca i primalaca akta 323.to je regulirano uredbom o uredskom poslovanju? Uredbom o uredskom poslovanju ureuje se uredsko poslovanje tijela dravne uprave, lokalne samouprave i prvnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti. 324.Koji su temeljni pojmovi uredskog poslovanja? - Spis ili Akt: radi se o temeljnom podnesku kojim nastaje predmet. On je svaki podnesak koji pristigne i oznaava se prijamnim tambiljem. Svaki pisani sastav kojim se pokree dopunjuje, prekida ili mijenja neka radnja kod organa uprave. Mogu biti obini, tajni, vrlo tajni. - Prilog: pisani sastav, fiziki predmet priloen uz spis radi objanjavanja, dopune ili dokazivanja sadraja (isprava, obrazac, crte) - Dokument: ine prilozi koji se odnose na isto pitanje - Predmet: skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje i ine posebnu cjelinu. - Dosje: skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fiziku osobu - Fascikl: skup vie dosjea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije zavrenog postupka uvaju sreeni u istom omotu (lokacijske dozvole ili graevinske dozvole) - Arhiva: sastavni dio pisarnice gdje se uvaju dovreni predmeti, urudbeni zapisnici i ostalo 325.to je uredsko poslovanje i to obuhvaa? - pomona djelatnost uprave koja obuhvaa rukovanje spisima, dio je administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje spisima. Ono obuhvaa u uem smislu: - zaprimanje akata: pregledavanje, tu je vano pogledati je li pota zaista tono adresirana - razvrstavanje - rasporeivanje: stavljanje brojane oznake unutarnje organizacijske jedinice - upis u evidenciju primljenih spisa - dostava akata u rad - administrativno-tehniku obradu (prikupljanje podataka, izrada akta, priprema za potpis) - otpremu (slubenici su duni rijeene predmete odmah vratiti u pisarnicu s potrebnom uputom za rad, otprema, arhiviranje) Slijedi otprema: potom-upisuju se u dostavnu knjigu za potu ili dostavljaem-za hitne i povjerljive poiljke u dostavnu knjigu - razvoenje (datum) - arhiviranje i uvanje (a/a oznaka za arhiviranje) U irem smislu ono obuhvaa: - rukovanje otpremom - raspored i ureenje prostorija

68

- primanje stranaka - rukovanje peatima - organizacija deurstva Mogue su dvije situacije: da podnesci dolaze izvan tijela dravne uprave i da podnesci nastaju u tijelu dravne uprave. 326.ime se ureuje uredsko poslovanje? Podzakonskim propisima uredba, pravilnik, upute Tijela dravne uprave, pravne osobe sa javnim ovlastima i strune slube vlade duni su primjenjivati pravila uredskog poslovanja. Posebnim propisima mogu se predvidjeti posebni propisi i vrijede samo za ta tijela i pitanja koja su posebno ureena. 327.Koja su naela uredskog poslovanja? - jednostavnost: izbjegavati nepotrebne spise, radnje - preglednost: da je odgovor jasan i razumljiv za svakoga - tonost: precizne injenice - ekspeditivnost: na vrijeme, bez potrebnog otezanja, istog dana - jednoobraznost: primjena svih objanjenih pravila na isti nain - ekonominost: sa to manje trokova, ali ne na utrb tonosti 328.to je akt? Pismeno (svaki pisani sastav) kojim se pokree, zahtjeva ili upotpunjuje neka radnja pred nadlenim tijelom ili tijelom dravne uprave i kojim komuniciraju tijela dravne uprave meusobno. 329.Na to se dijele akti? - na obine, povjerljive i strogo povjerljive. Povjerljivi i strogo povjerljivi se vode izdvojeno i posebno uvaju, a oznaeni su od strane poiljatelja i na osnovu propisa koji donosi elnik tijela. Akti se dijele po stupnju hitnosti: utvrene propisom, (telegram-ureuje ZUP), one s odreenim rokom, koje hitnim oznai slubena osoba 330.Vrsta akata - obini, povjerljivi, strogo povjerljivi, hitni? - strogo povjerljivo - takvog ga oznaava poiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrauje, a otvara rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti - povjerljivo - takvog ga oznaava poiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrauje, a otvara rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti - obino - rukovoditelj moe obian akt proglasiti i oznaiti povjerljivim - hitno - prema propisu su hitni ili vezani uz rok, ili ih je takvim oznaila ovlatena osoba, ili se ukazuju hitnim po naravi stvari, s tim aktom treba postupati bez odgaanja. 331.Kako se razvrstavaju primljeni akti? Primljene akte odreeni slubenik razvrstava na: - akte predmeta upravnog postupka (vode se 2 upisnika predmeta upravnog postupka-za prvostupanjski i drugostupanjski postupak) - ostale akte (akte predmeta neupravnog postupka-urudbeni zapisnik) Svako upravno tijelo duno je voditi evidenciju o svim primljenim aktima kao i o vlastitim aktima. Akti se mogu obraivati voenjem registara, knjiga te primjenom osobnih raunala i drugih informatikih tehnologija. Standardno rjeenje je trebalo donijeti do 1990, ali to se nije desilo. 332.Tko vri prijem akata? - u pisarnici u redovno radno vrijeme, a prima ih radnik pisarnice. Odbit e se prijem ako je akt netaksiran ili nedovoljno taksiran.

69

Na zahtjev stranke mora se izdati potvrda o primitku akta. Rasporeivanje akata odnosno odabir kojoj unutarnjoj jedinici pripadaju obavlja u pravilu onaj djelatnik koji otvara potu ili onaj koji unosi u bazu podataka. 333.to je omot? Mjesto gdje se stavljaju dosjei prije uvanja. Omot je evidentiran po broju i osobi koja ih pohranjuje. 334.to je prilog? - pisani sastav ili fiziki predmet koji se prilae uz akt radi dopune, objanjenja ili dokazivanja sadraja akta. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak ine dokument. 335.to je predmet? - skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i ine posebnu cjelinu. 336.to je dosje? - skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fiziku osobu. 337.to je fascikl? - skup vie dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije zavrenog postupka uvaju sreeni u istom omotu. 338.to je pisarnica? Posebno organizirana sluba u sastavu tijela dravne uprave u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja. Osobito: primanje, otvaranje, pregledavanje i rasporeivanje pote odnosno spisa, upisivanje akata, njihovo arhiviranje i uvanje. 339.Koji su glavni odjeljci pisarnice? - prijamni ured (urudbeni zapisnik): primanje, pregled, razvrstavanje. Spisi stiu potom ili neposredno - Prijepis - Otpravnitvo (ekspedit): rijeeni, odobreni, prepisani spisi sreivanje, provjera ima li sve priloge, peat, otprema (upisom u otpremnu knjigu) potom ili dostavom - Dostavni ured (za tajne spise) - Arhiv uvanje dovrenih akata i evidencija (urudbeni zapisnici i upisnici predmeta upravnog postupka) do predaje nadlenom arhivu ili do unitenja 340.to su poslovi pisarnice? - Primanje i pregled pote - razvrstavanje pote na akte upravnog i neupravnog karaktera - upisivanje u odgovarajue evidencije 341.Koje se evidencije vode u pisarnici? - upisnik predmeta upravnog postupka - urudbeni zapisnik, tj. glavne i pomone knjige Evidencije se mogu voditi kao knjige ili kao kartoteke. Uvjerenja se izdaju na temelju injenica koje vodi slubena evidencija. Knjiga (broj i oznaka). Kartoteka (po skupinama) 342.Kakve vrste poiljaka imamo? - povjerljive, strogo povjerljive i interne - preporuene i obine 343.Tko otvara poiljke koje su oznaene stupnjem tajnosti? - Obine poiljke otvara ovlateni djelatnik. - Tajne i vrlo tajne poiljke otvara elnik tijela, rukovodilac organa uprave ili organizacije ili osoba koju on ovlasti.

70

- Novana pisma otvara osoba ovlatena za materijalno financijsko poslovanje. - Ponude otvara natjeajna komisija. Prema stupnju tajnosti podaci mogu biti dravna tajna, vrlo tajni, tajni i povjerljivi. Prema vrsti tajne podaci su dravna, vojna, slubena, poslovna ili profesionalna tajna. (zakon o zatiti tajnosti podataka 108/96) Na dokumentima koji sadre tajne podatke oznaava se na vidljivom mjestu vrsta tajne i stupanj tajnosti. Oznake tajnosti dokumenata koji sadre tajne podatke imaju i svi njihovi prilozi. 344.Koje se poiljke ne smiju otvarati? - pota oznaena s odreenim stupnjem tajnosti (tada je nadlean elnik tijela) - pota naslovljena na odreeno ime - natjeajna dokumentacija (koju otvara samo natjeajna komisija) - financijska dokumentacija (dionice, vrijednosni papiri) - e-mail koju otvara za to zaduena osoba (po pravilu je to informatiar) 345.Koje su osnovne vrste knjiga za voenje evidencije o primljenim aktima? Glavne knjige su: - urudbeni zapisnik (neutralna pota; u njega se ne upisuju akti koji ne predstavljaju slubenu prepisku kao dokumentacija internog karaktera, asopisi, broure) - upisnik predmeta upravnog postupka Pomone knjige su (komunikacija unutar tijela):nije ih potrebno sve voditi - registar: kazalo radi lakeg i breg pronalaenja klasifikacijskog broja predmeta. Podaci se upisuju po predmetima ili po poiljatelju - interna dostavna knjiga slui za dostavljanje pismena na rad odreenoj osobi ili uredu - knjiga primljene pote - dostavna knjiga za mjesto(slui za dostavu putem kurira, dostavljaa) - dostavna knjiga za potu - kontrolnik potarine (trokovi potarine) - arhivske knjige (pregled cjelokupne arhive) - popis peata, tambilja i igova - knjiga deurstava - rokovnik (fascikl, drveni pretinac gdje se ulau predmeti po rokovima dospijea) Otprema akata vri se interno, dostavljaem ili potom. Onaj koji je preuzima mora se potpisati. Navedene knjige se moraju obvezatno voditi u svakom tijelu ako pojedino tijelo nije izriito osloboeno da vodi koju od njih. 346.to je kontrolnik potarine? Evidencija koja se vodi radi evidentiranja i provoenje potarine. Kontrolnik se zakljuuje i predaje radniku odgovornom za materijalno-financijsko poslovanje prilikom svakog novog traenja novca za potarinu. 347.Po kojem principu se upisuju akti u knjige? Po sistemu klasifikacijske oznake i urudbenog broja 348.to je klasa? Sistem oznaka i urudbenih brojeva koji se slau po redoslijedu 349.to je klasifikacijska oznaka? Uredske knjige vode se prema naelu klase i urudbenog broja. Klasifikacijska oznaka je brojana oznaka koja se sastoji od 3 dijela-grupe brojeva: npr. 133-02/97-01/61 - klasifikacija prema sadraju (133-02) - klasifikacija prema vremenu (97) - klasifikacija prema obliku (01/61)

71

Struktura klasifikacijske oznake ima 7 elemenata: - Prvi dio koji se odnosi na sadraj dijeli se u glavnu grupu(1) / grupu(3) / podgrupu(3). Zatim djelatnost unutar podgrupe(02). Taj prvi dio se utvruje na osnovi Pravilnika o klasifikacijskim oznakama kojeg slube (preteito pisarnice) nadopunjavaju. - Zatim se ide na vremensku oznaku: upisuju se posljednje dvije znamenke godine otvaranja predmeta. - Posljednji dio klasifikacijske oznake je onaj po obliku odnosno broj dosjea(01) / broj predmeta unutar dosjea(61). Ako se radi o predmetima upravnog postupka dobivaju oznaku UP, a oznaka tajnosti je DPvode se posebne knjige, posebni urudbeni zapisnici. Stavlja se pri otvaranju predmeta i ostaje ista, urudbeni broj se mijenja. 350.Prijenos klasifikacijske oznake? U sluaju da su kod neke klasifikacijske oznake popunjena sva predviena mjesta za urudbene brojeve, radi se prijenos klasifikacijske oznake. Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovo se upisuje na list urudbenog zapisnika koji je oznaen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake u vrijeme kad se prijenos obavlja. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuje daljnji urudbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi, treba u donjem dijelu rubrike "Klasifikacijska oznaka" oznaiti brojeve stranica urudbenog zapisnika na kojima su upisane te klasifikacijske oznake. 351.to je urudbeni broj? Brojana oznaka predmeta koja oznaava mjesto nastajanja, godinu i redni broj akta. Struktura urudbenog broja. On oznauje stvaratelja akta. Svako tijelo ima svoj broj. Brojeve za sve odjele odreuje elnik tijela dravne uprave. Urudbeni broj je brojana oznaka koja se sastoji od 3 dijela: npr. 513-03-01/01-97-1 - mjesto nastanka akta: prva brojka tako oznaava stvaratelja(513), (unutarnja ustrojstvena jedinica(03)-ua ustrojstvena jedinica uprava,odjel ako nema nie ne mora postojati(01) / slubenik koji je izradio akt, oznaava konkretnu osobu, ministar, naelnik(01) - godina nastanka akta, kada je akt upisan u urudbeni zapisnik (97) - redni broj akta unutar predmeta (1) Svaki akt koji pripada istom predmetu ima isti klasifikacijski broj ali poseban urudbeni broj Klasifikacijska oznaka utvruje se prilikom evidentiranja pravnog akta kojim se osniva predmet. Urudbeni broj utvruje se prilikom evidentiranja svakog akta UP je oznaka koju dobivaju akti upravnog postupka. 352.Organizacija uredskog poslovanja? Uredsko se poslovanje obavlja u najveem dijelu u pisarnici, a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela dravne uprave. 353.U kojoj se slubi organizira uredsko poslovanje? - u posebno organiziranoj slubi, odnosno pisarnici. Njime rukovodi odreeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. Svako tijelo, osim manjih, ima jednu sredinju pisarnicu, a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to trae opravdani razlozi. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice moe obavljati odreeni radnik i uz druge poslove. Odjeljci pisarnice - urudbeni zapisnik, prijepis, otpremnitvo, dostavni ured, arhiv (pismohrana)? Glavni odjeljci odnosno slube u pisarnici jesu:

72

- urudbeni zapisnik (prijamnica, prijamna kancelarija) - odjeljak u kojem se svi podnesci i -

drugi akti naslovljeni na tijela dravne uprave predaju, preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju. prijepis (daktilografski ured) - odjeljak u kojem se piu (prepisuju) istopisi, prilozi, kopije i drugi akti, prima diktat, piu matrice, te usporeuje sve to je napisano (moe biti organiziran i izvan pisarnice). otpremnitvo (ekspedit) - odjeljak u kojem se rjeeni, odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti, koji mora pribaviti potpis i peat, opremiti spise prilozima i otpremiti ih. dostavni ured - u veim tijelima dravne uprave, dostavlja odnosno uruuje otpravke i druge akte naslovnicima. arhiv (registratura, pismohrana) - odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se uvaju dovreni predmeti, urudebi zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadle. arhivu ili do unitenja.

354.to je urudbeni zapisnik? Upisivanje predmeta neupravnog postupka. Moe biti i elektronski. Radi se na listovima koji se na kraju godine upisuju u knjigu (zakljuivanje) slubena biljeka o svim predmetima. Ne upisuju se akti koji ne predstavljaju slubenu prepisku; vraene dostavnice, broure, dokumentacija internog karaktera Upisano se ne smije brisati ve precrtavati uz ovjeru. Postoji posebni urudbeni zapisnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu. Upisuje se kratki sadraj predmeta, datum primitka, datum nastanka akta, organizacijska jedinica i podaci o razvoenju. Urudbeni zapisnik je osnovna knjiga za voenje evidencije o aktima neupravnog postupka. Urudebni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekue godine se zakljuuje stavljanjem slubene biljeke o ukupnom broju upisanih predmeta, to se nakon stavljanja datuma ovjerava slubenim peatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudbeni zapisnik vodi se po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva. 355.to je upisnik predmeta upravnog postupka? U njega se upisuju predmeti koji kao rezultat imaju neki upravni akt (npr. Rjeenje). Osnovna knjiga za voenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka. Razlikuju se za prvi stupanj i za drugi stupanj Za prvi stupanj: Upisuje se klasa, urudbeni broj, datum primitka, ima i prezime i mjesto podnositelja zahtjeva, kratki sadraj, odluka o zahtjevu i datum odluke, radi prvostupanjskog tijela po albi i datumu odluke administrativnog izvrenja, podaci o razvoenju Za drugi stupanj Upisuje se klasa, urudbeni broj, datum primitka albe, ime i prezime i mjesto alitelja, naziv tijela koje je donijelo ili nije donijelo prvostupanjsko rjeenje, odluka o albi i datum odluke, razlozi usvajanja albe, podaci o razvoenju 356.Kako se vodi upisnik, koliko se upisnika moe voditi? Upisnik predmeta upravnog postupka i urudbeni zapisnik vode se po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva. Plan klasifikacijskih oznaka i brojanih oznaka stvaratelja i primatelja akta za pojedino tijelo utvruje elnik tijela. Tijela vode, u pravilu, samo jedan urudbeni zapisnik, odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, a ako se akti obrauju automatskom obradom podataka osnivaju se odgovarajue baze dokumenata. Iznimno pojedine unutarnje organizacijske jedinice tijela mogu voditi posebne urudbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka ili osnovati odgovarajue baze podataka ako je to predvieno propisima o njihovoj organizaciji i nainu rada. Za akte koji su odreeni odreenim stupnjem povjerljivosti vode se posebni urudbeni zapisnici, odnosno osnivaju odgovarajue baze dokumenata.

73

357.Kada se utvruje klasifikacijska oznaka? - odreuje se prilikom evidentiranja prvog akta kojim se osniva predmet i to u pisarnici tijela. Jedinstvene klasifikacijske oznake i brojane oznake stvaratelja i primatelja akta utvruju se pravilnikom rukovoditelja tijela nadlenog za poslove ope uprave (ministra uprave, pravosua i lokalne samouprave). Plan klasifikacijskih oznaka i brojanih oznaka stvaratelja i primatelja akata za pojedino tijelo utvruje rukovoditelj tijela. 358.Koji se predmeti upisuju u urudbeni zapisnik a koji u upisnik predmeta upravnog postupka? - u urudbeni zapisnik upisuju se predmeti van upravnog postupka - u upisnik predmeta upravnog postupka, upisuju se predmeti upravnog postupka 359.Koji je rok za upisivanje pojedinih primljenih akata u odgovarajui upisnik? Isti ili drugi dan prije svih ostalih predmeta. Rok za dostavu ovih primljenih akata je odmah, u tijeku radnog vremena, eventualno slijedei radni dan prije svih ostalih, 360.Tko rukovodi pisarnicom? - rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. 361.Koje su osnovne vrste knjiga za voenje evidencije o primljenim aktima? Svako tijelo duno je voditi evidenciju o svojim primljenim odnosno vlastitim aktima, a osnovna knjiga za voenje evidencije o aktima upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za voenje evidencije o ostalim aktima (akti predmeta neupravnog postupka) je urudbeni zapisnik. 362.Koje su pomone knjige i evidencije? - registrator, - knjiga primljene pote, - interna dostavna knjiga, - dostavna knjiga za mjesto, - dostavna knjiga za potu, - kontrolnik potarine - radi evidentiranja i pravdanja potarine, vodi se u ukorienoj knjizi s numeriranim stranicama, - arhivska knjiga, - knjiga deurstva, - popis tambilja, peata i igova. 363.Tko prima akte, kada se upisuju? - obavlja se na odreenom mjestu u pisarnici. Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela moe odrediti da se akti upueni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Poiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih odreeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena poiljke prima deurni radnik. Ako je akt nedovoljno taksiran odbiti e se prijam akta. U sluaju da je poiljka oteena radnik ne smije primiti odnosno podii poiljku, komisijski utvrditi stanje i sadraj poiljke. Prijam obinih poiljki se ne potvruje, dok se prijam preporuenih poiljki i novanih pisama evidentira u knjizi primljene pote. Akti se upisuju poto su primljeni, razvrstani i rasporeeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili u urudbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuju se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana kad su primljeni, upisati e se najkasnije sljedeeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i i to pod datumom kad su primljeni. 364.Tko vri otpremu akata?

74

- pisarnica koja je obavezna sve akte koje primi za otpremu u tijeku dana, otpremiti tog istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena, ako nisu hitni otpremiti e se idueg radnog dana. 365.Razvoenje akata? Poslije izvrenog otpremanja vri se razvoenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudbenom zapisniku prema uputama dobivenih od slubenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su rijeeni "izravno" tj. u podruju primljenog akta bez primjerka za arhivu. Razvoenje ostalih akata vri se na taj nain da se u rubriku 7 urudbenog zapisnika upisuje datum razvoda, a u rubriku 8 urudbenog zapisnika upisuju oznake koje e omoguiti da se svaki akt bre moe pronai i to: - a/a - rad potpuno dovren - R (rok) - i datum do kada se pretpostavlja da e se po tranju postupiti - oznaka unutarnje organizacijske jedinice kojoj se akt ustupa - ako se akt ustupa unutarnjoj organizacijskoj jedinici - "izvorno" i naziv i sjedite tijela kome je akt otpremljen - ako se obavlja razvoenje akta koji se rjeava "izvorno" 366.Koji su sastavni dijelovi akta? - zaglavlje akta - adresa primatelja - kratki sadraj - tekst - potpis - otisak slubenog peata - prilozi - nain otpreme - oznaka na znanje ( kome se mora akt dostaviti) 367.Kakvo je zaglavlje akta upanijskog ureda i ministarstva? - upanijskog ureda: Grb RH, naziv RH, naziv upanije, naziv upanijskog ureda, klasifikacijska oznaka, urudbeni broj, mjesto i datum izrade akta. - Ministarstva: grb RH, naziv RH, naziv ministarstva, klasifikacijska oznaka, urudbeni broj, mjesto i datum izrade akta 368.Dostavljanje akata u rad? Poslije upisivanja akata u urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, svi akti moraju biti istog dana dostavljeni u rad unutarnjimorganizacijskim jedinicama. U iznimnim sluajevima moraju biti dostavljeni u rad najkasnije do poetka radnog vremena sljedeeg radnog dana. To se obavlja preko interne dostavne knjige. 369.Zdruivanje akata? Prije dostavljanja u rad akata koji su upisani pod urudbenim brojem 2 i sljedeim urudbenim brojevima iste klasifikacijske oznake mora se izvriti njihovo zdruivanje s predmetom. Zdruivanje akata obavlja se tako da se na temelju podataka iz urudbenog zapisnika, odnosno upisnika predmeta upravnog postupka utvruje gdje se nalazi predmet. Ako se predmet nalazi u radu kod unutarnje organizacije jedinice, treba uz otisak prijemnog tambilja staviti datum od kada se predmet nalazi u unutarnjoj organizacijskoj jedinici. 370.Kako mora izgledati slubeni dopis? Mora sadravati grb, zaglavlje, predmet, sadraj, potpis, prilog, adresa primatelja 371.to je rokovnik predmeta? - u obliku knjige, pregradaka, fascikala i slino, a slui za odlaganje predmeta dok ne proe rok za albu. Na dan roka predmeti se putem interne dostavne knjige daju na rad odgovarajuim slubama 8ako pada u nedjelju dan prije). Moe sluiti i kao podsjetnik.

75

Predmeti za koje je odreeno da se dre u evidenciji pisarnice do odreenog roka stavljaju se u rokovnik predmeta. Fascikli prema datumu tekueg mjeseca, za sljedei mjesec. Na dan roka predaju se u rad. O roku se pie napomena u urudbenom zapisniku. 372.Kako nastaje predmet? - stranka predaje podnesak osobno ili potom (ono to tijelo daje stranci je otpravak) - akt kojeg donosi samo tijelo dravne uprave pa ga ne treba upisivati 373.Postupanje s rjeenim predmetom? Slubenici unutarnjih organizacijskih jedinica tijela duni su rijeene predmete odmah vratiti pisarnici s potrebnom uputom za rad pisarnici (otprema, dranje u rokovniku, stavljanje u arhivu). Rijeeni predmeti vraaju se pisarnici preko interne dostavne knjige. Prilikom preuzimanja predmeta preko interne dostavne knjige, radnik pisarnice duan je provjeriti formalnu ispravnost predmeta te upozoriti na nedostatke slubenika i vratiti mu na nadopunu. 374.Tko prima podneske? . djelatnik s ovlatenjem elnika tijela dravne uprave, a kada su pojedine ustrojstvene jedinice dislocirane, moe se primiti i u njima. Primaju se u uredovno vrijeme ili ih prima deurni radnik. Ako podnesak podlijee plaanju pristojbe, ne prima se dok se ne podnese dokaz o uplati Ako je primljeno potom, ne moe se ne primiti. Tada se alje obavijest stranki da uplati pristojbu ako nije to uinila. Na zahtjev stranke izdaje se potvrda o primitku. Oteena poiljka ne moe se primiti, ve se sadraj i stanje treba utvrditi komisijski pa se ted onda zaprima. Slijedi procedura otvaranja poiljke. 375.Koja je procedura od trenutka otvaranja poiljke? Na svaki akt se stavlja prijemni tambilj. Evidencija poiljki uvodi se u knjigu primljene pote (pomona evidencija) Za upis u evidenciju o primljenim aktima postoje glavna i pomona knjiga. Nakon upisivanja predmet se dostavlja na rad putem interne dostavne knjige Osoba koja ga preuzima mora se potpisati. Istim putem se predmet vraa u pisarnicu. Rad po predmetu obuhvaa: - Administrativno-tehniku obradu - Izradu Izgled: - Lijevo: zaglavlje s grbom i nazivom RH i sjeditem tijela dravne uprave, klasa i ur. Broj - Desno: adresa primatelja - Predmet: kratak opis sadraja - Veza: va broj/na broj - Tekst i potpis slubene osobe, otisak slubenog peata, broj i naziv priloga, oznaka naina otpreme, naznaka kome sve ide Priprema za potpis Povrat u pisarnicu Na primjerke za arhiviranje stavljaju se upute pisarnici Pisarnici se trebaju dati upute glede otpreme. Naime, olovkom se mora oznaiti pisarnici uputa za otpremu (primjerice: urno, obino, dostavo). Kada je u pitanju arhiva, treba se naputiti i o roku uvanja. (dio arhivske grae mora se trajno uvati. Obino se uva 10 godina, zatim ide u povijesni arhiv no esto sve ostaje u tijelu). Kada se predmet arhivira, sve se knjige (urudbeni zapisnik, pomone knjige) stavljaju u arhivu. Na kraju se svi predmeti upisuju u arhivsku knjigu.

76

Djelatnik pisarnice provjerava cjelovitost spisa Otprema akata vri se: - potom upis u dostavnu knjigu za potu - dostavljaem (hitno/tajno) upis u dostavnu knjigu za mjesto i onaj koji preuzima mora se potpisati Prije arhiviranja, za sluaj rjeavanja albe, predmet stoji u rokovniku predmeta. Na aktu se napie oznaka R i datum povratka u rad. Arhiviranje: - predmet se ne arhivira dok ne istekne rok za albu - dostavljeni predmeti odlau se po klasifikacijskim oznakama. Poseban fascikl za svaku klasu - uvanje predmeta najdue 2 godine u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici - tajni i vrlo tajni predmeti uvaju se odvojeno - ponovno arhiviranje predmeta arhiv izdaje potvrdu (klasa, ur.br. i datum) o predaju odreenom slubeniku - arhivska knjiga (pomona evidencija) 376.Na koje se naine arhiviraju predmeti? Rjeeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj uvaju do predaje ovlatenom arhivu. U arhivi se sreuju po klasifikacijskim oznakama. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koje vode posebne urudbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu drati dovrene predmete u svojoj pisarnici najdue dvije godine, poslije kojeg roka su dune te predmete predati na daljnje uvanje arhivi pisarnice tijela. Za dranje dulje od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. Ako se akti obrauju automatskom obradom dokumenata, rijeeni predmeti snimaju se na mikrofilm i uvaju u obliku "jacketa" i mikrofilmske role, dislocirano kod pisarnice. Prije stavljanja u arhivu treba u svakom predmetu kronolokim redom sloiti urudbene brojeve i priloge i tom prilikom provjeriti je li predmet dovren. - uvanje rijeenih predmeta - predaja u arhiv nakon dvije godine (unutarnje organizacijske jedinice koje vode posebne urudbene zapisnike ili upisnike predmeta upravnog postupka mogu najdue 2 godine drati dovrene predmete kod sebe, nakon tog roka moraju ih predati arhivu pisarnice. - Automatska obrada snimanje na mikrofilmove (ako se akti obrauju automatskom obradom, dovreni predmeti arhiviraju se na mikrofilmu) - Predmete treba pregledati i urediti prije stavljanja u arhiv - Predmeti se odlau u arhiv prema klasifikacijskom broju - Posebno upravni i neupravni postupak - Povjerljivo odvojeno Ako ga nakon arhiviranja treba prikljuiti naknadno primljenom aktu, izdaje se bez potvrde. U arhivske knjige se upisuje: redni broj, datum upisa, godina, od ega se sastoji arhivski materijal, ukupni broj i primjedbe. 377.to je arhiva i a/a? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se uvaju dovreni predmeti, urudbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige do predaje nadlenom arhivu ili do njihovog unitenja. A/a je zavreni predmet. Dovreni predmeti se sreuju po klasifikacijskim oznakama. 378.to je evidencija (oevidnik)? Evidencija je sreen popis podataka o injenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, dogaaja i slino. Evidencija moe biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidnecije treba osnivati paljivo da se trajno popunjavanju, te savjesno, tono i pregledno vode kao:

77

- evidencija u knjizi (oevidnik) s uvezanim i obrojanim stranicama, koji mogu u osobitim -

sluajevima biti proiveni uzicom na kraju zapeaenom i ovjerenom od ovlatene osobe kartoteka (sustavna zbirka) - niz pojedinanih listova koji se slau prema odreenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomou razdjeljnih kartona, meaa i jahaa. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili leea, stojea ili okomita, visea. Kartoteke se mogu razvrstati po slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

379.Kako se razvrstavaju primljeni akti? Razvrstavanje primljenih akata na akte upravnog postupka i ostale akte (akti predmeta neupravnog postupka) i rasporeivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice ili slubenika utvruje se aktom rukovoditelja tijela. Primljene akte razvrstava i rasporeuje radnik pisarnice tijela koji otvara i pregledava primljene poiljke, ali rukovoditelj tijela moe privremeno odrediti i drugog radnika. Rasporeivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijamnog tambilja. Nakon zavrenog rasporeivanja akti se predaju odreenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. 380.to je prijemni tambilj? Prilikom primitka odnosno nakon zavrenog pregleda organa uprave ili organizacije koja otvara i pregledava primljene akte stavlja se na svaki akt koji e biti upisan prijemni tambilj. Prijemni tambilj stavlja se u gornji desni kut akta. Ako tu nema dovoljno mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta, vodei rauna da tekst ostane potpuno itak i razumljiv. Ako na prednjoj strani nema dovoljno mjesta, otisak treba staviti na poleinu akta u gornjem lijevom kutu ili na posebnom papiru koji se privrsti uz spis. tambilj je etvrtast. Podaci uneseni u prijemni tambilj daju sljedee informacije: naziv tijela koje prima akt kad je akt zaprimljen koja je klasifikacijska oznaka i urudbeni broj tog akta koji sadraj odreuje akt u kojoj godini je nastao predmet tog sadraja u koji broj dosjea unutar te klasifikacijske oznake je predmet svrstan redni broj predmeta u dosjeu tko je sainio akt, odnosno poiljatelj da li ima priloga i koliko da li ima vrijednost i koliko

Zakon o peatima i igovima s grbom RH 381.Tko koristi peate i igove s grbom RH? Peat i ig s dravnim grbom koriste:Tijela dravne uprave i druga tijela dravne vlasti (predsjednik, sabor, vlada), sudovi, oruane snage RH, javni biljenici, tijela lokalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima (jedinice mjesne samouprave peat bez grba RH). Ova tijela imaju obvezu stavljati peate i igove na akte koje donose, kojima meusobno komuniciraju ili koje upuuju graanima. . Njima se potvruje vjerodostojnost akta. 382.Kakva je razlika izmeu peata, iga i tambilja? Peat daje aktu pravnu snagu. Peatom ovjeravamo akt. Razlikovanje po obliku: peati i igovi su okrugli; tambilji etvrtasti Razlikovanje po materijalu: peati i tambilji su od gume, igovi od metala Razlikovanje po nainu uporabe: peati i tambilji se otiskuju i ostavljaju trag, igovi se utiskuju

78

Razlikovanje po sadraju: peati i igovi imaju uvijek isti sadraj. Kod tambilja se mijenja po funkcionalnosti. Peati i igovi imaju grb, tambilji ne. Razlikuju se po svrsi: peati i igovi slue za ovjeru odnosno potvrdu vjerodostojnosti; tambilj je tehniko pomagalo Peat je okruglog oblika, izraen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za otiskivanje na papir ili drugu podlogu. ig je okruglog oblika, izraen od metala ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za utiskivanje u papir ili drugu podlogu. tambilj je pravokutnog oblika, izraen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za otiskivanje na papir tambilja u koji se kasnije rukom unose pojedini podaci. 383.Izrada peata i igova: Peate i igove moe izraivati ovlateni obrtnik ili ovlateno trgovako drutvo koje dobije ovlatenje od od MUP-a odnosno odobrenja Sredinjeg dravnog ureda za upravu. Dotrajali ili oteeni peati i igovi dostavljaju se ministarstvu uprave na unitenje. Sadraj peata i iga s grbom RH: naziv i grb RH, naziv tijela dravne uprave ili pravne osobe Razlikuju ih redni brojevi u sredini peata. U knjige evidencije igova i peata uvodi se sadraj peata, njegov otisak te ime osobe koja je odgovorna i zaduena za peat pod odreenim rednim brojem. Stoga postoji odreena odgovornost glede peata. Osoba je odgovorna za peat (on se dri pod kljuem). uvar dravnog peata daje ga na uporabu predsjedniku. Napomena: bez potpisa i peata, NEMA pravnog akta. 384.Tko donosi rjeenje o ovlatenju za izradu igova i peata s grbom RH? Rjeenje o ovlatenju za izradu igova i peata s grbom RH donosi Ministarstvo unutarnjih poslova. 385.Tko daje odobrenje za izradu igova i peata s grbom RH? Odobrenje za izradu igova i peata s grbom RH izdaje Sredinji dravni ured za upravu. 386.Kakve peate ima RH? RH ima veliki dravni peat: - krunog oblika, 80 mm promjera - u sredini je grb, na gornjoj strani je rije republika, a na donjoj hrvatska - gumeni je - Kruno oko natpisa Republika Hrvatska je starohrvatski troplet - Namijenjen je utiskivanju u peatni vosak izravno na ispravu - Utiskuje se na ratifikacijske isprave, na vjerodajnice, na pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik RH RH ima mali dravni peat: - promjera je 50 mm - istoga sadraja je kao veliki - namijenjen je za otisak crnilom na papiru te za utiskivanje izravno na ispravu - otiskuje se na odluke o proglaenju zakona, odluke o dodjeli odlikovanja te druge akte koje donosi predsjednik RH 387.Moraju se unititi 1. peati i igovi s grbom RH koji se zbog promjene naziva tijela, istroenosti ili drugog razloga koji ih ini neuporabivim stavljaju izvan uporabe 2. koje rabe tijela, a koja prestaju s radom 3. koje je rabila pravna osoba, a koja je promijenila naziv, prestala s radom ili koja vie nema javne ovlasti. SDUZU 388.Nestanak peata i iga Nestanak je duna osoba oglasiti u NN i SDUZU. Osoba koja nae peat duna ga je dostaviti MUP-u inae slijedi novana kazna

79

Zakon o upravnim pristojbama 8/96 389.to su upravne pristojbe? - davanja koja plaa podnositelj zahtjeva za neku radnju ili spis 390.Za to se plaaju upravne pristojbe? - za akte i radnje pred tijelima dravne uprave, diplomatskim i konzularnim i drugim predstavnikim tijelima RH u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima upanije, grada i opine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti 391.Kako se naplauje upravna pristojba? U obliku dravnih biljega (do 100 kn) ili u gotovom novcu (uplatnicom) 392.Koje su vrste pristojbi po zakonu o upravnim pristojbama? Za spise i radnje pred tijelima dravne uprave, diplomatskim, konzularnim i drugim predstavnitvima RH plaa se upravna pristojba. Pristojbeni obveznik je osoba na zahtjev koje se pokree postupak za koji je u tarifi propisano plaanje pristojbe. Tarifa je odreeni iznos za svaku pristojbu. Pristojbena obveza nastaje u trenu podnoenja podneska. Visina pristojbe je odreena tarifom. Pristojba se plaa u biljezima, a moe i u novcu ako prelazi odreeni iznos (iznad 100kn). Obveza plaanja pristojbi nastaje u trenutku kada stranka podnosi zahtjev npr. Izdavanje domovnice, stranka plaa pristojbu ako nee platiti zahtjev se odbija, ako stranka inzistira, zahtjev se mora uzeti i naknadno odbaciti. Kod zahtjeva koji se alje potom ako stranka ne plati u roku postupak se nastavlja i ide prisilno izvrenje naplate. 393.Tko je pristojbeni obveznik? Pristojbeni obveznik je osoba na iji se zahtjev pokree postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u tarifi propisano plaanje pristojbe (vie obveznika - obveza solidarna). 394.Tko je osloboen plaanja pristojbe? Koja su opa osloboenja? 1. RH i tijela dravne vlasti, te jedinice lokalne uprave i samouprave 2. organizacije iz oblasti prosvjete, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zatite 3. invalidske i sl. organizacije 4. graani slabog imovinskog stanja 5. invalidi domovinskog rata 6. suprunici i djeca poginulih, nestalih i zatoenih u domovinskom ratu 7. prognanici i izbjeglice 8. strani dravljani za vizu i odobrenje za produeni boravak u RH koji kao stipendisti dolaze u RH na daljnje kolovanje 395.U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza? - u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rjeenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnoenja podneska. 396.Kad se pristojbena obveza mora platiti? - u trenutku nastanka pristojbene obveze, ako za pojedine sluajeve nije propisano drugaije. 397.to se radi ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu? Nee se postupiti po podnesku za koji nije plaena pristojba ili e se prisilno naplatiti ako je radnja obavljena. 398.Na koji nain se moe platiti pristojba? Pristojbe se plaaju u dravnim biljezima. Iznimno, pristojba se uplauje izravno na propisani raun: - ako pristojba iznosi vie od 100,00 kn, - ako je propisano da se pristojba uplauje izravno na propisan raun.

80

399.Za koje se spise i radnje ne plaaju pristojbe? osloboenja? - molbe za pomilovanje - zahtjev za naknadu tete - ispravljanje greke u rjeenjima - za upis u knjigu dravljana i matine knjige - spise i radnje koje se vode po slubenoj dunosti - prijave i odjave prebivalita osoba

Koja

su

predmetna

400.Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe? Zastara plaanja pristojbe je u roku od 2 godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo uplatiti. Pristojbe plaene u gotovom novcu za spise i radnje ministarstva i dravnih organa, diplomatskih i konzularnih predstavnitava RH u inozemstvu prihod su dravnog prorauna. Uredba o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave, lokalne, podrune (regionalne) i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 34/02 401.to se ureuje ovom uredbom? - propisuje se sadraj, izgled i nain isticanja natpisne ploe, sadraj zaglavlja akta, te nain ispisivanja dvojezine ili viejezine natpisne ploe i zaglavlja akta i peata ministarstava, dravnih upravnih organizacija, upanijskih ureda, ureda upana i tijela jedinica lokalne i mjesne samouprave. 402.Sadraj natpisne ploe Naziv tijela dravne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploi etverokutnog oblika, crne podloge, 60*40 cm velikim zlatnim slovima koja je smjetena s desne strane glavnog ulaza u zgradu. Propisan je tip slova i svjetlina. Na sredini gore ide grb RH u prirodnim bojama, naziv RH, naziv tijela. Iznimno ploa moe biti vea ako je dvojezina 70*50 403.Nain isticanja natpisne ploe S desne strane u odnosu na ulaz, izuzetak je ako desno od ulaza nema mjesta ili ako se radi o tijelima jedinica lokalne i podrune samouprave, prvo desno, a ako su u istoj zgradi s dravnim ide lijevo.

81

5.SLUBENIKI ODNOSI 404.to ureuje Zakon o dravnim slubenicima? - ravnopravni odnos izmeu dravnih slubenika i drave kao poslodavca, jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u dravnu slubu, klasifikaciju radnih mjesta dravnih slubenika, struno osposobljavanje i usavravanje dravnih slubenika, napredovanje u slubi kao i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje prava i obveza dravnih slubenika te odreena pitanja od znaaja za ureivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namjetenika. 405.Koje su 2 kategorije zaposlenih u dravnim tijelima? Dravni slubenici su osobe koje u dravnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. Dravni slubenici su i osobe koje u dravnim tijelima obavljaju informatike poslove, ope i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i raunovodstvene poslove i sline poslove. Namjetenici su osobe koje u dravnim tijelima rade na pomono-tehnikim poslovima i ostalim poslovima ije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga dravnih tijela. 406.Koja su 2 kriterija razlikovanja? - kriterij poslova - kriterij strune spreme Ovaj zakon odnosi se i na strune slube Sabora, Vlade, Ureda predsjednika, te urede lokalne samouprave. O pravima i odgovornostima slubenika odluuje se rjeenjem. Sva rjeenja su upravni akti. Rjeenje donosi elnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti. 407.Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvruju se radna mjesta u dravnom tijelu, opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu, struni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto, broj slubenika i namjetenika, te druga pitanja sukladno zakonu. 408.Koji su uvjeti za prijam u dravnu slubu? Osoba koja se prima u dravnu slubu mora imati: - odgovarajui stupanj obrazovanja - odgovarajue struno znanje i iskustvo, osim u sluaju prijma vjebenika - zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima - hrvatsko dravljanstvo. Za prijam u dravnu slubu osobe koja je strani dravljanin ili osobe bez dravljanstva, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za slubenike odnose. 409.Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u dravnu slubu na neodreeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. Za osobe primljene u dravnu slubu redovitim postupkom (vjebenici) probni rad (vjebeniki sta) traje 12 mjeseci. Za osobe primljene u dravnu slubu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci. 410.Prijem u dravnu slubu na odreeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno poveao, a koji nisu trajnijega karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme odsutnoga slubenika, osobe se mogu

82

primiti u dravnu slubu na odreeno vrijeme dok traju privremeni poslovi, odnosno do povratka odsutnoga slubenika. Za prijam u dravnu slubu na odreeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija. U sluaju predvidivog trajanja slube na odreeno vrijeme od najmanje est mjeseci, osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca. Dravna sluba na odreeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova moe trajati est mjeseci i moe se produiti, ali najvie za jo est mjeseci. Osobe se u dravnu slubu na odreeno vrijeme primaju putem oglasa, koji se objavljuje putem nadlene slube za zapoljavanje. Rok za podnoenje prijave na oglas je osam dana. Za slobodno radno mjesto na odreeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u dravnom tijelu ima slubenika primljenih u dravnu slubu na odreeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. Dravna sluba na odreeno vrijeme ne moe postati dravna sluba na neodreeno vrijeme. 411.Imaju li slubenici pravo na sindikalno udruivanje? - imaju pravo na sindikalno udruivanje sukladno opim propisima o radu. 412.Koja je razlika izmeu godina staa i godina slube? Radni sta su godine koje se dravnim slubenicima raunaju u mirovinski sta, ne uzimajui u obzir sta mirovinskog osiguranja s poveanim trajanjem. Godine slube su radni sta proveden u svojstvu dravnog slubenika. 413.Tko vodi popis dravnih slubenika i namjetenika? Sredinji popis slubenika i namjetenika prema struno spremi i struci, jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. vodi Sredinji dravni ured za upravu. U pravosudnim i kaznenim tijelima sredinji popis vodi Sredinji dravni ured za upravu, a u ministarstvu nadlenom za poslove obrane to ministarstvo. Osobne oevidnike slubenika i namjetenika vodi svako dravno tijelo za zaposlene u njemu. 414.to ini plau dravnog slubenika i namjetenika i kako se odreuje? Plau slubenika i namjetenika ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na koje je slubenik ili namjetenik rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5 % za svaku navrenu godinu radnog staa. 415.Zapreke za prijam u dravnu slubu? U dravnu slubu ne mogu biti primljene osobe: - protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaem ili meunarodnom pravu za kaznena djela protiv ivota i tijela, ovjenosti, morala, javnog ili privatnog vlasnitva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u javnom sektoru, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu - kojima je prestala dravna sluba zbog teke povrede slubene dunosti, u razdoblju od etiri godine od prestanka dravne slube - kojima je prestala dravna sluba zbog toga to nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od etiri godine od prestanka dravne slube. 416.Prava dravnih slubenika? 1. rad u prikladnim uvjetima 2. plaa i druga materijalna prava 3. jednako postupanje i jednake mogunosti napredovanja 4. zatita od neopravdanog premjetaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. kandidiranje na izborima 6. predstavka

83

417.Naela ponaanja dravnih slubenika? 1. Obavljanje dunosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. Zabrana zlouporabe ovlasti 3. Dunost odbijanja ponuenih darova 4. Zabrana neopravdanog nagraivanja drugih dravnih slubenika 5. Dunost pruanja informacija i obrazloenja o upravnim poslovima 6. Dunost pravodobnog i uinkovitog izvravanja poslova 7. Dunost uvanja slubene tajne i potivanja privatnosti 8. Dunost strunog postupanja 9. Dunost prisutnosti na radnom mjestu 10. Uporaba povjerene imovine 11. Osobno ponaanje 418.Dunosti dravnih slubenika? 1. Dunost izvravanja naloga 2. Dunost odbijanja naloga 3. Mogunost odbijanja naloga 4. Izvravanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta dravnog slubenika 5. Dunost zamjene odsutnog dravnog slubenika 6. Zabrana postupanja izvan ovlasti 419.Izvravanje naloga elnika? Dravni slubenik je duan izvravati naloge elnika tijela i nadreenog slubenika. Slubenik je ovlaten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvrenje naloga moe izazvati veu tetu. Ponovljeni nalog u pisanom obliku slubenik je duan izvriti, te je u tom sluaju osloboen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvrenja. Ponovljeni pisani nalog, ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo, slubenik je duan i ovlaten zadrati od izvrenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadreena onome koji je nalog potpisao, ili dravnom tijelu ovlatenom za nadzor ako je nalog potpisao elnik tijela. Za izvrenje pisanog naloga ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo, slubenik odgovara zajedno s nadreenim slubenikom ili elnikom tijela koji je nalog izdao. 420.Moe li dravni slubenik obavljati pravne i fizike poslove izvan dravne slube? Slubenik moe izvan radnog vremena, po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju elnika dravnog tijela, obavljati poslove ili pruati usluge samo ako nad tim djelatnostima dravno tijelo u kojemu je u slubi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje strunih lanaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. 421.Poslovi u dravnim tijelima koje obavljaju dravni slubenici? Poslovi u dravnim tijelima koje obavljaju slubenici rasporeuju se u skupine: 1. upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvravanja zakona, b) inspekcijski poslovi, 2. analitiko-normativni, financijsko-planski i drugi struni poslovi, 3. informatiki poslovi, 4. opi i administrativni poslovi, 5. materijalno-financijski i raunovodstveni poslovi. 422.Zabrana prijama? Do donoenja uredbi kojima e se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika ministarstva, dravnih upravnih organizacija, i upanijskih ureda, te pravilnika o unutarnjem redu kojima e se utvrditi potreban broj dravnih slubenika i namjetenika ta tijela ne smiju zapoljavati nove dravne slubenike i namjetenike. Iznimno se dozvoljava prijam slubenika i najetenika u sluaju prijama na odreeno zbog zamjene due odsutnog slubenika ili namjetenika te prijama na neodreeno zbog prestanka

84

slube slubenika ili namjetenika. 423.Tko odluuje o potrebi prijema u dravnu slubu? - elnik tijela (ministar, predstojnik, tajnik strune slube sabora ili vlade), to je odreeno pravilnikom o unutarnjem radu dravnog tijela. U principu, prijem je nemogu ukoliko nema slobodnog radnog mjesta. 424.Kada natjeaj nije potreban? Natjeaj nije potreban kada se u dravnu slubu primaju: - osobe koje se primaju u dravnu slubu na odreeno vrijeme, - osobe koje su po ugovoru o kolovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u dravnu slubu, - osobe zaposlene u upravnim odjelima i slubama jedinica lokalne, odnosno regionalne (podrune) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima. - kada postoje nerasporeeni slubenici u tijelu DU o emu vodi rauna Sredinji dravni ured za upravu. 425.Kada e se donijeti odluka o ponitenju natjeaja? - kad se po raspisanom natjeaju ne izvri izbor ili u sluaju kad se na natjeaj ne prijavi niti jedan kandidat. 426.Odluivanje o prijamu? - elnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predvienih pravilnikom o unutarnjem redu dravnog tijela. Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natjeaja Ministarstvu nadlenom za financije (provjera da li su osigurana proraunska sredstva) i Sredinjem dravnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto ija se popuna trai te ima li na raspolaganju slubenika koji bi zadovoljavao uvjete natjeaja). (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadlenom za poslove pravosua). 427.Na emu se temelji rad dravnih slubenika? - Ustavu, - zakonu, - drugim propisima i pravilima o radu (uredbe, pravilnici, naputci, naredbe, odluke) - uputama elnika odnosno nadreenih slubenika, - pravilima struke, - znanstvenim i strunim dostignuima. 428.Struna sprema? - visoka struna sprema - radna mjesta I. vrste zvanja - via struna sprema - radna mjesta II. vrste zvanja - srednja struna sprema - radna mjesta III. vrste zvanja. 429.Objasnite institut natjeaja? Obavezan postupak pri prijemu u dravnu slubu je javni natjeaj koji se objavljuje u NN (moe i u dnevnom listu). Natjeaj se ne provodi kada: - se primaju osobe na odreeno vrijeme - osobe koje su po ugovoru o kolovanju dune stupiti u dravnu slubu - pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u dravnu slubu (to se pretoilo u normu iz razloga praktinosti). Natjeaj mora sadravati: 1. naziv dravnog tijela u koje se osobe primaju 2. naziv radnog mjesta 3. ope i posebne uvjete za prijem u slubu 4. raspored na radno mjesto 5. isprave koje se trebaju priloiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. rok za podnoenje prijave (8-15 dana) 7. rok u kojem e natjecatelji biti obavijeteni o rezultatima (60 dana maksimalno)

85

Nakon postupka natjeaja donosi se rjeenje o prijemu u dravnu slubu, koje mora navoditi strunu spremu, radni sta, podatke o poloenom dravnom ispitu, vrijeme trajanja. Rjeenja moraju biti unificirana i sadravati iste elemente. Rjeenje je inicijalni akt kojim se zapoinje rad u dravnoj slubi. Rjeenje ima karakter upravnih akata, donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnoenje prijave. Rjeenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor, elnik mora u roku 15 dana odgovoriti, to rjeenje o prigovoru je konano. No, dravnim slubenikom se ne postaje prije donesenog rjeenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto, struna sprema, plaa slubenika, trajanje probnog rada, datum poetka rada i rok u kojem mora poloiti dravni ispit. Osoba postaje dravni slubenik danom poetka rada.Tada slubenik ostvaruje prava i obveze iz dravne slube. 430.Kakve vrste radnih odnosa ima u dravnoj slubi? Radni odnos moe biti na odreeno ili neodreeno vrijeme. Specifinost radnog odnosa na odreeno vrijeme je to za njega ne treba institut natjeaja, ve se dozvoljava i putem oglasa. Moe se zaposliti na odreeno vrijeme u 2 sluaja : u sluaju odsutnosti, zbog poveanog opsega posla. Svi akti koji se odnose na slubeniki status podlijeu nadzoru ministarstva nadlena za poslove ope uprave (vrijede opi uvjeti ZUP-a). Sredinji dravni ured za upravu vodi za potrebe dravnih tijela sredinji popis svih dravnih slubenika i namjetenika. Podaci su slubena tajna. 431.Objasnite institut povrede slubene dunosti? Teke povrede propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu. Lake povrede slubene dunosti? - uestalo zakanjavanje na posao ili raniji odlazak s posla - naputanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga - neuredno uvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije - neopravdan izostanak s posla jedan dan - neobavjeivanje nadreenog slubenika o sprijeenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga - druge lake povrede slubene dunosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom elnika tijela 432.Teke povrede slubene dunosti? - neizvravanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvravanje slubenih obveza - nezakoniti rad ili proputanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je slubenik ovlaten radi sprjeavanja nezakonitosti - davanje netonih podataka kojima se utjee na donoenje odluka nadlenih tijela ili time nastaju druge tetne posljedice - zlouporaba poloaja ili prekoraenje ovlasti u slubi - odbijanje izvrenja zadae ako za to ne postoje opravdani razlozi - neovlatena posluga sredstvima povjerenima za izvravanje poslova - odavanje slubene ili druge tajne u vezi s obavljanjem dravne slube - obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja elnika tijela - onemoguavanje graana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnoenje zahtjeva, albi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava - uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u slubi

86

- ponaanje suprotno etikom kodeksu koje nanosi tetu ugledu slube - nedolian odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima - neopravdan izostanak s posla od dva do etiri dana uzastopno - ponaanje radi kojega je tri puta izreena kazna za laku povredu slubene dunosti - druge povrede slubene dunosti koje su kao teke propisane posebnim zakonom. 433.Tko odluuje o povredi slubene dunosti? O lakim povredama slubene dunosti odluuje elnik tijela, ako posebnim zakonom za slubenike pojedinih dravnih tijela nije drukije odreeno. O tekim povredama slubene dunosti u prvom stupnju odluuje slubeniki sud, a u drugom stupnju vii slubeniki sud, ako posebnim zakonom za slubenike pojedinih dravnih tijela nije drukije odreeno. Slubenike sudove i vii slubeniki sud ustrojava Vlada. Slubeniki sudovi ustrojavaju se za pojedino ili vie dravnih tijela. 434.Sastav slubenikog suda? Slubeniki sud ima predsjednika i najmanje deset lanova, od kojih se predsjednik i najmanje jedan lan imenuju iz reda sudaca. Vii slubeniki sud ima predsjednika i najmanje deset lanova, od kojih se predsjednik i najmanje dva lana imenuju iz reda sudaca. Predsjednike i lanove slubenikih sudova i viega slubenikog suda imenuje Vlada. Slubeniki sud i vii slubeniki sud odluuju u vijeu od tri lana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini sluaj. Vijeu uvijek predsjeda lan imenovan iz reda sudaca. Odlukom kojom se ustrojava slubeniki sud utvruje se tijelo dravne uprave koje e za potrebe slubenikog suda obavljati uredske i druge poslove. Uredske i druge poslove za vii slubeniki sud obavlja sredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose. 435.Koje su kazne u postupku za povredu slubene dunosti? za lake povrede: - usmena opomena - pisana opomena - pisana opomena s upisom u osobni oevidnik dravnog slubenika - novana kazna u visini do 10% plae slubenika isplaene u mjesecu kad je kazna izreena. za teke povrede: - novana kazna na vrijeme od jednog do est mjeseci, u mjesenom iznosu do 20% ukupne plae isplaene slubeniku u mjesecu u kojem je kazna izreena - zabrana promicanja u trajanju od dvije do etiri godine - zabrana napredovanja u trajanju od dvije do etiri godine - premjetaj na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova - uvjetna kazna prestanka dravne slube - prestanak dravne slube. 436.Postupak zbog povrede slubene dunosti? - odgovarajue se primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku. U postupku zbog teke povrede slubene dunosti odgovarajue se primjenjuju odredbe Zakona o kaznenom postupku osim nekih lanaka. Postupak je hitan i javan (iznimke). Slubenik ima pravo na branitelja. Tijelo koje vodi postupak duno je na zahtjev slubenika omoguiti prisustvo sindikata. Postupak zbog lake povrede pokree zakljukom elnik dravnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadreenog slubenika. Postupak zbog teke povrede pokree elnik dravnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadlenom slubenikom sudu. Protiv rjeenja u postupku zbog lake povrede slubenik ima pravo albe nadlenom slubenikom sudu, u roku od 8 dana od primitka rjeenja o izricanju kazne.

87

Protiv odluke u postupku zbog teke povrede slubenik ima pravo albe viem slubenikom sudu u roku 8 dana od primitka odluke. Odluka kojom je odlueno u albi je konana i ovrna. Protiv drugostupanjske odluke moe se pokrenuti upravni spor. 437.Tko pokree postupak zbog povrede slubene dunosti? Postupak zbog lake povrede slubene dunosti pokree zakljukom elnik tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadreenog slubenika, dok zbog teke povrede slubene dunosti postupak pokree elnik dravnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadlenom Slubenikom sudu. 438.Tijela nadlena za voenje postupka povrede slubene dunosti? O lakim povredama slubene dunosti odluuje elnik tijela, dok o tekim povredama u prvom stupnju slubeniki sud (predsjednik i 6 lanova, predsjednik i 1 lan iz redova sudaca), a u drugom stupnju Vii slubeniki sud (predsjednik i 10 lanova, predsjednik i 2 lana iz redova sudaca). Ti sudovi odluuju u vijeu od tri lana koje imenuje predsjednik za svaki pojedinani sluaj. 439.Udaljenje iz slube? Dravnog slubenika se moe udaljiti iz slube ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u slubi, dok traje taj postupak, mogao tetiti interesima slube. Smatra se da je udaljen iz slube slubenik protiv kojeg je pokrenut istrani postupak i odreen pritvor. Za vrijeme udaljenja iz slube slubeniku pripada naknada plae u iznosu od 60%, a ako uzdrava obitelj 80% plae isplaene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz slube. Obustavljeni dio plae se slubeniku vraa ako: 1. ako slubeniki sud uvai njegovu albu protiv rjeenja o udaljenju iz slube, 2. pravomonim je rjeenjem obustavljen postupak i 3. pravomonom je presudom osloboen od odgovornosti. 440.Kada nastupa zastara postupka za povrede slubene dunosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede slubene dunosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvrenu povredu i poinitelja, a najkasnije u roku est mjeseci od dana izvrene povrede, a postupak se mora zavriti u roku est mjeseci od pokretanja postupka. U sluaju teke povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja, a najkasnije u roku dvije godine od izvrene povrede, a postupak se mora zavriti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka. 441.Odgovornost sluebnika za tetu? - duan nadoknaditi tetu koju u slubi ili u svezi sa slubom namjerno ili iz krajnje nepanje nanese dravnom tijelu. tetom se smatra i teta koju je dravno tijelo imalo naknaujui graanima i pravnim osobama tetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepanjom slubenika. Nastanak tete, visinu i okolnosti utvruje elnik tijela rjeenjem. Rok za naknadu tete ne moe istei prije dana u kojem se isplauje plaa za obraunsko razdoblje u kojemu je donijeto rjeenje. 442.Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS), II (via) i III vrste (SSS). Ukinuta su zvanja i poloaji. Namjetenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste. Poslovi koje slubenici obavljaju tretiraju se na odreene skupine, te se utvruju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: - upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvravanja zakona i inspekcijski) - analitiko normativni, financijsko planski i drugi struni poslovi - informatiki poslovi - opi i administrativni poslovi - materijalno financijski i raunovodstveni poslovi

88

U odnosu na te grupe, utvruju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) vii upravni referent (VS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik vii upravni savjetnik 443.Tko su vjebenici? - osobe sa zavrenim obrazovanjem odreene strune spreme i struke, bez radnog staa u struci ili s radnim staem kraim od vremena odreenog za vjebeniki sta. Oni se primaju u dravnu slubu na odreeno vrijeme, a dravna sluba im se moe produiti na neodreeno vrijeme ako u tijelu dravne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se moe rasporediti nakon poloenoga dravnoga strunog ispita. Mogu se osposobljavati samo za obavljanje poslova radnog mjesta za koja nije predvien poseban uvjet godina radnog staa. Vjebeniki sta traje: 1. za obavljanje poslova I. vrste traje 16 mjeseci. 2. za obavljanje poslova II. vrste traje 14 mjeseci. 3. za obavljanje poslova III. vrste traje 12 mjeseci. 444.Struno osposobljavanje i usavravanje slubenika Slubenici se osposobljavaju za dravnu slubu obavljanjem vjebenike prakse. Vjebenici su oni bez radnog staa su struci, ili iji je sta krai od onog propisanog. Zakon odreuje trajanje vjebenikog staa: I vrsta 16 mjeseci; II vrsta 14 mjeseci; III vrsta 12 mjeseci (skraeno u odnosu na dosadanje). Vjebenik se prima na odreeno vrijeme, ali dozvoljena je mogunost nakon polaganja dravnog ispita da se rasporedi na slobodno radno mjesto. Sva rjeenja koja se odnose na zasnivanje radnog odnosa, premjetaj ili prestanak slube dostavljaju se ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave (kao i pravilnik koji se dostavlja na znanje). Nakon zavrenog vjebenikog staa, polae se dravni struni ispit certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. Dravni struni ispit polae se pred komisijom. Opi dio sadri 6 predmeta (Sredinji dravni ured za upravu) dok je za posebni dio nadleno ono ministarstvo nadleno za to upravno podruje. Novost je to struni ispit mogu polagati i osobe izvan dravne slube ako imaju dvostruki sta od onog propisanog dravnim slubenicima. Dravni struni ispit nije duan polagati dravni slubenik koji ima poloen pravosudni ispit. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju dravni ispit, mogu ga poloiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u sluaju prijelaznog zakona). Dravni slubenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu, najkasnije do 31. oujka. Ne ocjenjuju se slubenici i namjetenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od est mjeseci. Ocjenjuje se struno znanje, uinkovitosti rada i potivanju slubene, odnosno radne dunosti. Ocjene kojima se ocjenjuju slubenici i namjetenici jesu: naroito uspjean, uspjean, zadovoljava i ne zadovoljava. Ocjena mora biti obrazloena. O ocjeni se donosi rjeenje. 445.Dravni struni ispit? Dravni struni ispit polae se pred dravnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike odnose. Taj se ispit polae se u pravilu za poslove najniega jedinstvenoga radnog mjesta u svakoj vrsti. Dravni struni ispit se sastoji od opeg i posebnog dijela. Postupak i nain polaganja te program dravnoga strunog ispita propisuje Vlada uredbom. Vjebenik moe pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vjebenikog staa. Ukoliko ne poloi najvie dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana, a ako tada ne poloi ima pravo na polaganje jo samo jednom. Kandidat koji ne poloi

89

vie od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta. Dravni ispit mogu polagati osobe koje nisu zaposlene u dravnim tijelima, ukoliko imaju dvostruko vie radnog staa u struci od vremena trajanja vjebenikog staa. 446.Tko je osloboen polaganja dravnog strunog ispita? Dravni struni ispit nije duan polagati dravni slubenik koji ima poloen pravosudni ispit. 447.Objasnite institut premjetaja? Slubenik se moe po potrebi slube premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. Premjetaji su mogui samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Tako su grupa poslova i sloenost poslova zatieni pri premjetaju. Osim toga uz pristanak slubenika se moe premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ne moe ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima vie od 20 godina radnog staa ili ako bi se premjetajem bitno pogorale njegove obiteljske prilike. Premjetaj se moe napraviti u krugu od 100km (to moe dovesti do ikaniranja slubenika). No, i tu postoji zatitna odredba onome koji je premjeten mora se osigurati smjetaj za njega i njegovu obitelj. Rjeenje o premjetaju donosi elnik tijela. Rjeenje o premjetaju u drugo dravno tijelo donosi elnik tijela iz kojeg se slubenik premjeta, ali uz prethodni pisani sporazum s elnikom tijela u koje se premjeta. Protiv rjeenja slubenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rjeenja podnijeti prigovor elniku tijela, koji je rjeenje donio. Prigovor odgaa izvrenje rjeenja o premjetaju. O prigovoru se utvruje u roku 3 dana. Rjeenje o rasporedu donosi elnik tijela u koje je slubenik premjeten u roku 3 dana. konano rjeenje o premjetaju dostavlja se ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave. 448.Objasnite sustav plaa? Osnovno pravilo je sljedee: umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta i osnovice odreene kolektivnim ugovorom + dodatak na sta 0.5% za svaku godinu radnog staa (ne samo u struci). Za mjesto u struci, trai se odreeni radni sta u struci. Tako je sta u struci bitan za raspored na pojedina radna mjesta. Osnovica plae utvruje se kolektivnim ugovorom (jo nije donesen, Vlada ga utvruje po mogunostima prorauna). Vrijednost koeficijenta utvruje se uredbom vlade. Zbog jake ingerencije vlade, prijedlog uredbe dostavlja se na prethodno miljenje raznim strunim slubama, te MF. Daje se znaaj postupku donoenja uredbe. 449.Kako prestaje dravna sluba? - sporazumom - istekom roka - otkazom - po sili zakona i - na drugi nain propisan zakonom. Opi propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na dravne slubenike kojima dravna sluba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima dravna sluba prestaje po sili zakona. O prestanku dravne slube donosi se rjeenje. Rjeenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak slube. Dravna sluba na odreeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi nain propisan zakonom.

90

Dravna sluba moe prestati na temelju pisanoga sporazuma dravnog slubenika i elnika tijela, kojim se utvruje dan prestanka slube. Dravnom slubeniku se otkazuje dravna sluba ako nije zadovoljio na probnom radu, a sluba mu prestaje danom konanosti rjeenja o prestanku slube otkazom. Dravna sluba moe prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese dravni slubenik. Dravnom slubeniku prestaje dravna sluba po sili zakona: a) smru, b) utvrivanjem prava na mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad danom pravomonosti rjeenja, c) kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staa posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti, d) kad je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci danom pravomonosti presude, e) kad je osuen za kazneno djelo iz lanka 49. stavka 1. toke a) ovoga Zakona danom pravomonosti presude, f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce danom naputanja slube, odnosno prvog dana odsutnosti s rada, g) ako ne poloi dravni struni ispit u propisanom roku istekom roka u kojem je bio obvezan poloiti dravni struni ispit, h) ako se sazna da u vrijeme prijma u dravnu slubu nije ispunjavao uvjete za prijam u dravnu slubu propisane ovim Zakonom danom saznanja za to, i) kad se sazna da je u vrijeme prijma u dravnu slubu postojala zapreka za prijam u dravnu slubu propisana ovim Zakonom danom saznanja za to, j) kad mu je izreena kazna prestanka slube u postupku zbog teke povrede slubene dunosti danom konanosti odluke slubenikog suda, k) ako se po premjetaju neopravdano ne javi na dunost u zakonskom roku danom kojim se morao javiti na dunost, l) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom ne zadovoljava danom konanosti posljednjeg rjeenja o ocjenjivanju, m) u drugim sluajevima utvrenim zakonom. 450.uvanje dravne tajne? Dravni slubenik je duan uvati dravni tajnu najdue 5 godina od prestanka slube. Osloboen je uvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije mogue utvrditi injenino stanje. 451.Izvrenje nezakonitog naloga? Dravni slubenik je ovlaten staviti pisanu primjedbu i ne izvriti nalog ako je on nezakonit. Ponovljeni nalog je duan izvriti, ali je tada osloboen krivnje. 452.Odredbe o raspolaganju 1. Kad se ukine dravno tijelo, slubenike ukinutoga dravnog tijela preuzima ono dravno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela,. 2. Ako preuzeti slubenici ne budu rasporeeni na radna mjesta u dravnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom dravnom tijelu iz razloga to nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga to ne ispunjavaju strune i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta, stavljaju se na raspolaganje Vladi . 3. Kad se ukine dravno tijelo, a poslove i slubenike ne preuzima neko drugo dravno tijelo, slubenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4. U sluaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u dravnom tijelu, slubenici e se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje strune spreme, u tom ili drugom dravnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta, a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plau i ostala prava iz slube prema rjeenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. Slubenici koji ne budu rasporeeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni

91

rok i otpremninu prema opim propisima o radu,rauna se neprekidni radni sta u dravnim tijelima Republike Hrvatske. Za vrijeme trajanja raspolaganja slubenik ostvaruje pravo na naknadu plae u visini plae isplaene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. Za vrijeme trajanja raspolaganja, slubenika se moe privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje dravno tijelo, koje nije udaljeno vie od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja. 453.Ocjenjivanje dravnih slubenika? Dravni slubenici i namjetenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. Ne ocjenjuju se slubenici i namjetenici koji su u prethodnoj godini radili manje od est mjeseci. Njih ocjenjuje elnik tijela, na prijedlog neposredno nadreenog slubenika. Ocjene su: "izvanredan", "odlian", "dobar", "zadovoljava" i "ne zadovoljava". Ocjena mora biti obrazloena, o njoj se donosi rjeenje i ona se unosi se u osobni oevidnik. 454.Posebne odredbe o namjetenicima? Osobe se za obavljanje poslova namjetenika primaju putem oglasa. O prijamu na rad te o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti namjetenika iz radnog odnosa elnik tijela donosi rjeenje koje je upravni akt. Na prava i obveze namjetenika, premjetaj i prestanak radnog odnosa, odgovarajue se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama, premjetaju i prestanku slube slubenika, osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. Namjetenici odgovaraju za lake i teke povrede slubene dunosti kao i za odgovornost za tetu uinjenu graanima i pravnim osobama (odgovarajue se primijenjuju odredbe koje vrijede za slubenike). 455.Kada se zakon o radu primijenjuje na dravne slubenike? - kada pojedina pitanja nisu rjeena posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. 456.Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos, a sklapa se na neodreeno vrijeme i u pisanom obliku. Ugovor mora sadravati uglavke o: 1. strankama, prebivalitu i/ili sjeditu, 2. mjestu rada, 3. nazivu, naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova, 4. danu otpoinjanja rada, 5. oekivanom trajanju ugovora, 6. trajanju plaenoga godinjeg odmora, 7. otkaznim rokovima, 8. osnovnoj plai, 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. 457.Radno vrijeme? Puno radno vrijeme slubenika je 40 sati tjedno rasporeeno na pet dana od ponedjeljka do petka. Sva tijela dravne vlasti duna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 - 14 sati. 458.Stanka, dnevni odmor, tjedni odmor, godinji odmor, plaeni dopust? Dravni slubenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta to se ubraja u radno vrijeme. Slubenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta.

92

Izmeu dva uzastopna radna dana slubenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. Slubenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za koritenje tjednog odmora tijekom sljedeeg tjedna. Slubenik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Pri utvrivanju godinjeg odmora ne uraunavaju se subote, nedjelje neradni dani i blagdani. Zatita majinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe, otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove, niti smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi. Ako trudnica ili ena koja doji dijete radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno ivot ili zdravlje djeteta, poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajue poslove, to ne smije imati za posljedicu smanjenje plae ene. Ako poslodavac nije u mogunosti osigurati premjetaj, ena ima pravo na dopust uz naknadu plae. 459.Otkazni rok? Primjenjuju se opi propisi o radu (Zakon o radu) U sluaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: - 2 tjedna ako je slubenik zaposlen manje od godinu dana - 1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana - 1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine - 2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina - 2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina - 3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina 460.Zatita prava dravnog slubenika? Slubenici u dravnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruivanje sukladno opim propisima o radu. Protiv svih rjeenja kojima se odluuje o pravima ili obavezama iz slube, slubenik ima pravo podnoenja prigovora elniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rjeenja. elnik tijela duan je o prigovoru odluiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. Protiv rjeenja o prigovoru slubenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rjeenja kojim je odlueno o prigovoru. Ako o prigovoru nije odlueno u roku, a ne odlui se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraeno odluivanje o prigovoru, a u pisanom obliku, moe se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen.

93

6.SUSTAV LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE 461.Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu, potpisale su je drave lanice Vijea Europe. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijea sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu naela iz ove povelje. Povelja se dotie; djelokruga lokalne samouprave, zatite podrunih granica lokalnih jedinica, uvjeta obnaanja dunosti na lokalnoj razini, upravnog nadzora akata lokalnih jedinica, financijskih izvora lokalnih jedinica, pravo udruivanja lokalnih jedinica, pravo zatite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogunost lokalnih jedinica da u okvirima odreenim zakonom, ureuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog puanstva, bitnim dijelom javnih poslova. To e se pravo provoditi preko vijea ili skuptina sastavljenih od lanova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima. Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. 462.Pravo udruivanja lokalnih jedinica? - imaju pravo da surauju i udruuju se s drugim lokalnim jedinicama radi obavljanja poslova u zajednikom interesu. Svaka drava mora priznati pravo lokalnim jedinicama da se udruuju radi zatite i promicanja njihovih interesa i da pristupaju meunarodnom udruenju lokalnih jedinica. 463.Pravna zatita lokalne samouprave? Lokalne jedinice moraju imati pravo na odgovarajue sredstvo sudske zatite radi osiguranja slobodnim obavljanja svojih nadlenosti. 464.Preuzimanje obveza? Svaka se stranka obavezuje da e se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od lanka 2-11. Stranka moe i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijea Europe. 465.Jedinice na koje se Povelja odnosi Naela lokalne samouprave odnose se na sve vrste lokalnih jedinica koje postoje na podruju stranke. 466.Otkazivanje Svaka potpisnica moe otkazati Povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5 godina od kada je za tu dravu Povelja stupila na snagu. 467.Definicija jedinice lokalne samouprave?

94

opina - jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva. - grad - jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu, te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja. Gdje postoje posebni razlozi gradom se moe utvrditi i mjesto s manje od 10.000 stanovnika. 468.Definicija jedinice podrune (regionalne) samuprave? - upanije upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospod., drutvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa. 469.Ustavno odreenje lokalne i podrune (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to mogue, u Ustavu prihvatiti e se naelo lokalne samouprave. Graanima se Ustavom jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno podrunih predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog opeg birakog prava. Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja. Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti. 470.Zatita podrunih granica lokalnih jedinica Pri svakoj promjeni lokalnog podruja prethodno e se traiti miljenje dotine lokalne jedinice. 471.Prilagoavanje upravnog ustroja i sredstva zadaama lokalnim jedinicama. Lokalne jedinice e moi same odreivati svoj unutarnji upravni ustroj, kako bi ga prilagodile svojim potrebama i uinile upravljanje to uinkovitijim. 472.Uvjeti obnaanja dunosti na lokalnoj razini. Status izabranih lokalnih predstvnika mora osigurati slobodno obavljanje njihove funkcije. Omoguiti e se financijska naknada trokova nastalih u obavljanju te funkcije. 473.Upravni nadzor akata lokalnih jedinica. Ustavni nadzor lokalnih jedinica e imati svrhu samo osigurati potivanje naela zakonitosti i ustavnosti, ali moe i svrsishodnosti. 474.Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom ureuju jedinice lokalne samouprave i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, nain rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od znaenja za njihov rad. 475.Obiljeja opine, grada, statuta 1. imaju statut (statutom se poblie ureuje samoupravni djelokrug, obiljeja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada, provoenje referenduma) 2. pravne su osobe 3. mogu imati svoj grb i zastavu 4. meusobno surauju na unapreenju gospodarskog i drutvenog razvitka svojih zajednica 5. samostalne su u odluivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom

95

476.Statuti jedinica? Opina, grad i upanija imaju statut kojim se podrobnije ureuje samoupravni djelokrug opine, grada, upanije, njena obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici konzultiranja graana, provoenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblici suradnje jedinica lokalne, i podrune (regionalne) samouprave te druga pitanja 477.Zastava i grb? Jedinica moe imati grb i zastavu to se utvruje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Grb se sastoji iskljuivo od tita i sadraja unutar njega. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. Sredinje tijelo uskratit e odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice 478.Poslovi jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a koja nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena dravnim tijelima i to osobito: 1. ureenje naselja i stanovanje 2. prostorno i urbanistiko planiranje 3. komunalne djelatnosti 4. briga o djeci 5. socijalna skrb 6. primarna zdravstvena zatita 7. odgoj i osnovno obrazovanje 8. kultura, tjelesna kultura i port 9. zatita potroaa 10. zatita i unaprjeenje prirodnog okolia 11. protupoarna u civilna zatita 479.Poslovi jedinice podrune (regionalne) samouprave? upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaaja i to osobito: 1. kolstvo 2. zdravstvo 3. prostorno i urbanistiko ureenje 3. gospodarski razvoj 4. promet i prometna infrastruktura 5. planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova 480.Graani u jedinicama lokalne samouprave odluuju o svojim interesima. 1. Neposrednim odluivanjem - referendum (najmanje se primjenjuje) pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE moguim odgovorom) i zborovi graana ako ih je mogue organizirati. Referendum raspisuje predstavniko tijelo na temelju prijedloga 1/3 lanova, na prijedlog poglavarstva, a u opini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom podruju, ili na prijedlog 20% biraa upisanih u biraki popis opine ili grada. 2. Posrednim odluivanjem odluivanjem preko predstavnika u predstavnikim tijelima. 481.Tijela upravljanja opinama, gradovima i upanijama - predstavnika tijela(donose akte) i izvrna tijela-poglavarstva(brinu za izvrenje tih opih akata) 482.Predstavniko tijelo

96

Predstavnika tijela graana su opinsko vijee, gradsko vijee i upanijska skuptina (Zagreb-gradska skuptina). Broj lanova mora biti neparan i odreen je statutom, ovisi o veliini zajednice (predstavnika tijela imaju od 7 do 35 lanova; Zagreb ima 51 lana, a upanije od 31 do 51.) lanovi predstavnikih tijela nisu opozivi, nemaju obvezujui mandat, prije isteka 4 godine im moe prestati mandat zbog ostavke, gubitka poslovne sposobnosti, promjene prebivalita, ako izgubi hrvatsko dravljanstvo. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. 1. donosi statut (temeljni opi akt), proraun 2. donosi odluke i druge ope akte kojima se ureuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3. bira i razrjeuje opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i njihove zamjenike te lanove poglavarstva 4. osniva i bira lanove radnih tijela vijea odn. skuptine 5. ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose veinom ako je prisutna veina lanova predstavnikog tijela 483.Mandat? Mandat lanova predstavnikog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. Mandat lanova predstavnikog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekueg mandata predstavnikog tijela izabranog na redovnim izborima. Mandat nije obvezujui. Toan broj lanova se utvruje statutom lokalne jedinice(opina, grad, upanija), a zakonom se utvruje okvirni broj. lanove predstavnikih tijela biraju graani tajnim glasanjem. Nain rada predstavnikog tijela ureuje se poslovnikom, u skladu s ovim zakonom i statutom, a isti se donosi veinom svih glasova. Sjednice saziva predsjednik, barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloeni zahtjev 1/3 lanova, u roku od 15 dne od primitka zahtjeva. Predstavniko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika. 484.Nositelji izvrne vlasti i izvrna tijela? Opina: opinski naelnik i opinsko poglavarstvo Grad: gradonaelnik i gradsko poglavarstvo upanije: upan i upanijsko poglavarstvo 485.Biranje nositelja izvrne vlasti i lanova izvrnih tijela? Bira ih predstavniko tijelo i njima su odgovorni (vijeima i skuptini), te ih oni mogu i smijeniti. U opini i gradu koji ima poglavarstvo opinskog naelnika i gradonaelnika bira opinsko vijee tj. gradsko vijee iz reda svojih lanova u skladu sa zakonom i statutom. Ako dunost poglavarstva obavlja predstavniko tijelo, dunost opinskog naelnika i gradonaelnika obavlja predsjednik opinskog odnosno gradskog vijea. upana bira upanijska skuptina iz reda svojih lanova u skladu sa zakonom i statutom. Imaju po dva zamjenika koji se biraju na isti nain (veinom glasova). Zastupaju opinu, grad odnosno upaniju. Predstavniko tijelo iz reda svojih lanova bira i ostale lanove poglavarstva. Svaki lan moe biti zaduen za jedno ili vie podruja iz djelokruga lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave. Odgovorni su sredinjim tijelima dravne uprave. Upravljaju imovinom i izvravaju odluke. Ima pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnikog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatraiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. Inae je u roku od 8 dne duan obavijestiti elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad zakonitou. U opini do 3000 stanovnika ne bira se poglavarstvo, ve poslove obavlja predstavniko tijelo.

97

Opine s 3001 do 10000 stanovnika (i grad s manje od 10000 stanovnika) moe statutom odrediti da se za izvrne poslove ne bira poglavarstvo, ve da iste obavlja predstavniko tijelo. 486.Poglavarstvo kao izvrno tijelo jedinice? Opinsko, gradsko i upanijsko poglavarstvo jesu izvrna tijela jedinica. U opini koja ima do 3.000 stanovnika ne bira se poglavarstvo, ve njegove dunosti obavlja predstavniko tijelo. Opina koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika statutom moe odrediti da se za obavljanje izvrnih poslova ne bira poglavarstvo, ve da njegove dunosti obavlja predstavniko tijelo. lanove poglavarstva bira predstavniko tijelo iz reda svojih lanova, na prijedlog predsjednika poglavarstva, veinom glasova svih lanova, na vrijeme od etiri godine. Broj lanova poglavarstva mora biti neparan, a utvruje se statutom: opina koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika ima od 3 - 5 lanova, opina i grad koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika ima od 5 - 7 lanova, grad koji ima vie od 30.000 stanovnika ima od 7 - 9 lanova, Grad Zagreb ima od 9 - 15 lanova, upanija imaju 7 - 13 lanova. 487.Poslovi poglavarstva 1. priprema prijedloge opih akata 2. izvrava ili osigurava izvravanje akata predstavnikog tijela 3. usmjerava djelovanje tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4. upravlja i raspolae nekretninama i pokretninama u vlasnitvu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5. obavlja druge poslove odreene statutom Donosi odluke veinom glasova, ako je sjednici nazona veina. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasnitvu donosi veinom svih lanova. 488.Predsjednik poglavarstva? Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan predsjednik je poglavarstva. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnikog tijela ako ocijeni, da je tim aktom povrijeen zakon ili drugi propis te zatraiti od predstavnikog tijela da u roku od 15 dana ukloni uoene nedostatke. Ako predstavniko tijelo to ne uini, predsjednik poglavarstva duan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad zakonitou rada tijela jedinica. Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan moe obavljanje odredenih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika. Opinskog naelnika, gradonaelnika i upana bira predstavniko tijelo u pravilu izmeu nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavnikom tijelu i to veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela. 489.upan, gradonaelnik, opinski naelnik - poslovi, odgovornost? Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan (nosioci izvrne vlasti) zastupa opinu, grad, odnosno upaniju. Oni su odgovorni sredinjim tijelima dravne uprave za obavljanje poslova dravne uprave prenijetih u djelokrug tijela opine, grada, odnosno upanije. Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan, predsjednik je poglavarstva. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnikog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeen zakon ili drugi propis te zatraiti od predstavnikog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uoene nedostatke. Ako predstavniko tijelo to ne uini, predsjednik poglavarstva duan je u roku od osam dana o tome obavijestiti elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad zakonitou rada tijela jedinica.

98

490.Pitanje povjerenja opinskom naelniku, gradonaelniku, upanu, njihovim zamjenicima, lanovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje treine lanova u predstavnikom tijelu moe se pokrenuti pitanje povjerenja opinskom naelniku, gradonaelniku, upanu, njihovim zamjenicima, lanovima poglavarstva i poglavarstvu. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu moe zahtijevati i njegov predsjednik. O povjerenju se ne moe raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana, a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavnikog tijela. Odluka o nepovjerenju je prihvaena ako je za nju glasovala veina svih lanova predstavnikog tijela. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje, 6 mjeseci se ne moe podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja 491.Upravna tijela jedinica? - upravni odjeli i slube koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao i poslova dravne uprave prenijetih na te jedinice. U opinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Upravnim tijelima upravljaju proelnici koje na temelju javnog natjeaja imenuje poglavarstvo. Dvije ili vie jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajedniki. Za to mogu osnovati zajedniko tijelo, zajedniki upravni odjel ili slubu, zajedniko trgovako drutvo. Upravne, strune i ostale poslove obavljaju slubenici i namjetenici. 492.Proelnici upravnih odjela? Upravnim tijelima upravljaju proelnici koji na temelju javnog natjeaja imenju poglavarstvo. 493.Povjerenik Vlada Republike Hrvatske imenovat e povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave: 1. kada raspusti njezino predstavniko tijelo, 2. kada se u jedinici lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave ne odre, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavniko tijelo, 3. kada se ni u roku od 90 dana od dana objave slubenih rezultata izbora ne konstituira predstavniko tijelo. Rjeenje o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. Povjerenik moe donositi ili mijenjati ope akte jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa ili usklaivanja sa zakonom ili drugim propisom. Povjerenik ne moe donositi ili mijenjati proraun jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave i ne moe raspolagati njezinom imovinom, osim ako je to nuno radi izvrenja ranije preuzetih obveza ili dovrenja ranije zapoetih poslova. Ako u jedinici lokalne samouprave nije donijet proraun kao i u sluaju kada je donijeta odluka o privremenom financiranju, financiranje se vri na temelju prorauna prethodne godine, a najkasnije do proteka roka od 90 dana od dana konstituiranja novoizabranoga predstavnikog tijela. 494.Prestanak mandata lanovima predstavnikog tijela 1. istekom 2. ostavkom (samim podnoenjem, bez odluke predstavnikog tijela) 3. oduzeta i ograniena poslovna sposobnost 4. osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora na due od 6 mjeseci

99

5. odjava prebivalita s podruja lokalne jedinice (Izborno povjerenstvo ima za zadau provjeriti sve kandidate. Propusti se esto utvrde u sred mandata ili kasnije. Zakon propisuje da Ustavni sud moe ukinuti mandat 6. ako izgubi dravljanstvo 7. smru 495.Upravni odjeli i slube jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao i poslova dravne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i slube (upravna tijela). Njihovo ustrojstvo ureuje se opim aktom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u skladu sa zakonom i statutom. Upravnim tijelima upravljaju proelnici koje na temelju javnog natjeaja imenuje poglavarstvo. Statutom upanije mogu se za obavljanje nekih poslova iz njezinog samoupravnog djelokruga osnovati upravna tijela i izvan njezinog sjedita. Upravne, strune i ostale poslove u tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave obavljaju slubenici i namjetenici. 496.Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, vie meusobno povezanih manjih naselja ili za dio veeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove ini zasebnu razgranienu cjelinu. Mjesna samouprava ostvaruje se kroz mjesni odbor. U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske etvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Djelokrug i ovlasti odreuju se statutom. Mjesni odbor, gradska etvrt i gradski kotar su pravne osobe. 497.Tijela mjesnog odbora - Vijee mjesnog odbora - Predsjednik vijea mjesnog odbora Mandat traje 4 godine. Vijee mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila, poslovnik, financijski plan i obavlja ostale poslove utvrene zakonom i statutom. Vijee mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima graana te davanja prijedloga za rjeavanje pitanja od mjesnog znaaja, moe sazivati mjesne zborove graana. Nadzor nad zakonitou obavlja poglavarstvo koje moe i raspustiti vijee mjesnog odbora ako uestalo kri statut ili ne izvrava poslove. 498.Nadzor nad opim aktima Opi akti: Statut (vrhovni akt), odluke i pravilnike. Nadzor nad opim aktima vri tijelo dravne uprave nadleno za lokalnu i podrunu samoupravu. Pojedinani akti o pravima i obvezama pojedinaca. albe se upuuju upanijama. Ako upanija donosi akt, onda to rjeava resorno ministarstvo. Nadzor nad zakonitou opih akata predstavnikog tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave obavlja tijelo sredinje dravne uprave nadleno za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Opinski naelnik, gradonaelnik i upan duni su u roku od 8 dana od dana donoenja dostaviti proelniku upanijskog ureda statut i ope akte koje donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave. Proelnik upanijskog ureda u ijem su djelokrugu poslovi ope uprave duan je izvriti

10

nadzor nad zakonitou opeg akta te kada smatra da je opi akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom, duan je u roku od 8 dana od dana dostave donijeti odluku o obustavi od primjene opeg akta. Tu odluku moe neposredno donijeti i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Odluka o obustavi od primjene dostavlja se bez odgaanja opinskom naelniku, gradonaelniku, odnosno upanu te predsjedniku predstavnikog tijela koje je donijelo opi akt. Odluka o obustavi od primjene opeg akta proslijeuje se sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Ono e ocijenit osnovanost obustave od primjene opeg akta u roku od 8 dana. Zatim e odluku o obustavi proslijediti Vladi. Sredinje tijelo dravne uprave, ako ocijeni odluku o obustavi od primjene opeg akta neosnovanom, ukinut e odluku proelnika upanijskog ureda u ijem su djelokrugu poslovi ope uprave te svoju odluku dostaviti njemu, opinskom naelniku, gradonaelniku, odnosno upanu te predsjedniku predstavnikog tijela koje je donijelo opi akt. 499.Opi akti predstavnikih tijela? Predstavniko tijelo jedinice donosi odluke i druge ope akte, u skladu sa svojim statutom. Opi akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave. (iznimno, danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. Opinski naelnik, gradonaelnik i upan osiguravaju izvravanje opih akata predstav. tijela na nain i u postupku propisanom statutom jedinice te obavlja nadzor nad zakonitou rada upravnih tijela koja obavljaju poslove iz samopravnog djelokruga jedinice. 500.Pojedinani akti predstavnikih tijela? Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave u izvravanju opih akata predstavnikog tijela donose pojedinane akte kojima rjeavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizikih i pravnih osoba (iznimno pojedinane akte donose i tijela dravne uprave). Protiv pojedinanih akata koje donose opinska i gradska upravna tijela, moe se izjaviti alba nadlenom upravnom tijelu upanije, a protiv pojedinanih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela upanije, moe se izjaviti alba nadlenom ministarstvu. Pojedinani akt kojim se rjeava o obvezi razreza lokalnih i podrunih poreza, doprinosa i naknada, donosi se po skraenom upravnom postupku. 501.Financiranje jedinica lokalne samouprave Izvori financiranja su vlastiti prihodi porezi i prirezi opina, upanija i gradova, financiranje od vlastite imovine-zakup, najam, komunalna naknada, koncesija, zajedniki porezi te pomoi i dotacije. 1.Zajedniki porezi - (jer se dijele izmeu drave i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak, na dobit i na promet nekretninama. Opine i gradovi dobivaju 34%, upanije 10%, grad Zagreb 45%, 25,6% ide dravi, 21% udio pozicije za potpore izravnanja za decentralizirane funkcije. Ovisno o decentralizaciji odreena suma se vraa jedinicama lokalne samouprave, ovisno o tome to one financiraju. Grad, upanija i Grad Zagreb za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak i to za: osnovno kolstvo 2,9%, srednje kolstvo 2,0%, socijalnu skrb 2,0%, zdravstvo 2,5% Opina, odnosno grad koji je osniva i koji financira redovitu djelatnost javne vatrogasne postrojbe ima pravo na dodatni udio u porezu na dohodak od 1%. 2. Vlastiti izvori sredstava prihodi od vlastite imovine, upanijski porezi, novane kazne, upravne i boravine pristojbe, komunalne naknade, naknade za uporabu javnih, opinskih ili gradskih povrina. upanijski porezi su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. Opine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak, porez na potronju, na kue za odmor, na neobraeno obradivo poljoprivredno zemljite, na neiskoritene poduzetnike nekretnine, na neizgraeno graevinsko zemljite, na koritenje javnih povrina, porez na tvrtku ili naziv

10

Prirez: izmjenama novog zakona, na prirez vie nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika, ve svi gradovi i opine. (radi se o porezu na dohodak). 502.Grad Zagreb Specifina je jedinica lokalne samouprave jer se radi o gradu sa statusom upanije. Samoupravni poslovi stoga su spojeni s lokalnom upravom. Ima statut, grb i zastavu. Nema gradsko vijee nego gradsku skuptinu, to je razlika u odnosu na ostale gradove i to upuuje da je i upanija. Ima urede, a ne odjele. 503.Ustrojstvo Grada Zagreba Izvrna tijela su gradonaelnik i gradsko poglavarstvo. Na elu je gradonaelnik (ako ne obavlja poslove dravne uprave moe se staviti povjerenika na 6 mjeseci, ali gradonaelnik i dalje zadrava mjesto gradonaelnika). 1. Gradonaelnik - zastupa Grad Zagreb, nositelj je izvrne vlasti u Gradu. Bira ga gradska skuptina na nain i po postupku odreenom poslovnikom, izbor potvruje predsjednik RH (izbor je jednak izboru upana). Vri nadzor nad zakonitou akata koje donosi Gradska skuptina (predstavniko tijelo). Odgovoran je Vladi. Gradonaelnik ima dva zamjenika, koji se biraju iz reda lanova Gradske skuptine na nain i po postupku kao i gradonaelnik. Gradonaelnik je duan unaprijed odrediti koji e ga od zamjenika zamjenjivati u sluaju due odsutnosti ili drugih razloga sprijeenosti u obavljanju njegove dunosti 2. Gradsko poglavarstvo - Gradonaelnik je predsjednik, a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. Obavlja izvrne poslove Grada i poslove dravne uprave koji su mu povjereni. lanovi Gradskog poglavarstva, u pravilu, su proelnici upravnih odjela Gradske uprave. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skuptini. 9-15 lanova. 3. Gradska skuptina - Predstavniko tijelo graana. 51 lan. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Odluke se donose veinom ako je prisutna veina lanova predstavnikog tijela. - donosi statut - donosi odluke i druge ope akte kojima se ureuju pitanja iz samoupravnog djelokruga - bira i razrjeuje opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i njihove zamjenike te lanove poglavarstva - osniva i bira lanove radnih tijela vijea odn. skuptine - ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela - osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa - drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. Njima upravljaju proelnici. 504.Mjesna samouprava Grada Zagreba Gradu Zagrebu se mogu osnovati gradske etvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Gradske se etvrti i mjesni odbori osnivaju na nain i u postupku utvrenim Statutom. Radi rjeavanja pitanja od zajednikog interesa predstavnika tijela Grada Zagreba i Zagrebake upanije osnivaju zajedniko vijee. 505.Podruja upanija, gradova, opina Podruja su ureena posebnim zakonom. Postoji 20 upanija i Grad Zagreb. Postoji 545 gradova i opina u RH. Granice izmeu gradova i opina su one granice katastarskih opina. Ako se one ne poklapaju s granicama naselja, onda ove zadnje prednjae. U pravilu se granice odreuju dogovorom. Ako to nije sluaj, ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. Protiv odluke vladinog povjerenstva, mogua je alba Vladi u roku od 30 dana. Promjenu granice moe traiti ili predstavniko tijelo, ili 1/3 stanovnika podruja ili jedinice. Kod promjene granica, potrebno je i miljenje upanijske skuptine.

10

506.Izbor lanova predstavnikog tijela Svaki dravljanin RH koji ima navrenih 18 godina, te ima prebivalite na podruju lokalne jedinice moe birati i biti izabran. lanovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Nisu opozivi, a prava i dunosti zapoinju im danom konstituiranja predstavnikog tijela. lan predstavnikog tijela ne moe biti pozvan na kaznenu i prekrajnu odgovornost za izgovorene rijei, niti za glasovanje u radu predstavnikog tijela. Mandat lanova predstavnikih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o rasputanju predstavnikog tijela u skladu sa zakonom kojim se ureuje lokalna i podruna (regionalna) samouprava. Mandat lanova predstavnikih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekueg mandata predstavnikih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za lanove predstavnikih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Ukoliko je mandat prestao uslijed rasputanja predstavnikog tijela, sukladno posebnom zakonu, prijevremeni se izbori imaju odrati u roku od 60 dana od dana rasputanja. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne moe protei manje od 30 niti vie od 60 dana. Kada je predstavniko tijelo rasputeno u kalendarskoj godini u kojoj se odravaju redovni izbori, a prije njihovog odravanja, u toj se jedinici nee raspisati i odrati prijevremeni izbori. lan predstavnikog tijela jedne jedinice ne moe istovremeno biti lan predstavnikog tijela druge jedinice, niti lan poglavarstva iste jedinice. Ne moe istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika lanovi predstavnikih tijela imaju zamjenike koji obnaaju tu dunost ukoliko lanu predstavnikog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. lana predstavnikog tijela izabranog na stranakoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotine liste s koje je izabran lan, a kojeg odredi politika stranka koja je predlagatelj liste. lana predstavnikog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili vie politikih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotine liste s koje je izabran i lan, a kojeg odredi politika stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao lan predstavnikog tijela kojem je prestao mandat. Kandidata moe predloiti ili politika stranka ili graani. Ako ga predlau graani, moraju prikupiti odreeni broj potpisa (100 za opinsko vijee, 150 za gradsko i 500 za upanijsko). Broj lanova predstavnikog tijela jedinice utvruje se statutom jedinice, u skladu sa zakonom. Tijela za provedbu izbora su Dravno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i biraki odbori. Dravno izborno povjerenstvo ima stalni i proireni sastav. Stalni sastav Dravnoga izbornog povjerenstva ine predsjednik i etiri lana te njihovi zamjenici. Dunost predsjednika Dravnoga izbornog povjerenstva po poloaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ostale lanove stalnog sastava Dravnoga izbornog povjerenstva imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika koji ne smiju biti lanovi politikih stranaka. 507.Broj lanova predstavnikih tijela? Broj lanova predstavnikih tijela mora biti nepraran, a odreuje se Statutom jedinice i to tako da: - opina koja ima do 3.000 stanovnika, ima od 7-13 lanova, - opina koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika, ima od 9-15 lanova, - opina i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika, ima od 13-19 lanova, - grad s vie od 30.000 stanovnika, ima od 19-35 lanova, - Grad Zagreb ima 51 lana, - upanije ima od 31-51 lana.

10

508.Djelokrug i ovlasti predstavnikih tijela? Predstavniko tijelo: 1. donosi statut jedinice, 2. donosi odluke i druge ope akte kojima ureuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice, 3. bira i razrjeuje opinskog naelnika, gradonaelnika, odnosno upana i njihove zamjenike te lanove poglavarstva, 4. osniva i bira lanove radnih tijela vijea, odnosno skuptine te imenuje i razrjeuje druge osobe, 5. ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela jedinice, 6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa za jedinicu, 7. obavlja i druge poslove. Predstavniko tijelo donosi odluke veinom glasova ako je na sjednici nazona veina lanova predstavnikog tijela. Statut jedinice proraun i godinji obraun donose se veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela. 509.Predsjednik predstavnikog tijela? Predsjednik saziva sjednice predstav. tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja ovo tijelo. Sjednice saziva po potrebi, a najmanje jednom u 3 mj., a duan je sazvati sjednicu na obrazloeni zahtjev, najmanje 1/3 lanova predstav. tijela u roku od 15 dana. 510.Tko ne moe biti lan predstavnikog tijela jedinice? lan predstavnikog tijela jedne jedinice ne moe istovremeno biti lan predstavnikog tijela druge jedinice, niti lan poglavarstva iste jedinice. lan predstavnikog tijela ne moe biti osoba koja obnaa neku od nespojivih dunosti. Ta osoba se moe kandidirati, ali bude li izabrana, duna je pri konstituiranju predstavnikog tijela izjasniti se o tome prihvaa li dunost lana ili nastavlja s obavljanjem dunosti u kojem sluaju joj mandate miruje. 511.Izborni sustav Posljednji izbori bili su isti proporcionalni sustav. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavnikom tijelu. Osnovno naelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima. Glasovanje je osobno i tajno Vaei listii su samo oni za koje se moe nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevaei). 512.Prigovori na izborni postupak Prigovore rjeava upanijsko izborno povjerenstvo (protiv opine i grada), ili dravno (protiv upanija). Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od poinjenog djela, dok isti mora biti rijeen u roku od 48 sati. Kao rezultat, ako je prigovor opravdan, ponitava se ili sama radnja ili itavi izbori. Protiv rjeenja izbornog povjerenstva moe se podnijeti alba u roku od 48 sati Ustavnom sudu, koji sluaj mora rijeiti u roku od 48 sati. 513.Proraun jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i podrune samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proraunu. U proraunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proraunu se iskazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasnitvu jedinice. Prihodi i rashodi prorauna moraju biti uravnoteeni. Proraun donosi predstavniko tijelo jedinice, a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen. upanijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu prorauna jedinicama lokalne samouprave na svojemu podruju.

10

Prijedlog prorauna utvruje poglavarstvo jedinice lokalne i podrune samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. Proraun mora biti donesen prije poetka godine na koju se odnosi. Ako proraun ne bude donesen prije poetka godine, donosi se odluka o privremenom financiranju. Proraunska sredstva koriste se za namjene utvrene posebnim zakonima i odlukama, a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrene namjene. Nadzor nad koritenjem obavlja predstavniko tijelo i Dravni ured za reviziju. Proraun ima opi i posebni dio. Opi dio sadri: - ukupnu svotu predvienih prihoda i rashoda, - tekuu rezervu prorauna kao nerasporeeni dio prihoda za nepredviene rashode, - visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu, - bilancu prihoda i rashoda prorauna, - raun financiranja (zaduivanje i otplata), - prava i obveze korisnika proraunskih sredstava glede izvravanja prorauna. Posebni dio prorauna sadri detaljan raspored rashoda po nositeljima, korisnicima i namjenama. Za izvrenje prorauna odgovorno je poglavarstvo jedinice. Naredbodavatelj za izvrenje prorauna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlatena za poslove prorauna. Poglavarstvo mora predstavnikom tijelu svoje jedinice podnijeti izvjee o izvrenju prorauna u roku koje ono odredi. Tijekom godine jedinica moe mijenjati i dopunjavati proraun. Svaka isplata iz prorauna mora za podlogu imati odluku nadlenog tijela jedinice utvrenog statutom. 514.Prihodi jedinica? - moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela. Prihodi jednica su: 1. opinski, gradski odnosno upanijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari u vlasnitvu jedinice i imovinskih prava, 3. prihodi od trgovakih drutva i drugih pravnih osoba u vlasnitvu jedinice 4. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavniko tijelo, 5. novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje, 6. udio u zajednikim porezima s RH 7. sredstva pomoi i dotacija RH predviena u dravnom proraunu 8. drugi prihodi 515.upanijski porezi? 1. porez na nasljedstva i darove, 2. porez na cestovna motorna vozila, 3. porez na plovila, 4. porez na automate za zabavne igre. 516.Opinski gradski porezi? 1. porez na potronju, 2. porez na kue za odmor, 3. porez na reklame, 4. porez na tvrtku ili naziv, 5. porez na koritenje javnih povrina. 517.Zajedniki porezi? 1. porez na dohodak 2. porez na dobit 3. porez od prireivanja igara na sreu 4. porez na promet nekretnina 518.Raspisivanje lokalnih izbora? Izbore za lanove predstavnikih tijela jedinica raspisuje Vlada RH posebnom odlukom kojom

10

utvruje toan datum odravanja izbora. 519.Tijela za provedbu izbora? - Dravno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i biraki odbori: - Izbore lanova opinskog vijea provode opinsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. - Izbore lanova gradskog vijea provode gradsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. - Izbore lanova upanijske skuptine provode upanijsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. - Izbore lanova Gradske skupt. Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i biraki odbori. 520.Dravno izborno povjerenstvo RH: - propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora, - donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava - neposredno nadzire rad upanijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba. Dravno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i etiri lana te njihovi zamjenici) i proireni sastav (tri predstavnika veinske politike stranke i tri dogovoreno predloena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici) sastav. Dunost predsjednika Dravnoga izbornog povjerenstva po poloaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ostale lanove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti lanovi politikih stranaka. Opinska, gradska, upanijska izborna povjerenstva, te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva lana te njihovi zamjenici) i proireni (dva predstavnika veinske politike stranke i dva predstavnika oporbe) sastav. 521.Opinska i gradska izborna povjerenstva: - brinu za zakonitu pripremu i provoenje izbora, - imenuju lanove birakih odbora, - odreuju biraka mjesta, - nadziru rad birakih odbora, - obavljaju sve tehnike pripreme za obavljanje izbora na svom podruju, - objavljuju opinske, odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor, - nadziru pravilnost izborne promidbe, - prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o upan. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren. upanije, - objavljuju rezultate - obavljaju i druge poslove. 522.Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: - brine za zakonitu pripremu i provoenje izbora, - imenuje lanove birakih odbora, - odreuje biraka mjesta, - nadzire rad birakih odbora, - obavlja sve tehnike pripreme za obavljanje izbora, - objavljuje gradske liste i sastavlja zbirnu listu za izbor, - nadzire pravilnost izborne promidbe, - prikuplja i zbraja rezultate, - objavljuje rezultate izbora, - obavlja i druge poslove. 523.upanijsko izborno povjerenstvo: - brine se za zakonitu pripremu i provoenje izbora, - nadzire rad opinskih i gradskih izbornih povjerenstava, - objavljuje upanijske liste i sastavlja zbirnu listu, - nadzire pravilnost izborne promidbe,

10

- objavljuje rezultate izbora, - obavlja i druge poslove. Biraki odbori imenuju se, najkasnije pet dana prije izbora za svako birako mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja. Biraki odbor ine predsjednik i njegov zamjenik, te dva lana i njihovi zamjenici. 524.Zatita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opi nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora lanova predstavnikih tijela jedinica i rjeava sporove. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja mogu podnijeti politika stranka, dvije ili vie stranaka (koalicija) i nositelji nezavisnih lista koji su predloili listu, dok prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora mogu podnijeti samo one politike stranke i nositelji nezavisnih lista o ijim se kandidacijskim listama glasovalo u roku od 48 sati od izvrene radnje. Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova opinskog i gradskog vijea rjeava upanijsko izborno povjerenstvo, dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova upanijske skuptine i Gradske skuptine Grada Zagreba rjeava Dravno izborno povjerenstvo. Ako nadleno izborno povjerenstvo utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultate izbora, ponitit e radnje u tom postupku i odrediti da se te radnje ponove u roku koji mora osigurati odravanje izbora na dan za koji su raspisani. Ako ne postoji mogunost ponavljanja ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, nadleno izborno povjerenstvo ponitit e izbore i odrediti rok u kojem e se odrati ponovljeni izbori (doputena alba Ustavnom sudu RH u roku od 48 sati) 525.Pravo birati i biti biran? lanove predstavnikih tijela biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina koji imaju prebivalite na podruju jedinice za ije se predstavniko tijelo izbori provode. Za lana predstavnikog tijela moe se kandidirati i biti izabran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina ivota koji ima prebivalite na podruju jedinice za ije se predstavniko tijelo izbori provode. 526.Referendum u jedinicama (neposredno sudjelovanje graana u odluivanju)? Graani mogu neposredno odluivati o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora graana. Referendum se moe raspisati radi odluivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu opeg akta ili drugih pitanja. Referendum raspisuje predstavniko tijelo na prijedlog jedne treine njegovih lanova, na prijedlog poglavarstva, a u opini i gradu i na prijedlog polovine mjesnih odbora te na prijedlog 20% biraa upisanih u biraki popis opine ili grada. Odluka donesena na referendumu je obvezatna. Opinsko, odnosno gradsko vijee moe traiti miljenje od mjesnih zborova graana o prijedlogu opeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga opine, odnosno grada. Graani imaju pravo predstavnikom tijelu predlagati donoenje odreenog akta ili rjeavanje odreenog pitanja iz njegovog djelokruga. To tijelo mora raspravljati o prijedlogu ako ga podri najmanje 10% biraa te dati odgovor najkasnije u roku od mjesec dana. 527.Mjesna samouprava? Mjesni odbor osniva se (za jedno naselje, vie povezanih naselja ili dio veeg naselja), statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecanja na ivot i rad graana. Statutom se moe mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga opine ili grada, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana na podruju mjesenog odbora. 528.Tijela mjesnog odbora: vijee mjesnog odbora - biraju graani s podruja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine, moe sazivati mjesne zborove graana,

10

predsjednik vijea - tajnim glasovanjem bira vijee na vrijeme od 4 godine. U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske etvrti kao posebni oblici mjesne samouprave koji se osnivaju za podruje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i drutvenu cjelinu, a povezano je zajednikim interesima graana. Mjesni odbori, gradske etvrti i gradski kotarevi pravne su osobe. 529.Rasputanje predstavnikih tijela? Na prijedlog sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit e predstavniko tijelo (doputena tuba Ustavnom sudu): 1. ako donese odluku ili akt kojim ugroava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH, 2. ako predstavniko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja, 3. ako uestalo donosi ope akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu, 4. ako ne izabere op. naelnika, gradona., odnosno upana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav. tijela ili od iskazanog nepovjerenja op. naelniku, gradona., odnosno upanu, odnosno od njihovog podnoenja ostavke, 5. ako trajno ostane bez minimalnog broja lanova potrebnih za rad i donoenje odluka, 6. ako ne moe donositi odluke dulje od 3 mjeseca, 7. ako u roku ne donese proraun ili odluku o privremenom financiranju, 8. ako u roku ne donese prostorni plan. 530.Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati e povjerenika u jednici: 1. kada raspusti njezino predstavniko tijelo, 2. kada se u jedinici ne odre, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavniko tijelo, 3. kada se ni u roku od 90 dana od objave slubenih rezultata izbora ne konstituira predstavniko tijelo. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika. Povjerenik moe donositi ili mijenjati ope akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa, a ne moe mijenjati proraun i ne moe raspolagati imovinom jedinice. 531.Grad Zagreb? Grad Zagreb je jedinstvena teritorijalna, upravna i samoupravna cijelina te ima poloaj upanije. Grad Zagreb ima statut kojim se utvruje samoupravni djelokrug Grada, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, oblici neposrednog odluivanja graana, suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave te druga pitanja. Grad ima grb i zastavu. 532.Djelokrug Grada Zagreba? 1. osigurava uvjete, usklauje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod., drut., komunalnih i drugih djelatnosti 2. osigurava uvjete za ureivanje prostora i urbanistiko planiranje, za zatitu ovjekova okolia te odreuje uvjete ureivanja i zatite prostora, 3. obavlja poslove ureivanja i koritenja graevinskog zemljita, 4. brine o ureivanju naselja, kvaliteti stanovanja, kvaliteti komunalnih objekata, gradske infrastrukture, 5. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora, 6. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika, obrazovanja i odgoja, javnog zdravlja, zdravstvene zatite ivotinja i bilja, socijalne skrbi, kulture, tjelesne kulture i sporta, 7. usklauje razvitak i mreu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, komunalnih i drugih institucija, 8. obavlja poslove ureivanja i zatite prirode i spomenika kulture, 9. osniva ustanove, trgovaka drutva te druge pravne osobe, 10. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba, 11. obavlja i druge poslove 533.Upravna tijela Grada Zagreba?

10

Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove dravne uprave, a ustrojavaju se kao uredi, zavodi, ravnateljstva i slube. Upravnim tijelima upravljaju proelnici koje imenuje gradonaelnik uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog ministra. Gradska skuptina donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. 534.Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske etvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske etvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Statutom e se urediti ustrojavanje oblika, podruje za koje se osnivaju, poslovi koji im se povjeravaju, tijela i nain izbora, financiranje, nain rada, obavljanje administrativnih i drugih poslova. b) tijela Grada Zagreba - Gradska skuptina - Gradonaelnik - Gradsko poglavarstvo Mandat lanova gradske skuptine traje 4 godine, funkcija im je poasna, a lanovi nemaju obvezujui mandat i nisu opozivi. Unutarnje ustrojstvo i nain rada ureuje se Zakonom o Gradu Zagrebu, statutom i poslovnikom skuptine. 7. OSNOVE SUSTAVA EU - SKRIPTA Povijest Nekoliko je glavnih razloga koji su doprinijeli razvitku gospodarske i politike zajednice koja je kroz niz godina dovela do Europske unije kakvu poznajemo danas. Ideja o ujedinjenju Europe postoji ve u djelima europskih prosvjetitelja, poput Voltairea u 18. Stoljeu, a slavni Victor Hugo govorio je u 19. st. Ujedinjenim europskim dravama. No kljuni trenutak bio je zavretak II. svjetskog rata, kada se eljelo sprijeiti budue katastrofalne sukobe, odnosno pomoi poraenima. 1. Pojavila se ideja o osnivanju meunarodne organizacije koja bi trebala imati nadnacionalni karakter, kako bi se izbjegao novi razvoj nacionalizma koji bi mogao dovesti do nekog novog faizma ili nacizma. 2. Njemaka je zbog Hitlerovog nacizma bila apsolutni gubitnik nakon rata, no trebalo je pronai nain da joj se pomogne te da se ponovno pone razvijati i suraivati na meunarodnoj sceni. 3. Idejom o meunarodnoj organizaciji eljelo se pomoi zemljama koje su bile znatno oteene tijekom rata. 4. Kratko nakon II. svjetskog rata pojavila se nova opasnost Hladni rat. Postojalo je miljenje da je lake boriti se protiv komunizma zajedniki nego pojedinano. 5. Konano, pojavila se ideja o osnutku organizacije koja bi mogla konkurirati SAD-u (i kasnije Japanu) gospodarskoj svjetskoj sili. Pojedine zemlje lanice, bez obzira na svoj gospodarski razvoj bi teko mogle sudjelovati u trinoj utakimici s SAD-om, no ako bi se ujedinilo vie njih, sve bi bilo drugaije. Kako je navedeno, ideja o ujedinjenoj Europi postojala je jo u 18. stoljeu no tek je poslijeratna situacija pruila trenutak da se zaista neto poduzme po tom pitanju. Ujedinjenje Europe znailo bi neto vie od iskljuivo organizacije: ujedinjena Europa predstavljala bi gospodarski i politiki subjekt zbog kojeg bi se njene zemlje lanice morale odrei dijela svog suvereniteta za vlastitu i koristi itave Europe. 1950. objavljen je Schumanov plan. Robert Schuman bio je ministar u vladi francuskog predsjednika Jeana Moneta i on je iznio ideju o takvoj ujedinjenoj Europi. Zato se ta godina smatra godinom zaetka europske integracije koja je dovela do EU kakvu je danas poznajemo. S obzirom na poslijeratni kontekst, dakle na situaciju u kojoj postoje pobjednici i gubitnik koji to ne eli ostati i istovremenu daljnju potencijalnu opasnost za novim sukobima,

10

Francuska i Njemaka su osnovale Zajednicu za ugljen i elik kojom e se kontrolirati njihova proizvodnja budui da su obje industrije neposredno vezane uz ratnu industriju. Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik potpisan je 1951., izmeu dviju spomenutih zemalja te zemalja Beneluksa i Italije. Ugovor je stupio na snagu godinu dana kasnije. Osim sprjeavanja novih ratnih sukoba, postojala je i ideja o gospodarskom ujedinjenju Europe kako bi ona postala jaa na svjetskoj gospodarskoj sceni. To je dovelo do osnutka Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM). 1958. je potpisan Rimski sporazum kojim su utemeljene te dvije zajednice. Zapravo treba napomenuti da je upravo u podruju gospodarstva uinjen najvei napredak kroz ovih 50 godina te da su tek s vremenom ostvarivani uvjeti za politiki napreda. Rimskim ugovorom su postavljeni temelji za razvoj Zajednica koji obuhvaaju cilj jaanja unije meu narodima, ostvarivanje slobodnog trita, a sve kroz utvreni institucionalni okvir. Od samog poetka postoji glavna institucija koja donosi odluke, tj. Vijee ministara koje zasjeda u sastavu koji ovisi o tematici. Sve do 1966. godine u Vijeu se odluivalo jednoglasno. No Francuska nije eljela podrati jedan prijedlog, zbog ega su na nekoliko mjeseci obustavljeni svi postupci na razini EZ. Problem je rijeen tzv. Kompromisom iz LUXEMBOURGA, kad je odlueno da e se odluke donositi veinom (obinom ili kvalificiranom) kako je utvreno Osnivakim ugovorom te da samo u iznimnim sluajevima zemlje lanice mogu traiti da se odluuje jednoglasno, ako se radi o vitalnom interesu pojedine zemlje lanice. 1965. potpisan je Ugovor o spajanju institucija triju zajednica (tzv. Merger Treaty) koji stupa na snagu 1967. i kojim su Komisija i Vijee postale zajednike institucija svih triju zajednica. Iako u poetku Velika Britanija nije eljela biti dijelom Zajednica (We are with you, but not of you), raunajui s tim da e imati vie gospodarske koristi kroz Commonwealth te kao zemlja lanica EFTA-e, kratko nakon osnutka Europske ekonomske zajednice, postalo je jasno da upravo takva zajednica ima budunosti na svjetskom gospodarskom tritu. Velika Britanija je zatraila prijam u lanstvo, no dva puta je odbijena. Naime, kao svom najeem protivniku, Velikoj Britaniji, Francuzi su dva puta odbili prihvatiti kandidaturu VB za pristup EZ-u te je ona pristupila gotovo 15 godina nakon osnutka. Tek nakon odstupanja s vlasti francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea, konano su otvorena vrata Velikoj Britaniji za pristup EZ. U istom valu proirenja, EZ su pristupile i Irska i Danska. Ugovori Postupnim razvojem EZ, razvijala se i razina demokratinosti unutar Zajednice. Tako je 1979. Europski parlament postalo pravo demokratski izabrano tijelo EZ, iji su se zastupnici prvi put birali na neposrednim izborima u zemljama lanicama. Do tada su u EP-u sjedili izaslanici nacionalnih parlamenata (esto manje popularni politiari...). Tim je izborima EP-u porastao kredibilitet zbog eg e mu se uskoro dodijeliti i nove uloge u postupku donoenja odluka. 1981. - uslijedilo je novo proirenje, kad je ula Grka, a 1986. Europskoj zajednici je nakon dugogodinjeg ekanja ula panjolska, a zajedno s njom i Portugal. U obje je zemlje godinama vladala diktatura zbog koje nije dolazilo u obzir pristupanje EZ. Rimski ugovor revidiran je 1986. Europskim jedinstvenim aktom. Treba napomenuti da su 70-te i poetak 80-ih godina obiljeene kao krizne godine, kako za svijet, tako i za Europu te stoga i za Europsku zajednicu. Zbog velikih naftnih kriza dolo je do krize u industriji, pojavila se nezaposlenost i niz drugih problema. JEA-om stavio se naglasak na gospodarskom razvoju i to kroz uspostavljanje jedinstvenog europskog trita, ciljem koji jo uvijek nije u potpunosti ostvaren, ali koji je na dobrom putu da to uskoro postane.

11

Isto tako, Aktom je dano vie ovlasti EP-u, nakon uvoenja postupka suradnje pri odluivanju. Dakle, neki je prijedlog pravnog akta mora biti upuen EP-u na miljenje i potvrivanje prije nego bi ga usvojilo Vijee. 1990. dolo je do najznaajnije promjene u Europi od osnutka Zajednice do ujedinjenja Njemake te kratko poslije toga propasti komunizma, to e i te kako utjecati na budui politiku EZ. Zbog gospodarskih i politikih promjena na europskom kontinentu u posljednjih nekoliko godina, pojavila se potreba za dodatnim razvojem europske integracije. Kao rezultat, 1992. potpisan je Ugovor iz Maastrichta kojim se osnovala Europska unija, a integracija je podignuta na viu razinu. (HRAM) Ekonomsko trite Uvreno je jedinstveno europsko trite, postavljen je rok za ostvarivanje ekonomske i monetarne unije (1.1.99.). Centralnom institucijom EU proglaeno je Vijee ministara, a odluke se u vijeu donose jednoglasno i kvalificiranom veinom. EP dobio je vee ovlasti uvoenjem postupka suodluivanja izmeu EP-a i Vijea, uvedeno je dravljanstvo EU. Isto tako su osnovani kohezijski fondovi o kojima e biti rijei kasnije. Europske integracije krenule su u novu fazu s dodavanjem Zajednike vanjske i sigurnosne politike te Politike suradnje u podruju pravosua i unutarnjih poslova koje se temelje na meuvladinoj suradnji meu zemljama lanicama. Temelji Europske unije esto se usporeuju s prednjim dijelom grkog hrama koji lei na tri stupa. Ovakva konstrukcija poela se koristiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu, 1992. Europska unija tako poiva na tri stupa: Prvi stup EU ine carinska unija, jedinstveno trite, zajednika agrarna politika, strukturalne politike i monetarna unija. Drugi stup EU ine zajednika vanjska i sigurnosna politika. Trei stup EU ini suradnja na podrujima pravosua i unutarnjih poslova. Osnovna razlika izmeu prvog stupa i druga dva stupa lei u tome to jedino prvi stup EU koristi pravno obvezujue instrumente i procedure bazirane na Rimskom ugovoru. Ostala dva stupa su preteno u nadlenosti Europskog vijea i Vijea ministara i vie su meuvladinog karaktera. Padom komunizma postalo je jasno da e se EU nuno proiriti, budui da sve zemlje lanice bivem komunistikog bloka imaju pravo na aplikaciju za lanstvo. No budui da se radi o gospodarski znatno slabijim zemljama u kojima uostalom jo nije sasvim ureen demokratski politiki sustav niti izgraene institucije potrebne za uspjenu integraciju u EU, Unija je odluila uvesti mjere kojima e se osigurati spremnost pojedinih zemalja kandidata za lanstvo. Uvedeni su tzv. Europski sporazumi (Europe Agreements) 1994. godine kojim sa su formalizirani odnosi izmeu zemalja potencijalnih kandidata za EU i same EU. 1995. Uniji su pristupile Austrija, Finska i vedska (lanice EFTA-e). 1997. Potpisan je Ugovor iz Amsterdama kojim se revidirao Ugovor iz Maastrichta njime je pojednostavljena procedura suodluivanja te proiren broj podruja gdje EP sudjeluje u odluivanju te je dio politika iz treeg stupa preao u prvi te time postao sastavnim dijelom pravne steevine Europske zajednice. 2000. Potpisan je Ugovor iz Nice (no on jo nije stupio na snagu) a usmjeren je ka buduim proirenjima. Naime s obzirom na broj kandidata koji ekaju na lanstvo i postojee ureenje Unije, postalo je jasno da se EU mora posebno pripremiti za prihvat novih lanova tako da reformira vlastito unutarnje ureenje (rad institucija, postupke odluivanja, broj predstavnika u pojedinim tijelima, itd.). Pravna struktura EU kakva postoji danas usvojena je Ugovorom iz Maastrichta 1993., a moe se jednostavno prikazati u obliku hrama s tri stupa. Prvi stup ini Europska zajednica (bive Europske zajednice EZU, EEZ i Euratom), koja podrazumijeva suradnju u podrujima zajednikih politika kao to su jedinstveno trite, zajednika poljoprivredna politika, strukturne politike, ekonomska i monetarna unija, da

11

spomenemo samo najvanije. Vano je istaknuti da su unutar prvog stupa odluke donose na nadnacionalnoj razini, tj. od strane institucija EU i obvezujue su za sve zemlje lanice, a Europski sud pravde vri nadzor provedbe tih odluka i ima mogunost sankcioniranja. Za razliku od prvog stupa, u drugom i treem stupu: Zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te Suradnji u podruju pravosua i unutarnjih poslova radi se o meuvladinoj suradnji zemalja lanica. Ova su podruja uvedena tek Ugovorom iz Maastrichta, a budui da u njima zemlje lanice ele zadrati vei stupanj suverenosti, institucije EU tu nemaju veu ulogu, a odluke nisu obvezujue i Europski sud pravde nema nadlenosti. Iznad sva tri stupa moe se prikazati sama Europska unija kao krov koji obuhvaa i povezuje suradnje u svim spomenutim podrujima. Europska unija nema pravnu osobnost, ve to ima samo Europska zajednica (prvi stup). Europsku uniju, tonije Europsku zajednicu, moe se okarakterizirati kao pravnu zajednicu, i to zbog jaine primarnog prava i jaine sekundarnog prava (izvedenog iz ovlasti navedenih u tim ugovorima) te odnosa izmeu prava Zajednice i nacionalnih zakonodavstava zemalja lanica. Primarno pravo EU ine tzv. Osnivaki ugovori, koji su nastali osnivanjem tri zajednice te su tijekom vremena vie puta izmjenjivani i dopunjavani. Posljednja verzija Osnivakih ugovora koja je na snazi Ugovor je iz Amsterdama, kojeg ini Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o osnivanju Europske zajednice. Ugovor iz Amsterdama je u veljai 2001. ponovo izmijenjen Ugovorom iz Nice, no on jo nije stupio na snagu jer mora biti ratificiran od strane svih zemalja lanica. Ugovor o Europskoj uniji predstavlja razloge osnivanja Unije u lanku 1., gdje se navodi da se Unija temelji na Europskim zajednicama te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju Ugovorom. U lanku 2. Ugovora o Europskoj uniji navode se ciljevi EU prema stupovima: - podruje bez unutarnjih granica jaanjem ekonomske i drutvene povezanosti i osnivanjem ekonomske i monetarne unije; - Zajednika vanjska i sigurnosna politika i dravljanstvo Unije; - Podruje slobode, sigurnosti i pravde. Takoer se kao jedan od ciljeva spominje pravna steevina Zajednice (acquis communautaire), koja podrazumijeva primarno i sekundarno pravo te sudsku praksu Europskog suda pravde. Kao nastavak na Ugovor o EU, Ugovor o osnivanju Europske zajednice propisuje suradnju unutar prvog stupa i postavlja pravne temelje za donoenje odluka u podrujima politika Zajednice. Sadraj Ugovora o osnivanju EZ: Preambula Dio 1. Naela Dio 2. EU dravljanstvo Dio 3. Politike Zajednice o Glava I. Slobodno kretanje roba o Glava II. Poljoprivreda o Glava III. Slobodno kretanje osoba, usluga i kapitala o Glava IV. Vize, azil, imigracija o Glava V. Promet o Glava VI. Zajednika pravila o trinom natjecanju, oporezivanju i usklaivanju propisa o Glava VII. Ekonomska i monetarna politika o Glava VIII. Zapoljavanje o Glava IX. Zajednika trgovinska politika o Glava X. Carinska suradnja o Glava XI. Socijalna politika, obrazovanje, struno usavravanje i mlade o Glava XII. Kultura o Glava XIII. Javno zdravlje o Glava XIV. Zatita potroaa o Glava XV. Transeuropske mree o Glava XVI. Industrija

11

o o o o

Glava XVII. Ekonomska i tehnoloka povezanost Glava XVIII. Istraivanje i tehnoloki razvoj Glava XIX. Okoli Glava XX. Suradnja u razvoju Dio 4. Pridruivanje prekomorskih zemalja i teritorija Dio 5. Institucije Zajednice Dio 6. Ope i zavrne odredbe

U lanku 3. Ugovora o osnivanju EZ navode se sve djelatnosti radi ostvarivanja zadaa Zajednice, koje izmeu ostaloga, ukljuuju: zajedniku trgovinsku politiku unutarnje trite (ukidanje prepreka slobodnom kretanju roba, osoba, usluga i kapitala) mjere vezane uz kretanje osoba (vize, azil, useljavanje i sl.) zajedniku poljoprivrednu politiku Zajedniku politiku na podruju prometa trino natjecanje politiku zapoljavanja socijalnu politiku politiku na podruju zatite okolia jaanje konkurentnosti istraivanje i tehnoloki napredak zdravstvenu zatitu obrazovanje, usavravanje i kulturu zatitu potroaa energetiku, zatitu graana i turizma SUPSIDIJARNOST lanak 5. UEZ: (1) Zajednica djeluje unutar granica ovlasti (within the limits of the powers) i unutar ciljeva koji su joj dodijeljeni ovim Ugovorom. (2) Na podrujima koji ne potpadaju pod njezinu iskljuivu nadlenost (exclusive competence) Zajednica djeluje, u skladu s naelom supsidijarnosti, samo ako drava lanica ne moe na zadovoljavajui nain postii ciljeve predloenog djelovanja, a Zajednica ih moe bolje ostvariti, iz razloga dosega ili uinaka predloenog djelovanja. RAZMJERNOST lanak 5. UEZ: (3) Niti jedna aktivnost Zajednice ne smije ii dalje od onoga to je potrebno za postizanje ciljeva ovog Ugovora. SOLIDARNOST (LOJALNOST) lanak 10. UEZ: (1) Drave lanice dune su poduzeti sve odgovarajue mjere, bilo openite bilo posebne, kako bi osigurale ispunjenje obveza koje proizlaze iz ovog Ugovora ili koje su rezultat aktivnosti institucija Zajednice. One e olakati ostvarivanje zadaa Zajednice. (2) One e se suzdrati od bilo koje mjere koja bi mogla ugroziti postizanje ciljeva ovog Ugovora. ZABRANA DISKRIMINACIJE lanak 12. UEZ: Unutar opsega primjene ovog Ugovora, i bez krenja njegovih posebnih odredbi, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju dravljanstva. Francuski struni izraz acquis communautaire preveden je na hrvatski jezik kao "pravna steevina" Europske zajednice. Pod time se podrazumijeva ukupan zbir primarnog i

11

sekundarnog prava EZ od njezinog osnutka, koji sve zemlje lanice moraju prihvatiti kao nepobitnu injenicu. Iako se izraz acquis communautaire ve due vrijeme koristi u okvirima Europske zajednice, Europska komisija je 1979. godine dala slubenu definiciju, poto je Grka zatraila lanstvo: Prilikom pristupanja Zajednicama drava kandidat bez rezerve prihvaa Ugovore i njegove politike ciljeve, sve odluke koje su donesene poto su ti ugovori stupili na snagu te aktivnosti o kojima se zajedno odluilo u vezi s razvojem i jaanjem Zajednica; "Kljuna karakteristika pravnog sustava ustanovljenog Osnivakim ugovorima jest ta da se odreeni pravni akti institucija Zajednice izravno primjenjuju, da pravo Zajednice ima prednost pred bilo kojom pravnom odredbom koja ne bi bila u skladu s tim zakonom, te da postupci postoje kako bi se osiguralo jedinstveno tumaenje tog zakona; "Pristupanjem Zajednicama prihvaa se obvezujua snaga tih pravila, potivanje kojih je nuno kako bi se jamila uinkovitost i jedinstvo zakona Zajednice; (...) Poetkom 1990-ih godina, kad je postalo izvjesno da e vei broj zemalja srednje i istone Europe zatraiti lanstvo u EU, Europska je komisija cjelokupnu pravnu steevinu podijelila na 31 poglavlje, kako bi proces usklaivanja zakonodavstava zemalja kandidata bio pregledniji i jasniji. Trideset i jedno poglavlje pokriva sva podruja u kojima je nadlena Europska zajednica: Proraun Europske unije sredstvo je za ostvarivanje zajednikih politika EU, tj. za provoenje aktivnosti EU (posebno Zajednice). On odrava naelo solidarnosti zemalja lanica, time to se rashodi raspodjeljuju neovisno o visini doprinosa pojedine zemlje lanice, ve iskljuivo na temelju pojedinih zajednikih politika ili programa. Za razliku od meunarodnih organizacija, proraun EU ne ovisi samo o doprinosima zemalja lanica. Od 1970. godine, EU/EZ ima pravo na vlastite prihode koji se smatraju vlastitim sredstvima

Vlastite izvore prihoda EU predstavljaju: Sve carine i slina davanja (npr. za poljoprivredne proizvode iz treih zemalja) za uvoz u EU Utvreni porez na eer i izoglukozu, proizvedene u EU (koji se plaa u rafinerijama eera) Utvreni udio od 1,4 % od prihoda od PDV-a za sva dobra i usluge u EU Promjenjivi postotak od bruto nacionalnog proizvoda (ne vie od 1,27 %), to Europskoj uniji daje udio u godinjoj gospodarskoj dobiti zemalja lanica Proraun EU za 1999. godinu iznosio je oko 82 milijarde EUR. Financijskim okvirom EU za razdoblje 2000.-2006., predvieno je postupno smanjivanje potronje za Zajedniku poljoprivrednu i Strukturnu politiku, dok e se poveati potronja za proirenje EU (nove zemlje lanice koje e pristupiti EU do 2006. godine). Takoer se predvia smanjenje trokova za administraciju EU. Kad se govori o postupcima odluivanja u Europskoj uniji, govori se o postupcima kojima se usvajaju pravni akti i druge odluke vane za pravilno funkcioniranje Unije. Postoje tri osnovne vrste postupaka donoenja odluka: nadnacionalni postupci odluivanja, od kojih se izdvaja postupak usvajanja prorauna te meuvladini postupci odluivanja. Za podruje prvog stupa (Europske zajednice), na koje emo se mi usredotoiti, vana je prva vrsta nadnacionalni postupci odluivanja, dok se u druga dva stupa (Zajednika vanjska politika i Politika suradnje u podruju pravosua i unutarnjih poslova) radi o suradnji izmeu zemalja lanica. Donoenje odluka u EZ moe se promatrati kroz etiri razliite faze: priprema donoenje odluke provedba nadzor. Postupak donoenja odluka, dakle, nije ogranien na samo

11

odluivanje, ve je dio cjeline u kojoj su sve faze jednako vane. Mi emo se ograniiti na prve dvije faze, budui da su one najvanije za razumijevanje kompleksnih odnosa izmeu Komisije, Parlamenta i Vijea te samih zemalja lanica EU. Priprema Glavni sudionici u izradi prijedloga pravnih akata su Komisija, njeni kabineti i nadlene ope uprave, dok vanu ulogu imaju i strunjaci iz zemalja lanica te europske i nacionalne interesne skupine. Formiraju se odbori strunjaka za pojedina podruja, kojima predsjeda Komisija, a u kojima se raspravlja o moguim problemima i alternativama zamiljenim prijedlozima. Dakle, ve i u ovoj ranoj fazi potrebno je nai konsenzus u vezi s prijedlogom pravnog akta koji e se uputiti na usvajanje. Samo tako e prijedlog koji Komisija upuuje Vijeu i Parlamentu biti smislen i provediv. Strunjaci zemalja lanica koji sudjeluju u izradi prijedloga esto igraju ulogu i u fazi odluivanja te kasnijoj provedbi pa se na ovaj nain Komisija osigurava da e njen prijedlog biti usvojen, budui da je ve u fazi pripreme postignut dogovor o relevantnom pitanju. Odluivanje U ovoj je fazi cilj slubeni prijedlog Komisije pretvoriti u pravno obvezujui pravni akt. Tu dolaze do izraaja razni postupci odluivanja i usvajanja pravnih akata. Tri su faze u odluivanju, odnosno usvajanju pravnih akata u EZ: izrada prijedloga, rasprava o prijedlogu te odluka o prijedlogu (usvajanje pravog akta). U odluivanju sudjeluju tri glavne institucije EU - Komisija, Vijee ministara i Parlament izmeu kojih se raspodjeljuju ovlasti ovisno o postupku odluivanja koji se primjenjuje u dotinom sluaju. Osim njih, Gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija sudjeluju u odluivanju svojim miljenjima i prijedlozima, koji nisu obvezujui, ali znaju imati vaan utjecaj na konanu odluku. Osnivaki ugovori predviaju i opisuju razliite postupke odluivanja, ovisno o podruju u kojem se usvajaju odluke. Tri osnovna postupka su savjetovanje, suradnja i suodluivanje. Postupak savjetovanja propisuje se razliitim lancima Ugovora, primjerice kod usvajanja odluka u podruju zatite okolia (l. 175.2 UEZ), dravljanstva EU (l. 19.UEZ), socijalne politike (l. 137.3 UEZ) i dr. Ovaj postupak postoji od osnutka Zajednice 1957. godine, a podrazumijeva kljunu ulogu Komisije i Vijea. Europski parlament sudjeluje samo time to daje svoje miljenje na zakonski prijedlog. Postupak suradnje uveden je Jedinstvenim europskim aktom kao odgovor na prigovore o nedostatku demokratinosti u Europskoj zajednici. Ovim postupkom se Europski parlament ukljuuje u zakonodavni postupak na nain da moe mijenjati i dopunjavati prijedloge pravnih akata Zajednice. Postupak suradnje podrobno je opisan u lanku 252. UEZ, a danas se primjenjuje jo samo u podruju gospodarske i monetarne politike, dok je u drugim podrujima zamijenjen postupkom suodluivanja. Postupak suodluivanja, uveden Ugovorom iz Maastrichta 1993. godine, omoguava po prvi puta Parlamentu da sprijei donoenje pravnog akta u bilo kojoj fazi procesa odluivanja. Pravni akt za koji se primjenjuje suodluivanje ne moe se nikako usvojiti bez podrke Parlamenta, ime Parlament dobiva zakonodavne ovlasti jednake onima Vijea ministara. Znaaj postupka suodluivanja naglaava se kroz podruja politika u kojima se primjenjuje. Najvanije podruje u ovom sluaju je jedinstveno trite, na koje se odnosi najvei broj ukupnih zakonskih akata u Zajednici (oko 60 %), a od usvajanja Ugovora iz Amsterdama, primjena postupka suodluivanja proirena je dodatna podruja politika. Postupak pristanka primjenjuje se za tzv. "ustavne pravne akte" kojima se oblikuje slika i struktura EU/EZ: kod pojedinih meunarodnih sporazuma (npr. Europskih sporazuma, Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju), kod pridruivanja i pristupa novih zemalja lanica. Od stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, ovaj postupak se primjenjuje i pri imenovanju predsjednika Komisije. Postupak usvajanja prorauna odvija se prema tono odreenim koracima, propisanim lanom 272. UEZ, izmeu Komisije, Vijea i Parlamenta. Prednacrt prorauna izraen u

11

Komisiji, Vijee uobliuje u nacrt, koji prosljeuje Parlamentu na izmjene i dopune. Nakon dijaloga izmeu Vijea i Parlamenta, EP u prosincu svake godine usvaja konanu verziju prorauna, koja se objavljuje u slubenom listu EZ (Official Journal). Jedinstveno trite Kako bi se plastino pojasnile kvalitativne razlike izmeu zone slobodne trgovine, carinske unije, unutarnjeg trita i ekonomske i monetarne unije nacrtati crte koncentrinih krugova, od kojih je onaj najmanji zona slobodne trgovine, zatim slijedi carinska unija itd. Zona slobodne trgovine ukidanje meusobnih carinskih barijera. Carinska unija usuglaavanje zajednike vanjske carinske tarife. Unutarnje trite kvalitativno produbljivanje i ukidanje svih unutarnjih trgovakih barijera. Ekonomska i monetarna unija zajednika valuta, monetarna politika te konano zajednika ekonomska politika. Objasniti razliku izmeu dvije vrste harmonizacije: minimalna i maksimalna harmonizacija. Povezati s pitanjem rizinih proizvoda i usluga. Primjer minimalne harmonizacije (visoko-rizini) vs. maksimalne harmonizacije (niskorizini) Regionalna politika je oblik gospodarske politike iji je cilj smanjiti regionalne razlike unutar EU poticanjem ulaganja i podrkom infrastrukturi. Do Jedinstvenog europskog akta (1986.) EZ nije predviala nikakve odredbe vezane uz problem manje razvijenih regija u Zajednici. Jedinstvenim europskim aktom uveden je dio o gospodarskoj i socijalnoj koheziji (l. 158.162. UEZ) te su na taj nain uvedene mjere EZ vezane uz regionalnu politiku. Daljnjim ugovorima toj je tematici davano sve vie panje. Ugovor iz Amsterdama navodi kao cilj regionalne politike smanjivanje razlika u odnosu na razinu razvoja razliitih regija. Danas se govori o regionalnoj politici na dvije razine: nacionalnoj, kada se misli na manje razvijene zemlje lanice (npr. Irska, panjolska, Portugal, Grka) i regionalnoj politici u uem smislu rijei, to se odnosi na manje razvijene regije unutar pojedinih zemalja lanica (jug Italije, podruje biveg DDR-a, itd.). Pravni temelj regionalne politike EZ-a predstavlja Uredba Vijea 99/1260/EZ od 21. lipnja 1999. Njome se dopunjuje ranija Uredba 88/2052/EEZ u kojoj su navedeni zadaci i uinkovitost Strukturnih fondova pri koritenju proirenih ovlasti Zajednice u podruju regionalne politike navedenih u l. 158.-162. UEZ. Posebice prema l. 161. UEZ potrebna je koordinacija postojeeg Strukturnog fonda, kako bi se racionalizirala njegova organizacija i njegova primjena bila to uinkovitija. Sve mora biti u skladu s ciljevima navedenim u l. 158. i 160. UEZ. Ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama, gospodarska i socijalna kohezija se dodatno naglaava kao prioritet politika Zajednice. Prema l. 151., Vijee odluuje jednoglasno kad je u pitanju reorganizacija Strukturnog fonda (European Structural Fund). l. 161. omoguava Vijeu da jednoglasnom odlukom provede reorganizaciju Strukturnog fonda. Upravo je do toga dolo u lipnju 1999. kad je donesena odluka o reformi financija EU, ukljuujui i Strukturni fond. Tom je reformom izmijenjen i Strukturni fond uveden Ugovorom iz Maastrichta. Posljednjih je godina rasla aktivnost EU u ovom podruju, a sve s ciljem odravanja stabilnosti sustava, u vidu buduih proirenja na zemlje srednje i istone Europe. U periodikim izvjetajima o pojedinim regijama EZ, Komisija ispituje razvoj regionalnih razlika. Najvaniji pokazatelji su dohodak (bruto nacionalni proizvod, BNP) i razina nezaposlenosti. Ti pokazatelji takoer predstavljaju kriterije za regije koje kvalificiraju za politiku regionalne pomoi.

11

REGIJE administrativne jedinice unutar Zajednice, klasificirane na temelju Nomenklature teritorijalnih statistikih jedinica (Nomenclature des units territoriales statistiques, NUTS) koja je odreena suradnjom Statistike slube Europskih zajednica, EUROSTAT i zemalja lanica. Ovom se nomenklaturom omoguava prepoznavanje regija koje zaostaju u razvoju, industrijskih regija pogoenih recesijom i propadanjem pojedinih grana industrije te ruralnih regija kojima je potrebna pomo Zajednica Na temelju spomenutih pokazatelja, otkrivaju se znatne gospodarske i socijalne razlike unutar EU. Najvee strukturne probleme predstavljaju regionalne razlike. BNP varira u znatnoj mjeri od jedne do druge regije, a pojedine se regije suoavaju s velikim brojem nezaposlenih. Istovremeno postoje razlike izmeu ekonomije pojedinih zemalja lanica. Openito govorei, gospodarski jake regije u sreditu EU imaju znatnu prednost pred onim regijama na periferiji EU. Te, gospodarski slabije regije, dodatno su oslabljene odlaskom ljudi koji su im potrebni u regije s boljim uvjetima rada. Razlike su dodatno poveane proirenjem Zajednica na mediteranske zemlje sredinom 80-ih godine te pripajanjem biveg DDR-a SR Njemakoj. Osim saveznih pokrajina koje su prije bile dio DDR-a, glavni predstavnici siromanijih regija su Grka, Portugal, velik dio panjolske, jug Italije i Sardinija, Irska, Sjeverna Irska, Korzika i prekomorski dijelovi Francuske. Uz navedene, postoji jo jedan problem: neka nekada bogata podruja moraju se restrukturirati ili odustati od industrija koje propadaju poput rudarstva, proizvodnje elika, brodogradnje i tekstila. Radi to uspjenijeg pruanja pomoi kroz strukturni fond regijama koje to najvie trebaju, Vijee je u lipnju 1999. odluilo usmjeriti aktivnosti Strukturnog fonda ka ostvarivanju triju: 1) Potaknuti razvoj i strukturnu prilagodbu regija koje zaostaju u razvoju. Uvjet za primanje pomoi: BNP mora biti manji od 75 % prosjeka Zajednice, raunato na temelju brojki za zadnje tri godine. 2) Podrati gospodarski i socijalni socijalni razvoj regija sa strukturnim problemima. Uvjeti za primanje pomoi: - socio-gospodarske promjene u industrijskom sektoru s relativno visokom stopom zaposlenosti od 1985. u regijama s prosjenom stopom nezaposlenosti viom od europskog prosjeka u posljednje tri godine. - ruralna podruja s manje od 100 st/km2 s dvostrukim prosjekom poljoprivrednih radnika u odnosu na EZ u posljednje tri godine s natprosjenom stopom nezaposlenosti ili smanjenjem broja stanovnika do 1985. - problematina podruja u gradovima - krizna podruja koja ovise o ribarstvu 3) Podrati prilagodbu i modernizaciju politika i sustava obrazovanja, usavravanja i zapoljavanja izvan regija obuhvaenih ciljem 1. ESF Europski socijalni fond pokriva pet podruja: 1. Smanjivanje dugotrajne nezaposlenosti i poduzimanje mjera da se dugotrajno nezaposleni ponovno ukljue u trite rada; integracija mladih u trite rada i onih koji su iz njega izali. 2. Poticanje jednakih mogunosti za sve one koji se ele ukljuiti u trite rada posebice one kojima prijeti socijalna iskljuenost. 3. Unaprjeivanje strukovnog i opeg obrazovanja, posebice u kontekstu cjeloivotnog uenja. 4. Poticanje kvalificirane, obuene i fleksibilne radne snage, inovativnosti i fleksibilnosti u radnim organizacijama te poduzetnitva.

11

5. Poticanje i promicanje mogunosti pristupa ena tritu rada i jednakim mogunostima (poslovno napredovanje, nove mogunosti zapoljavanja, upravljanje, itd.). Ostali fondovi Osim Europskog strukturnog fonda postoje i: - Europski fond za usmjeravanje i garanciju u poljoprivredi (European Agricultural Guidance and Guarantee Fund, EAGGF) - Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF) - Financijska sredstva za voenje u ribarstvu (Financial Instrument for Fisheries Guidance, FIFG) - Europska zajednica za ugljen i elik koja je takoer usmjerena ka gospodarskoj i socijalnoj koheziji kroz donacije za reintegraciju i kredite prestala je postojati 50 godina nakon svog osnutka, u srpnju 2002. godine Prethodna proirenja 1958.g. U Francuskoj se na elu nalazi Charles de Goule-antifederalist s posebnim animozitetom prema Komisiji (ali i drugim zajednikim institucijama); promatra Francusku kao zemlju s vodeom ulogom u Uniji i protivi se stoga ulasku Velike Britanije u Zajednicu -70te godine razdoblje mranih godina europskih integracija -1961.g. VB po prvi put aplicirala za lanstvo-odbijeno -1969.g. C.de Goule-dao ostavku na mjesto premijera-nastupa Era pragmatizma u Europi -1973.g.-prvo proirenje Velika Britanija, Danska i Irska -usporedno s proirenjem EZ odluuju svoje djelovanje proiriti i na podruje socijalne i regionalne politike (npr. Zajednika politika zatite okolia) -1981.g. EZ se ire na istok i lanica postaje Grka, a 1986.g. panjolska i Portugalneodlona je promjena strukturnih programa kako bi se smanjile razvojne razlike unutar Zajednice; istovremeno se radi na proirivanju utjecaja na zemlje Afrike, Karipskog prostora i Pacifika (naelno bive kolonije zemalja lanica) -80tih godina jo je nekoliko zemalja istaklo kandidaturu (1987. Turska, 1989. Austrija, 1991. vedska i 1992. Finska) -zanimljiv sluaj Norveke-1972. I 1994. Provedeni referendumi o pristupanju EU koji se oba dva puta zavrili negativnim ishodom -1995.g. Austrija (vrlo malim postotkom izglasano na referendumu), Finska i vedska lanice EU Proirenje s originalnih 6 lanova na sadanjih 15 odvijalo se postepeno tijekom 22 godine, stoga je vrlo teko odrediti koliko bi moglo trajati ovo posljednje. Naime, usporeujui zemlje koje su ule u EU u jednom od etiri vala proirenja sa zemljama Srednje i Istone Europe, mogu se primjetiti neke oite, bitne razlike politikog i ekonomskog karaktera. Npr. tri lanice na koje se je posljednje proirila EU (Austrija, Finska i vedska) imale su dugu povijest liberalne demokracije i stupanj ekonomskog razvoja vei ili jednak prevladavajuem prosjeku EU. Kod proirenja na Grku (1981), Portugal i panjolsku (1986) radilo se o zemljama s jo uvijek uzburkanim demokratskim sustavima, koje su bile znatno siromanije od EU prosjeka. No, svih deset zemalja Srednje i Istone Europe, koje su se prijavile za lanstvo u EU, ekonomski loije stoje nego najsiromanije zemlje lanice EU i u svima su jo uvijek nepostojani demokratski sustavi. ( Prijanja proirenja EU) Ugovor iz Nice Kako bi se pripremila za proirenje na zemlje kandidate, Europska unija je na Meuvladinoj konferenciji u Nici 2000. godine Sporazumom predvidjela odreene institucionalne promjene kako bi mogla prihvatiti nove zemlje lanice i dodijeliti im mjesto unutar svoje strukture. Promjene e se poeti primjenjivati 2005. Godine ukoliko sve zemlje lanice ratificiraju Sporazum, osim novog sastava EP koji e biti primjenjiv od 2004. Promjene su slijedee:

11

1. Europski parlament e imati novi raspored mjesta, predvien za Uniju s do 27 lanica. Maksimalni predvien broj lanova EP s brojke od 700 sada poveat e se na 732, ali kako u 2004. g. Unija nee jo imati 27 lanica, odlueno je da Europski izbori 2004. Godine poveaju sukcesivno broj lanova EP koji se trebaju izabrati (u sadanjim zemljama lanicama, i onima koje e svoj Ugovor o pristupanju potpisati do 1. Sijenja 2004) do broja 732 (iako niti jedna zemlja lanica ne moe imati vei broj lanova Parlamenta od onoga kojeg ima sada). 2. U Vijeu ministara promjene se tiu reponderiranih glasova (dakle npr. Njemaka je pristala na ustupak da ima manje glasova), drugi kriterij je da za odluku treba glasovati barem veina drava lanica, a trei kriterij je da ukupan broj glasova mora predstavljati barem 62% stanovnitva Unije, to se nee provjeravati, ali predstavnik Zemlje lanice moe na izriit zahtjev pokrenuti postupak verifikacije da se stvarno utvrdi radi li se o 62% stanovnitva. 3. Europska komisijae imati manji broj lanova nego zemalja lanica (broj se jo tono ne zna) te e stoga poeti rotacija u EK, no kako e se ona odvijati nije precizirano. Predsjednika imenuje Vijee ministara kvalificiranom veinom i on mora biti potom odobren od strane EP. Kako bi se pripremila za proirenje na zemlje kandidate, Europska unija je na Meuvladinoj konferenciji u Nici 2000. godine Sporazumom predvidjela odreene institucionalne promjene kako bi mogla prihvatiti nove zemlje lanice i dodjeliti im mjesto unutar svoje strukture. Promjene e se poeti primjenjivati 2005. Godine ukoliko sve zemlje lanice ratificiraju Sporazum, osim novog sastava EP koji e biti primjenjiv od 2004. Promjene su slijedee: 1. Europski parlament e imati novi raspored mjesta, predvien za Uniju s do 27 lanica. Maksimalni predvien broj lanova EP s brojke od 700 sada poveat e se na 732, ali kako u 2004. g. Unija nee jo imati 27 lanica, odlueno je da Europski izbori 2004. Godine poveaju sukcesivno broj lanova EP koji se trebaju izabrati (u sadanjim zemljama lanicama, i onima koje e svoj Ugovor o pristupanju potpisati do 1. Sijenja 2004) do broja 732 (iako niti jedna zemlja lanica ne moe imati vei broj lanova Parlamenta od onoga kojeg ima sada). 2. U Vijeu ministara promjene se tiu reponderiranih glasova (dakle npr. Njemaka je pristala na ustupak da ima manje glasova), drugi kriterij je da za odluku treba glasovati barem veina drava lanica, a trei kriterij je da ukupan broj glasova mora predstavljati barem 62% stanovnitva Unije, to se nee provjeravati, ali predstavnik Zemlje lanice moe na izriit zahtjev pokrenuti postupak verifikacije da se stvarno utvrdi radi li se o 62% stanovnitva. 3. Europska komisija e imati manji broj lanova nego zemalja lanica (broj se jo tono ne zna) te e stoga poeti rotacija u EK, no kako e se ona odvijati nije precizirano. Predsjednika imenuje Vijee ministara kvalificiranom veinom i on mora biti potom odobren od strane EP. Dok su Zemlje lanice razmatrale praktine implikacije proirenja, EU je morala formalno priznati neizbjenost proirenja na Istok i definirati preduvjete koje zemlja mora udovoljavati kako bi postala punopravnom lanicom, te je tako na Europskom vijeu u lipnju 1993. dogovoreno da pridruene lanice Srednje i Istone Europe koje to ele mogu postati lanicama EU. Prikljuenje bi se desilo im pridruena zemlja bude spremna preuzeti obveze lanstva, zadovoljavajui odreene ekonomske i politike kriterije koji su prema mjestu nastanka nazvani Kopenhakim kriterijima. Europsko vijee u Madridu u prosincu 1995. godine dodalo je jo jedan vaan uvjet, a to je da zemlje koje ele postati lanicama moraju imati administrativni kapacitet kako bi zakonodavstvo EU prenijele u nacionalne zakone. Administrativnim kapacitetom se smatraju strukture te dovoljan broj dobro osposobljenih administratora. ( Madridski kriterij) Pored toga kao slubeni odgovor na Madridsko Europsko vijee napravljen je program Agenda 2000 koji je usvojen od Europske Komisije 15. srpnja 1997, a koji je opi dokument o proirenju, reformi zajednikih politika i buduoj financijskoj strukturi Unije nakon 31.

11

prosinca 1999. Agenda 2000 sastoji se od tri dijela: 1. dio govori o unutarnjim operacijama Unije o: reformi zajednike poljoprivredne politike i politici ekonomske i socijalne kohezije. U njemu se predlae i nova financijska struktura za period 2000-6. godine. 2. dio govori o pojaanoj strategiji pridruivanja koja bi ukljuivala dva nova elementa: partnerstvo za pristup i proireno sudjelovanje zemalja koje su podnijele prijavu za lanstvo u EU Programima. 3. dio je studija o utjecaju proirenja na EU politike. SSP i EU sporazumi Sporazum o pridruivanju je osnovni pravni instrument odnosa EU i pridruene zemlje Srednje ili Istone Europe. U kolovozu 1990. EK je predloila da Europska zajednica zakljui drugu generaciju sporazuma s ehoslovakom, Maarskom i Poljskom (Viegrad 3) kako bi proirila i produbilaprvu generaciju ugovora o trgovini i suradnji sklopljenih 1988. i 1989. Ti sporazumi su se zvali Europski sporazumi i bili su namijenjeni jaanju politikih i ekonomskih reformi u tim zemljama, stvarajui put prema njihovom eventualnom lanstvu. Kako su Europski sporazumi mjeoviti sporazumi koji pokrivaju podruja nadlenosti EU i nacionalne nadlenosti, to znai da se trebaju ratificirati na nacionalnom nivou i na nivou EU kako bi se omoguila blia ekonomska suradnja tijekom dugih ratifikacijskih proacesa, Komisija je zakljuila Privremeni sporazum (Interim) sa zemljama skupine Viegrad 3 koji pokriva podruja Europskih sporazuma u nadlenosti Europske Zajednice. Ciljevi Europskih sporazuma: 1. osigurati odgovarajui okvir za politiki dijalog, 2. postepeno ostvariti zonu slobodne tregovine izmeu EZ i zemlje potpisnice, 3. promicati proirenje trgovine i harmonizaciju ekonomskih odnosa, 4. osigurati osnovu za ekonomsku, financijsku, kulturnu i socijalnu suradnju, 5. stvoriti odgovarajui okvir za postupnu integraciju u EU, 6. ustanoviti institucije za uinkovito pridruivanje. ( Struktura EA, Ciljevi Europskih sporazuma + Institucije) Institucije Ugovora o pridruivanju su: Association Council (bilateralni sastanci na ministarskom nivou izmeu Europske Unije i pridruene zemlje, na kojima se raspravlja o svim podrujima pribliavanja EU), Association Committee (sastanci na nivou viih slubenika koji u detalje pregledaju sva podruja koja pokrivaju Europski sporazumi), Sub-committee (Nadopunjuju rad prethodnog, dajui tehnike detalje o podrujima koje pokriva Sporazum) i Parliamentary Association Committee (Okupljaju lanove nacionalnih parlamenata pridruenih zemalja i lanove Europskog Parlamenta). Okvir politikog dijaloga Nakon to je u studenom 1991. Vijee ministara EZ otkazalo Sporazum o suradnji sklopljen 1980. s bivom SFRJ kao i Sporazum o prometu sklopljen 1991, odlueno je da se pristupi ureivanju dvostranih ugovornih odnosa s RH. Sklapanje dvostranih ugovora bilo je uvjetovano potivanjem ljudskih prava, prava manjina i naela vladavine prava u RH. Tek u oujku 1995. EZ je odluila otpoeti pregovore za sklapanje Sporazuma o trgovini i suradnji te Sporazuma o prometu. Pregovori su jednostranom odlukom EU suspendirani 4. kolovoza 1995. Nakon otpoinjanja vojno-redarstvene operacije Oluja, te nisu vie nastavljani. Od 1996. do 1999. odnosi izmeu RH i EU razvijali su se u sklopu tzv. Regionalnog pristupa dravama JI Europe, razraenog Zakljucima Vijea ministara o politici uvjetovanosti usvojenim u travnju 1997. Redovita izvjea EK o ispunjavanju politike uvjetovanosti zakljuivala su kako je ostvareni napredak u RH nedovoljan za ostvarivanje vieg stupnja dvostranih odnosa. Posebno se to odnosilo na potivanje ljudskih prava, ukljuujui i prava manjina, te demokratizaciju medija, ispunjavanje obveza prema Daytonskom i Erdutskom sporazumu, pitanje povratka izbjeglica, suradnje s Meunarodnim sudom za ratne zloine poinjene na podruju bive SFRJ i razvijanje regionalne suradnje. Od proljea 1997, kada je EU usvojila tzv. politiku regionalnog pristupa, odnosi RH i EU stagniraju, a RH uiva tek godinje autonomne trgovinske povlastice. U proljee 1999 usporedno s izbijanjem kosovske krize EU poinje pripremati sveobuhvatnu politiku spram prostora JI Europe. Rije je o procesu stabilizacije i pridruivanja koji je usmjeren na razvoj odnosa EU s Albanijom, BiH, Hrvatskom, Makedonijom i SRJ. Tim se dravama daje perspektiva punog ukljuivanja u europske strukture s lanstvom u EU kao konanim ciljem. Preduvjet njihova lanstva je ispunjavanje politikih, gospodarskih i pravnih uvjeta za lanstvo u EU, tzv. kopenhakih i

12

amsterdamskih kriterija, kao i dodatnog uvjeta, regionalne suradnje. Temeljno naelo PSP jest individualni pristup, ali uz naglaavanje regionalne suradnje kao preduvjeta za daljnji napredak odnosa pojedine drave s EU. Glavne elemente PSP ine: SSP kao nova vrsta ugovornih odnosa; razvoj postojeih gospodarskih i trgovinskih odnosa s regijom i unutar regije (Uredbom Vijea ministara 2007/2000 o iznimnim trgovinskim mjerama i njezinom dopunom Uredbom 2563/2000 se do kraja 2005 uvoz gotovo svih proizvoda iz zemalja obuhvaenih PSP oslobaa carinskih davanja): razvoj, odnosno djelominu prenamjenu postojee gospodarske i financijske pomoi (Uredba Vijea ministara 26666/2000 o novom instrumentu pomoi: CARDS); poveana pomo za demokratizaciju, razvoj civilnog drutva, obrazovanje i poveavanje sposobnosti institucija; koritenje mogunosti za suradnju u raznim podrujima, ukljuujui pravosue i unutarnje poslove; razvoj politikog dijaloga, ukljuujui i politiki dijalog na regionalnoj osnovi. U Zakljucima sastanka Europskog vijea u Santa Maria da Feiri po prvi puta se u jednom slubenom dokumentu drave obuhvaene PSP naziva potencijalnim kandidatima za lanstvo u EU. Nakon izbora u RH u sijenju 2000 postignut je velik napredak u odnosima RH i EU. Ubrzana je dinamika politikog dijaloga na svim razinama i zapoeo je rad Zajednike konzultativne radne skupine RH i EU. ZKRS osnovana je 15. Veljae 2000. Odrana su etiri sastanka: 15. Veljae, 12. Travnja, 14. Lipnja, 7. Studenog 2000. Rezultat tog dijaloga je Izvjee o izvedivosti otpoinjanja pregovora za sklapanje SSP s RH (COM (2000) 311 final) koji je EK usvojila 24. Svibnja 2000. U Izvjeu se navodi kako je VRH ispunila politike uvjete koji su bili postavljeni za otpoinjanje pregovora, no upozorava na ozbiljnost gospodarske situacije i stanje u pravosuu. Zakljuak Izvjea je pozitivan i preporua Vijeu ministara za otpoinjanje pregovora s RH. VM je na sjednici 13. Lipnja u Luxemburgu prihvatilo Izvjee te pozvalo EK da izradi nacrt smjernica za voenje pregovora. EK usvojila je 19. Srpnja 2000 Preporuku za Odluku VM kojom se EK ovlauje da pristupi pregovorima o SSP s RH (SEC (2000) 1215 final). Davanjem mandata EK na sastanku 20. Studenog 2000 VM je omoguilo poetak pregovora o SSP s RH na Zagrebakom sastanku na vrhu. Na inicijativu Francuske kao tadanje predsjedateljice Vijea EU, 24. Studenog 2000 odran je Zagrebaki sastanak na vrhu na kojem su se sastali efovi drava i vlada drava lanica EU, te drava obuhvaenih procesom stabilizacije i pridruivanja. Na sastanku je usvojena Zavrna deklaracija kojom je svim dravama obuhvaenim PSP zajamena europska perspektiva, uz uvaavanje individualnih postignua, te je pruen poticaj dinamiziranju regionalne suradnje. Vlada RH je pribliavanje europskim integracijama odredila kao jedan od prioriteta programa svoga rada u razdoblju 2000-2004. Strateki je cilj RH to prije uspostaviti ugovorne odnose s EU kroz SSP. SSP kljuni je instrument kojim zapoinju sveobuhvatne pripreme za lanstvo RH u EU. SSP ureuje odnose izmeu RH i EU u sva tri stupa EU: EZ i njezinim gospodarskim aspektima; Zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici; Suradnji u pravosuu i unutarnjim poslovima. Dakle, radi se o sporazumu mjeovitog karaktera budui da su podruja suradnje u nadlenosti EU i/ili drava lanica. Glavne razlike izmeu SSP i Europskih sporazuma su u sadraju evolutivne klauzule te u odredbama o regionalnoj suradnji. Sklapanjem SSP Hrvatskoj se u evolutivnoj klauzuli potvruje status potencijalnog kandidata. To je samo po sebi vii stupanj odnosa nego to su da u svojim sporazumima o pridruivanju uspostavile dananje drave kandidati. Naime, Europski sporazumi nisu odreivali status drava u pogledu mogunosti i postupka ulaska u proces proirenja, ve se status kandidata za lanstvo stjecao naknadno tijekom uspjene provedbe obveza iz pridruenog lanstva. Parafiranjem SSP 14. Svibnja 2001 okonani su pregovori koji su zapoeli u studenom 2000 na marginama Zagrebakog sastanka na vrhu. Prema posebnom Privremenom sporazumu parafiranom u srpnju 2001 poet e se of 1. Sijenja 2002 primjenjivati trgovinski i prometni dio SSP. SSP e stupiti na snagu nakon potvrivanja u Hrvatskom Saboru, parlamentima drava lanica i Europskom parlamentu. Postupak potvrivanja obino traje od 18 do 24 mjeseca.

12

SSP pripada novoj generaciji sporazuma o pridruivanju (Association Agreements) izraenih za drave obuhvaene PSP. On sadri sve elemente koji su sadravali tzv. Europski sporazumi, a pored toga sadre i stabilizacijski aspekt (regionalna suradnja). Stabilizacija se odnosi na daljnju normalizaciju stanja u PSP dravama, kao i unapreenje njihove meusobne suradnje. Sporazum se sklapa izmeu RH, s jedne strane i Europskih zajednica i njihovih drava lanica, s druge strane. Sklapanjem SSP RH postaje pridruenom lanicom EU (uspostavlja se pridruivanje izmeu Zajednice i njezinih drava lanica i RH; l. 1 st. 1). Ciljevi pridruivanja su: pruiti prikladan okvir za politiki dijalog i time omoguiti razvitak bliskih politikih odnosa izmeu stranaka; poduprijeti napore RH u razvijanju njezine gospodarske i meunarodne suradnje, meu ostalim i putem usklaivanja njezina zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice; poduprijeti nastojanja RH da zavri prijelaz u trino gospodarstvo, promicati skladne gospodarske odnose i postupno razviti podruje slobodne trgovine izmeu Zajednice i RH; poticati regionalnu suradnju u svim podrujima obuhvaenim Sporazumom (l.1 st. 2). Nakon to RH podnese molbu za prijem u punopravno lanstvo i ona bude prihvaena, RH postaje kandidatom za punopravno lanstvo, te zapoinje pregovore o pristupanju (accession negotiations) u punopravno lanstvo. Ukupno su odrana tri slubena kruga pregovora (18. Prosinca 2000, 26-27 veljae i 11. Svibnja 2001), dva tehnika kruga pregovora (25-26. Sijenja i 25-26. Travnja 2001), te niz dodatnih sastanaka na strunoj razini kako bi se usuglasila pitanja vezana uz poljoprivredne i trgovinske dijelove SSP. Politiki dio RH je u pregovorima s uspjehom postigla da se u tekst SSP unesu odreenja koja naglaavaju individualna postignua RH kao temelj za sklapanje i provedbu SSP (l. 3), posebnu vanost regionalne suradnje u borbi protiv ilegalnih migracija i organiziranog kriminala (l. 4), odredbe o primjerenoj razmjeni informacija na podruju ZVSP (l. 7), i bilateralni karakter konvencija o regionalnoj suradnji (l. 12). EK je u pravilu pokazivala nespremnost mijenjati preambularni dio politikog teksta, opravdavajui to potrebom da se u SSP s RH ne unose dodatni elementi koji ne postoje u SSP s Makedonijom. Meutim, radi se o odreenoj elji EK da u ovom trenutku ne otvara nova pitanja i dodatno ne optereuje ionako sloen proces proirenja, kako zbog lanica koje jo uvijek gledaju s dosta skepticizma na sadanji opseg proirenja, tako i zbog potencijalnih novih kandidata kod kojih se ne eli stvoriti dojam da mogu raunati na brzi pristup bez postupnog i uspjenog izvravanja svih prethodnih faza i obveza u tom procesu. Plan provedbe SSP Vlada RH je usvojila prije potpisivanja Sporazuma, 18. listopada, i on sadri 338 konkretnih mjera za provedbu Sporazuma. Ispunjavanje ak 70% mjera predvieno je 2002. i 2003. godine. EK e nastaviti izraivati godinja izvjea o napretku drava obuhvaenih PSP. Rije je o novom konceptu izvjea koji jest nastavak tzv. izvjea o ispunjavanju uvjetovanosti, ali koji e se u budunost sve vie usmjeravati na obveze iz SSP i biti slian redovitim izvjeima koje EK priprema za drave kandidate (Country Progress Report). Taj se sustav izrade izvjea, u radnoj verziji, naziva SAP Review Mechanism Report. U okviru MEI takoer zapoinje rad na izradi studija o uinku primjene propisa EU na hrvatsko gospodarstvo, pri emu se nastoje to procijeniti konkretni uinci potrebnih promjena u zakonodavstvu Preambula (15 toaka): - jaanje veza i uspostava bliskog i trajnog odnosa, to bi RH trebalo omoguiti daljnje jaanje i irenje odnosa s EZ - Znaenje SSP u okviru PSP (uspostava i konsolidacija stabilnog europskog poretka utemeljenog na suradnji) i Pakta o stabilnosti - politika, gospodarska i institucionalna stabilizaciji u Hrvatskoj i u regiji (razvitak civilnoga drutva, demokratizacija, izgradnja institucija, reforma javne uprave, poveana trgovina i gospodarska suradnja, dalekosena suradnja, ukljuujui na

12

podruju pravosua i unutarnjih poslova, te jaanje nacionalne i regionalne sigurnosti) - Vee politike i gospodarske slobode, potovanje ljudskih prava i vladavine prava, prava pripadnika nacionalnih manjima, viestranaki sustav, slobodni i poteni izbori - Pravo na povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba i zatita njihovih prava - potpuna provedba svih naela i odredaba Povelje Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, poglavito onih sadranih u Helsinkom zavrnom aktu, u zakljunim dokumentima Madridske i Beke konferencije, u Parikoj povelji za novu Europu, te Pakta o stabilnosti za Jugoistonu Europu, potovanje obveza iz Daytonskoga/Parikoga i Erdutskoga sporazuma radi doprinosa regionalnoj stabilnosti i suradnji zemalja regije - naela slobodnoga trinoga gospodarstva, spremnost Zajednice da pridonese gospodarskim reformama u Hrvatskoj - Slobodna trgovina u skladu s pravima i obvezama Svjetske trgovinske organizacije - Uspostavljanje redovitog politikog dijaloga o dvostranim i meunarodnim pitanjima od obostranoga interesa, ukljuujui i regionalne aspekte, uzimajui pritome u obzir Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku EU - novo ozraje za gospodarske odnose, posebice za razvitak trgovine i ulaganja, restrukturiranje i osuvremenjivanje gospodarstva - Usklaivanje zakonodavstva u relevantim podrujima sa zakonodavstvom Zajednice - Potpora provedbi reforme i obnovi, uz upotrebu instrumenata suradnje i tehnike, financijske i gospodarske pomoi - Poseban poloaj Velike Britanije, Irske i Danske u pogledu dijela Ugovora o osnivanju Europske zajednice koji se odnosi na vize, azil, imigracije i ostale politike koje se odnose na slobodno kretanje osoba (dio 3, glava 4) - Zagrebaki sastanak na vrhu, daljnje jaanje odnosa meu dravama obuhvaenim procesom stabilizacije i pridruivanja i Europskom unijom, pojaana regionalna suradnja - Spremnost EU da u najveoj moguoj mjeri integrira RH u politiku i gospodarsku maticu Europe; status potencijalnog kandidata na temelju Ugovora o EU i temeljem ispunjenja Kopenhakih kriterija, a pod uvjetom uspjene provedbe SSP, poglavito u odnosu na regionalnu suradnju - Opa naela Potovanje demokratskih naela i ljudskih prava, naela meunarodnog prava i vladavine prava, naela trinog gospodarstva: temeljni elementi SSP (l.2) Zakljuci Europskog vijea iz lipnja 1999: meunarodni i regionalni mir i stabilnost, razvoj dobrosusjedskih odnosa (PSP) Zakljuci Europskog vijea iz travnja 1997: sklapanje i provedba SSP nalazi se u okviru tih zakljuaka i temelji se na individualnim dostignuima RH (l. 3) Podruja suradnje sa zemljama u regiji na kojima treba postii odgovarajuu razinu uzajamnih koncesija: kretanje osoba, roba, kapitala i usluga, razvoj projekata od zajednikog interesa, osobito onih koji se odnose na povratak izbjeglica, borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije, pranja novca, ilegalnih migracija i krijumarenja. Suradnja na ovim podrujima kljuni je imbenik razvoja odnosa i suradnje izmeu RH i EU. (l. 4) Prijelazno razdoblje: u roku od est godina od stupanja na snagu SSP pridruivanje se biti u cijelosti ostvareno (l. 5 st. 1) Vijee za stabilizaciju i pridruivanje redovito e nadzirati primjenu SSP i pravne, administrativne, institucionalne i gospodarske reforme koje je potrebno provesti. (l. 5 st. 2) SSP je u cijelosti kompatibilan s odgovarajuim odredbama STO. (l. 6) Do sada su EU i RH vodile politiki dijalog na neformalnoj razini; ovim Sporazumom se formalizira politiki dijalog s namjerom uspostave bliskih veza solidarnosti i novih oblika suradnje, a osobito mu je namjera: puna integracija RH u zajednicu demokratskih drava i postupno pribliavanje EU (gradual rapprochement); usklaivanje stavova RH i EU o meunarodnim pitanjima; promicanje regionalne suradnje i razvoj dobrosusjedskih odnosa;

12

zajedniki pogled na sigurnost i stabilnost u Europi, ukljuujui suradnju na podrujima obuhvaenima Zajednikom vanjskom i sigurnosnom politikom. (l. 7) Politiki dijalog odvijat e se u okviru VSP, koji ima opu nadlenost za sva pitanja koje bi stranke eljele iznijeti. (l. 8 st. 1) Drugi oblici politikog dijaloga: sastanci visokih predstavnika RH i Predsjednitva Vijea EU i Komisije; diplomatski kanali i dr. (l. 8 st. 2) Politiki dijalog na parlamentarnoj razini: Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruivanje. (l. 9) Politiki dijalog moe se odvijati multilatelarno i kao regionalni dijalog koji bi ukljuivao ostale zemlje iz regije. (l. 10) Za novi vanjskopolitiki poloaj RH kao pridruene lanice EU vrlo je bitno razviti sustavni mehanizam suradnje s EU u okviru ZVSP. Naime, praksa je drava koje imaju Sporazum o pridruivanju da se vrlo esto pridruuju pojedinim izjavama i zajednikim stajalitima EU spram odreenje zemlje, podruja ili problema RH e aktivno promicati regionalnu suradnju; Zajednica e putem programa tehnike pomoi podravati projekte koji imaju regionalnu ili prekograninu dimenziju. (l. 11) Suradnja s drugim zemljama koje su potpisale SSP (l. 12) Ovaj je lanak bio najeim predmetom rasprava pred potpisivanje SSP, i treba mu zbog njegove kontroverznosti posvetiti posebnu panju. (Vidi lanke N. Mimice u Vjesniku, 12. I 13. Studenog 2001) Nakon potpisivanja SSP, RH e (mora, shall) zapoeti pregovore sa zemljom/zemljama koje su ve potpisale SSP kako bi se sklopio dvostrani ugovor o regionalnoj suradnji kojim bi se proirio opseg suradnje meu tim zemljama. (st. 1) Glavni elementi tih ugovora: politiki dijalog; uspostavljanje podruja slobodne trgovine; uzajamne koncesije glede kretanja radnika, poslovnog nastana, pruanja usluga, tekuih plaanja i kretanja kapitala, kao i ostalih politika koje se odnose na kretanje radnika, na istoj onoj razini koja je predviena Sporazumom. (st. 2) Dakle, ugovori koje e RH potpisati sa zemljama koje su potpisnice SSP sadrajno e odgovarati obvezama koje je RH preuzela sklapanjem SSP. Ti ugovori e sadravati odredbe za uspostavu potrebnih institucionalnih mehanizama, prema potrebi. (st. 3) Kontroverzni prijevod engleskog originala! Postavlja se pitanje tumaenja i to da li e se ti institucionalni mehanizmi osnivati ve prema potrebi ili e sami ugovori sadravati odredbe o institucionalnim mehanizmima, a ve prema potrebi?! Ti ugovori e se sklopiti u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma; spremnost RH da sklopi takve ugovore uvjet je daljnjeg razvoja odnosa izmeu RH i EU. (st. 4) Dakle, u ovom trenutku RH treba sklopiti takav ugovor samo s Makedonijom, budui da je ona potpisnica SSP; ako u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma (dakle, u idue etiri godine) jo neka od drava ukljuenih u PSP bude sklopila SSP, RH i s njome mora sklopiti takav ugovor. Po svemu sudei, EU planira u roku od idue etiri godine sklopiti SSP sa svim zemljama Zapadnog Balkana, kako bi svrha PSP (regionalna suradnja i stabilnost) bila ostvarena. (Vidi drugaije tumaenje N. Mimice, Vjesnik, 12. I 13. Studenog 2001!) Suradnja s ostalim zemljama obuhvaenima PSP (l. 13) RH e s ostalim zemljama obuhvaenima PSP regionalno suraivati i to na nekom ili na svima podrujima koja pokriva ovaj Sporazum, i na onima od zajednikog interesa. Jedno od tumaenja ove odredbe jest da je RH obvezna, s dravama koje (jo) nisu potpisale SSP, suraivati na regionalnoj osnovi. A kada potpiu SSP, onda je RH obvezna s njima sklopiti i dvostrani ugovor iz l. 12. Suradnja sa zemljama kandidatima (l. 14) RH moe (may) jaati suradnju i sklapati ugovore o regionalnoj suradnji s dravama kandidatima za pristup EU na bilo kojem od podruja koja su obuhvaena ovim Sporazumom. Cilj takvog ugovora bio bi da se postupno usklade dvostrani odnosi izmeu RH i te zemlje i odgovarajui dio odnosa izmeu EZ i te zemlje. Oito je da je suradnja RH s dravama kandidatima od sekundarne vanosti; RH moe jaati suradnju i moe sklopiti ugovore o regionalnoj suradnji. U prvom je planu, ipak, stabilizacija

12

regije Zapadnog Balkana. Zanimljivo je da se ne postavlja gornja granica sadraja obveza koje RH moe sklopiti sa zemljama kandidatima, a na podrujima koja su obuhvaena SSP, za razliku od ugovora koje mora sklopiti sa zemljama u regiji gdje je gornja granica obveza upravo ona odreena Sporazumom. Druga reenica, koliko god nezgrapno zvuala kako u engleskom originalu tako i u hrvatskom prijevodu, zapravo znai da je smisao takvog bilateralnog ugovora izmeu npr. RH i eke na podruju npr. audiovizualne politike taj da se to podruje (audiovizualne politike u naem primjeru) izmeu RH i eke bude na isti nain ureeno kao to je ureeno i izmeu eke i EU. Slobodno kretanje roba jedna je od etiri slobode kojim je uspostavljeno unutarnje (internal), jedinstveno (single), zajedniko (common) trite EZ, te predstavlja temeljni koncept na kojem funkcionira zajedniko trite EZ. Izmeu RH i EU e se tijekom est godina od stupanja na snagu SSP (meutim, potpisivanjem Privremenog sporazuma i njegovim stupanjem na snagu od 1. Sijenja 2002 ove odredbe imaju pravni uinak od 1. Sijenja 2002) postupno uspostaviti podruje slobodne trgovine. (l. 15, st. 1) Stoga, prijelazno razdoblje zavrava 1. Sijenja 2008. Duljina prijelaznog razdoblja razlikuje se za pojedine grupe proizvoda, te ovisi prvenstveno o senzitivnosti liberalizacije trgovine za pojedinu stranku Sporazuma. Upravo su liste proizvoda bile predmetom pregovora, a nalaze se u dodacima i protokolima koji ine sastavni dio SSP. Za veinu e se proizvoda ve od 1. Sijenja 2002 trgovinski reim u cijelosti liberalizirati. Smisao duljih prijelaznih razdoblja jest u tome to se dravi daje prilika da, radi odgoene potpune liberalizacije, uini svoje proizvode konkurentnima. to se tie industrijskih proizvoda, izdvojene su dvije liste proizvoda za koje je odreeno prijelazno razdoblje od dvije i pet godina (Dodatak I i II); isto su tako izdvojeni tekstilni proizvodi (Protokol 1) i odreeni proizvodi od elika (Protokol 2). to se tie poljoprivrednih proizvoda i riba i ribljih proizvoda zajameno je estogodinje prijelazno razdoblje, uz napomenu da se, za razliku od industrijskih proizvoda, gdje e nakon prijelaznog razdoblja svi proizvodi biti liberalizirani, ovdje predvia zadravanje odreene carinske zatite na uvoz proizvoda iz EU i nakon isteka prijelaznog razdoblja (Dodaci IV a do f). Kod izvoza proizvoda podrijetlom iz RH jo uvijek postoje carinska i koliinska ogranienja na izvoz mlade govedine i odreenih ribljih proizvoda (Dodaci III, Va), odnosno koliinska ogranienja na izvoz vina i alkoholnih i aromatiziranih pia (poseban Protokol). Industrijski proizvodi EU ukida carine na uvoz/koliinska ogranienja/mjere s jednakim uinkom za proizvode podrijetlom iz RH (l. 17) jednostrana liberalizacija RH ukida carine/koliinska ogranienja/mjere s jednakim uinkom na uvoz proizvoda podrijetlom iz EU (uz iznimke, l. 18) EZ i RH ukidaju pristojbe s uinkom jednakim carinama na uvoz (l. 19) EZ i RH ukidaju carine/pristojbe s jednakim uinkom/koliinska ogranienja na izvoz proizvoda (l. 20) Odredba o mirovanju (standstill clause, l. 33) Carine, koliinska ogranienja i pristojbe/mjere s jednakim uinkom Stranke od stupanja na snagu SSP ne smiju uvoditi nove uvozne ili izvozne carine, kao ni pristojbe s jednakim uinkom (charges having equivalent effect), niti se one koje se ve primjenjuju smiju povisivati. Isto tako, ne smiju se uvoditi nova koliinska ogranienja (quantitative restrictions) uvoza ili izvoza, kao i mjere s jednakim uinkom (measures having equivalent effect), niti se one postojee smiju uiniti restriktivnijima. Zabrana fiskalne diskriminacije (l. 34) - Stranke nee uvoditi i moraju ukinuti postojee unutarnje porezne mjere ili prakse kojima se, izravno ili neizravno, diskriminiraju proizvodi jedne stranke ili slini proizvodi podrijetlom iz druge stranke. Pitanje: da li i na koji nain ovu odredbu primijeniti na najave da e se ukidanje carine na automobile iz EU kompenzirati poveavanjem troarine? Damping (l. 37) - S obzirom da e provedba SSP imati veliki utjecaj na gospodarstvo RH, kako se novonastalim uvjetima ne bi ugrozila stabilnost domaeg trita SSP predvia mogunost uvoenja zatitnih mjera (l. 38 Opa zatitna klauzula), i to ako postoji opasnost od ozbiljne tete domaoj industriji u istim ili izravno konkurentnim proizvodima;

12

ako postoje ozbiljni poremeaji u bilo kojem sektoru gospodarstva ili tekoe koje bi mogle izazvati ozbiljno pogoranje gospodarskog stanja u nekoj regiji. Doputene iznimke/ogranienja (l. 42) - Doputena su ogranienja slobode kretanja robe ako su opravdana iz razloga javnog morala, javnog poretka/reda, javne sigurnosti; zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja ili biljaka; zatite nacionalnoga blaga umjetnike, povijesne ili arheoloke vrijednosti, ili zatite intelektualnoga, industrijskoga i trgovakoga vlasnitva, ili pravila koja se odnose na zlato i srebro. Meutim, ti se razlozi ne smiju upotrebljavati ako predstavljaju proizvoljnu diskriminaciju (arbitrary discrimination) ili prikriveno ograniavanje (disguised restriction) trgovine izmeu stranaka. Kod poljoprivrednih proizvoda predvia se zadravanje odreene carinske zatite i nakon isteka prijelaznog razdoblja i to uglavnom kod uvoza ivih ivotinja, preraenog voa i povra, cvijea, itarica i brana, vonih sokova, svjeeg i smrznutog mesa, suhomesnatih proizvoda, mlijeka i mlijenih preraevina, duhana i cigareta, mineralne vode, okolade, keksa i sladoleda. Europski parlament, prema najavama, ratificirat e SSP i PS na zasjedanju 28-29. studenog 2001. Smatra se da je u Hrvatskom saboru SSP i PS potrebno ratificirati obinom, a ne dvotreinskom veinom, a u skladu a lankom 139, stavkom 1 Ustava RH. Naime, iako se Sporazumom uspostavlja institucionalni odnos izmeu RH i EZ i njezinih drava lanica kroz osnivanje Vijea za stabilizaciju i pridruivanje, njime se nekoj meunarodnoj organizaciji ili savezu ne daju ovlasti izvedene iz Ustava (l. 139, stavak 2). Vijee e donositi odluke i preporuke, na paritetnoj osnovi, na temelju konsenzusa ugovornih stranaka, iji e predstavnici biti lanovi VSP. Vlada RH je donijela odluku po kojoj e se stajalita predstavnika Vlade RH na sjednicama VSP i Privremenom odboru utvrivati posebnom odlukom VRH. Nadalje je utvreno da VRH prije donoenja odluke prijedlog odluke moe dostaviti Hrvatskom saboru ili pojedinom njegovom odboru, radi miljenja. U odluci je posebno utvreno da e se odluke VSP i Privremenog odbora, a koje zahtijevaju donoenje novih ili izmjenu postojeih zakona, provoditi sukladno postupku za donoenje zakona. Takoer se smatra da svaka usporedba nadlenosti VSP prema dravama lanicama EU (u skladu s pravnim sustavom EU) nije primjenjiva u odnosima izmeu VSP i RH (RH nije lanica EU i u provedbi SSP i odluka VSP primjenjivo je iskljuivo pravo RH). Uz konsenzus i predstavnika RH, VSP moe donositi obvezatne odluke. Te e odluke obvezivati RH, ali nee biti izravno provedive na podruju RH. Tek na temelju posebne odluke VRH (ukoliko se radi o pitanjima iz nadlenosti VRH), odnosno zakona (ukoliko se radi o pitanjima iz nadlenosti HS), omoguit e se provoenje odluka VSP u RH. VRH e radi provedbe SSP moi donositi i uredbe za provedbu zakona o potvrivanju SSP (l. 112 Ustava RH), pri emu bi sam zakon o potvrivanju trebao propisati takvo pravo VRH. Primjenjuje se od 1. sijenja 2001. Odredbe o slobodnom kretanju roba; u praksi to znai da e Sporazumom biti obuhvaene ve odobrene trgovinske koncesije (odluka Vijea ministara iz prosinca 2000), uz malo poboljanje pristupa ribljih proizvoda iz RH na trite EU U skladu s povlasticama koje su ve na snazi RH e imati potpuno slobodan bescarinski pristup na trite EU za slijedee grupe proizvoda: sve industrijske proizvode ukljuujui tekstil i proizvode od eljeza i elika; sve preraene poljoprivredne proizvode; poljoprivredne proizvode s iznimkom goveeg mesa (dozvoljen uvoz baby beef u okviru kvote uz smanjenu carinu) i riba i preraevina od riba (dozvoljen bescarinski uvoz ili izvoz uz smanjenu carinu u okviru kvota); koncesije u trgovini vinom regulirane posebnim sporazumom Od 1. sijenja 2002. RH e postupno otvarati svoje trite za proizvode iz EU, i to prema slijedeoj dinamici: za industrijske proizvode carina e se ukinuti najkasnije do 1. sijenja 2007; za tekstilne proizvode i proizvode od eljeza i elika potpuno ukidanje carina do 1. sijenja 2006; za poljoprivredno-prehrambene proizvode i za ribe i riblje proizvode

12

predviena je znaajna liberalizacija uvoza u RH (koja zahvaa vie od 80 % sadanje trgovinske razmjene), s odredbama potpune liberalizacije ili povlatenog tretmana ovisno o osjetljivosti proizvoda Odredbe o trinom natjecanju i dravnim potporama Odredbe o intelektualnom vlasnitvu Odredbe o pravilima podrijetla Odredbe o administrativnoj suradnji carinskih slubi Odredbe o kopnenom prometu PS stupa na snagu nakon to se stranke meusobno izvijeste o okonanju odgovarajuih postupaka (za RH: postupak potvrivanja). U sluaju da se taj postupak ne okona na vrijeme kako bi PS stupio na snagu 1. sijenja 2002, od tog e se datuma taj sporazum privremeno primjenjivati. (l. 53 PS) U skladu sa Zakonom o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora (l. 10) na temelju odobrenja predsjednika RH odnosno VRH meunarodni ugovor ili njegov dio moe se privremeno primjenjivati dok ne stupi na snagu. Privremenom primjenom ne prejudicira se nadlenost Hrvatskog sabora u postupku potvrivanja Privremenog sporazuma, ve se samo omoguuje brzi poetak primjene. Plan provedbe SSP Vlada RH je usvojila prije potpisivanja Sporazuma, 18. listopada, i on sadri 338 konkretnih mjera za provedbu Sporazuma. Ispunjavanje ak 70% mjera predvieno je 2002. i 2003. godine. EK e nastaviti izraivati godinja izvjea o napretku drava obuhvaenih PSP. Rije je o novom konceptu izvjea koji jest nastavak tzv. izvjea o ispunjavanju uvjetovanosti, ali koji e se u budunost sve vie usmjeravati na obveze iz SSP i biti slian redovitim izvjeima koje EK priprema za drave kandidate (Country Progress Report). Taj se sustav izrade izvjea, u radnoj verziji, naziva SAP Review Mechanism Report. U okviru MEI takoer zapoinje rad na izradi studija o uinku primjene propisa EU na hrvatsko gospodarstvo, pri emu se nastoje to procijeniti konkretni uinci potrebnih promjena u zakonodavstvu. Zajednikom izjavom o politikom dijalogu utvruju se ciljevi i sadraj politikog dijaloga za razdoblje do stupanja SSP na snagu; obje strane izraavaju odlunost da ojaaju meusobne odnose na politikom polju i dogovaraju uspostavljanje redovitog politikog dijaloga koji e pratiti i uvrstiti njihovo pribliavanje, te doprinijeti jaanju postojeih veza i uspostaviti nove oblike suradnje, uzimajui u obzir status RH kao potencijalnog kandidata, kao i njezina individualna postignua Prvi sastanak politikog dijaloga odran 30. listopada 2001. Politiki dijalog e se odvijati putem redovitih konzultacija, neformalnih kontakata i razmjene informacija, a naroito u slijedeim oblicima: sastanci na visokoj razini (predstavnici RH i predstavnici EU u obliku Trojke); obostrano pruanje informacija o odlukama o vanjskoj politici (bilateralni kontakti, viestrani forumi); kontakti na parlamentarnoj razini; svako drugo sredstvo koje e pridonijeti uvrivanju i razvoju dijaloga; gdje prikladno, viestrani i/ili regionalni dijalog. Dunosnici EK naglaavaju da je podnoenje molbe za prijem (membership application) u lanstvo EU zemalja koje su potpisale SSP prije nego to bude okonana ratifikacija potpisanog SSP u parlamentima drava lanica EU rizina stvar. Dakle, kako proces potvrivanja traje oko dvije godine, trenutno postoje naznake iz Bruxellesa da RH treba podnijeti molbu za prijem tek nakon ratifikacije u parlamentima drava lanica, odnosno tek nakon to proe odreeno razdoblje u kojemu RH moe pokazati konkretne rezultate u provedbi obveza iz Sporazuma. Zanimljivo je primijetiti da ovakav kriterij aplikacija tek nakon ratifikacije nije bio primjenjivan na sadanje drave kandidate.

12