4.2.

RAUNOVODSTVO DIONIKOG KAPITALA (GLAVNICE)

4.2.1. Pojam dionikog drutva Dioniko drutvo je pravni subjekt koji egzistira odvojeno od njegovih vlasnika - dioniara. Ono ima pravni status u trgovakom sudu to znai da moe tuiti i biti tueno. Dioniko drutvo kao pravni subjekt sklapa ugovore i plaa porez na ostvarenu dobit. U ovom tipu trgovakog drutva funkcja upravljanja odvojena je od funkcije vlasnitva. Dioniko drutvo zbog navedenih temeljnih obiljeja ima prednosti i nedostatke u odnosu na druge pravne tipove poduzea. S raunovodstvene toke gledita bitni su prednosti i nedostaci dionikog drutva kao pravnog subjekta. 4.2.1.1. Prednosti dionikog drutva Predsnosti organiziranja trgovakih drutava u dionika drutva mogu biti slijedea:1 (a) nema osobne odgovornosti dioniara, (b) lake se akumulira kapital, (c) laki je prijenos vlasnitva, (d) kontinuitet postojanja, i (e) ima profesionalni management. Kada se govori o odgovornosti dioniara tada treba imati na umu da kreditori dionikog drutva (banke, dobavljai, vlasnici obveznica i sl.) imaju potraivanja prema imovini dionikog drutva a ne prema privatnoj imovini dioniara. Investirani iznosi u dionice nekog poduzea dioniarima predstavljaju rizik investiranja, meutim, te investicije ne dovode u rizik ostalu imovinu dioniara. Pri tome, kao prednost dionikog drutva je i veliki broj dioniara. Lakoa akumuliranja kapitala kao prednost dioniarstva ogleda se u lakoj prenosivosti financijskog instrumenta koji se naziva - dionica a predstavlja vlasniki2

Meigs W, Meigs R., Accounting, The Basis for Business Decisions, Mc Graw Hill, New York, 1987. str. 549. 2 Vidjeti MRS 32 to. 5, 6, 7, 8, 9.

(glavniki) instrument financiranja poduzea. Emisijom i prodajom dionica od strane dionikog drutva doputa se malim ili velikim dioniarima da stvaraju kapital. Velika dionika drutva s preko milijun dioniara obino se nazivaju javna a s manjim brojem dioniara nazivaju se zatvorena dionika drutva. Dionice, kao vlasniki instrumenti financiranja karakteristini za dionika drutva kojima se stvara dioniki kapital, jesu vrlo pogodan instrument za prijenos vlasnitva. Dionice mogu bez potrekoa na financijskom tritu mijenjati vlasnika (na ime ili donositelja). Promjena vlasnika dionica (kupnja ili prodaja dionica) obino se dogaa na organiziranom financijskom tritu koje se naziva burza. Dioniko drutvo u odnosu na ostale tipove pravnih subjekata ima relativno bolju stabilnost u kontinuitetu. Vlasnitvo se prenosi nesmetano prometom dionica i upravo to svojstvo lakog prijenosa vlasnitva osigurava kontinuitet poslovanja dionikog drutva. Takvo obiljeje ostali tipovi pravnih subjekata nemaju (npr. drutva s ogranienom odgovornou i sl.). Naime, kod ostalih tipova pravnih subjekata umirovljenjem ili smru vlasnika pojedinaca ponekad dolazi u pitanje kontinuitet poslovanja ili uope opstanak poduzea. Management dionikih drutava odvojen je od vlasnika i u upravljakoj teoriji firme3 naglaava se kao druga vana ciljna grupa (uz dioniare) dionikog drutva. Dioniari su vlasnici dionikog drutva ali oni ne mogu dnevno upravljati poslovnim aktivnostima dionikog drutva pa zato funkciju upravljanja prenose na management kojeg imenuju, biraju ili potvruju svake godine na godinjim dionikim skuptinama. U dionikim drutvima biraju se upravni odbori ili uprave (tijela managera ili direktora) koji vode poslovanje drutava. Dioniari ne mogu pojedinano sudjelovati u upravljanju drutvom ve to pravo ostvaruju svojim glasovima u radu dionike skuptine.

Marris R., A model of the Managerial Enterprise, Quartely Journal of Economics, 1963.

4.2.1.2. Slabosti dionikih drutava Dionika drutva kao dominantni pravi subjekti u stvaranju drutvenog proizvoda na globalnoj razini4 imaju odeenih slabosti a meu njima se posebno istiu: (a) problem dvostrukog oporezivanja, (b) potrebe za veom zakonskom regulacijom, i (c) odvojeno je vlasnitvo od kontrole. Oporezivanje koje se odnosi na dionika drutva kompleksnije je prirode od oporezivanja koja se odnose na ostale tipove pravnih subjekata, najprije se oporezuje dobit dionikog drutva a nakon toga se oporezuju dividende kao element raspodjele neto dobiti koji pripada dioniarima. To se esto naziva i dvostruko oporezivanje u dionikim drutvima. Osnivanje i poslovanje dionikih drutava, posebno kada se radi o reguliranju primarnog i sekundarnog financijskog trita, u veoj je mjeri zakonski regulirano u odnosu na druge tipove pravnih subjekata.5 To pretjerano zakonsko reguliranje utjee na poveanje administriranja a time i opih trokova poslovanja dionikih drutava. Razdvojenost vlasnike od kontrolne funkcije predstavlja znaajnu slabost dionikih drutava upravo zbog prirodnog konflikta izmeu dioniara i managementa. Kontrolu svakodnevnih poslovnih aktivnoti obavlja management koji ima drugaije ciljeve od vlasnika ija se kontrolna funkcija esto svodi na glasovanja u dionikoj skuptini. 4.2.2. Dionice kao instrument financiranja dionikih drutava 4.2.2.1. Pojam i vrste dionica U praksi financiranja poduzea javio se jedan financijski instrument koji je iskljuivo vezan za dionika drutva i po svojim obiljejima to je vlasniki ili

4 5

Dionika drutva sudjeluju s cca 80% u stvaranju GNP U Republici Hrvatskoj to su Zakon o raunovodstvu, Zakon o reviziji, Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o vrijednosnim papirima i sl.

glavniki instrument.6 U svjetskoj financijskoj i raunovodstvenoj teoriji ovi vlasniki financijski instrumenti nazivaju se - dionice. One su temeljni instrument osnivanja dionikih drutava. U pojmovnom smislu dionice se najee definiraju kao vlasniki (glavniki) vrijednosni papiri koji dokazuju udjel njihovih imatelja u kapitalu (glavnici ili neto imovini) dionikih drutava.7 Osnivanje dionikih drutava vri se prvom emisijom koju odobrava nadleni dravni organ za emisiju i promet vrijednosnim papirima.8 Svakom daljnjom emisijom (npr. serija B, serija C i sl.) dodatno se eksterno poveava dioniki kapital dionikih drutava. U poslovanju dionikih drutava razvijeno je vie vrsta dionica. Dionice su tipini dugoroni vrijednosni papiri koji imateljima ili dioniarima daju pravo na udjel - dividende prilikom raspodjele neto dobiti. Dionice se tradicionalno dijele na dvije tipine vrste a to su:9 1. obine ili redovne dionice, i 2. povlatene ili peferencijalne dionice. Republike Hrvatske10 dionika drutva mogu izdavati

Po zakonodavstvu

obine ili redovne i povlatene dionice. Dionice, obine i povlatene mogu se izdavati na ime i donositelja. 4.2.2.2. Obine ili redovne dionice

Kada se govori o dionicama kao financijskom instrumentu formiranja dionikog kapitala ili glavnice tada se prije svega misli na obine dionice i njihova odiljeja. To su dionice koje predstavljaju idealne dijelove u kapitalu dionikih drutava. Vlasnici dionica ili dioniari (esto se nazivaju i investitori u dionice), dre dionice kao potvrdu o uloenim sredstvima u dionikom drutvu.

6 7

Vidjeti MRS 32 to. 5. German T., Forgue R., Personal finance, Houghton Mifflin Company, Boston, 1994., str. 502. 8 U SAD to je SEC (Odbor za vrijednosne papire) a u Republici Hrvatskoj to je Hrvatski odbor za vrijednosne papire. 9 Meigs, Meigs, Accounting, cit. dje. str. 558-559. ili Orsag, Santini, Gulin, Uvod u ekonomiku vrijednosnih papira, Institut za javne financije, Zagreb, 1991., str. 32. 10 Zakon o trgovakim drutvima l. 167.

Na temelju dionica dioniari imaju odreena prava u dionikim drutvima a to su najee:11 (a) Glasaka prava u radu dionikih skuptina a to znai sudjelovanje u izboru organa dionikog drutva, pravo uvida u poslovne kmjige i izvjetaje dionikih drutava, pravo na kontrolu i upravljanje poslovnim aktivnostima. (b) Dioniari na temelju svojih dionica (postotak ili udjel u vlasnitvu) imaju prava na izglasane dividende kao element raspodjele neto dobiti dioniarima. (c) Dioniari na temelju vlasnitva dionica imaju pravo na udjel u ostatku likvidacijske mase dionikog drutva ako se ono likvidira (kada se podmire obveze vjerovnicima). (d) U sluaju bilo koje dodatne emisije dionica dioniari imaju pravo prioriteta upisa nove emisije kako bi mogli zadrati postojei vlasniki udjel a time i postojeu vlasniku strukturu. 4.2.2.3. Povlatene dionice Povlatene, preferencijalne ili prioritetne dionice jesu dugoroni vrijednosni papiri koji se po svojim obiljejima nalaze izmeu dionica i obveznica. S toke gledita obinih dioniara povlatene dionice su blie vlasnikim ili glavnikim financijskim instrumentima12 pa se zbog toga esto nazivaju i quazi-vlastiti vrijednosni papiri. Osnovna obiljeja povlatenih dionica jesu slijedea:13 (a) Vlasnici povlatenih dionica imaju prava na dividende (povlatene dividende) po unaprijed utvrenoj stopi (kao kamata na obveznice) prije bilo koje isplate dividendi vlasnicima obinih dionica. (b) Prilikom likvidacije drutva povlateni dioniari imaju prioritet u likvidacijskoj masi (slino ostalim vjerovnicima) prije bilo kakve nakmade vlasnicima obinih dionica.

11 12

Orsag, Santini, Gulin, isto str. 32. Orsag, Santini, Gulin, isto str. 42. 13 Vidjeti Meigs, Meigs, cit. dje. str. 559.

(c) U sluaju konverzije povlatenih dionica u obine dionice14 vlasnici povlatenih dionica imaju pravo na cijenu opoziva (otkupa) koja je uvijek za nekoliko postotaka vea od niminalne vrijednosti. Konverzijom povlatenih dionica u obine dionice ili npr. u ubvezncie poveava se fleksibilnst financijske strukture. (d) Vlasnici povlatenih dionica nemaju glasaka prava. Povlatene dionice mogu biti participirajue ili neparticipirajue ovisno o tome da li daju pravo na uee u ostatku raspoloivom za dividende. Takoer, povlatene dionice mogu biti kumulativne i nekumulativne ovisno o tome da li se prenosi ili kumulira pravo na isplatu neisplaenih dividendi iz prethodnih razdoblja.

4.2.2.4. Dionice na ime i dionice na donositelja Dionika drutva mogu izdavati dionice na ime i dionice na donositelja. Razlika izmeu ovih dionica je u tome to dionice na donositelja imaju vee trokove tiskanja zbog osiguranja od krivotvorenja i zloupotreba (slino novcu). Dionice na ime imaju manje trokove tiskanja jer mogu biti otiskane na jednostavnijem papiru a uz to postoji i evidencija u kmjizi dioniara o vlasnicima i novim vlasnicima. Dionice na donositelja imaju vei stupanj prenosivosti od dionica na ime. S vlasnicima dionica na imte lake komunicira uprava dionikih drutava to je tee s vlasnicima dionica na donositelja. Dionika skuptina sukladno zakonskim propisima i statutu dionikog drutva donosi najee odluke o izdavanju dionica i to:15 1) ukupan iznos dionica na koji se izdaju dionice i broj dionica koje e drutvo izdati, 2) nominalni iznos dionica, 3) oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime, 4) vrijeme i nain upisa dionica, 5) u kojem roku i nain uplate dionica i 6) vrsta dionica koje se izdaju. Takoer prilikom izdavanja dionica odreuje se i najnii iznos nominalne vrijednosti (temeljnog

14

15

Povlatene dionice se esto emitiraju s pravom na konverziju u obine dionice to im zapravo poveava atraktivnost kod potencijalnih investitora. Zakon o trgovakim drutvima, lanak 162., 163. i 172.

kapitala gdje se odreuje najnia nominalna vrijednost dionica 10 DEM kunske protuvrijednosti).16 4.2.3. Raunovodstveno praenje poslovanja s obinim dionicama 4.2.3.1. Opeprihvaeni pojmovi za raunovodstveno praenje dionica Zbog ujednaavanja i pojednostavljivanja raunovodstvenog evidentiranja na globalnoj razini opeprihvaen je vei broj raunovodstvenih pojmova koji su vezani uz proces evidentiranja dionica. Ujednaavanjem temeljnih pojmova i kategorija koji se odnose na dionice znaajno je olakano koritenje raunovodstvene evidencije i financijskih izvjeataja od strane njihovih korisnika bez obzira na zemlju kojoj pripadaju. Od velikog broja pojmova potrebno je saeto iznijeti samo one najvanije:17 Autorizirane (odobrene) dionice - to je maksimalni broj dionica koji se moe emitirati prema odobrenju nadlenog organa (dionika skuptina ili uprava ako je za to ovlasti skuptina).18

Emitirane dionice - jesu autorizirane i prodane dionice za novac ili razmijenjene za nenovane oblike imovine ili usluge. Neemitirane dionice - to je dio autoriziranih dionica koje nisu putene u promet tj. nisu prodane za novac ili razmijenjene za nenovanu imovinu ili usluge.

Premija na emitirane dionice - je iznos koji se postigne prodajom dionica iznad nominalne vrijednosti. Razlika iznad nominalne vrijednosti evidentira se na posebnom kontu kapitala koji se naziva - Premija.

16 17

18

ZTD lanak 162. i 163. Gulin D., Orsag S., Financiranje poslovanja s emisijom dionica i njihovo raunovodstveo praenje, Progres, Zagreb, 1991. str. 17-18. Nadzor autorizacije dionica je u nadlenosti Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske sukladno Zakonu o izdavanju i prometu vrijednosnih papira, lanak 12.

Trezorske dionice - to su emitirane i plaene vlastite dionice koj je poduzee steklo njihovom kupnjom na tritu kapitala odnosno opozivom ili donacijom, a koje se nisu povukle iz opticaja. Razlog zadravanja tih dionica jeste mogunost poveanja kapitala poduzea u budunosti odnosno mogunost ostvarivanja kapitalnih dobitaka njihovom buduom preprodajom na tritu kapitala.

Glavne dionice - to su sve emitirane dionice umanjene za trezorske dionice. Upisane dionice - to su one autorizirane dionice koje poduzee prodaje upisom. Upisnici dionica upisom obvezuju se najee za tri osnovna lanka ugovora i to: 1) potpisom ugovora upisnici se obvezuju platiti odmah (npr. do 15 dana) 10% ili 20% i sl. upisanog iznosa dionica, 2) ostatak upisanog iznosa upisnici se obvezuju isplatiti u jednakim ratama u roku najdue do jedne godine (u pravilu je to do tri mjeseca) i 3) tek kada su dionice potpuno plaene dioniari ih stjeu kao i prava na temelju tih dionica. Potpuno plaene dionice - to su upravo one dionice koje su prodane upisom i ija je novana protuvrijednost u cijelosti uplaena na raun emitenta. Dionice koje se uplauju u ratama, a za koje nije izvrena uplata u cijelosti iskazuju se na posebnom raunovodstvenom kontu. Nominalna (nazivna) vrijednost dionica - to je vrijednost koja je naznaena na samoj dionici. Ova vrijednost nije bitna za ostvarivanje bilo kakvih prava po osnovi dionica pa tako mogu postojati i dionice bez nominalne vrijednosti omoguava odreene nepotene spekulacije pa zakonodavstva zemalja po pravilu zabranjuju emisiju dionica bez nominalne vrijednosti.

Kmjigovodstvena vrijednost dionica - je vrijednost po kojoj se dionice vode u kmjigama poduzea. Ova vrijednost rauna se tako da se cijeli iznos kapitala (nominalna vrijednost uveana za premiju, rezerve i zdaranu dobit) podijeli s brojem glavnih dionica. Trina vrijednost dionica - to je ona vrijednost po kojoj se dionice prodaju na tritu kapitala a obino se nalazi u izvjetajima burzi (kotacije dionica). Trina cijena moe se uzeti po tekuim ili po prosjenim cijenama.

4.2.3.2. Izdavanje redovnih dionica i prodaja za novac Izdane dionice najee se prodaju za novac. Pri tome, zakonodavstva u nekim zemljama limitiraju najniu nominalnu vrijednost19 i u pravilu ne doputaju izdavanje dionica ispod nominalne vrijednosti.20 Sluaj 1: Izdavanje (emisija) dionica i uplata za novac Dioniko drutvo Add izdalo je i prodalo 1000 redovnih dionica na ime ija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Prije upisa u sudski registar dioniari su u cijelosti uplatili ukupan nominalni iznos dionica. Faktura burzovnih posrednika za izdavanje dionica je 3600 km. Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 1000 dionica (izvanbilanno evidentiranje), 2. Uplata 1000 dionica 3. Faktura burze, 4. Plaanje fakture burze, 5. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5.

Opis Izvanbilanna evidencija Uplata 1000 dionica Faktura burze Plaanje fakture burzi Zatvaranje izvanbilanne eviden.

Iznos 400.000 400.000 3.600 3.600 400.000

Konto Duguje Potrauje 993 998 100 9100 419 220 220 100 998 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000 400.000 5) 998 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 5) 400.000 400.000 1)

19 20

ZTD (lanak 163.) minimalna nominalna vrijednost dionica je kunska protuvrijednost od 10 DEM. ZTD lanak 164. to. 2.

100 iro raun 2) 400.000 3.600 4)

9100 Dioniki kapital - uplaen 400.000 2)

419 Ostale usluge - trokovi burze 3) 3.600

220 Dobavljai u zemlji 4) 3.600 3.600 3)

U prethodnom sluaju dioniari su uplatili u cijelosti nominalan iznos dionica prije upisa u sudski registar.21 esto se dionice izdaju i prodaju po cijeni koja je vea od nominalne vrijednosti.22 Iznos koji se postigne prodajom iznad nominalne vrijednosti obino se naziva premija i evidentira se na posebnom kontu kapitala. Sluaj 2: Izdavanje dionica i uplata u iznosu veem od nominalne vrijednosti (prodaja uz premiju) Dioniko drutvo Add izdalo je 1000 redovnih dionica na ime ija je nominalna vrijednost 400 km po dionici a prodaju se po trinoj vrijednosti od 420 km po dionici. Faktura burze za posredovanje u prodaji dionica je 3.600 km. Plaena je faktura burzi. Prije upisa u sudski registar dioniari su uplatili etvrtinu nominalnog iznosa po dionici i u cijelosti je uplaen iznos koji prelazi nominalnu vrijednost po dionici. Mjesec dana nakon upisa drutva Add u sudski registar uplaen je ostatak nominalne vrijednosti. Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 1000 dionica, 2. Uplata etvrtine nominalne vrijednosti plus uplata iznosa iznad nominalne vrijednosti, 3. Potraivanje za upisanu a neuplaenu nominalnu vrijednost, 4. Naplata neuplaene nominalne vrijednosti,

21

22

Prema ZTD l. 179. to. 3. prije upisa izdavanja dionica i promjene kapitala u sudskom registru potrebno je uplatiti minimalno jednu etvrtinu nominalnog iznosa po dionici kao i u cijelosti onaj iznos koji prelazi nominalnu vrijednost. U Republici Hrvatskoj ZTD doputa prodaju po cijeni veoj od niminalne vrijednosti (l. 164. to. 3).

10

5. Prijenos na konto uplaeni kapital 6. Faktura burze za posredovanje kod izdavanja dionica, 7. Plaanje fakture burzi, 8. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

Red. br. 1. 2.

3. 4. 5. 6. 7. 8.

Opis Iznos Izvanbilanna evidencija 400.000 Uplata nominalne vrijednosti i premije 120.000 - nominalne vrijednosti 100.000 - premija na emitirane dionice 20.000 Potraivanje za neuplaene nominalne vrijednosti 300.000 Naplata neuplaene nominalne vrijednosti 300.000 Prijenos u uplaeni kapital 300.000 Faktura burze za posrednitvo 3.600 Plaanje fakture burzi 3.600 Zatvaranje izvanbilanne evidencije 400.000

Konto Duguje Potrauje 993 998 100 9100 9110 167 100 9101 419 220 998 9101 167 9100 220 100 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000 400.000 8) 998 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 8) 400.000 400.000 (1)

100 iro raun 2) 120.000 4) 300.000 167 Ostala potraivanja - za neuplaene dionice 3) 300.000 300.000 4)

9100 Dioniki kapital - uplaen 100.000 300.000 2) 5)

9110 Premija na emitirane dionice 20.000 2)

419 Ostale usluge - trokovi burze 6) 3.600

220 Dobavljai u zemlji 7) 3.600 3.600 6)

11

9101 Dioniki kapital - neuplaen 5) 300.000 300.000 3)

U prethodnom primjeru na kontu - Premija na emitirane dionice evidentira se vie plaeni iznos od nominalne vrijednosti koji se jo naziva - Premija na emitirane dionice. Na kontu - Dioniki kapital (neuplaeni) evidentira se onaj dio nominalne vrijednosti koji nisu uplatili dioniari i za koji iznos dioniko drutvo ima potraivanje. Za to vrijeme dok drutvo ima potraivanje za neuplaeni kapital dioniarima se ne izdaju redovne dionice ve se izdaju odreene potvrde ili certifikati koji se esto nazivaju i privremenice. U svijetu se rijetko dionice izdavaju i prodaju po cijeni ispod nominalne vrijednosti. Meutim, ukoliko se radi o takvim transakcijama one se evidentiraju na slijedei nain: Sluaj 3: Izdavanje dionica i uplata po iznosu manjem od nominalne vrijednosti (prodaja uz diskont)23 Dioniko drutvo Add izdalo je i prodaje 1000 redovnih dionica na ime ija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Prije upisa u sudski registar dioniari su uplatili 75% nominalne vrijednosti po dionici to je prihvaeno kao konana trina cijena dionica. Faktura burze za posredovanje u izdavanju dionica je 3.600 km. Evidentiranje u dnevniku 1. Izdavanje 1000 dionica (izvanbilanno evidentiranje), 2. Uplata 1000 dionica po konanoj trinoj cijeni ispod nominalne vrijednosti i evientiranje diskonta, 3. Faktura burze, 4. Plaanje fakture burze, 5. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

23

Ova transakcija s dionicama kod primarne emisije nije dozvoljena u Republici Hrvatskoj po Zakonu o trgovakim drutvima.

12

Red. br. 1. 2.

3. 4. 5.

Opis Izvanbilanna evidencija Uplata dionica ispod nominalne vrijednosti - nominalna vrijednost dionica - diskont na emitirane dionice Faktura burze Plaanje fakture burze Zatvaranje izvanbilanne evidenc.

Iznos 400.000 300.000 400.000 100.000 3.600 3.600 400.000

Duguje 993 100

Konto Potrauje 998

9100 9111 419 220 009 220 100 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000 400.000 5) 998 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 5) 400.000 400.000 1)

100 iro raun 2) 300.000 3.600 4)

9100 Dioniki kapital - uplaen 400.000 2)

9111 Diskont na emitirane dionice 2) 100.000 419 Ostale usluge - trokovi burze 3) 3.600 220 Dobavljai u zemlji 4) 3.600 3.600 3)

Izdavanje i prodaja dionica ispod nominalne vrijednosti nije doputeno u veini zemalja. U Republici Hrvatskoj izdavanje dionica ispod nominalne vrijednosti nije doputeno po Zakonu o trgovakim drutvima.24

24

ZTD l. 164. to. 2.

13

4.2.3.3. Izdavanje dionica i razmjena za nenovanu imovinu i usluge Izdane dionice obino se uplauju u novcu, meutim, ukoliko se dionice ne mogu prodati za novac zakonodavstva obino doputaju i razmjenu dionica za nenovanu imovinu i usluge. Ako se dionice razmjenjuju za nenovanu imovinu ili usluge to treba biti sadrano i u statutu dionikog drutva.25 Kada se jedan dio izdanih dionica uplauje u novcu a jedan dio u stvarima ili pravima onda prije upisa u sudski registar mora se u potpunosti uplatiti onaj dio koji se uplauje novcem.26 Takoer, kada se sve dionice razmjenjuju za stvari ili prava tada se prije upia u sudski registar trebaju unijeti u poduzee sve stvari ili prava. Sluaj 4: Izdavanje dionica i razmjena za stvari (materijalnu imovinu) Dioniko drutvo Bdd izdalo je 2000 redovnih dionica na ime ija je nominalna vrijednost 400 km. Ovo drutvo prodalo je po nominalnoj vrijednosti 800 dionica a 1200 dionica drutvo je razmijenilo s drutvo Cdd za strojeve (proizvodnu liniju). Izmeu drutava Bdd i Cdd sklopljen je ugovor o razmjeni dionica za pet strojeva pri emu se nominalna vrijednost dionica uzima kao razmjenska vrijednost. Faktura burze za posredovanje u prodaji 800 dionica a 1200 dionica drut vo je razmijenilo s drutvom Cdd za strojeve (proizvodnu liniju). Izmeu drutava Bdd i Cdd sklopljen je ugovor o razmjeni dionica za pet strojeva pri emu se nominalna vrijednost dionica uzima kao razmjenska vrijednost. Faktura burze za posredovanje u prodaji 800 dionica je 2000 km. Faktura je plaena. Dioniko drutvo Bdd stavilo je strojeve u upotrebu. Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 2000 redovnih dionica (izvanbilanna evidencija), 2. Uprata 800 dionica u novcu, 3. Razmjena dionica za opremu, 4. Faktura burze, 5. Plaanje fakture burze,

25 26

ZTD l. 176. to. 1. ZTD l. 179. to. 4.

14

6. Stavljanje opreme u upotrebu, 7. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Opis Iznos Izvanbilanna evidencija 800.000 Uplata dionica u novcu 320.000 Razmjena dionica za strojeve 480.000 Faktura burze 2.000 Plaanje fakture burzi 2.000 Stavljanje opreme u upotrebu 480.000 Zatvaranje izvanbilanne evidencije 800.000

Duguje 993 100 025 419 220 021 998

Konto Potrauje 998 9100 910 220 100 025 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 1) 800.000 800.000 7) 998 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 7) 800.000 800.000 1)

100 iro raun 2) 320.000 2.000 5)

9100 Dioniki kapital - uplaen 320.000 2)

025 Oprema u pripremi 3) 480.000 480.000 6)

021 Oprema 6) 480.000

419 Ostali trokovi - trokovi burze 4) 2.000

220 Dobavljai u zemlji 5) 2.000 2.000 4)

Razmjena dionica za materijalnu imovinu ili prava je uobiajena praksa dionikih drutava a ove transakcije su uestale u sluajevima kada drutva imaju potekoa s izdavanjem i uplatama dionica za novac. U realizaciji ovih transakcija valja voditi rauna o razmjenskoj vrijednosti po kojoj se razmjenjuju dionice za materijalne stvari ili prava. To je predmet ugovora izmeu strana koje vre

15

transakciju. Razmjenska vrijednost moe biti trina vrijednost dionica (nominalna ili iznos vei od nominalne vrijednosti) ili je to trina vrijednost stvari ili prava koja su predmet razmjene. Koja e se vrijednost uzeti ovisi o tome koja je cijena dostupna i objektivnija ali i o pregovarakom poloaju ugovornih strana. Sluaj 5: Izdavanje dionica i razmjena za stvari Dioniko drutvo Cdd izdalo je 2000 dionica na ime ija je nominalna vrijednost 400 km. Za novac je prodano i naplaeno po nominalnoj vrijednosti 1000 dionica a 1000 dionica razmijenjeno je za poslovni prostor. Faktura za poslovni prostor je 450.000 km. Fakturna vrijednost poslovnog prostora ugovorena je kao razmjenska vrijednost. Faktura burze za posredovanje u prodaji 1000 dionica je 2000 km. Faktura je plaena.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 2000 dionica (izvanbilanna evidencija), 2. Naplata u novcu 1000 dionica po nominalnoj vrijednosti, 3. Razmjena 1000 dionica za poslovni prostor, 4. Faktura burze, 5. Plaanje fakture burze, 6. Poslovni prostor puten je u koritenje, 7. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

Red. br. 1. 2. 3.

4. 5. 6. 7.

Opis Izvanbilanna evidencija Uplata dionica u novcu Razmjena dionica za poslov. prostor - nominalna vrijednost dionica - premija na emitirane dionice Faktura burze Plaanje fakture burzi Stavljanje u koritenje posl. prostor Zatvaranje izvanbilanne evidencije

Iznos 800.000 400.000 450.000 400.000 50.000 2.000 2.000 450.000 800.000

Konto Duguje Potrauje 993 998 100 9100 025 9100 9110 419 220 220 100 020 025 998 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige:

16

993 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 1) 800.000 800.000

7)

998 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 7) 800.000 800.000

1)

100 iro raun 2) 400.000

2.000

5)

9100 Dioniki kapital-uplaen 400.000 400.000

2) 3)

025 Graevinski objekti u pripremi 3) 450.000 450.000 6)

9110 Premija na emitirane dionice 50.000 3)

419 Ostale usluge - trokovi burze 4) 2.000

220 Dobavljai u zemlji 5) 2.000 2.000 4)

Sluaj 6: Izdavanje dionica i razmjena za usluge Dioniko drutvo Ddd izdalo je 1000 dionica na ime ija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Ovo drutvo prodalo je 500 dionica po nominalnoj vrijednosti a 500 dionica je razmjenilo za usluge ing-consultinga kao i za financijskoraunovodstvene usluge. Cijena ovih usluga je ukupno 220.000 km i u uguvoru o razmjeni je uzeta kao osnovica za razmjenu. Drutvo Ddd ove usluge ne kapitalizira u dugotrajnu nematerijalnu imovinu ve ih u raunovodstvu tretira kao trokove tekueg razdoblja. Faktura burze za posredovanje u prodaji 500 dionica je 1000 km. Plaena je faktura burzi.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje dionica (izvanbilanna evidencija), 2. Prodaja 500 dionica po niminalnoj vrijednosti, 3. Razmjena dionica za usluge, 4. Faktura burze, 5. Plaanje fakture burzi, 6. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

17

Red. br. 1. 2. 3.

4. 5. 6.

Opis Izvanbilanna evidencija Prodaja dionica za novac Razmjena dionica za usluge - nominalna vrijednost dionica - premija na emitirane dionice Faktura burze Plaanje fakture burzi Zatvaranje izvanbilanne evidencije

Iznos 400.000 200.000 220.000 200.000 20.000 1.000 1.000 400.000

Duguje 993 100 441

Konto Potrauje 998 9100 9100 9110 220 100 993

419 220 998

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000 400.000 998 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 6) 400.000 400.000

6)

1)

100 iro raun 2) 200.000

1.000

5)

9100 Dioniki kapital-uplaen 200.000 200.000

2) 3)

441 Neproizvodne usluge - intelekturalne usluge 3) 220.000

9110 Premija na emitirane dionie 20.000 3)

419 Ostale usluge - trokovi burze 4) 1.000

220 Dobavljai u zemlji 5) 1.000 1.000 4)

4.2.3.4. Izdavanje dionica upisom Izdavanje i prodaja dionica upisom jedna je od estih transakcija koja se obavlja na primarnom financijskom tritu. Obino se upis obavlja na nekom poznatom mjestu kao npr. burzi, bankama i sl. Prodaja dionica upisom esto je predmet zakonodavstva zemlje kao i statuta poduzea. Prodaja upisom vri se onda

18

kada dioniko drutvo uputi javni poziv ili prospekt za upis dionica.27 U sluaju prodaje upisom esto se propisuje to prospekt mora sadravati, a to su obino slijedei elementi:28 vrijeme poetka i kraja upisa (rok upisa ne moe biti dui od tri mjeseca), iznos koji treba uplatiti za upisane dionice i podatke o ulozima ili pravima. Sluaj 7: Izdavanje i prodaja dionica upisom Dioniko drutvo Gdd izdalo je 1000 dionica na ime ija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Ovo drutvo uputilo je preko medija javnog priopavanja javni poziv (prospekt) za upis dionica u banci X. U izjavi o upisu (upisnici) budui dioniari se potpisom obvezuju da e sedam dana od dana potpisa uplatiti na raun drutva 25% nominalne vrijednosti dionica a ostatak e uplatiti u roku od tri mjeseca. Kad se uplati 25% od nominalne vrijednosti dioniari stjeu privremenice (potvrde koje se izdaju do pune uplate dionica). Nakon uplate cijelog iznosa duga dioniari stjeu dionice i prava koja im one pruaju. Faktura banke X za usluge prodaje upisom su 2000 km.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 1000 dionica (izvanbilanna evidencija), 2. Uplata po upisu 25%, 3. Potraianje za upiane dionice, 4. Otplata 1. rate, 5. Otplata 2. rate, 6. Otplata 3. rate,. 7. Prijenos na uplaeni kapital, 8. Faktura banke za usluge, 9. Plaanje fakture banci, 10. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

27 28

ZTD l. 195-201. ZTD l. 196.

19

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Opis Izvanbilanna evidencija Uplata po upisu 25% Potraivanje za upisane dionice Otplata 1. rate Otplata 2. rate Otplata 3. rate Prijenos na uplaeni kapital Faktura banke Plaanje fakture Zatvaranje izvanbilanne evidencije

Iznos 400.000 100.000 300.000 100.000 100.000 100.000 300.000 2.000 2.000 400.000

Konto Duguje Potrauje 993 998 100 9100 167 9101 100 167 100 167 100 167 9101 9100 419 220 220 100 998 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilanna evidencija - izdane dionice 1) 400.000 400.000 998 Izvanbilanna evidencija - izdane dionice 10) 400.000 400.000

10)

1)

100 iro raun 2) 100.000 4) 100.000 5) 100.000 6) 100.000

2.000

9)

9100 Dioniki kapital-uplaen 100.000 300.000

1) 7)

167 Ostala potraivanja - za neuplaene dionice 3) 300.000 100.000 100.000 100.000

9110 Dioniki kapital-neuplaen 4) 5) 6) 7) 300.000 300.000 3)

419 Ostale usluge - trokovi burze 8) 2.000

220 Dobavljai u zemlji 9) 2.000 2.000

8)

Upisnici dionica dobivaju privremenice nakon uplate po upisu. Na kraju roka upisa kada su dionice plaene u potpunosti dioniarima se uruuju dionice.

20

4.2.4. Izdavanje povlatenih dionica Dioniki kapital (dionika glavnica) ne formira se samo izdavanjem i prodajom redovnih ili obinih dionica. U strukturi dionikog kapitala mogu se pojaviti i povlatene ili preferencijalne dionice.29 Povlatene dionice u odnosu na obine dionice imaju odreene specifinosti kao to su30: (1) ne daju glasaka prava (osim u iznimnim sluajevima), (2) dividende na povlatene dionice se unaprijed odreuju bilo u postotku od nominalne vrijednosti bilo u novanom iznosu, (3) vlasnici povlatenih dionica imaju prvenstvo u isplati dividendi ili prilikom isplate vlasnicima redovnih dionica i (4) vlasnici povlatenih dionica esto mogu koristiti klauzulu konverzije povlatenih dionica u neke druge vrijednosne papire (dionice ili obveznice). Kada se radi o vrstama povlatenih dionica tada treba razlikovati slijedee:31 (1) kumulativne i (2) nekumulativne povlatene dionice. Kumulativne povlatene dionice mogu biti32: (1) participirajue ili neparticipirajue. Vlasnici kumulativnih povlatenih dionica obraunava se dividenda i u onim razdobljima u kojima dividende nisu izglasane. Obraunate dividende vlasnicima povlatenih dionica nisu financijska obveza poduzea sve do godine dok se ne izglasaju dividende. Tek poslije izglasavanja dividenti obraunate i neisplaene dividende koje su se kumulirale u prethodnim razdobljima postaju financijska obveza poduzea. Sluaj 8: Izdavanje povlatenih kumulativnih dionica Dioniko drutvo Hdd izdalo je 1000 povlatenih, 10 kumulativnih dionica na ime ija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Ove dionice prodane su po iznosu veem od nominalne vrijednosti i to po trinoj cijeni od 450 km po dionici. Faktura burze za posredovanje u zdavanju dionica je 2.000 km. Plaena je faktura burzi. Evidentiranje u dnevniku: 1. Izdavanje 1000 povlatenih dionica (izvanbilanna evidencija),
29 30

31 32

ZTD doputa izdavanje povlatenih dionica ZTD l. 167. to. 3. Vidjeti vie npr. Gulin, Orsag, Financiranje poslovanje emisijom dionica i njihovo raunovodstveno praenje, Progres, Zagreb, 1991. str. 78 -79. ZTD l. 167. govori samo o dvije vrste povlatenih d ionica a to su; kumulativne i participaivne. Isto, str. 81.

21

2. Uplata dionica po cijeni iznad nominalne vrijednosti, 3. Faktura burze, 4. Plaanje fakture burzi, 5. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

Red. br. 1. 2.

3. 4. 5.

Opis Izvanbilanna evidencija Uplata dionica iznad nominalne vrijednosti - uplata povla. dionica po nomin. vrijed. - premija na povlatene dionice Faktura burze Plaanje fakture Zatvaranje izvanbilanne evidencije

Iznos 400.000 450.000 400.000 50.000 2.000 2.000 400.000

Konto Duguje Potrauje 993 998 100 9102 9112 419 220 220 100 998 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 1) 400.000 400.000 998 Izvanbilanna evidencija - izdavanje dionica 5) 400.000 400.000

5)

1)

100 iro raun 2) 450.000

2.000

4)

9102 Dioniki kapital - uplaene povlatene dionice 400.000

2)

419 Ostale usluge - trokovi burze 3) 2.000

9112 Premija na emit. povla. dionice 50.000 2)

220 Dobavljai u zemlji 4) 2.000 2.000 3)

Kod samog izdavanja povlatenih dionica nema bitne razlike u odnosu na redovne dionice. To su dionice koje se izdaju na ime ili na donositelja. Izdaju se te

22

prodaju za novac ili razmjenjuju za stvari, prava i usluge. Takoer, ove dionice mogu se prodavati putem upita. U prethodnom sluaju dividenda na kumulativne povlatene dionice rauna se na slijedei nain: dividende = broj povlatenih x nominalna vrijed. x postotak od nomin. vrijed. dionica po dionici dividende = 1000 x 400 km/dionica = 400.000 x 10% = 40.000 km.

Ako se ne izglasaju dividende imateljima povlatenih kumulativnih dionica tada se iznos obraunate dividende iskazuje u biljekama uz financijske izvjetaje (ili se moe voditi kao izvanbilanna evidencija). Iznos obraunate a neizglasane dividende imateljima povlatenih kumulativnih dionica za dioniko drutvo u toj godini ne predstavlja financijsku obvezu. Ove obraunate i neizglasane dividende prenose se i kumuliraju do godine ili obraunskog razdoblja dok se ne izglasa njihova isplata. Tek nakon izglasavanja kumulirane dividende postaju financijska obveza dionikog drutva u toj godini. Pod pretspostavkom da dioniko drutvo Hdd nije izglasalo dividende od 2000 (od kada su izdane) do 2001. godine moe se sastaviti kalkulacija iznosa dividendi koje e se isplatiti imateljima povlatenih kumulativnih dionica po obraunu za 2001. godinu. Dioniko drutvo Hdd izglasalo je dividende na povlatene kumulativne dionice 31. 12. 2001. Kalkulacija nepodmirenih dividendi i evidentiranje na kontima glavne kmjige bit e slijedee:

Red.br. 1. 2. 3. 4. 5.

Opis Iznos dividendi za svaku godinu (1000 x 400 x 10%) Broj godina u zaostatku 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. Ukupno nepodmirene dividende 40.000 x 5 Plus: iglasane dividende u 2005. Ukupna obveza za isplatu imateljima povlatene dionice

Iznos 40.000 5 200.000 40.000 240.000

23

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izglasavanje dividendi 31. 12. 2001. 2. Isplata dividendi

Red. br. 1. 2.

Opis Izglasavanje dividendi Isplata dividendi

Iznos 240.000 240.000

Konto Duguje Potrauje 936 262 262 100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige:

262 Obveze za izglasane dividende 1) 240.000 240.000 1)

936 Neto dobit 1) 240.000 S x

100 iro raun 240.000 2)

Povlatene dionice mogu biti participirajue ili neparticipirajue. Kriterij za ovu podjelu je raspodjela dividendi. Neparticipirajue povlatene dionice karakterizira fiksna stopa od nominalne vrijednosti po dionici ili fiksni iznos dividendi po povlatenoj dionici. Dividende na povlatene dionice su preteno neparticipirajueg karaktera. Kada se povlatenim dioniarima isplauju izglasane dividende u veem iznosu od fiksno utvrene stope od nominalne vrijednosti ili fiksnog iznosa po dionici, tada se radi o participirajuim povlatenim dionicama. Participacija vlasnika povlatenih dionica u dividendama moe biti potpuna ili djelomina. Za potpunu participaciju karakteristino je da vlasnici povlatenih dionica sudjeluju u cijelom iznosu neto odbiti rasporeenom za dividende jednako kao i obini dioniari. Kod djelomine participacije uvodi se limit na iznos raspoloiv za dividende vlasnicima povlatenih dionica.

24

Sluaj 9: Rasporeeivanje dividendi izmeu imatelja redovnih i povlatenih dionica koje su kumulativne i participirajue. Dioniko drutvo Hdd 31. 12. 2001. godine imalo je vrijednost dionikog kapitala po niminalnoj vrijednosti 1.600.000 km. Struktura nominalne vrijednosti bila je slijedea: 1. Povlatene 10% kumulativne participirajue dionice 1000 x 400 ............ 400.000 2. Redovne dionice 3000 x 400 .................................................................... 1.200.000 3. Ukupno izdane redovne i povlatene dionice po nominalnoj vrijednosti 1.600.000 Dioniko drutvo Hdd po obraunu za 2001. godinu izglasalo je ukupne dividende u iznosu 500.000 km koje treba rasporediti izmeu redovnih i povlatenih dioniara. Za rasporeivanje dividendi izmeu obinih i povlatenih dioniara u praksi dionikih drutava obino se koristi slijedei raunski postupak: 1. Na datum izglasavanja dividendi ako drutvo ima povlatene dionice kumulativne tada najprije mora isplatiti imateljima tih dionica dividende u zaostatku (nepodmirene dividende). 2. Uz nepodmirene dividende iz ranijih razdoblja treba povlatenim dioniarima isplatiti i dividende tekueg obraunskog razdoblja i to u utvrenom postotku od nominalne vrijednosti povlatenih dionica. 3. Imateljima redovnih dionica treba isplatiti iste tekue dividende. Pod istim dividendama podrazumijeva se isti postotak od nominalne vrijednosti redovnih dionica kao to je kod povlatenih dionica. 4. Ako su povlatene dionice participirajue tada cjelokupan preostali iznos (nakon isplate jednakih iznosa povlatenim i redovnim dioniarima) neto dobiti i zadrane dobiti koji je izglasan za dividende treba rasporediti na slijedei nain: a) Ostatak novanog iznosa raspoloiv za rasporeivanje u dividende Ukupna nominalna vrijednost redovnih i povlatenih dionica b) Stopa dodatka x povlatenih dionica Ukupna nomin. vrijed. = Stopa dodatka nominalne vrijednosti na x 100 = svaku redovnu i povlatenih dionica iznos za rasporeivanje imateljima povlatenih dionica

25

c) Stopa dodatka x

ukupna nom. vrijednost = redovnih dionica

iznos za rasporeivanje imateljima redovnih dionica

Na temelju prethodnog postupka rasporeuju se dividende od 500.000 km na povlatene i redovne dioniare to se moe prikazati u slijedeoj tablici: R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Povlatene Redovne dionice dionice 400.000 200.000 40.000 120.000 1.200.000

Opis Ukupno dionice po nominalnoj vrijednosti Ukupno izglasane dividende Neisplaene dividende 1996-2000. Ostatak raspoloiv za raspore. u dividende Dividende na povlatene dionice za 2001. Ostatak raspoloiv za raspore. u dividende Izglasavanje istih dividendi na red. dionice Ostatak raspoloiv za raspore. u dividende Rasporeivanje ostatka a na temelju stope dodatka* Iznos za rasporediti imateljima povlatenih dionica** Iznos za rasporediti imateljima redovnih dionica*** Ostatak raspoloiv za raspor. u dividende Ukupno rasporeene dividende

Iznos 1.600.000 500.000 (200.000) 300.000 (40 000) 260.000 (120.000) 140.000 8,75%

10. 11. 12. 13.

35.000 105.000 275.000 225.000

(35.000) (105.000) 0 500.000

* (140.000 : 1.600.000) x 100 = 8,75% ** (400.000 x 8,75%) = 35.000 ***(1.200.000 x 8,75%) = 105.000

Sluaj 10: Rasporeivanje dividendi izmeu imatelja redovnih i povlatenih dionica Dioniko drutvo Hdd (iz prethodnog sluaja 9) izglasalo je po konanom obraunu za 2001. godinu 600.000 km dividendi. Dioniko drutvo rasporeuje dividende izmeu imatelja redovnih i povlatenih dioniara.

26

R. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Opis Ukupno dionice po nominalnoj vrijednosti Ukupno izglasane dividende Neisplaene dividende 1996-2000. Ostatak raspoloiv za raspore. u dividende Dividende na povlatene dionice za 2001. Ostatak raspoloiv za raspore. u dividende Izglasavanje istih dividendi na red. dionice Ostatak raspoloiv za raspore. u dividende Rasporeivanje ostatka na temelju stope dodatka* Iznos za rasporediti imateljima povlatenih dionica** Iznos za rasporediti imateljima redovnih dionica*** Ostatak raspoloiv za raspor. u dividende Ukupno rasporeene dividende

Povlatene Redovne dionice dionice 400.000 200.000 400.000 120.000 1.200.000

Iznos 1.600.000 600.000 (200.000) 400.000 (400.000) 360.000 (120.000) 240.000 15%

60.000 180.000 300.000 300.000

(60.000) (180.000) 0 600.000

* (240.000 : 1.600.000) x 100 = 15% ** (400.000 x 15%) = 60.000 ***(1.200.000 x 15%) = 180.000 Stopa dodatka na nominalnu vrijednost povlatenih i redovnih dionica bit e vea to je iznos izglasanih dividendi vei uz pretpostavku da je (a) ukupna nominalna vrijednost svih dionica ista, (b) da su neisplaene dividende u zaostatku iste i (c) da su dividende tekueg razdoblja na povlatene kumulativne dionice iste. Prilikom izdavanja povlatenih dionica u ugovoru se esto uvoi klauzula o konverziji ili mogunosti zamjene povlatenih dionica redovnim dionicama ili nekim drugim vrijednosnim papirima. Konverzija se obino ugovara u odreenom odnosu izmeu povlatenih i redovnih dionica. Pravo na konverziju najee se koristi kada se oekuje rast trine vrijednosti redovnih dionica. Klauzula konvertibilnosti znaajno poveava aktraktivnost ulaganja u povlatene dionice. Sluaj 11: Konverzija povlatenih dionica Dioniko drutvo Idd izvrilo je konverziju 100 povlatenih 12%

nekumulativnih dionica ija je nominalna vrijednost bila 400 km po dionici. Tih 100

27

povlatenih dionica zamijenjeno je za 300 redovnih dionica emitiranih po nominalnoj vrijednosti 400 km po dionici.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Konverzija povlatenih dionica Red. br. 1. OPIS dionice po Iznos Konto Duguje Potrauje

Povlatene nominalnoj vrijednosti - premija na povlatene dionice - redovne dionice po nominalnoj vrijednosti

40.000 9102 80.000 9112 120.000 9.100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 9102 Dioniki kapital - uplaene dionice 1) 40.000 9100 Dioniki kapital - uplaen 120.000 1)

9112 Premija na emitirane povlatene dionice 1) 80.000 Pored klauzule konverzije, prilikom izdavanja povlatenih dionica, moe se ugovarati i klauzula opoziva povlatenih dionica. To znai da potencijalni investitori u opozive povlatene dionice moraju znati vrijeme i cijenu opoziva. Obino je cijena opoziva iznos iznad nominalne vrijednosti koji se esto naziva provizija opoziva. Sluaj 12: Opoziv povlatenih dionica Dioniko drutvo Idd opozvalo je 100 povlatenih dionica 12%

nekumulativnih koje su emitirane po nominalnoj vrijednosti od 400 km po dionici. Provizija opoziva je 10% iznad nominalne vrijednosti emitiranih dionica.

Evidentiranje u dnevniku:

28

1. Opoziv povlatenih dionica Red. br. 1. OPIS dionice po Iznos Duguje Konto Potrauje

Povlatene nominalnoj vrijednosti - premija na povlatene dionice - plaanje s irorauna

40.000 9102 4.000 9112 44.000

100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 100 iro raun 9102 Dioniki kapital - uplaene povlatene dionice 44.000 1) 1) 40.000

9112 Premija na emitirane povlatene dionice 1) 4.000

4.2.5. Trezorske dionice Jedna od uobiajenih transakcija s dionicama koja zauzima znaajno mjesto u transakcijama vrijednosnih papira je otkup vlastitih izdanih dionica. Otkupljene vlastite dionice nazivaju se trezorske dionice.33 U nekim zemljama se ne odreuju posebni uvjeti za otkup a u nekim zemljama34 se odreuju posebni uvjeti za transakciju otkupa vlastitih emitiranih dionica. Najei razlozi za otkup vlastitih izdanih dionica jesu slijedei:35 (1) Otkupiti vlasnike interese jednog ili vie dioniara. (2) Smanjiti opseg poslovne aktivnosti poduzea.

33

34

35

U Republici Hrvatskoj dionika drutva mogu otkupljivati vlastite emitirane dionice sukladno ZTD l. 233. Kod nas npr. ZTD l. 233. odreuje uvjete npr. da se otkloni teka teta koja neposredno predstoji, da se otkupljene dionice ponude zaposlenima itd. Eskew, Jensen: Financial Accounting, random House Business Division, New York, 1989., str. 518.

29

(3) Smanjiti broj redovnih glavnih dionica s namjerom da se povea dobit po dionici (EPS) i trina vrijednost po dionici. (4) Da se trezorske dionice preneseu prema planskim opcijama poduzea na njene izvrne organe i zaposlene. (5) Radi udovoljavanja termina u sluaju poslovnih kombinacija u kojima poduzee mora ustupiti odreeni broj svojih dionica drugom poduzeu. (6) Smanjiti opasnost od neprijateljskih preuzimanja. Otkup vlastitih emitiranih dionica moe biti i spekulativnog karaktera najee iniciranog potrebom poveanja trine cijene dionica.36 Sluaj 12. Otkup vlastitih izdanih dionica Dioniko drutvo Mdd otkupilo je 250 redovnih dionica koje su bile izdane na ime nominalne vrijednosti 400 km po dionici. Drutvo je otkup platilo po nominalnom iznosu. Drutvo Mdd ukupno je ranije emitiralo 5000 redovnih dionica. Evidentiranje u dnevniku: 1. Otkup vlastitih dionica Red. br. 1. OPIS Otkup vlastitih dionica Iznos 100.000 Duguje 9100 Konto Potrauje 100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 100 iro raun 100.000 1) 9100 Dioniki kapital - uplaen 1) 100.000

Prethodni

primjer

evidentiran

je

sukladno

anglosaksonskoj

praksi37

evidentiranje otkupa vlastitih emitiranih dionica. Dolo je do smanjenja nominalne vrijednosti dionica i smanjenja novane imovine. Zakonski propisi u Republici
36

37

Prema ZTD l. 233. ukupan minimalni iznos steenih vlastitih dionica ne moe prei 10% temeljnog kapitala dionikog drutva. Vidjeti evidentiranje trezorskih dionica u radovima npr. Eskew, Jensen: Financial Accounting, cit. dj. str. 518-519 ili npr. smith, Keith, Stephens: Financial Accounting, Mc Graw Hill Book Company, New York, 1988. Takoer, knjienje je u kontekstu tumaenja MRS 32 tol. 5 -17.

30

Hrvatskoj (ZTD) ne doputaju smanjenje temeljnog kapitala (nominalne vrijednosti) dionikog drutva niti zakonskih rezervi za iznos otkupljenih vlastitih dionica. Vlastite dionice mogue je otkupiti jedino ako su formirane iz neto dobiti (po statutu) rezerve za otkup vlastitih emitiranih dionica. Takoer ZTD doputa smanjenje nominalne vrijednosti kapitala za iznos otkupljenih dionica jedino pod odreenim uvjetima kao npr. da je kod izdavanja u cijelosti plaena nominalna vrijednost dionica ili iznos iznad nominalne vrijednosti (premija). Sluaj 13: Otkup vlastitih izdanih dionica Dioniko drutvo Ndd otkupilo je 100 redovnih dionica nominalne vrijednosti 400 km po dionici. Za ove dionice drutvo je platilo 450 km po dionici. Ovo drutvo ranije je izdalo 1000 dionica.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Otkup vlastitih dionica Red. br. 1. OPIS Otkup vlastitih dionica - premija na emitirane dionice - plaanje dionica sa irorauna Iznos 40.000 5.000 45.000 Konto Duguje Potrauje 9100 9110 100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 100 iro raun 45.000 1) 9100 Dioniki kapital - uplaen 1) 40.000

9110 Premija na emitirane dionice 1) 5.000

U sluaju da nema salda na kontu Premija na emitirane dionice razlika iznad

31

nominalne vrijednosti e teretiti konto Rezerve za vlastite dionice. Ove rezerve se formiraju raspodjelom neto dobiti sukladno zakonskim propisima.38 U odreenim okolnostima trezorske dionice, za koje nije potrebna nova autorizacija, poduzee moe ponovo ponuditi na trite39 i prodati ih po trinoj cijeni. Na taj nain ponovo se poveava kapital po nominalnoj vrijednosti ili u iznosu veem od nominalne vrijednosti (premija). Sluaj 14: Prodaja trezorskih dionica Dioniko drutvo Ndd prodalo je 50 trezorskih dionica emitiranih po nominalnoj vrijednosti od 400 km po dionici. Prodajna cijena ovih dionica je 410 km po dionici. Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 1. Prodaja trezorskih dionica po cijeni iznad nominalne vrijednosti Red. br. 1. OPIS Prodaja trezorskih dionica - dionice po nominalnoj vrijednosti - premija na emitirane dionice Konto Iznos Duguje Potrauje 20.500 100 20.000 9100 500 9110

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 100 iro raun 1) 20.500 9100 Dioniki kapital - uplaen 40.000 1)

9110 Premija na emitirane dionice 500 1)

U praksi dionikih drutava poznati su i sluajevi primanja vlastitih emitiranih dionica na poklon ili u donaciju. Tako poklonjene dionice od strane dioniara nazivaju se donacijske dionice ili ak trezorske dionice steene bez troka. Obzirom da
38 39

ZTD l. 220. i 221. Prema ZTD l. 233. to. 3. dionice se moraju u roku od godinu dana od njihova stjecanja ponuditi zaposlenima na otkup.

32

poklonjene donacijske dionice s raunovodstvene toke gledita ne utjeu na promjenu imovine i kapitala ipak ih u trenutku primanja treba negdje zabiljeiti. Najee se to radi u biljekama ili izvanbilannoj evidenciji. Donacijske dionice esto prati odreeni cilj kao to je realizacija nekih planskih opcija. Donacijske dionice mogu se ponovo prodati na tritu pa tako poveati kapital ili se mogu ponuditi managementu ili se s njima ele privui potrebni kadrovi i sl. Sluaj 15: Primanje dionica u donaciju i njihova ponovna prodaja Dioniko drutvo Kdd primilo je u donaciju od svojih dioniara 200 redovnih dionica ija je nominalna vrijednost 400 km po dionici. Nakon odreenog vremena ove dionice su prodane po trinoj cijeni od 420 km po dionici. Evidentiranje u dnevniku: 1. Primanje dionica u donaciju (izvanbilanna evidencija) 2. Prodaja dionica po cijeni iznad nominalne vrijednosti 3. Zatvaranje izvanbilanne evidencije.

Red. br. 1. 2.

3.

OPIS Iznos Duguje Primanje dionica u donaciju 80.000 993 Prodaja dionica iznad nominalne vrijednosti 84.000 100 - dionice po nominalnoj vrijednosti 80.000 - premija na emitirane dionice 4.000 Zatvaranje izvanbilanne evidencije 80.000 998

Konto Potrauje 998

9100 9110 993

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 993 Izvanbilanna evidencija - aktivan konto 1) 80.000 80.000 3) 100 iro raun 2) 84.000 998 Izvanbilanna evidencija - pasivan konto 3) 80.000 80.000 9100 Dioniki kapital - uplaen 80.000 2)

1)

33

9110 Premija na emitirane dionice 4.000 2)

4.2.5. Rasporeivanje neto dobiti i izglasavanje dividendi

Neto dobit ili dobit poslije oporezivanja je u zemljama anglosaksonskog govornog podruja kategorija rezultata koja je na raspolaganju poduzeu odnosno vlasnicima poduzea. S raunovodstvene toke gledita dividende se mogu izglasati uvijek kada za to postoje uvjeti a to su rije svega da poduzee ima zadrane dobiti (akumulirana dobit ili nerasoreena dobit iz ranijih razdoblja) i neto dobit tekueg razdoblja. Dividende se mogu izglasati bilo neposredno nakon godinjeg obrauna ili poslije toga. Koliko e puta poduzee izglasati dividende ovisi o njegovim rezultatima kao i statutarnim odredbama (kada se mogu izglasati dividende, koliko puta, pod kojim uvjetima, tko izglasava i sl.) te okolnostima na tritu (kretanje trine cijene dionica). U raunovodstvu su relevantna tri datuma za izglasavanje i isplatu dividendi a to su:40 1) Datum izglasavanja dividendi je datum u razdoblju poslije razdoblja za koji je utvren rezultat. Na taj datum uprava ili dionika skuptina (ovisno tko prema statutu ima pravo donijeti odluku o izglasavanju dividendi) izglasava dividende. Tom prilikom utvruje se dio neto dobiti ili zadrane dobiti koji e se rasporediti u dividende. Nakon toga se utvruje iznos dividendi po dionici, ukupan iznos koji e se isplatitit u dividende kao i pojedinane iznose koji e se isplatiti svakom dioniaru. Ukupan iznos izglasan za dividende poduzee e evidentirati kao svoju obvezu dioniarima. 2) Datum sastavljanja liste dioniara. To je datum kada se sastavlja konana lista dioniara kojima poduzee ima obvezu isplatiti dividende. Konanoj listi prethode

40

Meigs, Meigs, Accounting: The basis for Business decisions, Mc Graw Book Company, New York, 1987. str. 593.

34

radnje ienja kmjige dioniara (datoteke) s imenima onih dioniara koji su prodali prethodno dionice te upisivanje imena novih dioniara. 3) Datum isplate. Na taj datum vre se isplate novanih dividendi ili se distribuiraju dividende dionice ili dividende u obliku nenovane imovine i usluga. U raunovodstvu ovaj datum je relevantan zbog evidentiranja podmirivanja obveza za izglasane dividende. Dividende obzirom na nain isplate dijele se na novane i nenovane dividende. Nenovane dividende najeee mogu biti: 1) distribucija dividendnih dionica, 2) distribucija dividendi u obliku materijalne imovine i 3) distribucija dividendi u obliku usluga. Prije samog izglasavanja dividendi valja se osvrnuti ponovo na pitanje rasporeivanja neto dobiti. Ve je naglaeno da ovo pitanje nije predmetom zakonskog reguliranja kada su u pitanju zemlje anglosaksonskog govornog podruja. Meutim, kada su u pitanju neke vane zemlje Evropske unije (npr. Njemaka, Francuska, Austrija i sl.) onda se treba podsjetiti da u tim zemljama jednim se dijelom zakonski utjee na rasporeivanje neto dobiti. Taj dio koji je pod ujetacajem zakona predstavlja dio neto dobiti za rezerve. Takva praksa je usvojena u Republici Hrvatskoj gdje se zakonski utjee na rasporeivanje neto dobiti za rezerve (ZTD).41 Sukladno ZTD poduzea moraju izdvajati iz neto dobiti 5% u rezerve sve dok ne dosegnu visinu od 5% temeljnog kapitala. Dionika drutva pored zakonskih rezervi mogu prema statutu (ako usvoje te rezerve) posebno formirati jo: statutarne rezerve, rezerve za otkup vlastitih dionica te druge rezerve. Rasporeivanje neto dobiti sukladno ZTD ilusrirat e se s nekoliko sluajeva. Sluaj 16: Rasporeivanje neto dobiti tekue godine Dionikog drutvo Ldd za 1997. godinu ostvarilo je neto dobit u iznosu 100.000 km. Drutvo je po zakonu (ZTD l. 222.) izdvojilo 5% u zakonske rezerve. Prema Statutu drutva izdvojeno je u statutarne rezerve (ZTD l. 220.) 10% neto dobiti. Takoer prema Statutu ovoga drutva izdvojeno je 5% u rezerve za vlastite
41

Vidjeti ZTD l. 220-223.

35

dionice i 5% u ostale rezerve. Ostatak neto dobiti drutvo je rasporedilo u zadranu dobit. Ovo drutvo po konanom obraunu za 1997. nije izglasalo dividende

Evidentiranje u dnevniku: 1. Rasporeivanje neto dobiti po konanom obraunu za 1997. godinu.

Red. br. 1.

OPIS Rasporeivanje neto dobiti - izdvajanje 5% u zakonske rezerve - izdvajanje u statutarne rezere - izdvajanje u rezerve za vlast.dionice - izdvajanje u ostale rezerve

Iznos 100.000 5.000 10.000 5.000 5.000

Konto Duguje Potrauje 936 920 921 922 924

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 920 Zakonske rezerve 5.000 1) 936 Izvanbilanna evidencija 1) 25.000 2) 75.000 930 Zadrana dobit 10.000 1) 75.000 2) So 100.000

921 Statutarne rezerve

922 Rezerve za vlastite dionice 5.000 1)

Sluaj 17: Rasporeivanje neto dobiti tekue godine Dioniko drutvo Kdd za 1997. ostvarilo je neto dobit od 500.000 km. Ovo poduzee u 1996. iskazalo je gubitak 100.000 km u raunu dobiti ili gubitka. Nakon pokria gubitka drutvo je po zakonu izdvojilo 5% u zakonske rezerve, a prema statutu drutva izdvojeno je u statutarne rezerve 5% i u rezerve za vlastite dionice 5%. Ostatak neto dobiti (nerasporeeno) preneen je u zadranu dobit. Ovo drutvo nije izglasalo dividende po obraunu za 1997.

36

Evidentiranje u dnevniku: 1. Pokrie gubitka iz neto dobiti tekue godine. 2. Rasporeivanje ostatka neto dobiti u rezerve i zadranu dobit.

Red. br. 1. 2.

OPIS Pokrie gubitka iz 1996.42 Rasporeivanje ostatka neto dobiti - izdvajanje u zakonske rezerve - izdvajanje u statutarne rezerve - izdvajanje u rezerve za vlastite dionice - rasporeivanje u zadranu dobit

Konto Iznos Duguje Potrauje 100.000 936 9301 400.000 936 20.000 936 920 20.000 921 20.000 340.000 922 930

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 9301 Preneseni gubitak So 100.000 100.000 1) 936 Neto dobit tekue godine 1) 100.000 2) 60.000 3) 340.000 930 Zadrana dobit 20.000 2) 340.000 3) So 500.000

920 Zakonske rezerve

921 Statutarne rezerve 20.000 1)

922 Rezerve za vlastite dionice 20.000 2)

42

ZTD l. 222. Drutvo je duno u zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekue godine umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine....

37

Kada poduzee posluje s gubitkom tada zakonske rezerve koje je prethodno formiralo moe koristiti za pokrie gubitka.43 Sluaj 18: Pokrie gubitka iz proteklih godina koritenjem rezervi Dioniko drutvo Odd iskazalo je gubitak po obraunu za 1996. (saldo na kontu Preneseni gubitak iznosi 200.000 km). Po obraunu za 1997. ovo drutvo iskazalo je u raunu dobiti ili gubitka neto dobit u iznosu od 160.000 km. Na kontu zakonske rezerve saldo je 20.000 km i na kontu Statutarne rezerve saldo je 30.000 km. Drutvo je pokrilo gubitak iz prethodne. Evidentiranje u dnevniku: 1. Pokrie gubitka prethodne godine iz dobiti tekue godine, 2. Pokrie gubitka iz prethodne godine iz rezervi.

Red. br. 1.

OPIS Pokrie gubitka iz protekle godine - pokrie iz neto dobiti tekue godine - pokrie iz satututarnih rezervi - pokrie iz zakonskih rezervi44

Konto Iznos Duguje Potrauje 200.000 9301 160.000 936 30.000 921 100.000 920

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 9301 Preneseni gubitak So 200.000 200.000 1) 936 Neto dobit tekue godine 1) 160.000 So 160.000

920 Zakonske rezerve 1) 10.000 So 20.000

921 Statutarne rezerve

43 44

ZTD l. 222. to. 1. i 2. Vidjeti ZTD l. 222. st. 1., dio gubitka koji se n moe pokriti iz neto dobiti i drugih rezervi moe se pokrivati i iz zakonskih rezervi.

38

1) 30.000

So 30.000

4.2.5.1. Izglasavanje i isplata novanih dividendi Raunovodstvena osnova za izglasavanje dividendi sastoji se od neto dobiti tekue godine uveana za zadranu dobit iz prethodnih godina. Finanijska osnova za isplatu dividendi je gotovinski novac uvean za novac na raznim raunima poduzea. Ovdje se radi o dvije osnove: raunovodstvenoj i financijskoj. Rijetko ili sluajno je iznos neto dobiti plus zadrana dobit upravo jednaka ukupnom novcu s kojim raspolae poduzee. Razlog tome je u razlikovanju raunovodstvenog naela nastanka poslovnog dogaaja (nastanak prihoda i rashoda) od novanog naela (novani primici i izdaci). Dionika drutva mogu izglasati dividende ali ih zbog financijskih potekoa ne mogu isplatiti ili ih mogu isplatiti za odreeno vrijeme. U sluaju potekoa pri isplati dividendi mogu se uzeti pozajmice kod banaka i isplatiti dividende (nakon ega se vraa pozajmica s kamatama) ili se izdaju certifikati s poekom tj. obavijest da e se isplatiti dividende za dva ili npr. tri mjeseca zajedno s kamatom. Sluaj 19: Izglasavanje i isplata dividendi Dioniko drutvo Pdd po obraunu za 1997. iskazalo je u raunu dobiti ili gubitka neto dobit u izosu od 500.000 km. Izdvojeno je u zakonske rezerve 5%, u statutarne rezerve 10%, u rezerve za vlastite dionice 5% i u ostale rezerve 5%. Ostatak neto dobiti rasporeuje se na temelju odluke glavne skuptine i to izglasano je 45% neto dobiti za dividende a ostatak se prenosi u zadranu dobit. Dioniarima su isplaene dividende s iro rauna.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Rasporeivanje neto dobiti u zakonske i ostale rezerve, 2. Izglasane su dividende za redovne dionice, 3. Prijenos ostatka neto dobiti u zadranu dobit, 4. Isplata dividendi s iro rauna.

39

Red. br. 1.

2. 3. 4.

OPIS Rasporeivanje neto dobiti u rezerve - izdvajanje u zakonske rezerve - izdvajanje u statutarne rezerve - izdvajanje u rezerve za vlast. dionice - izdvajanje u ostale rezerve Izglasavanje dividendi Prijenos ostatka u zadranu dobit Isplata dividendi s iro rauna

Iznos Duguje 125.000 936 25.000 50.000 25.000 25.000 225.000 936 150.000 936 225.000 262

Konto Potrauje 920 921 922 924 262 930 100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 936 Neto dobit tekue godine 25.000 1) 1) 125.000 2) 225.000 3) 150.000 930 Zadrana dobit 50.000 1) 150.000 1) So 500.000

920 Zakonske rezerve

921 Statutarne rezerve

922 Rezerve za vlastite dionice 25.000 1)

262 Obveze za izglasane 4) 225.000 225.000 2)

924 Ostale rezerve 25.000 1)

100 iro raun 225.000 4)

Sluaj 20: Izglasavanje i isplata dividendi Dioniko drutvo Rdd iskazalo je za 1997. goinu u raunu dobiti ili gubitka neto dobit u iznosu od 250.000 km. Neto dobit se rasporeuje u zakonske rezerve 5%. Na prijedlog uprave drutva glavna skuptina je usvojila odluku da se cjelokupni

40

ostatak neto dobiti rasporedi u dividende (drutvo statusom nije predvidjelo izdvajanja u ostale rezerve). Dividende su isplaene.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Rasporeivanje neto dobiti u zakonske rezerve, 2. Izglasavanje dividendi, 3. Isplata dividendi na redovne dionice s iro rauna.

Red. br. 1. 2. 3.

OPIS Rasporeivanje neto dobiti u zakonske rezerve Izglasavanje dividendi Isplata dividendi sa iro rauna

Iznos 12.500 237.500 237.500

Duguje 936 936 262

Konto Potrauje 920 262 100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 936 Neto dobit tekue godine 12.500 1) 1) 12.500 So 250.000

920 Zakonske rezerve

262 Obveze za izglasane dividende 3) 237.500 237.500 2)

100 iro raun 237.500 3)

Sluaj 21: Izglasavanje i isplata dividendi Dioniko drutvo Sdd za 1997. godinu iskazalo je u raunu dobiti ili gubitka neto dobit u iznosu od 120.000 km. Izdvojeno je po obraunu u zakonske rezerve 5% neto dobiti, u statutarne rezerve izdvojeno je 10%. Saldo 31. 12. 1996. na kontu Statutarne rezerve bio je 50.000 km, a na kontu Zadrana dobit saldo je bio 150.000 km. Prema statutu ovo drutvo moe koristiti statutarne rezerve za isplatu dividendi ako u toj godini nisu potrebne za nadokmadu gubitka iz proteklih godina. Glavna skuptina izglasala je dividende u iznosu 180.000 km (102.000 neto dobiti nakon

41

izdvajanja za zakonske i statutarne rezerve za 1997. plus statutarne rezerve plus 16.000 iz zadrane dobiti). Dividende su isplaene dioniarima.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Rasporeivanje neto dobiti u zakonske i statutarne rezerve, 2. Izglasavanje dividendi u iznosu veem od neto dobiti tekue godine, 3. Isplata dividendi dioniarima na redovne dionice.

Red. br. 1.

2.

3.

OPIS Rasporeivanje neto dobiti u zakonske i statutarne rezerve - izdvajanje u zakonske rezerve - izdvajanje u statutarne rezerve Izglasavanje dividendi - iz neto dobiti - iz statutarnih rezervi - iz zadrane dobiti Isplata dividendi sa iro rauna

Iznos 18.000 6.000 12.000 180.000 102.000 62.000 16.000 180.000

Duguje 936

Konto Potrauje

920 921 262 936 921 930 262

100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 936 Neto dobit tekue godine 6.000 1) 1) 18.000 2) 102.000 So 120.000

920 Zakonske rezerve

921 Statutarne rezerve 2) 62.000 So 5.000

930 Zadrana dobit 2) 16.000 100 iro raun 180.000 3) So 150.000

262 Obveze za izglasane dividende 3) 180.000 180.000 2)

42

Sluaj 22: Izglasavanje i isplata dividendi Dioniko drutvo Tdd za 1997. u raunu dobiti ili gubitka iskazalo je gubitak u iznosu od 50.000 km. Gubitak tekue godine pokriva se iz zakonskih rezervi (saldo je 80.000 km). Na kontima Statutarne rezerve saldo 31. 12. 1996. je 60.000 km a na kontu Zadrana dobit saldo je 160.000 km. Glavna skuptina donijela je odluku da se izglasavaju dividende u iznosu od 100.000 km (statutarne rezerve mogu se prema statutu izglasati u dividende ako nema drutvo gubitaka iz proteklih godina). Dividende su isplaene.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Pokrie gubitka tekue godine iz zakonskih rezervi, 2. Izglasavanje dividendi iz zadrane dobiti, 3. Isplata dividendi dioniarima.

Red. br. 1. 2. 3.

OPIS Pokrie gubitka tekue godine Izglasavanje dividendi iz zadrane dobiti Isplata dividendi sa iro rauna

Iznos Duguje 50.000 920 100.000 930 100.000 262

Konto Potrauje 939 262 100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 930 Gubitak tekue godine So 50.000 50.000 1)

920 Zakonske rezerve 1) 50.000 So 80.000

921 Statutarne rezerve So 60.000

930 Zadrana dobit 2) 100.000 So 160.000

262 Obveze za izglasane dividende 3) 100.000 100.000 2)

100 iro raun 100.000 3)

43

4.2.5.2. Izglasavanje i distribucija dividendnih dionica Dionika drutva poneka se odluuju za izglasavanje i distribuciju dividendi u obliku dionica koje se nazivaju dividendne dionice. Svaki dioniar e dobiti onoliko dividendnih dionica koliko je imao udjela u vlasnitvu dionikog drutva. Tako npr. ako netko ima u dionikom drutvu 5% redovnih dionica prije distribucije dividendnih dionica dobit e 5% dividendnih dionica ime se zadrava prethodna vlasnika struktura. Postoji vie razloga za izglasavanje dividendnih dionica meu kojima se najee navode slijedei razlozi:45 (1) Zadravanje novca. Kada se poduzee nalazi u povoljnoj konjukturi na tritu novac se moe iskoristiti za ekspanziju. U tome sluaju dividendne dionice mogu biti psiholoki pogodna poslovna domiljatost prema dioniarima bez slabljenja novane pozicije poduzea. (2) Dodatna emisija dividendnih dionica utjee na smanjenje trine vrijednosti dionica. Poveanjem broja dionica poveaje se ponuda i time esto dolazi do pada trine vrijednosti dionica. Ipak, manja trina cijena dionica ini te dionice dostupnijim i atraktivnijim za potencijalne ulagae. (3) Izglasaanjem dividendnih dionica dioniari izbjegavaju plaanje poreza na dividende koje ulaze fizikim osobama u njihov dohodak. Istraivanja su pokazala da su se u praksi javila dva sluaja i to: 46 (1) mali broj dividendnih dionica i (2) veliki broj dividendnih dionica. Mali broj dodatno emitiranih i distribuiranih dionica (do 25% u odnosu na glavne dionice) ima neznatan utjecaj na trinu vrijednost dionica. Veliki broj dodatno emitiranih i distribuiranih dionica ima znaajan utjecaj na trinu vrijednost dionica. Sluaj 23: Izglasavanje i distribucija dividendnih dionica

45 46

Meigs, Meigs, Accounting, cit. djelo str. 596. Smith, Keith, Stephens, Financial Accounting, mc Graw Hill Book Company, New York, 1988. str. 511.

44

Dioniko drutvo Udd u raunu dobiti ili gubitka za 1997. iskazalo je dobit u iznosu od 1.000.000 km. Izdvojeno je u zakonske rezerve 5% neto dobiti i u statutarne rezere 10% neto dobiti. Glavna skuptina donijela je odluku o distribuciji dividendnih dionica ito 20% u odnosu na raniji broj (200.000) emitiranih glavnih dionica a to je 2000 dionica. Trina vrijednost dionica na datum dodatne emisije je 410 km (nominalna vrijednost ovih dionica je 400 km). Saldo konta 930 Zadr ana dobit je 120.000 km. Distribuirane su dividendne dionice.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Rasporeivanje neto dobiti u rezerve 2. Izglasavanje dividendnih dionica 3. Distribuiranje dividendnih dionica 4. Prijenos ostatka neto dobit u zadranu dobit

Red. br. 1.

2. 3

4.

OPIS Iznos Duguje Rasporeivanje neto dobiti u rezerve 150.000 936 - izdvajanje u zakonske rezerve 50.000 - izdvajanje u statutarne rezerve 100.000 Izglasavanje dividendnih dionica 820.000 936 Distribuiranje dividendnih dionica 820.000* 262 - dionice po nominalnoj vrijednosti 800.000 - premija na emitirane dionice 20.000 Prijenos ostatka nominalnih dionica u zadranu dobit 30.000 936

Konto Potrauje 920 921 262 9100 9110 930

* 820.000 = 2.000 dionica x 410 km/dionici Evidentiranje na kontima glavne kmjige: 936 Neto dobit tekue godine 1) 150.000 2) 820.000 3) 30.000 So 1.000.000

262 Obveze za izglasane dividende 3) 820.000 820.000 2)

930 Zadrana dobit 30.000 4)

9100 Dioniki kapital - uplaen 800.000 3)

45

9110 Premija na emitirane dionice 20.000 3)

920 Zakonske rezerve 50.000 1)

921 Statutarne rezerve 100.0 1)

Sluaj 24: Izglasavanje i distribucija dividendnih dionica Dioniko drutvo Vdd iskazalo je u raunu dobiti ili gubitka za 1997. godinu neto dobit u iznosu 20.000 lm (drutvo ne treba izdvajati u zakonske rezerve). Glavna skuptina donijela je odluku o distribuciji dividendnih dionica dodatnom emisijom redovnih dionica u visini 30% u odnosu na broj ranije emitiranih dionica prije izglasavanja dividendi. Ukupan broj ranije emitiranih dionica je 3.000 s nominalnom vrijednosti 400 km po dionici koja je ujedno kod velikog broja dividendnih dionica i temelj za kmjienje. Dodatno je emitirnao 900 dionica (3.000 x 30%). Trina vrijednost ovih redovnih dionica na dan emisije dodatnih dionica je 420 km po dionici. Saldo konta Zadrana dobit je 400.000 km.

Evidencija u dnevniku: 1. Izglasavanje dividendnih dionica 2. Distribucija dividendnih dionica.

Red. br. 1.

2.

OPIS Izglasavanje dividendnih dionica - iz neto dobiti - iz zadrane dobiti Distribucija dividendnih dionica - nominalna vrijednost dionica - premija na emitirane dionice

Konto Iznos Duguje Potrauje 378.000 262 20.000 936 358.000 930 378.000 262 360.000 9100 18.000 9110

* 820.000 = 2.000 dionica x 410 km/dionici Evidentiranje na kontima glavne kmjige:

46

262 Obveze za izglasane dividende 2) 378.000 378.000 1)

936 Neto dobit tekue godine 1) 20.000

930 Zadrana dobit 358.000 1)

9100 Dioniki kapital - uplaen 360.000 2)

9110 Premija na emitirane dionice 18.000 2)

Efekti distribucije dividendnih dionica sastoje se u premjetanju neto dobiti u temeljni kapital ili u nominalnu vrijednost.

Izglasavanje i distribucija dividendi u obliku materijalne imovine, prava ili usluga ima vie simbolino znaenje. U raunovodstvenom smislu takva transakcija bi se evidentirala opet kao smanjenje neto dobiti i poveanje obveza za dividende. Obveze bi se smanjile distribucijom materijalne imovine (po njenoj trinoj vrijednosti) ili obavljanjem usluga.

4.2.5.3. Izglasavanje i isplata akontacijskih dividendi Prema zakonodavstvima nekih zemalja mogue je izglasati i isplatiti dividende unaprijed kao predujam ili akontaciju. Obino je to mogunost koju poduzea ukljuuju u statut.47 Pri tome, odreuju se uvjeti kada je mogue izglasati akontacijske dividende (npr. ako je ostvarena dobit u protekloj godini i ako postoji suglasnost nadzornog odbora). Sluaj 25: Izglasavanje i isplata akontacijskih dividendi

47

Tu mogunost prua ZTD l. 221.

47

Uprava dionikog drutva Zdd na temelju statuta drutva i uz suglasnost nadzornog odbora donijela je odluku o izglasavanju akontacijskih dividendi na teret statutarnih rezervi i zadrane dobiti. Po obraunu za 1996. u raunu dobiti ili gubitka iskazana je neto dobit u iznosu od 150.000 km. Za akontacijske dividende tijekom 1997. izglasano je u visini od 40% prologodinje neto dobiti (manje od polovine prologodinje neto dobiti ZTD l. 221.) i to 20.000 km na teret statutarnih rezervi i 40.000 km na teret zadrane dobiti. Dividende su isplaene.

Evidentiranje u dnevniku: 1. Izglasavanje akontacijskih dividendi na teret statutarnih rezervi i zadrane dobiti, 2. Isplata akontacijskih dividendi.

Red. br. 1.

2.

OPIS Izglasavanje akontacijskih dividendni - iz zadrane dobiti - iz statutarnih rezervi Isplata akontacijskih dividendi

Iznos Duguje 60.000 40.000 930 20.000 921 60.000 262

Konto Potrauje 262

100

Evidentiranje na kontima glavne kmjige:

262 Obveze za izglasane dionice 2) 60.000 60.000 1)

921 Statutarne rezerve 1) 20.000

100 iro raun 60.000 2)

930 Zadrana dobit 1) 40.000

48