You are on page 1of 30

Znaaj svinjarske proizvodnje - Najvede uede u stoarskoj proizvodnji -Svinjsko meso ima najvede uede u ukupnoj potronji svih

vrsta mesa (vie od 50%) -Indirektno obezbedjuje posao razliitim privrednim granama i institucijama (biljna proizvodnja, farmaceutska industrija, klanina industrija, trgovinskoj razmeni, obra zovnim i naunim institucijama,preradji vakoj industriji). Sistematika i poreklo svinje -Sistematika ili taksonomija predstavlja klasifikaciju ivih bida. -Dananja klasifikacija bazirana je na unutranjoj telesnoj gradji, fosilnim ostacima predaka, uporednoj anatomiji, embriologiji I paleontologiji -Osnovna sistematska jedinica pri klasifikaciji ivih bida je vrsta (species) Sistematsko mesto svinja Regnum (carstvo)- Animalia Phylum (kolo)- Chordata ili Chordonia Subphyum (podkolo)- Craniota ili Vertebrata Classis (klasa)- Mammalia Subclassis (podklasa)- Placentalia ili Monodelphia Ordo (red)- Artiodactyla ili Paraxonia (papkari) Subordo (podred)- Nonruminantia ili Bunodontia Familia (porodica)- Suidae Subfamilia (podporodica)- Suinae Genus (rod)- Sus Subgenus (podrod)- Sus scrofa Species (vrsta)- Sus scrofa ferus (evropska divlja svinja Divlji srodnici i rodonaelnici svinja -Prema nekim podacima smatra se da su svinje nastale jos u eocenu (36,6-57,8 miliona godina) u srednjem delu Zapadne Evrope -Pripitomljavanje je otpoelo u starom kamenom dobu (paleolitskom periodu) - Prema O. Antoniosu, postoje tri mesta domestikacije:evropski (sever), istono-azijski i sredozemnomorski. U zoolokom smislu, domada svinja, ima vie srodnika, ali potie samo od dva rodonaelnika. Prema J. Belidu, familia Suidae se deli na tri subfamilia-e: Tajassuinae (Dicotyles), Babirussinae (Babirussa) i Suinae. Familia Suide: Phacochoerus, Hylochoerus,Potamochoerus i Sus Genus Sus: Eusus, Striatosus, Sus scrofa species Od znaaja su dva subgenusa: Striatosus (predstavnik je Divlji srodnici Dicotyles tajacu L. (pekari sa okovratnikom,ogrliasti pekari ili grivasta svinja) Dicotyles labiatus (belousti pekari) Catagonus wagneri (ako pekari) Babyrousa babyrussa L. (svinja-jelen) Phacochoerus africanus Gm. (bradaviasta svinja) Hylochoerus (umska svinja) Potamochoerus porcus L. (rena svinja) Sus barbatus (bradata svinja) Hippopotamidae (amfibiotini papkari)- nilski konj i drugi

Rodonaelnici domadih svinja Dananje domade rase svinja potiu od dva izvorna oblika: Sus scrofa ferus (evropska divlja svinja) i Sus vittatus (azijska divlja svinja). Sus mediterraneus (Sus scrofa ferus u oblasti Sredozemnog mora) Osnova za utvrdjivanje porekla je oblik suzne kosti (duga i niska kod evropske divlje svinje, a kratka i visoka kod azijske divlje svinje) Sus Vittatus Java i Sumatra (ostrva Malajskog arhipelaga) Glava je velika, ravnog profila, male uspravne usi i bela pruga du obe strane obraza Kratka lobanja sa ulegnutom nosnom linijom Kratak, zdepast, manji trup, 14 grudnih I 5 slabinskih prljenova 44 zuba Izvorni je oblik indijske, kineske, kineske naborane, vijetnamske, sijamske svinje Ranozrela sa dobrom plodnodu Masni tip sa telesnom masom 110- 150 kg Sus scrofa ferus europaeus Evropa, Azija, sever Afrike Duga uska glava, nosna profilna linija ravna, kratke i uspravne ui Uzan trup sa razvijenim prednjim delom,ledja aranasta, strme sapi sa slabije razvijenim zadnjim delom tela Visoke i jake noge, a telo obraslo gustim sivosmedjim do crnim ekinjama 7 vratnih, 14 ledjnih, 5 slabinskih, 4 krsna I 21 repni prljen 44 zuba 5 pari sisa Puni porast sa 5-6 godina Niska plodnost (4-8 prasadi sa karakteristinimlivrejama do 4-5 meseci starosti) Slaba tovnost Lo kvalitet mesa (suvo i tvrdo) Telesna masa 100- 200, pa ak i 300 kg Otporna, ivi do 30 godina Izvorni oblik domadih evropskih primitivnih svinja (ika je direktan potomak) Sus scrofa ferus var. mediteranus Divlja svinja Sredozemlja i Balkana Varijanta Sus scrofa ferus europaeus Izvorni oblik romanovske i iberske svinje, a od nje i evropske divlje svinje potiu i mangulica i turopoljka Osnovna zooloka obeleja Anatomija i fiziologija svinje: Skelet- ima potpornu ulogu i omogudava kretanje ivotinje Zubi- 44 (12 sekutida- inciziva, 4 onjaka, 16 predkutnjaka- premolara i 12 kutnjakamolara) Koa- epitel (povrinski sloj), kutis (sitnije lojne i rudimentirane znojne lezde) i subkutis (deponovanje masti) Preko koe se obavlja termoregulacioni mehanizam Stanje koe je ogledalo zdravstvenog stanja ivotinje ili uslova dranja

Zubna formula Sekutii I = 3 + 3 = 12 3+3 Onjaci C = 1 + 1 = 4 1+1 PremolariP = 4 + 4 = 16 4+4 Molari M = 3 + 3 = 12 3+3 --------44 Dlaka- vunasta i osjasta ekinja Broj vunastih tokom hladnijih zimskih meseci se povedava (npr. mangulica ima 65-90% vunastih ekinja) Primitivne rase uglavnom imaju due i grublje ekinje na gornjem delu vrata i na grebenu (tzv. griva) Boja dlake zavisi od prisustva, gustine i rasporeda pigmenta u koi Mlena lezda- modifikovana znojna lezda 5-8 pari sisa Papile imaju po 2 do 3 sisna otvora Konstitucija Morfoloko i fizioloko stanje itavog organizma,odnosno, suma svih osobina koje individua nasledjuje i stie tokom ivota Postoji: gruba, snana ili vrsta, limfatina,fina, prefinjena i nena konstitucija Kondicija Stanje ivotinje pripremljene za odredjenu namenu (tov ili priplod) Genetski uticaj na kondiciju je mali, a ona se tokom ivota moe menjati Priplodna kondicija (nerasti, krmae,priplodni podmladak) Kondiciju krmae najbolje je ocenjivati na kraju laktacije (sindrom mravih krmaa je posledica tehnolokih propusta) Razliiti tipovi (izvor 1) Divlji Masni Mesni Izrazito mesni ta dobijamo od svinja? Meso Mast Stajnjak Otpaci u procesu klanja (koa, ekinje, krv,kosti, creva i ostalo) Ostalo (kudni ljubimac, pronalaenje tartufa,upotreba sranih zalistaka svinje u humanoj medicini) Kategorije svinja Priplodni podmladak Priplodne krmae

Priplodni nerasti Prasad na sisi Odbijena (zaluena) prasad Tovne svinje Obelezavanje i identifikacija svinja, organizacioni tok informacija u Republici Srbiji i osnove evidencije u svinjarstvuj Obeleavanje i identifikacija svinja Obeleavanje i identifikacija svinja Tok informacija izmeu strunih slubi u Republici Srbiji Osnove evidencije u svinjarstvu Obeleavanje i identifikacija svinja Obeleavanje i identifikacija ivotinja je neophodan uslov za dobijanje bilo kakvih informacija o nivou proizvodnosti jedne individue, odnosno, itavog zapata.Ovo je osnovna zootehnika mera na osnovu koje je mogude imati uvid u podatke o precima ivotinje, datumu roenju,proizvodnim podacima, zdravstvenom stanju tokom perioda iskoridavanja i mnogim drugim podacima.Od sprovoenja ove mere zavisi i tanost prikupljenih podataka o svakoj individui pojedinano, na osnovu kojih se donose zakljuci na nivou itavog zapata.Sutina obeleavanja je u postavljanju odreenih brojeva,znakova ili ureaja na delovima tela koji su najpodesniji za oitavanje, jer je u praksi neophodna brza i tana identifikacija ivotinje.Najpodesniji delovi tela za obeleavanje su uvo i vrat ivotinje. U svinjarstvu postoje razliiti naini obeleavanja svinja: tetoviranje, rovaenje, stavljanje unih markica, elektronsko oznaavanje (transponderi i mikroipovi). Privremeni naini obeleavanja: masnom kredom, masnom bojom ili kolor Sprejem Prema Pravilniku o obeleavanju domadih ivotinja i o evidenciji domadih ivotinja, svinje se obeleavaju tetoviranjem. Ovim Pravilnikom je odredjen nain obeleavanja svinja, ali se zavisno od uslova i raspoloivosti moe koristiti i obeleavanje unim markicama.Bez obzira to se prasad moe obeleiti do 20 dana uzrasta, bolje je da se to uradi to pre posle rodjenja (prvi ili drugi dan) radi tane identifikacije, jerse moe desiti meanje sa prasadima iz drugih legala.Prasad poreklom od odabranih roditelja obeleavaju se to pre po rodjenjuu desno uvo i to matinim brojem majke i rednim brojem praseta u njenom leglu. U matine listove upisuju se tetovir i CS broj grla. Prasad svinja ili grla pri ispitivanju proizvodnih osobina moe se obeleiti rednim brojem registra ostalih prasadi odnosno brojem legla i ifrom genotipa praseta (npr. "redni broj registra"/"ifra genotipa grla"), itd.Obeleavanje jednog grla u toku ivota sa dva razliita broja, zahteva evidentiranje i pradenje oba broja i oteava automatsku obradu podataka u smislu formiranja porekla. Zbog toga strunjaci daju prednost jedinstvenom rastudem broju.Medjutim, kod nas se primenjuju oba nacina odredjivanja broja za obeleavanje svinja. Problemi koji sada postoje pri obeleavanju i identifikaciji svinja u Srbiji, verovatno ce biti reeni uvodjenjem jedinstvenog naina obeleavanja svih grla. Zapravo, obeleavanje mora biti uskladjeno sa matinom evidencijom. ematski prikaz puta podataka

Osnovna odgajivaka organizacija evidentiranje postojedeg stanja kod proizvodjaa i pravljenje zapisnika o zateenom stanju, vri kontrolu proizvodnih sposobnosti i obeleavanjedomadih ivotinja; uestvuje u odabiranju domadih ivotinja,matienju grla- vodjenje matine evidencije i podatke dostavlja Regionalnoj odgajivaoj organizaciji i Glavnoj odgajivakoj organizaciji; vri kontrolu proizvodnih sposobnosti domadih ivotinja nad najmanjim brojem domadih ivotinja koji omogudava pravilno izvodjenje odgajivakog programa. Regionalna odgajivaka organizacija kontrola rada osnovne slube vrenje godinjih selekcijskih smotri i odabir nerastovskih majki, provera podataka u zahtevima (izvodima iz registra praenja) i overa istih za dobijanje regresa, obradjuje podatke iz osnovne matine evidencije dobijene od Osnovne odgajivake organizacije i dostavlja ih Glavnoj odgajivakoj organizaciji; ultrazvuno merenje ivotinja, organizovanje predavanja u cilju edukacije Proizvodjaa Glavna odgajivaka organizacija vodi evidenciju odgajivaa kvalitetnih priplodnih svinja; kontrola rada osnovnih i regionalnih odgajivakih organizacija, izdaje pedigre, izvode i druge zootehnike dokumente i vodi evidenciju o njima; overa izvoda iz registra praenja (zahteva)za subvencije i dodeljivanje HB brojeva vodi bazu podataka o proizvodnji zapata, vodjenje glavne matine knjige sa evidencijom HB brojeva, ultrazvuno merenje ivotinja, obrada podataka ultrazvunog merenja i izrada selekcijskih indeksa vri kontrolu proizvodnih sposobnosti priplodnih grla; vri procenu PV;

predlae priznavanje novostvorenih rasa, linija i hibrida domadih ivotinja; izradjuje struna uputstva za sprovodjenje Glavnog odgajivakog programa; kontrolie primenu propisanih metoda i postupaka za sprovodjenje Glavnog odgajivakog programa. Osnove evidencije u svinjarstvu Evidentiranje podataka na farmi obavlja se upisivanjem u razliite obrasce ili unoenjem podataka u raunare. Koridenje raunara za pradenje proizvodnih pokazatelja zahteva izradu softvera. Trebalo bi da raunari na farmama budu vezani za centralni sistem ili centralnu bazu podataka koju vodi ovladena dravna institucija.Podaci se alju u odredjenim vremenskim intervalima Glavnoj odgajivakoj organizaciji. Uslov za uvodjenje centralne baze je jednoobrazna evidencija, to bi zahtevalo definisanje svih parametara koje treba pratiti i edukaciju proizvodjada,odnosno draoca.Vodjenje matine evidencije regulisano je Zakonom o stoarstvu (SgRS,41/09) i Pravilnikom. -Osnovna matina evidencija sadri podatke o: identitetu grla, poreklu, priplodnoj vrednosti, proizvodnim osobinama, ocenjivanju i rangiranju u klase i zdravstvenom stanju grla. -Na farmama se pored osnovne matine vodi i pomodna matina evidencija. Slui za evidentiranje i prikupljanje podataka u objektima i njihov prenos do matine slube kako bi se isti upisali u osnovnu matinu evidenciju.U matinu evidenciju upisuju se podaci za svako grlo pojedinano.Proizvodna evidencija se vodi zbirno za grupu ivotinja u pojedinim objektima(prasilite, odgajivalite, tovilite) ili prema nekom drugom parametru.Knjige ili obrasci mogu da se otvore na poetku godine, meseca ili turnusa. Svakodnevno se evidentiraju sve promene u objektu. Prikupljeni podaci se mogu analizirati po mesecima, po sezonama, za godinu dana ili po turnusima, itd. Obe evidencije pomau u poslovima selekcije, kontrole proizvodnih sposobnosti, utvrdjivanju proizvodnih pokazatelja odnosno pradenju proizvodnje na farmi, tako da ovu podelu treba shvatiti uslovno. Centralizovani informacioni sistem ima prednost jer se, pored ostalog,ogroman broj podataka nalazi na jednom mestu. Statistika obrada podataka je pojednostavljena i omogudava objektivno poredjenje (izmedju generacija u istoj sezoni, izmedju vrnjakinja u razliitim sezonama I slino).Prikupljanje i evidentiranje velikog broja podataka bez njihove sistematizacije,logike kontrole, obrade i analize, dovodjenja u uzajamnu vezu i primene u cilju unapredjenja proizvodnih pokazatelja, rasa, linija ili kombinacija,predstavlja samo troak, a ne dobit. Uslov genetskog unapreenja osobina plodnosti je to tanija procena PV i odabir najboljih grla za roditelje budude generacije. Trenutno najtaniji metod procene PV je BLUP-ANIMAL model, ali uzevi u obzir da u naoj zemlji ne postoji sveobuhvatna centralizovana baza podataka, metodologija selekcijskih indeksa na osnovu osobina plodnosti predstavlja optimalno reenje procene PV.Zato, jedan od zadataka treba da bude razvoj programske opreme koja ce posluiti za uzimanje i arhiviranje podataka, obradu i razmenu podataka izmedju razliitih korisnika.Formirane baze podataka treba iskoristiti za obradu primenom matematiko-statistikih metoda kako bi se ocenila fenotipska i genetska varijabilnost osobina, ocenila priplodna vrednost grla, utvrdio genetski trend vanih osobina i drugo. Osnovna matina evidencija 1. Matini list i proizvodni karton krmae 2. Matini i proizvodni list nerasta 3. Dnevnik pripusta ili pripusni spisak 4. Knjiga pripusnica i potvrda o priplodu 5. Registar praenja 6. Potvrda o praenju 7. Registar odabranog priplodnog podmlatka

Matini list krmae Sadri: tetovir broj grla, datum rodjenja,rezultate performans testa, porekla (tetovir brojevi i proizvodni podaci za ... generacije predaka), rasu, klasu. Na listu se vode i rezultati plodnosti: svi datumi pripusta, broj nerasta oca legla, datumi praenja, broj opraene i odgajene prasadi po leglima, anomalije i uginuda prasadi,masa prasadi kod zaluenja, zatim podaci o njenom zdravstvenom stanju, ponaanju tokom pripusta i u praenju. Vode ga farme i Osnovne odgajivacke organizacije za svoje proizvodjae Proizvodni list krmae Sadri: tetovir broj grla, datum rodjenja,poreklo, rasu, klasu, ocene eksterijera. Vode se podaci o pripustima, praenjima po redu, broju opraene i odgajene prasadi,anomalije, masa prasadi kod roenje i zaluenja. Matini list nerasta Slui da se pored svih optih podataka kao za krmau, vode podaci o broju priputenih i opraenih krmaa, broju proizvedene prasadi i njihovom kvalitetu i drugo Vode ga farme ili Osnovne odgajivacke organizacije za svoje proizvodjae Proizvodni list nerasta Sadri osnovne podatke o nerastu Sadri podatke o plotkinjama osemenjenim ili parenim tim nerastom: datum pripusta, veliina legla na roenju, odnosno zaluenju I drugo Dnevnik pripusta ii pripusni spisak Slui za kontrolu pripusta i kao izvor podataka o izvrenim pripustima Otvara se za svakog nerasta, a pripusti se vode strogo hronoloki, bez naknadnog dopisivanja, odnosno menjanja podataka Posebno je znaajan i obavezan za dranje nerastova za javnu upotrebu ili u centrima za vetacko osemenjavanje Na farmama se umesto pripusnog spiska koristi mesenik pripusta. Vodi ga i overava dralac nerastova, odnosno VO centar Knjiga pripusnica Slui da dralac nerasta izda potvrdu o izvrenom pripustu. Vodi je i popunjava vlasnik nerasta i desnu stranu pripusnice ostavlja vlasniku priputene plotkinje Potvrda o priplodu Daje vlasnik plotkinje, a odnosi se na podatke o praenju plotkinje (broju opraene prasadi, masi legla, broju muke i enske prasadi, broju mrtvoroene I mumificirane prasadi) Registar praenja Slui za prikupljanje i uvanje podataka o praenju i promenama koje se deavaju u leglu. Tu se registruju i brojevi u leglu tetoviranih prasadi. Na osnovu ovih podataka, u sluaju gubitaka ili otedenja matinih knjiga, mogude je rekonstruisati poreklo svih grla u zapatu. Sadraj registra praenja: tetovir broj krmae i nerasta oca legla, rasa krmae i nerasta, datum pripusta, datum praenja i redni broj praenja, broj ivorodjene, mrtvorodjene, dodate i oduzete prasadi, tetovire prasadi od-do, anomalije i uginuda prasadi, datum odbijanja prasadi, broj zaluene prasadi i masa zaluene prasadi.

datum narednog pripusta Potvrda o praenju Slui da se ustanovi ovladenoj za poslove selekcije i matine evidencije dostave podaci o praenju krmae kako bi se mogli uvesti u Glavnu matinu knjigu. Vode je Osnovne odgajivake organizacije koje nisu vlasnici stoke za svakog svog proizvodjaa pojedinano Registar odabranog priplodnog podmlatka Osnovni podaci o odabranom pripodnom podmlatku (datum roenja, tetovir broj oca i majke i njihovi SI i klase, razliiti podaci o leglu iz kojeg potie, pripusti i drugo ) Pomodna matina evidencija Registar nerastova Registar prasadi Analiza PV nerasta preko kderi Podaci o oboljenjima i leenju Zahtev za UZ merenje DS Spisak nazimica merenih UZ Proizvodni karton za grlo u testu Komisijski zapisnik za krmae Komisijski zapisnik za nerastove Zahtev za izdavanje pedigrea Izvod iz glavne matine evidencije Zahtev za registraciju grla Prijava za upis u evidenciju proizvodjaa KPS Upitnik o godinjoj proizvodnji Proizvodna evidencija List legla Lista brojnog stanja sa ulazima i izlazima za objekat ili turnus List uginuda sa razlogom uginuda Evidencija po radnicima i druge. Primeri pojedinih evidencija List legla Primeri matinog lista i proizvodnog kartona krmaa u pisanoj i elektronskoj formi Registar praenja u pisanoj formi Dnevnik pripusta u pisanoj formi Plan pripusta u elektronskoj formi Bioloki test mladog nerasta u elektronskoj formi Bioloki test nerastova u elektronskoj formi Izvod iz matine knjige svinja Primeri zvaninih pedigrea- Institut za stoarstvo, Danbred i Norsvin Automatska obrada podataka i informacioni sistemi u cilju genetskog unapreenja Definisanje odgajivakog programa je uslov genetskog unapreenja Razliite metode procene priplodne vrednosti: selekcijski indeks, metod najmanjih kvadrata, BLUP model, Animal model,... Uslov primene savremenih metoda procene priplodne vrednosti: jednoobrazna evidencija, informacioni sistem i centralna baza podataka Prednosti AOP Izvorni (sirovi) podaci se unose u raunar bez prethodne obrade;

Vri se logika kontrola podataka tako da mogudnost greke prilikom unoenja podataka svedena na minimum; Podaci se mogu analizirati i sagledati uticaj pojedinih faktora (godine, rase, oeva, sezone, itd.) na fenotipsku vrednost osobina; Automatsko formiranje porekla sa potrebnim brojem generacija, to omogudava genetska istraivanja; Primena razliitih varijaciono-statistikih metoda I definisanje raziitih modela; Uneeni podaci se uvaju neogranieno i predstavljaju banku podataka, koja se moe koristiti za nauno-istraivaki rad. Tipovi raunarske obrade Direktna (on-line) obrada Paketna (of-line) obrada Informacioni sistem Informacioni sistem predstavlja skup komponenti (ljudi, procedura, podataka i dr.) koje su meusobno tako povezane da tee pretvaranju podataka u informacije. Npr. Informacioni sistem Danska, Slovenije (PiggyBank), Poljske, Estonije, ... Procena priplodne vrednosti na osnovu: Eksterijera Osobina predaka (podaci iz pedigrea) Osobina potomaka (progeni test) Direktnog ispitivanja proizvodnih svojstava(performans test) Osobina srodnika, brade i sestara (sib test) Kombinovani test(performans+progeni+sib test) U naoj zemlji svinje ocenjivanje i klasiranje svinja mesnatih rasa, njihovih meleza i hibrida obavlja se na osnovu porekla(minimum tri generacije predaka), tipa i konformacije, mamarnog kompleksa, razvijenosti polnih organa, plodnosti i rezultata testova, prema Pravilniku o nainu vrenja kontrole proizvodnih sposobnosti domadih ivotinja, sadrini i nainu voenja zbirki podataka o kontroli proizvodnih sposobnosti i drugih osobina domadih ivotinja, kao i postupku i nainu ocenjivanja i razvrstavanja kvalitetnih priplodnih domadih ivotinja u klase (Slubeni glasnik RS 21/96). Procena PV na osnovu porekla. Procena PV svinja na osnovu podataka iz pedigrea koristi se kada ne postoje drugi podaci o grlu iji PV ocenjujemo ili ukoliko se koriste u kombinaciji sa drugim podacima pri BLUP sistemu evaluacije PV. Priplodno grlo bi trebalo imati poznato poreklo za poslednje tri generacije predaka i njihove proizvodne rezultate. Upravo prvi odabir prasadi vri se na osnovu podataka iz pedigrea. Tanost procene PV zavisi od naslednosti osobine za koje se procenjuje. Vedina osobina je nisko do srednje nasledna, tako da de i ocena PV na osnovu podataka iz pedigrea biti manje pouzdana jer je odreena korelacijom izmeu fenotipa potomaka i genotipa roditelja. enski priplodni podmladak potie od roditelja ocenjenih kao E, Ia i I, a muki priplodni podmladak od roditelja sa klasama E i Ia. Procena PV na osnovu eksterijera Ocenjivanje svinja prema eksterijeru ima veoma vanu ulogu, a vri se posmatranjem grla, procenom svakog pojedinanog dela tela i povezanosti pojedinih delova tela, a u cilju donoenja to preciznijeg zakljuka o grlu u celini (opti izgled).Pri odabiru grla na osnovu eksterijera, obrada se panja na sledede karakteristike: zdravstveno stanje, konstituciju, kondiciju, temperament, sekundarne polne odlike, stavove i graa nogu,

tip, razvijenost i grau tela. U naoj zemlji se primenjuje jednostavan nain procene eksterijera tako da se tip i konformacija priplodnih grla ocenjuju ocenama od 1 do 5 poena i razvrstavaju u klase E, Ia , I i II. Krmae se ocenjuju po tipu i konformaciji jednom u ivotu, a nerastovi svake godine pri selekcijskoj smotri. Priplodni podmladak se ocenjuje na osnovu tipa i konformacije, ocenama od 3 do 5. Posle zavretka performans testa ocenjuju se nerastovi i nazimice.Pojedine zemlje primenjuju sloeniju ocenu eksterijera tako da ocenjuju opti izgled: 1- skladnost grae tela; 2-ivahnost i pokretljivost i pojedine delove tela: 1- glava, vrat i grudi; 2- irina i dubina grudi; 3-lena linija; 4-sapi i butovi i 5-koa i ekinje sa odreenim brojem poena, a zatim ih sabiraju. Procena pojedinih delova tela Koe, dlake i boje Glave Vrata Grebena i lopatice Lea i slabina Sapi Grudi Trbuha Ekstremiteta Procena koe, dlake i boje Debljina koe zavisi od: pola, starosti i dela tela, a ocenjuje se na uvu Koa treba da bude elastina, vrsto polegla uz telo od koga se teko odvaja, osrednje debljine, niti preterano vrsta, bez promena Postoje 4 vrste dlaka: pokrovne, puh ili vunaste,osjaste ili zatitne i taktilne ili dlake ula pipanja Koa, papci i dlaka mogu da budu pigmentirani i nepigmentirani Procena glave Podloga za procenu je lobanja Glava moe biti: dugaka, kratka, uzana, iroka, glomazna, fina, mala, laka i mops,ravnog, blago ugnutog, ugnutog i prelomljenog profila Oi, ui i rilo Procena vrata 7 vratnih prljenova Vrat svinje moe biti: dugaak, kratak, tanak, debeo, daskast (bez muskulature) i slaninast Gronik (podvaljak) Procena grebena i lopatice Podlogu grebena ini nekoliko prvih lenih prljenova, lopatina hrskavica i miidi meu njima. Greben svinja moe biti: uzan, irok, visok,nizak, rascepljen i loe spojen s lopaticom.

Lopatice mogu da budu: uzane (sa malo muskulature), kratke, nedovoljno vrsto priljubljene uz rebra (rascepljeni greben) i loe spojene sa bokovima (potpasanost).Lopatice treba da vrsto naleu na grudni ko, da su dobro obavijene miidima oble i koso poloene. Procena lea i slabina Leima se smatra deo tela izmeu grebena i sapi, a zajedno sa sapima do repa protee se tzv. lena linija. Lea mogu biti: dugaka, kratka, iroka, uzana, otra, ugnuta(ako je visina lea manja od visine krsta i grebena), presedlasta,aranasta (ako je visina lea veda od visine grebena i krsta), a lena linija: ravna (prava), presedlasta,oluasta i aranasta (ispupena). Podlogu zadnjem delu lea, tj. slabinskom delu, ini,obino, 7 slabinskih prljenova i ovaj deo odlikuju najkvalitetnije partije mesa. Slabinski deo treba da je ravan, to dui i iri, odnosno poeljan je vedi broj slabinskih prljenova, to irih sa izraenijim trnastim nastavcima Procena sapi Podlogu sapima ine: karlica, krsna kost i nekoliko prvih repnih prljenova (koren repa). Sapi svinja mogu biti: uzane, iroke, dugake, kratke, horizontalne, ravne, nagnute,oborene, strme, iljaste, krovaste, okrugle, oble i rascepljene. Butine (unke) moraju biti: pune, iroke, duboke i pravilno formirane, tj. da se miidi sputaju to nie ka skonom zglobu. Podlogu repu ine 20-23 repna prljena. Rep moe biti:debeo, tanak, grub, dugaak, kratak, visoko i nisko nasaen. Procena grudi Podlogu grudi ini 14 do 17 grudnih prljenova sa isto toliko rebara. Rebra mogu biti: ravna, izvijena i jako izvijena, a u vezi s tim i grudi mogu biti ue ili ire. Grudi mogu biti: uzane, iroke, plitke,duboke, kratke, dugake, cilindrine (u vidu bureta), pljosnate (daskaste), potpasane i podvezane. Procena trbuha Oblik trbuha zavisi dosta od ishrane svinja i ekonominog iskoridavanja hrane, a moe biti: ispupen (oputen), usukan ili uvuen. Pravilno razvijen mamarni kompleks Procena ekstremiteta Poentiranje nogu moe se izvriti na osnovu: grae (GPN) i pokretljivosti (PPN) prednjih nogu, ugla izmeu tibie i metatarsalnih kostiju (UGLZN), pokretljivost (PZN) zadnjih nogu i veliina papka zadnje noge (VPZN).Sistem za poentiranje svih osobina sastoji se u bodovanju u opsegu od 1 do 9. Metode merenja eksterijera (pomodna procena eksterijera) -Neophodni su mali litinov tap, estar (cirkl) i pantljika, a meri se: Visina grebena Visina lea Visina krsta Dubina grudi Visina prednjih nogu Duina trupa irina grudi spreda irina grudi pozadi irina sapi Duina sapi Duina glave

irina glave Obim grudi i Obim cevanice Performans test -Uslov uvoenja grla u reprodukciju, bilo da je u pitanju, muki ili enski priplodni materijal, je sprovoenje performans (direktnog) testa, kojim se utvruju slededa svojstva: trajanje testa, dnevni prirast, konverzija hrane, debljina slanine (S1 i S2), dubina MLD-a i procenat mesa u trupu ivotinje. Genetski uspeh u selekciji prema fenotipu zavisi od naslednosti osobine, intenziteta selekcije, da li se vri prosta ili proirena reprodukcija i od tanosti ocene priplodne vrednosti, odnosno tanosti merenja osobina. Performans test nerastova Performans test nerastova sprovodi se u farmskim uslovima (individualno ili grupno) ili u centralnoj testnoj stanici Izbor muke prasadi obavlja se pri roenju od roditelja koji su bili testirani i pozitivno ocenjeni na osnovu testa (roditelji su ocenjeni klasom E i Ia), iz legala koja su ujednaena, brojna i kojima nije bilo letalnih ili semiletalnih gena, odaberu se dva muka praseta sa 14 dobro razvijenih i pravilno rasporedjenih sisa. Odabir prasadi se obavlja pre kastracije, a slededi je pri zaluenju (starost oko 28 dana) i na kraju odgajivanja (starost oko 80 dana). Grla koja su odabrana, premetaju se u centralnu testnu stanicu ili stanicu za test na farmi. Odabir prasadi se obavlja pre kastracije, a slededi je pri zaluenju (starost oko 28 dana) i na kraju odgajivanja (starost oko 80 dana). Grla koja su odabrana, premetaju se u centralnu testnu stanicu ili stanicu za test na farmi. Postupak testiranja Testiranje nerastova iste rase se obavlja od 30 do 100 kg telesne mase. U stanici za test grla su smetena individualno ili grupno.Svakom grlu treba obezbediti 2,5-3 m2 pri individualnom i 1,0-1,5 m2 povrine poda pri grupnom dranju. Kada je u pitanju grupno dranje, obavezno treba razdvojiti iste rase od meleza. Pod bi trebao biti pun, izolovan, a u samom objektu treba obezbediti temperaturu od 16 do 180 C, a vlanost vazduha od oko 75%. Najbolje bi bilo ukoliko bi postojala automatska regulacija mikroklimata.Hranjenje se obavlja iz automatskih hranilica ili valova, a u ishrani se koriste dve smee sa 18% (I smea od 30 do 60 kg) i 15% proteina (II smea od 60 do 100 kg) ili jedna. Ukoliko je mogude,dobro bi bilo sprovoditi kontrolu svih ulaznih sirovina (fizikohemijska,mikrobioloka i mikotoksikoloka analiza). ivotinjama se obezbeuje voda po volji, a najbolje je automatski sistem napajanja. Merenje grla i kvaliteta trupa Obavezna su dva merenja telesne mase grla i to na poetku (30}2 kg) i na kraju testa (100}10 kg). Merenje se obavlja ujutru, pre hranjenja, pa ukoliko se koristi automatski sistem ishrane, hranilice se prethodno vee zatvaraju. Moe se obaviti merenje telesne mase grla sa oko 60 kg pri promeni smee i obaviti selekcija.Na kraju testa obavlja se merenje debljine ledjne slanine i dubine MLD-a, u zavisnosti od ultrazvunih aparata koji se za to koriste.Grlo je najbolje meriti bez fiksiranja, a bilo bi dobro masnom kredom obeleiti mesta na leima na kojima se vri merenje. UZ aparati za merenje

U naoj zemlji trenutno se koriste aparati Krautkramer i Piglog 105, a postoje i Sonomark SM-100, Aloka 210, Aloka 500, Renco LM i Aquila vet. Aparat PIGLOG 105 sastoji se od mikrokompjutera i sonde, koja moe meriti debljinu slanine od 5 do 50 mm i dubinu miida od 30 do 70 mm. Prema utvrenoj metodologiji merenje se vri na slededim mestima: -debljina slanine u slabinskom delu (SL1) meri se izmeu 3.i 4. slabinskog prljena od poslednjeg slabinskog prljena, 7 cm lateralno od lene linije; -debljina slanine u lenom delu (SL2) meri se izmeu 3. i 4. rebra od pozadi, 7 cm lateralno od lene linije; -dubina MLD-a meri se u lenom delu izmeu 3. i 4. Rebra od pozadi, 7 cm lateralno od lene linije. Performans test nazimica Izbor enskog priplodnog materijala je isto tako vaan, ali je nivo selekcije nii u odnosu na onaj koji se primenjuje kod nerastova. Nazimice koje se testiraju performans testom vode poreklo od roditelja koji su testirani i koji su bolji od proseka testiranih grla u predhodnoj godini za 1 standardnu devijaciju i ocenjeni minimalno I klasom. Iz legla se biraju minimalno 2-4 enska praseta. U naoj zemlji obavlja se grupni test nazimica u objektu namenjenom za tu svrhu. Veliina grupe varira od 8 do 12 grla, pri emu se obezbedjuje 0,7-1,0 m povrine poda po nazimici. Pri formiranju grupa vodi se rauna da u istoj grupi ne budu grla iste rase i melezi F1 generacije. Ishrana je ad libidum i moe biti sa dve ili jednom smeom. Ispitivanje nazimica se zavrava sa 10010 kg telesne mase i starodu oko 200 dana. Na kraju testa obavljaja se merenje telesne mase, debljine slanine i dubine MLD-a kao i kod nerastova. Ocenjuje se eksterijer, a posebna panja se obrada na tip, konformaciju, razvijenost i raspored sisa i ekstremitete. Ocena PV nerastova i nazimica Poto sva grla na kraju performans testa nemaju 100 kg, vri se korekcija osobina na istu telesnu masu od 100 kg. Poentiranje i selekcijski indeks Ocenjivanje nerastova u performans testu moe biti poentiranjem dobijenih vrednosti osobina koje se mere i po broju poena grla se dele na: -elitna grla, sa zbirom poena od 46 do 50; -Ia klasa, sa zbirom poena od 38 do 45; -I klasa, sa zbirom poena od 30 do 37. Selekcijski indeks h2, SD, rf, rg, EV Opta jednaina selekcijskog indeksa je slededa: SI= b1x1 + b2x2 + + bnxn , gde su: b1, b2,, bn multipli regresioni koeficijenti x1, x2,, xn fenotipska vrednost osobina izraena u apsolutnim merama. pr Za procenu PV se koriste odstupanja od prosenih fenotipskih vrednosti, ime se eliminiu varijacije izazavane negenetskim faktorima: SI= b1(x1-x) + b2(x2-x) + + bn(xn-x) Transformacija indeksa Is Klasiranje grla preko indeksa i njihovo vrednovanje je sledede: Elitna grla, preko 111 indeksnih poena; Ia klasa, od 106 do 110 indeksnih poena; I klasa, od 101 do 105 indeksnih poena; II klasa, od 96 do 100 indeksnih poena. Sib test Metodom Sib testa dobijaju se pouzdaniji podaci o kvalitetu polutki ispitivanih grla jer se preko zaklanih kastrata i nazimica dolazi do podataka o prinosu i kvalitetu mesa. Prema tome, iz legla se odabiraju tri

grla: muko grlo potencijalni priplodnjak, kastrirano muko i ensko grlo. Test traje kao i performans od 30 do 100 kg telesne mase, a slini su i kriterijumi prilikom izbora prasadi. Na kraju testa priplodna vrednost nerasta namenjenog za priplod ocenjuje se na osnovu njegovih vlastitih osobina (performans test) i osobina brata i sestre koji se kolju. Osobine srodnika koje se utvrdjuju posle klanja su: masa polutki (tople i hladne), duina trupa i polutki (os pubis-atlas i os pubis-prvo rebro), debljine slanine (greben, sredina lea, tri mere na krstima), povrina MLD-a, kvalitet mesa (pH1 i pH2).Koridenje sib testa za procenu priplodne vrednosti nerasta na osnovu osobina kvaliteta trupa i mesa, gubi znaaj pri primeni metoda kompjuterske tomografije na ivim grlima. Progeni test U progenom testu ocenjuje se priplodna vrednost roditelja na osnovu proseka osobina njihovih potomaka.U progenom testu nerastova vano je da izabrani potomci potiu iz vie legala odnosno krmaa koje nisu u srodstvu. Poinje sa 30 kg, a zavrava posle dostizanja telesne mase od 100kg ,kada se vri klanje grla i ocena klaninih karakteristika i kvaliteta mesa.Progeni test se u svinjarstvu sve vie naputa jer je potreban dui vremenski period da se dobiju informacije potomaka za ocenu priplodne vrednosti roditelja.Produavanje generacijskog intervala smanjuje godinji efekat selekcije. Kombinovani test Nastao je iz injenice da sve do sada pomenute metode testiranja imaju svoje negativne strane, pa se umesto klasinog progenog, performans i sib testa ilo na njihovu kombinaciju. Po ovoj metodici testiranja grupu ine 2 muka potencijalna priplodnjaka,1 kastrat i 1 ensko grlo iz jednog legla, a po jednom nerastu uzimaju se najmanje 4 legla. Ovakvom organizacijom testiranja obezbeuju se 3 izvora informacija i to: Sopstveni rezultati ostvareni u testu potencijalnih priplodnjaka(performans test); Ostvareni tovni i klanini rezultati brata i sestre iz istog legla(sib test); Rezultati koje su ostvarili svi potomci u sva 4 legla. (progeni test). Bioloki test Nerastovi koji se koriste u nukleus stadima ili centrima za vetako osemenjavanje ispituju se u biolokom testu.Biolokim testom je predvieno da se pregleda prvih 30 legala do 13 meseci uzrasta nerasta.Cilj biolokog testa je da se utvrdi da li je nerast nosilac letalnih ili semiletalnih gena. Letalni geni izazivaju smrt u razliitom periodu porasta i razvitka individue. Meutim, semiletalni geni najede ne izazivaju smrt, ali nanose znaajne ekonomske tete jer umanjuju proizvodne sposobnosti ivotinja, zbog ega ih je poeljno potisnuti.Kod svinja je do sada identifikovano 17 letalnih i semiletalnih gena koji izazivaju razliite patoloke pojave, a oni su internacionalno oznaeni sa C1 do C17. Najede anomalije u svinja su: Hernia cerebralis (HC), Atresia ani (AA), rascepljena nepca (RN), Hidrocefalia (HF), paraliza zadnjih nogu (PN), otok prednjih nogu slonovske noge(SN),nepotpuno razvijene une koljke (NU), odsustvo ekstremiteta (OE),porfirija crveno braon boja zuba (PF), utica prasadi (P), miksedema (ME), poremedaj epitelizacije koe (PE), iskrivljenost prednjih nogu (IN). Nepoeljne osobine su: laka prasad (LP, manje od 0,8 kg), raskreenost nogu (RN), avitalna prasad (AP), Hernia pupana,preponska, trbuna (HR), kriptorhizam (CR), hermafroditizam (HE). Prasad potomci jednog nerasta se pregledaju i ocenjuju pri rodjenju i zaluenju. Evidentiraju se sve anomalije ukoliko ih ima i sve karakteristike koje su navedene. Leglo se ocenjuje: pri praenju (prisustvo letalnih i semiletalnih gena, nepoeljne osobine, razvijenost, vitalnost i tip prasadi) i pri zaluenju (ujednaenost i razvijenost prasadi). Registruje se i tok praenja krmaa. Praenje moe biti lako,oteano i teko sa intervencijama. Ocena kvaliteta svinja u ivomstanju

Ocena kvaliteta svinja na osnovu eksterijera predstavlja pomodno sredstvo, pa se ocena osobina koje su jasno ispoljene na ivotinjama, ne moe uspeno koristiti u praktinom selekcijskom radu, jer je tanost ocene neznatna. Pokuaji koridenja objektivnih mera definisanih na ivim grlima (irina glave, obim cevanice, duine, dubine trupa, obim tela iza pledki, visina grebena, lea, krsta i slino) za ocenu kvaliteta polutki nisu dali najbolje rezultate. Merenje eksterijera na svinjama je tee u odnosu na druge vrste, a telo je obloeno masnim tkivom to oteava utvrivanje taaka merenja. Merenje debljine lene slanine moe se vriti upotrebom metalnog lenjira, a sam princip je u tome da se kroz prorez na koi uvlai tanak metalni lenjir, koji lagano prolazi kroz masno tkivo, a kada naie na miidno, koje jetvre, prestaje se sa uvlaenjem lenjira i vri se oitavanje. Njemu slian ureaj je i tzv. lin metar, ali se zbog ugroavanja dobrobiti ivotinja gotovo i ne koristi, iako je tanost izuzetno visoka (r>=0,80). Pored ovog naina, u upotrebi je bila i biopsija, kada je mehaniki vaen uzorak slanine, kao i upotreba rentgenskog zraenja, ali su oba metoda brzo naputena. Najtaniji metod za ocenu mesnatosti je metod ispitivanja provodljivosti elektrine struje, ali njegova primena je samo u nauno-istraivakom radu.U praktinom selekcijskom radu, ocena kvaliteta na ivim grlima obavlja se primenom ultrazvunih aparata, iji princip rada je zasnovan na osobini UZ talasa koji pri nailasku na drugaiji sloj se delom odbijaju, a delimino nastavljaju prodiranje odnosno na razliitom rasprostiranju talasa visoke frekvencije kroz razliita tkiva. Ovaj nain utvrivanja mesnatosti uglavnom se primenjuje na mladim priplodnim grlima. Mogude je tano odrediti koji odbijeni impulsi potiu od fascija u slanini, koji od prelaza slanine u miid, a koji potiu od miida. Prednosti ovakvog naina u odnosu na sve ostale su: neinvazivnost (ogleda su u humanom radu na ivim grlima, u smislu neugroavanja dobrobiti i blagostanja svinja) ponovljivost (mogudnost viekratnog ponavljanja merenja na odreenim takama) lakoda rukovanja mogudnost skladitenje podataka nema tetnih uticaja na iva grla U prilog radu sa UZ aparatom ide i povoljna anatomska graa svinje, kod koje je masno tkivo paralelno u odnosu na povrinu tela, a tanost ocene debljine lene slanine zavisi od mesta merenja.Inae, najnepovoljnije mesto za merenje debljine slanine je greben, pa se i merenje ne vri na tom delu tela. Prema Glavnom odgajivakom programu, u upotrebi su aparati Krautkramer i Piglog 105, a postoje jo i Sonomark SM-100, Aloka 210, Aloka 500, Renco LM i Aquila vet.U primeni je danas i kompjuterska tomografija, kod koje se merenja vre bez rtvovanja grla i u odreenim vremenskim intervalima, tako da se mogu pratiti promene sastava tkiva tokom ivota i u pojedinim fazama rasta i razvoja. Postoje kompjuterizovani tomografi CT (spiralni kompjuterizovani tomograf i tradicionalni) i nuklearni sa magnetnim rezonancama (NMR).Kod primene skenera pre snimanja sastava tela izvri se anestezija grla. Osnovni princip ove metode je da se rendgenska cev u toku snimanja okrede oko grla, a nakon snimanja i kompjuterske obrade podataka dobijaju se slike preseka tkiva tela. Snimanje se vri na odreenom razmaku(svakih 10 mm), tako da se po grlu uzima proseno 110 snimaka, a ukupno trajanje snimanja iznosi oko 2 min po grlu.Magnetna rezonanca je jedna od najnovijih tehnikih inovacija koja se primenjuje u svinjarstvu. Princip metode je da se telo izlae jakom magnetnom polju, nakon ega se dobija slika tkiva tela i to u svim mogudim presecima (popreni,uzduni i kruni). Prednosti primene MR u odnosu na skenere je da su dobijeni preseci jasniji (imaju bolji kontrast) u odnosu na snimke sa skenera i nema jonizujudeg zraenja. Ocena kvaliteta svinja u zaklanom stanju

Najtaniji nain utvrivanja mesnatosti kod svinja u zaklanom stanju je metod potpune disekcije polutki na miidno, masno i kotano tkivo, ali ovaj metod zahteva dosta vremena, pa je njegova primena uglavnom ograniena u nauno-istraivakom radu. Prema Pravilniku Saveta evropske zajednice totalna disekcija podrazumeva kompletno izdvajanje poprenoprugastog miidnog tkiva iz trupa, ukljuujudi i miide glave, do mere dok je mogude to izvriti uz pomod noa. Zbog kompleksnosti same disekcije, predloena je delimina disekcija na 4 glavna dela (75% svih poprenoprugastih miida). Ovaj metod podrazumeva pod miidnim tkivom i ploice vezivnog tkiva i fascije. Za izraunanje procenta mesa predloena je formula: Y = C x 100 x ((4(J SSF IF - B)+T)/ 12J) Y -procenat mesa; C -1,3 (konstanta); J -masa delova pre disekcije; SSF -masa koe sa subkutanom masti; IF - masa potkone masti; B -masa kostiju; T -masa podslabinskog miida; 4 - zbir mase delova unke, pledke i slabinsko krsnog dela, ukljuujudi lenu i trbuinu slaninu ; 12 - suma mase svih 12 delova; Ukupna masa miida (buta, slabinsko-krsnog dela,pledke, trbuine i podslabinskog miida) je definisana kao razlika izmeu ukupne mase ovih delova pre disekcije (J) i totalne mase masti, koe i kostiju posle disekcije (SSF IF- B). Podslabinski miidi se ne diseciraju i takva ukupna masa se smatra kao miidno tkivo (T).Izmeu parcijalne disekcije (pledka bez slanine, kare bez slanine i unka bez slanine) i ukupnog sadraja mesa u polutkama utvrene su visoke korelacije: 0.659***, 0.776*** i 0.913*** (Oster i sar., 1987).Pored disekcije, danas su u primeni i kompjuterska tomografija koja se koristiti i na ivim grlima. Kompjuterska tomografija je u poetku bila bazirana na primeni X zraka, a danas koristi nuklearnu magnetnu rezonancu. Zbog visokih trokova primene ovaj nain utvrivanja kvaliteta polutki koristi se iskljuivo u nauci. Za ocenu mesnatosti u polutkama u upotrebi je vedi broj ureaja: DESTRON PG 100, FOP (Fibre Optic Probe),MDO1, I (Intrascope), UP (Ulster Probe), KSA (Kod-Speak-Automatic), FOM (Fat-O-Meater), HGP1 i HGP2(Hennessy Grading Probe), SKG (Schlachtkorper Klassifizierungs Gerat), ZP (Zwei Punkte), KC(Klassificeringscentret), LFQ. Najvanije tovne osobine Trajanje testa (TT)- broj dana od poetka (uzrast grla sa 30kg, U30) do kraja (uzrast grla sa 100 kg, U100) testa. Zavisi od genetskog potencijala, mase na poetku i mase sa kojom grlo zavrava tov, a izraunava se po formuli: TT=U100-U30 Ukoliko grla nisu imala 30, odnosno 100 kg, vri se korekcija za koju je neophodno obaviti dva merenja u odreenom intervalu, zavisno da li je re o poetku (od 3 do 5 dana) ili kraju (7 dana)testa. U30=U30(1)+[(30-TM30(1))/(TM30(2)-TM30(1))](U30(2)-U30(1)) U100=U100(1)+[(100-TM100(1))/(TM100(2)-TM100(1))](U100(2)-U100(1)) Prosean dnevni prirast (PDP)- proseno povedanje telesne mase grla po danu izmeu dva merenja. Pod uticajem je razliitih genetskih i spoljanjih (ishrana, telesna masa na poetku i na kraju tova) faktora, a izraunava se po formuli: PDP=(TM100-TM30)/TT= AP/TT TM100- telesna masa na kraju testa TM30- telesna masa na poetku testa AP- apsolutni prirast

TT- trajanje testa Dnevna konzumacija hrane (DKH, kg/dan)- prosena koliina hrane koju je grlo konzumiralo po danu u odreenom periodu. Dnevna konzumacija hrane zavisi od starosti grla, mikroklimatskih uslova, kvaliteta hrane,a izraunava se po formuli: DKH=UKH/TT UKH- ukupna koliina konzumirane hrane TT=(U}100(2)- U}30(1)) Konverzija hrane (KH, kg/kg)- prosean utroak hrane za jedinicu prirasta ive mase u odreenom periodu. Zavisi od vedeg broja faktora (individualnih sposobnosti grla, kvaliteta hrane, pola,naina ishrane, starosti grla, rasne pripadnosti, brzine prirasta i od mase u pojedinim intervalima tova), a izraunava se po formuli: KH=UKH/AP AP= TM100(2)- TM30(1) UKH- ukupna koliina hrane koju je grlo konzumiralo u odreenom periodu. Ukoliko nije u upotrebi elektronski sistem ishrane (registrovanje koliine hrane koju je svako grlo konzumiralo),potrebno je na kraju testa izmeriti kolkiinu hrane koju grlo nije pojelo i oduzeti od ukupne koliine: UKH=obroka-ostatak U sluaju kada grlo nije poelo i zavrilo test sa telesnom masom predvienom metodologijom testa, tada je neophodno obaviti korekciju utroene hrane. Neophodno je nekoliko dana (npr. 6 obroka) kontrolisati koliinu hrane koju je grlo pojelo, kako bi se ove vrednosti iskoristile za korekciju: UH30(k)=(DK/broj dana)(U30-U}30(1)) UH100(k)=(DK/broj dana)(U100-U}100(1)) UKH30-100=UH30(k)+(obroka-ostatak)+UH100(k) UH- ukupno hrane DK- dnevna koliina hrane Debljina lene slanine (DS, mm)- merenje debljine lene slanine se vri primenom UZ aparata, pri telesnoj masi nerastova 100}10 kg i nazimica 100}20 kg, tako da se mora korigovati na istu telesnu masu od 100 kg. Korekcija se obavlja primenom korekcionog koeficijenta, prema izrazu: DS=DS100+byx(100-TM100 (2)) DS- debljina slanine byx- parcijalni regresijski koeficijent (pokazuje za koliko se mm poveda debljina lene slanine, kada se telesna masa grla poveda za 1kg) Sadraj mesa (SM, %)SM=SM100+byx(100-TM100 (2)) SM- sadraj mesa u trupu (%) byx - parcijalni regresijski koeficijent (zavisnost sadraja mesa od telesne mase) Kada su u pitanju nazimice, testiranje u proizvodnim uslovima pri odreenoj telesnoj masi nije mogude, pa je neophodno izvriti korekciju na prosenu telesnu masu. Korekcija uzrasta na prosenu telesnu masu (TM) moe se izvriti na osnovu izmerene telesne mase (TM}100) i izraunatog uzrasta (U}100), na osnovu slededeg izraza: U100=(TM)U100/ TM100 ili U100=100 U100/ TM100 U ovom sluaju telesna masa na roenju (TMr) je zanemarena, pa ivotni dnevni prirast (DP) biti: DP=100/U100 DP=(TM100-TMr)/U100 Ocena kvaliteta polutki svinja

Kada se vri kvantitativna ocena polutki, tanost ocene se moe definisati preko ponovljivosti (dva ili vie merenja iste mere na jednoj plutki od strane jednog ili vie lica) i korelacije (npr. izmeu neke mere na polutki i prinosa masnog ili miidnog tkiva).Pre klanja se vri merenje telesne mase grla, pri emu bi trebalo da su grla gladovala najmanje 12 asova, a nakon klanja i merenje mase zaklanog grla (masa toplih polutki). Posle izvrenog klanja i idenja trupa, vri se razdvajanje polutki rasecanjem trupa du kimenog stuba.Posle 24 asa hlaenja polutki, na temperaturi vazduha od 1 do +4 0C i relativnoj vlanosti od oko 80 do 90 %, odnosno dok se meso ne rashladi do najmanje 4 0C u dubini miida ili mereno do kosti, uzimaju se sledede mere: Masa hladnih polutki, sa glavom, bubrezima i salom na njima u kg, Debljina lene, bone i trbune slanine u mm, Duina trupa, os pubis-atlas u cm, Duina polutke, os pubis-sternum u cm, Povrina Musculus longissimus dorsi i pripadajude slanine na preseku izmeu 13. i 14. lenog prljena, planimetrijski u cm2, Izraunava se odnos meso:mast, Vri se disekcija polutke po metodi Wenigera i sar. (1963) i meri prinos glavnih delova polutke i pojedinih tkiva u njima, Odreuje se kvalitet mesa putem vie pokazatelja, a najede:boje, PH1 i PH2, sposobnost otputanja, odnosno zadravanja vode, refleksija i elektrina provodljivost. Linearne mere polutke Linerane mere polutke podrazumevaju debljinu slanine i duinu polutke. Mnogobrojna istraivanja pokazala su jaku korelativnu vezu debljine slanine sa ukupnom koliinom masnog tkiva u polutkama,pa se ova mera polutke koristi pri oceni ukupne koliine masnog tkiva u polutkama. Tanost ocene zavisi od mesta na kome se meri debljina slanine. Debljina lene slanine se meri na: na grebenu, gde je slanina najdeblja, na sredini lea gde je slanina najtanja (od 13 do 15 lenog prljena), na krstima 3 mere i to: gde miid M. gluteus medius poinje, gde miid M. gluteus najvie uranja u slaninu, gde miid M. gluteus zavrava. Prosena vrednost debljine slanine se dobija tako to se ove tri mere na krstima se saberu i podele sa tri, a dobijeni rezultat sabere sa debljinom na grebenu i sredini lea i ponovo podeli sa tri. Merenje slanine se vri elinim lenjirom sa tanodu od 1 mm, a debljina koe se ukljuuje u debljinu slanine.Pored debljine lene slanine, vri se i merenje debljine slanine na trbuhu: u liniji sisa 5 do 6 cm iza grudne kosti, na sredini trbuha, 5 do 6 cm ispred unke. Zbog meke konzistencije trbune slanine, tanost ovih merenja nije najtanija. Pored lene i trbune slanine, vri se merenje i bone slanine koja je dobar pokazatelj mesnatosti polutke, a merenje se obavlja 6-10 cm lateralno od medijalne linije. Duina polutke meri se pantljikom uzimanjem dve mere i to: Od prednje ivice stidne kosti do kranijalne ivice atlasa (kod svinja od 100 kg ive telesne mase iznosi 95-100 cm), a druga mera Od prednje ivice stidne kosti do kranijalne ivice grudne kosti odnosno prvog rebra (75-90 cm).

Jednostrana selekcija u pravcu povedanja duine polutki ima negativan uticaj na konstituciju i dovodi do slabljenja veza pojedinih partija. Izmeu debljine lene slanine i duine polutke postoji negativna korelativna veza, ali se prinos slanine ne smanjuje jer je tanja slanina rasporeena na vedoj povrini. Popreni presek dugog lenog miida (MLD-a) U cilju tanije ocene kvaliteta polutki zaklanih grla polutka se raseca izmeu 13 i 14 lenog prljena, pravi se presek kojim se dobija povrina preseka MLD-a i slanine koja mu pripada prema Combergu (1978), a otisak MLD-a se ucrtava na paus hartiju ili se fotografie. Ucrtavanjem na paus hartiju, pri emu se mastiljavom olovkom vri ocrtavanje kontura MLD-a i pripadajude slanine. Prilikom kopiranja preseka MLD-a i pripadajude slanine najpre se na presek postavi folija, a zatim se na foliju fiksira prstima paus papir i tek zatim se prvo ucrtava kontura itavog preseka, pa kontura MLDa,fascije i konture ostalih miida (M. multifidus dorsi, M. iliocostalis) i slanine. Fotografisanjem preseka to se kod nas znatno ree radi.Slededi korak jeste da se pomodu planimetra odredi povrina MLD-a, dok se povrina pripadajude slanine obavlja slededim postupkom: To se radi na taj nain to se na medioventralnom delu preseka prvo oznai taka A, a zatim se na lateralnom delu m. iliocostalisa oznai taka B. Iz taaka A i B estarom se trai najveda razdaljina na suprotnim stranama MLD-a, ime se utvruju take A1 i B1. Iz taaka A1 i B1 estarom se povlae kruni lukovi tako da oni presecaju povrinu preseka koe na 2 dela i na taj nain dobijamo take A i A, odnosno B i B. Iz taaka A i A, odnosno B i Bpovlae se estarom kruni lukovi koji obrazuju take njihovog preseka C i D, a spajanjem take njihovog preseka sa takama A1 i B1 dobijaju se dui koje ograniavaju sa obe strane pripadajudu slaninu i na taj nain se moe pristupiti planimetrisanju.Povrina MLD-a i pripadajude slanine se odreuje polarnim planimetrom. Planimetar (lat. planum - ravnica, ravan; gr. metron -mera, merilo) je sprava, tj. precizni instrument koji slui za merenje ravnih povrina, odnosno prostornih veliina koje lee u ravni. Konstruisan je najpre za geodetske potrebe, ali je naao primenu i u ovom domenu. Planimetar se sastoji iz dva dela: dela pomodu kojeg se fiksira planimetar i mernog dela na kome se nalaze 3 skale. Povlaenjem mernog dela planimetra ovim, predhodno utvrenim,konturama moemo dobiti njihove vrednosti u cm2. Sama tehnika planimetrisanja se obavlja na slededi nain: Planimetar se na ovaj presek postavlja pod pravim uglom, kojeg obrazuju merni i deo za fiksiranje planimetra, tako da merni kruid u soivu bude na polaznoj taki A1 ili B1. Zatim se oitaju polazne vrednosti na instrumentu i zabelee se, jer nam one slue kao broj koji demo nakon merenja oduzeti (ili od kojeg demo oduzeti) od vrednosti koju demo utvrditi na instrumentu posle merenja. Oduzimanjem vrednosti dobijenih pre i posle merenja dobidemo traenu povrinu MLD-a u cm2. Isti postupak je i za odreivanje povrine pripadajude slanine, s tim da se merni deo povlai po konturama pripadajude slanine. Oitavanje brojeva na mernom delu se vri na taj nain to se utvruju 4 cifre po slededem postupku: Prvi broj se oitava na desnoj pokretnoj skalii to na taj nain to se proita prvi celi broj s leve strane niana. Drugi broj se odreuje na taj nain to se na levoj pokretnoj skali oita prvi celi broj ispod nule leve nepokretne skale. Tredi broj se tekoe oitava na levoj pokretnoj skali i predstavlja broj podeoka od 0 nepokretne skale do predhodno utvrenog celog broja, stim da izmeu celih brojeva ima 10 podeoka. etvrti broj se oitava na levoj nepokretnoj skali i on predstavlja broj podeoka od 0 koji se poklapa sa bilo kojim podeokom leve pokretne skale. Merenja se vre 2 puta u cilju povedavanja tanosti merenja i izraunava srednja vrednost. Ukoliko je razlika izmeu merenja veda od 0.5 cm2 vri se i trede merenje, a u obzir uzimaju samo 2 merenja sa razlikom do 0.5 cm2. Posle utvrivanja povrine MLD-a ipripadajude slanine izraunava se odnos mesa

prema masnom tkivu i to na taj nain to se povrina slanine iznad MLD-a podeli sa povrinom MLD-a, a kod mesnatih rasa vrednost ovog odnosa krece se od 0,3 do 0,6, a to je vrednost manja, polutka je mesnatija.Takoe povrina MLD-a slui i za izraunavanje jo jednog parametra, a to je tzv. indeks mesnatosti, koji se dobija na taj nain to se povrina MLD-a deli sa masom polutke i mnoi sa 100. Pored povrine MLD-a, dans se koristi i dubina miida, kod primene UZ aparata na ivim grlima kao i primeni savremenih ureaja na liniji klanja. Disekcija po Weniger-u i sar. (1963) Da bi se utvrdio prinos pojedinih delova polutki, odnos tkiva u njima i odnos tkiva u polutkama kod nas je u primeni disekcija desne ohlaene polutke po metodi Weniger-a i sar. (1963). Polutke se stavljaju na sto za disekciju gde se vri rasecanje. Pre seenja polutki na osnovne delove izdvajaju se glava sa gronikom,nogice, rep, bubreg i bubreno salo.Glava sa gronikom odvaja se rezom ispred atlasa. Gronik sa lezdama odvaja se od glave rezom uz lateralnu stranu do mandibularnih miida. Rezom kroz karpalni i tarzalni zglob odvajaju se donji delovi prednje i zadnje noge tj. nogice. Preostali deo polutke se dalje raseca na tri dela: prednji, srednji i zadnji deo. Prednji deo ini pledka sa vratom i odvaja se od srednjeg dela rezom koji ide preko petog lenog prljena pod pravim uglom u odnosu na lenu liniju. Pledka se od prednjeg dela odvaja po sinsarkoznoj vezi, posle ega se vri razdvajanje vrata i vrha grudi (pic rebara) rasecanjem preostalih rebara do njihove veze sa grudnom kosti. Zadnji deo but odvaja se od srednjeg dela rezom koji ide pod pravim uglom u odnosu na lenu liniju preko poslednjeg slabinskog prljena, do sredine trbunog dela, a zatim polukrunim rezom kaudalno, tako da preponski deo trbune slanine ostaje u sastavu trbunorebarnog dela. Srednji deo polutke se uzdunim pravim rezom deli na leni deo ili kare i trbuno-rebarni deo. Kare se izdvaja od trbuno-rebarnog dela rezom koji ide od prednjeg dela u pravcu krsnog dela, rasecajudi rebra na 5 cm od donje ivice lenih prljenova, a u slabinskom delu ispod filea u pravcu donjeg dela krila crevne kosti.Takozvana pic rebra koja su odvojena od vratnog dela pridodaju se trbuno-rebarnom delu.Svi navedeni delovi polutke se po izdvajanju posebno mere, a zatim diseciraju na pojedina tkiva (miidno tkivo, masno tkivo sa koom i kotano tkivo) koja se posle odvajanja mere. Disekcija sporednih delova polutke (glava, gronik, nogice i rep) i tkiva u njima se ne vri. Ocena mesnatosti na liniji klanja uEU Za ocenu mesnatosti u polutkama u upotrebi je vedi broj ureaja: KSA- predstavlja danski prenosni ureaj u vidu pitolja sa sondom, na kojoj se na vrhu nalaze dva kruna senzora koji registruju razliku u provodljivosti elektrine struje u mesu, odnosno slanini. Ima merni opseg od 5 do 97 mm, a sadraj mesa se izraunava iz podataka 2 mere debljine slanine, dubine MLD-a i mase polutke, a oitava se u procentima na displeju. HGP- predstavlja novo-zelandski ureaj koji radi na principu merenja intenziteta refleksije. Kod kojeg se izvor svetlosti emituje sa vrha sonde u opsegu boja zeleno-uto, a intenzitet refleksije od slanine i mesa je razliit. Ima opseg merenja do 120 mm, a sadraj mesa se izraunava iz podataka 2mere debljine slanine i debljine MLD-a. Sondom je mogude meriti i razlike u kvalitetu mesa (pojava bledog, mekog i vodnjikavog mesa). SKG- predstavlja nemaki dvodelni ureaj, pri emu prvi deo (u vidu pitolja) meridebljinu slanine iznad m. gluteus mediusa, a drugim delom se pomodu kamere (tip I) ili elektromehanikim putem(tip II) meri oblik buta i ugao na unutranjoj Vrhunski domet u oblasti ocene kvaliteta trupova svinja na liniji klanja je danski potpuno automatizovani i kompjuterizovani ureaj,zvani klasifikacioni centar CC ureaj (Classification Center). U pitanju je robotizovani ureaj dimenzija 8x4x4 m iji je kapacitet 360 svinja na sat. Pre samog uzimanja mera debljine miidnog i masnog tkiva na trupovima, vri se registrovanje tri linearne mere i to: masa trupa, duina trupa i visina os pubis - prednja noga. Dobijeni podaci pre svega slue za podeavanje draa merne glave sa optikom sondom i nosedeg rama konvejera kako bi se mere uzimale na istom mestu

svakog trupa, s obzirom na varijacije duine trupova. Mere se uzimaju na 4 anatomske regije: prednjem delu vrata, leima, butu i potrbuini, a ukupno se uzima 15 mera. Treba naglasiti da je broj optikih proba na trupovima kod prve generacije ovog ureaja bio 17, a potom smanjen na 15. Razvojem i upotrebom novog informacionog sistema NIPS (Neural Information Processing System) omoguduje se smanjenje broja potrebnih optikih proba na 9, sa tendecijom da se broj proba smanji ak na 7. Na vratnom delu se uzimaju 3 mere debljine masnog tkiva, a na butu 5 mera, dok na leima se utvruju 3 mere debljine i miidnog i masnog tkiva. U predelu potrbuine se registruju 4 mere debljine masnog tkiva i ukupna debljina. Na bazi ovih mera utvruje se klasa kvaliteta kojom se obeleava trup. Sve do 1970. godine zemlje Evrope su koristile svoje nacionalne standarde za utvrivanje sadraja mesa u polutkama. Tokom niza godina, uvoenja zajednikih standarda, revizija metoda, testiranja i slinog, definisan je jedinstveni SEUROP standard. Standard (EC Nr. 3220/84) se primenjuje i obavezan je u svim klanicama koje dnevno zakolju najmanje 200 grla. Klasifikacija SEUROP predstavlja jedinstveni sistem klasifikacije baziran na sadraju mesa u polutkama koji se od poetka 1989. Godine primenjuje u zemljama EU, ali svaka zemlja moe uvesti dopunsku ocenu tipa konformacije (opti sklop, oblik i proporcije polutki) i druge, ali se oni ne mogu koristiti za procenu sadraja mesa u polutkama. Klase SEUROP standarda Klase Sadraj mesa, % (S) > = 60 E 55 59 U 50 54 R 45 49 O 40 44 P < 40 Ocena mesnatosti kod nas Kvalitet svinja za klanje u Srbiji ocenjuje se na osnovu pravilnika o kvalitetu zaklanih svinja i kategorizaciji svinjaskog mesa (Sl. list SFRJ, br. 2, od 18.01.1985.) a kojim je predvieno preuzimanje svinja na liniji klanja u vidu toplih polutki. Sadraj mesa u toplim polutkama se odreuje na osnovu mase polutke i zbira dve mere debljine lene slanine (na krstima, najtanja mera iznad m. gluteus-a i najtanja mera na sredini lea). Koliina mesa se oitava iz tabele kao presek kolone sa zbirom dve mere debljine lene slanine i kolone sa masom polutki. U mesnate tovljenike (sadraj mesa moe biti u opsegu od 28,77 do 46,61%) svrstavaju se grla koja imaju zbir dve mere debljine lene slanine od 30 do 105 mm i masu polutki od 65 do 113 kg, a sva grla van ovih opsega su van klase. Sadraj mesautvrenog disekcijom je vedi u odnosu na vaedi Pravilnik jer je meso hamburke slanine (meurebarno meso)prema Pravilniku nije ulo u sadraj mesa, ved u sadraj slanine. Najvanije klanine osobine Randman klanja Kalo hlaenja Odnos meso:mast Sadraj mesa Indeks mesnatosti Randman (RK, %)- predstavlja odnos koji pokazuje koliko se kilograma mesa u vidu polutki dobija od svakih 100 kg ive mase grla, a izraunava se prema slededem izrazu: RK = (Mhladnih polutki/TMpred klanje)*100 Pri izraunavanju randmana uzima se za telesnu masu grla pred klanje masa grla posle obavljenog transporta i pripreme grla za klanje,tj. masa grla neposredno pred samo klanje. Masa primarno obraenog trupa predstavlja masu zaklanog grla sa glavom, koje je oureno i oideno i iz koga su odstranjene sve iznutrice osim bubrega i bubrenog sala. Ova masa moe biti masa toplih polutki (masa

trupa 1-2 sata posle klanja)i masa hladnih polutki (masa polutki posle 24h hlaenja, kada je temperatura u dubini mesa maksimum 40C), ali se za izraunavanje randmana ede koristi masa hladnih polutki. Randman izraunat na navedeni nain varira od grla do grla, jer zavisi od vie faktora od kojih je najvanije istadi sledede: Tip ishrane Utie na taj nain to ishrana koncentrovanom hranom deluje povoljno na randman, dok sona kabasta hraniva(krompir, repa, bundeva) utiu na proirenje digestivnog trakta, tj. vedu trbuatost grla, a time i na smanjenje randmana. Takoe svinje koje se hrane energetski bogatijim zrnastim hranivom(kukuruz) imaju vedi randman u odnosu na svinje koje se hrane energetski slabijim hranivom (jeam). Nahranjenost i trajanje i uslovi transporta Utie na randman obrnuto proporcionalno, tj. ukoliko je digestivni trakt vie napunjen hranom u momentu pred klanje utoliko de randman biti manji i obrnuto. Masa i starost grla Mlaa grla sa manjom telesnom masom po pravilu imaju manji randman nego starija potpuno odrasla grla. Razlog je taj to su organi za varenje kod mlaih grla relativno vedi u odnosu na ukupnu masu grla. Niska vrednost ukazuje da grlo nije postiglo "zrelost" za klanje, a visoka vrednost da de se iz polutki dobiti dovoljno masti Stepen utovljenosti Takoe utie na randman tako da grla sa vedim uedem masti u trupu imaju vedi randman, tj. Najvedi randman imaju dobro utovljena grla sa velikim procentom masti. Razvijenost muskulature Je naroito vaan faktor kod grla sa manjim procentom masti, jer grla sa dobro razvijenom muskulaturom daju vedi randman u poreenju sa grlima koja imaju isti procenat masti, ali slabije razvijenu muskulaturu. Pored ovih faktora na randman utie: rasa svinja, genetska osnova itd. Vrednost randmana za mesnate rase svinja u tovu do 100 kg se krede od 71 do 80%. Kalo hlaenja (KHL, %)- pokazatelj gubitka mase polutki za vreme hlaenja mesa do temperature od 40C, a izraunava se po obrascu: KHL=[(Mtoplih polutki-Mhladnih polutki) /Mtoplih polutki]*100 Odnos meso:mast=povrina slanine iznad MLD-a/povrinaMLD-a Relativni udeo mesa (sadraj mesa, SM) izraunava se po formuli: SM (%)=(masa mesa/masa polutki)*100 Indeks mesnatosti (Im) izraunava se prema obrascu: Im=(PMLD-a/Mpolutke)*100 Ocena kvaliteta mesa Hemijski sastav mesa Senzorne i fizike osobine mesa Hemijski sastav mesa Vode (metodom suenja do konstantne mase na 105oC) Proteina (metoda po Kjeldahl-u) Masti (metod ekstrakcije po Soxhlet-u) Pepela (arenjem na 400-500C) Vezivnog tkiva Senzorne i fizike osobine mesa Boja- utvruje se uz pomod fotometarskog Gofo (Gefo) aparata koji se sastoji od ureaja sa mernom skalom koja je graduisana na 100 podeoka i 2 sonde za merenje, pri emu je jedna sonda za govee, a druga za svinjsko meso, a metod je baziran na odreivanju intenziteta refleksije svetlosti iz svetlosnog izvora sa povrine ispitivanog uzorka. (Postupak: Sam postupak merenja boje mesa se sastoji u slededem: Na sve presek uzorka MLD-a, nakon uzimanja njegovog otiska, prislanja se merna sonda aparata za refleksiju na poetak, sredinu i kraj miida na ravnoj povrini tako da se sprei prodiranje spoljnjeg svetla u komoru. Nakon toga otvara se prolaz svetlosti iz svetlosnog izvora, pri emu se na mernoj skali instrumenta oitava skretanje igle koja pokazuje vrednost boje mesa u Gfo jedinicama.

Aparat se badari pre svakog merenja na vrednosti 0 i 100 priloenim standardima. Srednja vrednost tri oitavanja predstavlja boju mesa utvrenu Gfo aparatom. Vrednosti manje od 55 jedinica oznaavaju svetlo i bledo meso, normalno od 55 do 80, a vie od 80 suvie tamno meso.) Intramuskularna mast- po metodi Soxhlet-a, a krede se u opsegu od 0,60 do 4,45%, a najoptimalniji opseg sa stanovita sonosti i mekode mesa bio bi od 2,5 do 3,0% Tekstura mesa- odreuje se na poprenom preseku miida (meso nepoeljno, grube teksture je kada su deblja miidna vlakna sa vie vezivnog tkiva, a srede se kod starijih ivotinja) Mekoda mesa- moe se vriti subjektivno, ali i primenom aparata koji mere silu neophodnuu za seenje miida (meso je mekano kada je na poprenom preseku ravne povrine, miidna vlakna su tanka sa malo vezivnog tkiva) Aroma- bez posebnog mirisa i ukusa, izuzev nakon klanja kada je slankasto i mirie na krv PH vrednost- meri se radi utvrivanja postmortalnih promena u miidima, uz pomod PH-metra, ije se elektrode (par ili jedna kombinovana) ubacuju u prorez miida (MLD-a ili M. semimembranossus-a) i oitava PH vrednost (PH1 jedan sat nakon klanja i PH2 24 asa nakon klanja). Kod ivih grla je oko 7,2, a posle klanja opada. Sposobnost vezivanja vode- predstavlja sposobnost mesa da zadri sopstvenu ili dodatu vodu, a za merenje je u primeni vie metoda (neke primenjuju silu pritiska, a neke registruju prirodno otputanje vode). Npr. Grau/Hamm metoda (na filter papir se stavlja 300 g miidnog tkiva, pa se papir saesom stavlja izmeu dve pleksiglas ploice, koje se zavrtnjem pritegnu, a nakon 5 minuta vvadi se filter papir na kojem se uoava povrina presovanog mesa, a oko nje povrina isputene vode. Primenom planimetra mere se obe povrine, pri emu povrina vode moe biti od 1 do 10 cm2). Rigor mortis- nastaje oko 4-6 sati nakon klanja. Merenjem uz pomod ureaja (Sybesma, 1966) 40 minuta nakon klanja, ukoliko je miidno tkivo normalnog kvaliteta dobide se vrednost manja od 5 jedinica, dok vie vrednosti ukazuju na promene u kvalitetu miida. Indeks kvaliteta mesa- koristi vedi broj parametara pro oceni kvaliteta mesa. Npr. u Danskoj se iz vedeg broja podataka (boja M.biceps femoris, boja salamurenog MLD-a i PH2 dorzalnog delaM.semispinalis capitis) formira indeks koji moe imati vrednosti od 0,1 do 10,0, a to je indeks vedi, ukazuje na bolji kvalitet mesa.Postoje i noviji ureaji za ocenu kvaliteta mesa kao npr. FOP (radi na princiju refleksije svetlosti u dubini miida) ili MST (princip rada baziran je na provodljivosti struje). Stres sindrom svinja U svinjarskoj proizvodnji poznat je stres sindrom svinja ilimaligna hipertermija (MH).Ova pojava objanjava se prisustvom recesivnog gena tzv. stres gena. U pitanju je nasledna neuromuskularna bolest koja dovodi do smanjenja prirasta,smanjenja apetita, otedenja tkiva, pa ak i smrti jedinke. Pozitivna strana ovog poremedaja ogleda se u povedanju mesnatosti za 2-3%,povedanju unki i krtosti miida. Svinje osetljive na stres pod dejstvom stresora reaguju ubrzanim miidnim metabolizmom, brzim podrhtavanjem repa, povienjem temperature u miidima, trzanjem miida, tekim disanjem, povedanjem koncentracije ugljen-dioksida u izdahnutom vazduhu i pojavom crvenih fleka na koi. Pri dugotrajnom i izrazitom delovanju stresora ivotinja kolabira i uginjava. Razlog ovakve reakcije svinja u stresnim situacijama objanjava se nepostojanjem znojnih lezda i razvijenodu masnog tkiva to onemogudava uravnoteeno odavanje toplote, gudom konzistencijom krvi, relativno malim srcem u odnosu na telo,manjom nadbubrenom lezdom to za posledicu ima smanjeno luenje hormona.Stres gen ima fenotipsku ekspresiju jedino kod recesivno homozigotnih jedinki. Heterozigotne jedinke su prenosioci ovog gena, ali takve jedinke ne pokazuju simptome koji su karakteristini za pojavu ovog sindroma.Postoje razliiti testovi za utvrivanje stres pozitivnih jedinki. Do nedavno u ispitivanjima je koriden halotan test (udisanje halotanog anestetika 10- 20 minuta). Posle udisanja kod jedinki nosilaca stres gena javlja se miidna ukoenost. Nedostatak ovog testa je to se njime ne otkrivaju heterozigotni nosioci ovog gena. U novije vreme koriste se metode genetskog markiranja i u upotrebi je PCR-RFLP

metoda (Polymerase Chain Reaction-Restriction Fragments Lenghth Polymorphisum) kojim se otkrivaju i heterozigotni nosioci stres gena. Svinje se retko podvrgavaju anesteziji, a na stres reaguju isto kao i ljudi na anestetik. Za pojavu maligne hipertermije odgovoran je RYR1 gen lociran na 6 hromozomu. Metodama genetikog inenjerstva utvrena je veza izmeu mutacija gena i pojave simptoma MH bolesti. Inae, ovaj gen je zaduen za produkciju proteina koji kontrolie protok kalcijumovih jona kroz membranu sarkoplazmatskog retikuluma tokom miidnih kontrakcija. U pitanju je takasta mutacija, gde dolazi do zamene timinskog nukleotida citozinskim, tako da u aminokiselinskom lancu dolazi do zamene cistina argininom. Gen za osetljivost i gen za mesnatost su na hromozomu locirani blizu jedan drugog. Meso dobrog kvaliteta je crvenkasto-ruiaste boje, kompaktne strukture i suve povrine. Svako odstupanje od ovih karakteristika mesa posledica je genetskih inioca ili postupaka sa ivotinjama.Dugotrajno gladovanje, loi mikroklimatski uslovi, stres, meanje ivotinja tokom transporta ili u depoima klanica, grubo ophoenje,nesumnjivo utiu na smanjenje kvaliteta mesa. U osnovi razlikujemo razlikujemo dva tipa promena u kvalitetu mesa tzv. BMV i TST meso. Karakteristike BMV mesa su izrazito bleda boja, mekana konzistencija, smanjena sonost prilikom termike obrade. Ovim promenama su najpodloniji spoljanji miidi buta i leni miidi.Meso tamnije boje, vede tvrdode i sa vedom sposobnodu zadravanja vode oznaava se kao TST meso. Pojava BMV mesa moe biti uzrokovana genetskim faktorima ili nepravilno izvedenim zahvatima sa ivotinjama pre klanja. Uticaj hroninog stresa na svinju usled neadekvatnih uslova dranja, dugotrajnog transporta ili gladovanja dovode do pojave TST fenomena u svinjskom mesu.Stres sindrom svinja i pojava BMV mesa dovedeni su u vezu sa genetskim faktorima. Uzroci takvih kvalitativnih promena lee u fiziko-hemijskim promenama u miidima pre, tokom i nakon klanja ivotinja. Posle klanja u miidima se odvija proces razgradnje glikogena do mlene kiseline, to dovodi do pada ph vrednosti sa 7 na 5,5 u normalnim okolnostima posle 24 h. U miidima sa odgovarajudim kvalitetom nakupljanje mlene kiseline se vri umereno i miidi zadravaju crvenu boju, a proteini miida dobru sposobnost vezivanja vode. Kod BMV miida u postmortalnom periodu glikoliza se odvija mnogo bre to ima za posledicu povedanje kiselosti iako je temperatura miida i dalje visoka. Usled toga dolazi do denaturacije belanevina to smanjuje sposobnost zadravanja vode, a denaturacijom proteina miida menja se njihov poloaj to dovodi do promena u konzistenciji miida, pa je struktura mesa mekana. Usled dugotrajnog delovanja stresora kod stres neotpornih svinja dolazi do ubrzavanja procesa glikolize, razgrauje se miidni glikogen i javlja se TST meso strani buta. Svinje sklone ovim kvalitativnim promenama karakteriu se izrazitom mesnatodu. Zato danas postoje i ogranienja u selekcijskom radu kada je u pitanju mesnatost, jer se jednostrana selekcija u pravcu povedanja mesnatosti negativno odraava na kvalitet mesa. U cilju spreavanja pojave ovog sindroma potrebno je postaviti adekvatan model uzgoja i selekcije sa eliminacijom jedinki recesivno homozigotnog genotipa. REPRODUKCIJA SVINJA Reproduktivni trakt nerasta obuhvata: par testisa, epididimis koji je postavljen izvan abdomena, u skrotumu, akcesorne polne lezde (prostata, vezikularna i bulbouretralna lezda), duktus deferens i penis. Kako bi testisi normalno funkcionisali, moraju se odravati na niim temperaturama od ostatka tela, pri emu je razlika izmeu skrotalne i rektalne temperature oko 3,2C (Kyriazakis i Whittemore, 2006). Proces spermatogeneze kod nerasta poinje u dobi od 120 do 180 dana kod vedine rasa, sa izuzetkom kineskih plodnih rasa kod kojih poinje ranije, a prva ejakulacija kod nerasta se deava od 5 do 8 meseci starosti, pri emu se broj spermatozoida i volumen semena kontinuirano povedavaju tokom prvih 18 meseci ivota. Seksualna aktivnost nerasta pod kontrolom je negativnog povratnog hormonskog mehanizma koji ukljuuje gonadotropin oslobaajudi hormon (GnRH) iz hipotalamusa, LH i FSH iz prednjeg renja hipofize i testosteron iz testisa. Reproduktivni trakt plotkinja ine : jajnici, jajovodi, ampule jajovoda, rogovi materice, telo materice, grlid materice, vagina, otvor mokradnog kanala (uretre), nabor himena, klitoris i vulva. Polni ar (estrus) enskih grla nastaje pod dejstvom

estrogena,koji aktivira jajnike koji oslobaaju jajne delije. Znaci estrusa su uznemirenost, groktanje, naskakanje na druge krmae, refleks stajanja, gubitak apetita, crvenilo vulve. Traje 1-3 dana, a zavisi od vedeg broja faktora, pri emu se ovulacija deava na poetku zadnje tredine ispoljavanja estrusa, bez obzira koliko on trajao. Optimalno vreme osemenjavanja je 12 sati pre ovulacije. Vetako osemenjavanje Sva grla koja imaju izraen refleks stajanja se izdvajaju u posebne boksove. Oitavaju se tetovirni brojevi krmaa i nazimica i podaci prenose u matinu slubu koja izdaje plan pripusta. Na osnovu plana pripusta, biraju se nerastovi od kojih treba uzeti spermu. Odabrani nerastovi se odvode u prostoriju sa fantomom gde se runom fiksacijom penisa uzima seme, koje se zatim odnosi u laboratoriju. Ejakulat se filtrira kroz dva sloja sterilne gaze, meri se volumen ejakulata, a zatim makroskopski (koliina, boja, prisustvo primesa, miris) i mikroskopski (pokretljivost, koncentracija, prisustvo abnormalnih spermatozoida) pregled. Seme se razreuje u cilju formiranja vedeg broja inseminacionih doza (12-14), kada se dodaju potrebne hranljive i zatitne materije, u cilju zadravanja visoke oplodne sposobnosti sperme. Inseminacione doze se uvaju jos jedan sat na 21oC, a zatim skladite u termo-boks na 17oC, 2-3 dana Inseminacija se vrsi ekstrauterino (intracervikalno), jednokratnim kateterima koji se uvode u grlid materice, kada se kateter uvodi pod uglom od 45 u vaginu (prvih 5-6 cm), zatim se ispravlja, uz rotiranje suprotno od kazaljke na satu, dok se ne oseti blagi otpor (ulaz u cervikalni kanal), a daljim okretanjem katetera u istom smeru i pomeranjem napred, kateter se uvodi u grlid materice. Na slobodni kraj katetera se stavlja boica sa semenom i pridrava se nekih 5-10 minuta dok krmaa ne usisa sama spermu. Po zavretku uvlaenja semena grlid materice se pomeranjem katetera napred nazad stimulie (traje do 2 minuta), a zatim blago izvue napolje. Pored ekstrauterine (intracervikalne), postoji i intrauterina inseminacija, pri kojoj se razreena semena tenost ubacuje specijalnim kateterima u telo uterusa, ali o tome nede dalje biti rei. Veoma je vano odrediti optimalno vreme osemenjavanja. Zato je neophodno pravovremeno detektovati estrus. Ovulacija poinje izmeu 20 i 60 sati nakon poetka estrusa, pri emu krmae koje kasnije ulaze u estrus imaju znatno kradi interval od poetka estrusa do ovulacije (Kemp i Soede, 1996). Neprepoznavanje prvih znakova estrusa onemogudava optimalno vreme osemenjavanja. Osemenjavanje se vri dvokratno (u praktinim uslovima prvi put oko podneva i sutradan ujutru ponovo). Vano je da istiskivanje sperme traje onoliko dugo, koliko krmaa sama usisava spermu! Osemenjiva unosi podatke o osemenjavanju (tetovirni broj krmae, nerasta, datum v.o.) na obrascu. Vodi i evidenciju po nerastovima (datum uzimanja semena, koliina sperme, broj inseminacionih doza i druga zapaanja). Svi podaci o osemenjavanju se prosledjuju u matinu slubu, gde se vri prepis u knjigu pripusta,a zatim isti podaci unose u bazu podataka u raunar. Reproduktivne osobine svinja Polna zrelost 90-100 kg, odnosno 6-7 meseci starosti Telesna zrelost 130-140 kg, odnosno minimum 8 meseci starosti Trajanje estrusnog ciklusa 21 dan (18-24) Trajanje estrusa 1-3 dana Trajanje suprasnosti 114-115 dana (110-120 dana) Dojni period oko 28 dana Inteval izmeu zaluenja i estrusa <7 dana Veliina legla 10-14 ivoroene prasadi Reproduktivne osobine nerasta Plodnost nerasta se moe posmatrati ne samo kroz plodnost kderki, ved i preko procenta praenja i veliine legla plotkinja sa kojima je paren. Direktan nain procene plodnosti vri se preko ocene broja prasadi u leglu njegovih kderi i unuka na koje je preneo svoje nasledne predispozicije za plodnost. Indirektan nain procene plodnosti nerasta moe se vriti preko nekoliko pokazatelja: Na osnovu procenta oploenih (koncipiranih) krmaa u odnosu na broj priputenih (85 90%); Na osnovu opraenih krmaa u odnosu na broj priputenih(osemenjenih) (72 - 86%);

Na osnovu duine iskoridavanja nerasta u priplodu; Prema prosenom broju prasadi u leglu krmaa koje oploava,kao i prema njihovom kvalitetu. Najvanije kvantitativne i kvalitativne osobine semena su : Volumen ejakulata (Vol) izraava se u ml i meri graduisanim cilindrom. Interval varijacije ove osobine je irok i moe biti od 100 do 500 ml. Koncentracija sperme (Con) izraava se u 103 spermatozoida po mm3, a meri fotokolorimetrijom ili hemocitometrom; Pokretljivost (Mo) predstavlja procentualno uede spermatozoida koji se aktivno kredu pravo napred, a evaluacija se moe vriti mikroskopski; Procenat abnormalnih spermatozoida (Ab) predstavlja procentualno uede deformisanih spermatozoida, a evaluacija se moe vriti mikroskopski. Postoje razliiti defekti spermatozoida: sa oblikom proksimalne kapljice, distalne kapljice, sa nepotpunom abnormalnom glavom,krukolikog oblika, kratki a iroki, sa velikom glavom, sa akrosomalnim defektom i drugi; Ukupan broj spermatozoida u ejakulatu (Nt) se izraunava poformuli (Wolf i Smital, 2009b): Nt= Vol x Con/1000, a izraava u 10 na 9 spermatozoida; Broj funkcionalnih spermatozoida (Nf) se izraunava po formuli (citirano Wolf i Smital, 2009b): Nf= Nt (Mo/100)(1-Ab/100), a izraava u 10 na 9 spermatozoida; Vitalnost spermatozoida predstavlja njihovu ivotnu sposobnost.Ova osobina je jako vana kada se spermatozoidi nau u reproduktivnom traktu plotkinje kako bi uspeli da preive i oplodili jajne delije. Najvaniji faktori koji utiu na prosenu ispoljenost i varijabilnost osobina semena nerasta su: rasa, starost nerasta,socijalno okruenje, interval izmeu dva uzimanja semena i sezona. Reproduktivne osobine nazimica U cilju genetskog unapreenja u svinjarstvu potrebno je proizvesti kvalitetan priplodni materijal, tako da kontrola priplodnog podmlatka poinje jo od roenja. Zato je neophodno obezbediti optimalne uslove i osemenjavanje izvriti kada nazimice osim polne, dostignu i fiziku zrelost. Najvanije reproduktivne osobine nazimica su: uzrast pri odabiru, uzrast pri prvom pubertetskom estrusu, kvalitet estrusne reakcije, uzrast pri prvoj oplodnji i uzrast pri prvom praenju. Uzrast pri odabiru nazimica je vana osobina, koju neki odgajivaki programi uvaavaju definiudi ga kao poetak kojim nazimica, kao potencijalna krmaa uestvuje u ukupnim trokovima proizvodnje prasadi u zapatu. Uzrast nazimica u pubertetu je nisko do srednje nasledna osobina, tako da se moe redi da spoljanji faktori imaju vedi uticaj od genetskih inilaca. Pojava prvog pubertetskog estrusa uslovljena je velikim brojem faktora: rasom, starodu, telesnom masom, prirastom, prisustvom nerasta, genetskim iniocima, kao i metodama odgajivanja. Mnoga istraivanja uticaja fotoperioda na pojavu prvog estrusa su kontraverzna, tako da je teko utvrditi pravi uticaj fotoperioda na ovu osobinu, ali postoji veliki broj faktora koji deluju stimulativno ili inhibitorno na pojavu prvog pubertetskog estrusa. Jedan od bitnijih faktora na pojavu prvog estrusa ima kontakt sa nerastom, pri emu rezultati ukazuju da je neophodno to ranije obezbediti kontakt sa nerastom (starost nazimica od 145 do175 dana), jer je estrus dui i bolje izraen, za razliku od starijih nazimica (185-200 dana) kod kojih se javlja slabiji polni ar. Kada se nazimice starosti 160 dana izlau kontaktu sa krmaama u estrusu, kod njih se prvi estrus javlja u dobi od 176 do 197 dana, a interval od prvog kontakta sa krmaama u estrusu i pojave prvog pubertetskog estrusa je od 12,6 do 45,0 dana (Levis i sar., 1997).Prema rezultatima istraivanja Vidovida i sar. (2009) koeficijent heritabiliteta estrusnog reagovanja je kod istorasnih nazimica 0,12, a kod meleza 0,14, a nazimice koje nisu pokazale regularan prvi i drugi estrus imaju manja legla, proseno 6,23 ivoroene prasadi kod istorasnih i 7,11 prasadi kod F1 genotipa. Takve nazimice posle zaluenja prvog legla imaju dui period od zaluenja do pojave estrusa i kradi proizvodni vek. Ranostasnost je doba pri prvoj oplodnji krmaa. Pripust nazimica treba izvriti kada one postignu fiziku zrelost, tako da je optimalno vreme za pripust, pojava drugog ili tredeg estrusa. Zato je neophodno evidentirati pojave svih estrusa, to se na

farmama u Srbiji retko ini.Vrlo esto se osemenjavanje nazimica vri bez osvrta na redni broj estrusa, ne vodedi rauna ni o fizikoj zrelosti, to za rezultat ima manju veliinu legla prvopraskinja, kradi period iskoridavanja krmaa i dui interval od zaluenja do oplodnje. Neke studije na komercijalnim farmama pokazuju da je optimalna ekonomski opravdan uzrast pri prvoj koncepciji od 200 do 220 dana (Levis i sar., 1997). Vreme pojave polne zrelosti (puberteta) kod nazimica je pod uticajem brojnih paragenetskih faktora, kao to su: starost, telesna masa i intezitet porasta, nain ishrane, faktori ambijentalnog klimata, kontakt sa polno zrelim nerastom i genetskih faktora (rasa,kombinacija meleenja i ili hibridizacija). Uzrast nazimica pri prvom praenju utie na vrednosti ostalih reproduktivnih osobina svinja,Povezanost tovno-klaninih osobina i osobine uzrasta nazimica pri praenju bili su predmet mnogih istraivanja, a prema navodima Petrovideve i sar. (1997) loije reproduktivne osobine u mesnatih krmaa nisu direktno uslovljene debljinom slanine ili telesnom masom, ved da postoje i niz drugih faktora. Tri osnovna reproduktivna problema kod prvopraskinja su: prolongirani interval od zaluenja do pojave estrusa, nizak procenat suprasnosti posle inseminacije i tzv. sindrom drugog legla, gde je broj prasadi u drugom leglu slian ili nii od veliine legla u prvom praenju (Kemp i Soede, 2004). Mala veliina legla u drugom praenju i nizak procenat suprasnosti izazvani su slabijom ovulacijom ili povedanjem embrionalnog mortaliteta. Uzroci ovih problema su: nizak kapacitet unosa hrane, energije i rezerve masti u organizmu, to se negativno odraava na kondiciono stanje prvopraskinja uzrokujudi napred navedene reproduktivne probleme. Reproduktivne osobine krmaa Najvanije reproduktivne osobine su: interval izmeu zaluenja i pojave estrusa, interval izmeu zaluenja i uspene oplodnje, trajanje reprodukcionog ciklusa, trajanje iskoridavanja (dugovenost) krmaa, osobine legla, dok je neke osobine kao to su broj ovuliranih jajnih delija ili produkcija mleka teko izmeriti, pa je samim tim i efekat selekcije u cilju unapreenja ovih osobina neizvestan. Ranostasnost Broj ukupno roene prasadu u leglu Duina servis perioda Kvalitet opraene prasadi Intenzitet plodnosti Telesna masa prvog dana starosti Broj praenja Ujednaenost legla Indeks praenja Gubici (smrtnost) do odbijanja Broj prasadi u leglu Veliina legla pri zaluenju Broj ivoroene prasadi u leglu Telesna masa pri zaluenju Broj mrtvoroene prasadi u leglu ivotna plodnost Broj ukupno roene prasadi u leglu ne zavisi samo od broja sazrelih jajnih delija koje iz jajnika dospevaju u jajovod i oplode se, ved i od sposobnosti krmae da oploena jaja donese na svet kao prasad, tako da de broj prasadi u leglu krmae zavisiti od atrofije plodova za vreme trajanja bremenitosti. Kod krmaa postoji izuzetno veliki broj zrelih i sposobnih jajnih delija za oplodnju. Taj broj se krede od 12 do 40 jajnih delija i vedi je kod krmaa (15 do 25) nego kod nazimiza(10 do 14). Prilikom izazivanja superovulacije taj broj se krede od 25 do 30. Meutim, i ako je ovulaciona vrednost kod svinja vrlo visoka,a vrednost koncepcije pod optimalnim uslovima uvek prelazi 90%,zbog znatnog embrionalnog uginuda broj prasadi pri roenju je za 30 do 50% manji od ovulacione vrednosti u fertilnom estrusu. Embrionalna smrtnost je

najveda u prvih 10 do 15 dana po osemenjavanju i na nju se moe uticati ishranom krmaa obrocima bogatim folnom kiselinom koja ima znaajnu ulogu u razmnoavanju delija i podsticanju materine sekrecije (materino mleko), a koja je od presudnog znaaja za preivljavanje embriona u ranoj fazi bremenitosti. Broj prasadi zavisi i od rasnih svojstava, kvaliteta krmae, spoljnih uslova, ishrane i sistema odgajivanja i ukrtanja. Broj mrtvoroene prasadi se krede u granicama od 3-10%, a ne bi trebalo da pree granicu od 5%. Uzroci vedeg procenta mrtvoroene prasadi mogu biti brojni i veoma sloeni, a najede: nepravilna ishrana (deficitarna, nedostatak odreenih vitamina i minerala i prisustvo mikotoksina), nega, uslovi dranja (visoka temperatura u objektima za vreme praenja) krmaa za vreme bremenitosti, zarazne i uzgojne bolesti. Primarni uzrok raanja mrtvoroene prasadi jeste prekid pupane vrpce za vreme praenja jer 75% mrtvoroene prasadi uginjava za vreme poroaja, a samo 25% otpada na uginjavanje pre praenja.Rentabilnost svinjarske proizvodnje zavisi i od gubitaka tokom dojnog perioda. Cilj farmera je proizvodnja to vedeg broja zdrave zaluene prasadi. Mortalitet prasadi u visokoj meri zavisi od menadmenta farme, na ta ukazuje koeficijent heritabiliteta blizak 0 (Lamberson i Johnson, 1984).U istraivanjima Tholena i sar. (1995b) procenjeni koeficijent heritabiliteta u jednom zapatu, za masu legla na roenju u prva tri praenja bio je oko 0,30. Prosena masa legla na roenju pozitivno je korelirana sa sposobnodu preivljavanja prasadi u prvoj nedelji tokom prve nedelje laktacionog perioda. Na osnovu naslednosti ove osobine i uzimanjem u obzir korelacije sa preivljavanjem prasadi tokom dojnog perioda, opravdana je selekcija na ovu osobinu. Standardna procedura na velikim farmama je upotreba tzv. Krmaa pomajki kojima se dodaju prasad iz prekobrojnih legala, legala sa agalakcijom krmae ili u sluaju uginuda krmae. Ovo je jedan od naina kojima se tei smanjenju gubitaka tokom laktacionog perioda.Ujednaenost legla je takoe jedan od kriterijuma za ocenu krmae kao majke. Kao vaan selekcijski kriterijum u odgajivakim programima koristi se masa legla 21. dana ili masa legla pri zaluenju. Ove osobine su pravi pokazatelji mlenosti krmaa Genetska osnova heterozisa Heterozis i heterozigotnost prvenstveno ukljuiju gene sa neaditivnim delovanjem (dominantnost, superdominantnost i epistaza). Sa genetskog stanovita smatra se da je heterozis prouzrokovan heterozigotnodu, koja ukljuuje gene sa neaditivnim efektima. Fizioloko objanjenje heterozisa se zasniva na tome da su hibridni organizmi efikasniji u biohemijskom i fizikohemijskom pogledu i da su bolje prilagoeni uslovima okoline jer imaju bogatiji enzimski sistem u odnosu na homozigotne organizme.Nivo heterozisa zavisi od nivoa genetske razliitosti roditelja koji se ukrtaju, neaditivnog delovanja i homozigotnosti roditeljskih parova za razliite alele. Aditivni geni ne utiu na pojavu heterozisa, s obzirom da se prosene vrednosti ne menjaju po generacijama potomaka. Najjae se ispoljava kod nisko naslednih osobina i onih koje se manifestuju ranije u ivotu, umereno kod osobina rasta i razvoja, a najslabije kod osobina kvaliteta polutki, prinosa i kvaliteta mesa.Heterozis efekat prate i odgovarajuda bioloka i fizioloka aktivnost na nivou delija, pa je pojaana aktivnost u direktnoj vezi sa sposobnodu za preivljavanje i reproduklciju u konkretnim uslovima sredine (adaptilna sposobnost meleza). Postoji vie teorija koje objanjavaju pojavu heterozis efekta: Teorija dominantnih gena- ukrtanjem se smanjuje broj recesivnih (tetnih) parova gena, a povedava broj lokusa sa dominantnim genima. Teorija superdominacije- heterozigotnost povedava aktivnost fiziolokih procesa, to deluje stimulativno na rast (veda aktivnost i ivotna sposobnost delija). Teorija genetskog balansa- podrazumeva harmoninu ravnoteu i meuzavisnost genetskih faktora, to se reflektuje preko fenotipa ivotinje, a svako delimino pozitivno naruavanje balansa moe imati povoljan bioloki i proizvodan efekat. Ovom teorijom ukuljueni su i spoljanji uticaji na gene. Poboljanje fenotipskog ispoljavanja osobina, primenom ukrtanja, nije isto kod svih proizvodnih osobina i zavisi od koeficijenta heritabiliteta posmatrane osobine. Po pravilu, osobine sa niskom naslednodu pokazuju vedi efekat heterozisa.

Reproduktivne osobine, koje su opte govoredi nisko nasledne, i kod njih je stepen heterozisa najvedi i krede se od 6 do 10%. Zbog toga se za popravku osobina plodnosti primenjuje ukrtanje (proizvodnja F1 plotkinja). Tovne osobine se takoe mogu popraviti primenom ukrtanja. Stepen heterozisa, u proseku, kod njih iznosi izmeu 2 i 10% i on je umeren, s obzirom da ove osobine karakterie srednje vrednosti heritabiliteta. Klanine osobine se najmanje mogu popraviti primenom ukrtanja, iz tog razloga to se ove osobine odlikuju visokim vrednostima koeficijenta heritabiliteta. Stepen heterozisa kod ovih osobina je veoma mali i u proseku se krede izmeu 0 i 2%. Odnos heterozisa i inbridinga Heterozis Inbriding Parenje individua van srodstva Parenje individua u srodstvu Sparivanje razliitih gameta Sparivanje istih gameta Povedanje heterozigotnosti Povedanje homozigotnosti Povedanje adaptilne sposobnosti Smanjenje adaptilne sposobnosti Povedanje nivoa proizvodnosti Smanjenje nivoa proizvodnosti Vrste heterozis efekta Kod svinja postoje tri vrste heterozisa: materinski heterozis (heterozis majke), heterozis potomaka (individualni ili direktni), oinski heterozis (heterozis oca). Materinski heterozis- doprinos heterozisa majke grlu je putem hibridnog stanja njihove majke. On ima vedi efekat u toku perioda kada grlo zavisi od njegove majke, tj. od momenta koncepcije pa sve do odluenja (period bremenitosti i laktacije). Sutina materinskog uticaja (period graviditeta) lei u oplodnji jajne delije i spajanju genoma majke i oca (genom je ukupan genetski materijal hromozoma), uticaju plazmona majke (plazmon je ukupan genetski nehromozomski materijal delije) I faktora sredine koji utiu na majku u periodu oplodnje i embriogeneze. Pri oplodnji jajne delije spermatozoidi unose u jajnu deliju pre svega jedro,dok je citoplazma materinskog porekla, to ima veliki bioloki znaaj, jer proces formiranja citoplazme u ovogenezi pod direktnim je uticajem majke I faktora sredine koji u tom periodu utiu na plotkinje. Zbog ekonomske vanosti broja prasadi odgajenih po krmai, materinski heterozis u velikom stepenu najznaajniji je od navedenih. Heterozis potomaka- doprinos individualnog heterozisa samom grlu je s obzirom na njegovo sopstveno hibridno stanje. On utie na porast grla i na njegovu otpornost u toku ivota, ali uglavnom posle odbijanja (zaluenja) kada je grlo nezavisno od majke. Oinski heterozis- doprinos heterozisa oca je putem hibridne prirode oca. On se ispoljava putem unapreenja njegovog uspeha pri parenju, tj. libida, procenta koncepcije itd. Individualni heterozis efekat se izraunava uporeenjem potomaka prve generacije ukrtanja sa njihovim roditeljskim rasama, a materinski poreenjem enskih potomaka parenih sa tredom rasom sa potomcima iz ukrtanja prve generacije. Na ispoljavanje heterozisa utie: priplodna vrednost oba roditelja, to znai da proizvodnost potomstva zavisi od stvarne priplodne i proizvodne vrednosti roditelja (dobro sa dobrim daje dobro). Izraunavanje heterozis efekta Prvi nain definie heterozis u irem smislu, tj. kao meru odstupanja proseka potomaka od prosene vrednosti njihovih roditelja: H1=[(Prosek potomaka F1-Prosek roditelja)/Prosek roditelja]*100 H1=[(F1PA-PA)/(PA)]*100, gde su: H1 stepen heterozisa u procentima;

F1PA prosek F1 meleza; PA prosek roditeljskih rasa (linija); Drugi nain definie heterozis u uem smislu, a predstavlja prosena vrednost dobijenog potomstva u odnosu na vrednost boljeg roditelja. Naime, pojedini autori smatraju da bi zbog objektivnosti ocene, heterozis trebalo izraunavati po prvoj metodi, ali u odnosu na boljeg roditelja umesto na njhov prosek. Na taj nain stepen heterozisa je manji, a smatra se da je ocena realnija. H2=[(Prosek potomaka F1-Prosek boljeg roditelja)/Prosek boljeg roditelja]*100 H2=[(F1PA-BPA)/BPA]*100 Pri analizi ukrtanja i oceni stepena heterozisa treba imati u vidu i materinski uticaj. Kod svinja, kao i kod ostalih sisara, prenatalni razvoj i razvoj potomstva posle roenja je pod velikim uticajem majke, tako da moe dodi do znaajne pristrasnosti pri izraunavanju stepena heterozisa poreenjem F1 meleza i proseka njihovih roditelja. Zbog toga se obavezno vri korekcija poreenjem srednje vrednosti roditeljskih rasa i proseka njihovih recipronih meleza, tako da u ovom sluaju obrazac za izraunavanje stepena heterozisa glasi: H3=[(Prosek recipronih meleza F1-Prosek roditelja)/Prosek roditelja]*100 H3=[(0.5(F1AB+F1BA))-0.5(PA)/0.5(PA))]*100 etvrti nain izraunavanja stepena heterozisa se uglavnom koristi za poreenje F1 i F2 generacije meleza, tako da u tom sluaju obrazac za izraunavanje stepena heterozisa glasi: H4=[2(F1-F2)/(F1-2(F1-F2))]*100 Meutim, nijedna od napred navedenih metoda izraunavanja stepena heterozisa nije savrena. Nedostaci trede metode ogledaju se u tome to treba drati obe roditeljske rase, a to znaajno povedava trokove i optereduje proizvodnju, naroito ako se za ukrtanje koriste skupo uvezena priplodna grla. Kod etvrte metode najvedi problemi se javljaju zbog nemogudnosti istovremenog gajenja i poreenja razliitih generacija meleza koje potiu od iste genetske osnove, jer se tu uvek, u principu, radi o tovnim grlima koja je neracionalno gajiti da bi se vrilo poreenje. Ova metoda se koristi za naune i eksperimentalne svrhe, a samo u izuzetnim sluajevima za poreenje F1 i F2 generacije meleza. Izvod Heterozis nastaje kada se ukrste genetski nepovezani hibridi ili rase. Heterozis je oporavak performansi snienih inbridingom u roditeljskim populacijama. Stepen heterosisa iste osobine varira izmeu linija, rasa i okruenja. Hibridne majke poboljavaju ansu njenih potomaka ka koncepciji i preivljavanju putem materinskog heterozisa. Hibridno stanje samog grla unapreuje porast putem individualnog heterozisa. Heterozis je vedi kod osobina sa niskim vrednostima heritabiliteta, a to su reproduktivne i osobine preivljavanja, ali je manji kod osobina sa visokim heritabilitetom , kao to su osobine porasta nakon odluenja i kvaliteta polutki. Performanse meleza mogu biti predviene poznavajudi prosene vrednosti proizvodnih osobina rasa koje se ukrtaju i stepena heterozisa

You might also like