Professional Documents
Culture Documents
Saobraćajni fakultet
Doboj
Seminarski rad
Predmet: Saobraćajna psihologija
1. Uvod.......................................................................1
2. Metodologija..........................................................2
2.1 Predmet......................................................2
2.2 Ciljevi........................................................2
2.3 Hipoteze.....................................................2
2.4 Varijable.....................................................3
2.5 Instrumenti.................................................3
2.7 Uzorak........................................................3
2.8 Procedura....................................................3
3. Rezultati..................................................................4
4. grafički prikaz dobivenih rezultata.........................7
5. Zaključak.................................................................11
6. Prilozi......................................................................12
7. Literatura..................................................................13
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
1. Uvod
1. intenzitet osećanja
2. nivo napetosti
3. stepen složenosti
Emocije mogu da se jave naglo ili postepeno i da traju kratko ili dugo.
Primarne eomcije su emocije koje uvećini slučajeva mogu da utiču na ponašanje vozača u
saobraćaju.
Zbog svega toga u ovom seminraskom radu će biti ispitan i istražen uticaj emocija na
bezbijednost vozača u saobraćaju kao i mogućnost njihovog otklanjanja.
3
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
2. Metodologija
2.1. Predmet
Uticaj emocija na bezbijednost vozača nije izražen velikoj mejeri kao neki drugi
uticaji kao što su: alkohol, psihoaktivne supstance, agresivnost, stres, neiskustvo vozača i dr.
Ali pored toga vozačima pod uticajem jakih emocija npr. tuge u velikoj mjeri može da se
odvrati pažnju od samoga saobrćaja. Pri tome vozač uopšte nije usresređen na saobraćaj i na
pravila u saobraćaju kao ni na samu vožnju, nego je zaokupljen svojim emocijama. Takođe
emocije uzrokuju određene fizološke promjene kao što su ubrzan rad srca, premor i dr. Pod
ovakvim fizološkim promjenma vozač ne može imati npr. isto vrijeme reagovanja to jeste
kočenja.
Prosečno vrijeme kočenja kada vozač očekuje da treba da zakoči je 0.5-0.7 sekundi.
Dok prosečno vrijeme kočenja kada je vozač usresređen na nešto drugo, zokupljen, zamišljen
itd. iznosi 1.4-1.8 sekundi. Imajući u vidu prosečnu brizinu kretanja od 20 metra po sekundi
(72km/h), jasno se vidi da je reakcija kočenja zakašnjela za 1 sekundu iznosi 20 metara
kasnog zaustavljnja. Na osnovu ovoga možemo zaključiti da posledice ovakvih stanja vozača
mogu biti i katastrofalne to jeste sa smrtnim ishodom.
2.2 Ciljevi
2.3. Hipoteze
4
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
2.4. Vraijable
Nezavisne varijable su vozači pod uticajem emocija. Vozači mogu da budu različiti
(pol. starosna dob, društveno i ekonomsko stanje, stepen obučenosti vozača itd,) svi
oni mogu biti pod određenim uticajem emocija što ih čine nezavisnim varijablama.
Zavisne varijable su načini na koji utiču emocije na vozače. Emocije na mogu da utiču
različito na vozače i urazličitoj mjeri što se na kraju može i različito manifestovati.
2.5 Instrumenti
2.6 Uzorak
2.7 Procedura
Posmatranje je izvršeno na nekoliko nezavisnih lokacija gde je jasno viđeno ponašanje vozača
pod uticajem emocijama. Takođe posmatranje je vršeno u okviru društvenih događaja kao što
su: svadba, sahrana i slično.
Razgovor je obavljen sa saobraćajnim policajcem je bio neformalne prirode i gde su dobiveni
određeni konkretni statistički podaci.
Anketiranje vozača je izvršeno u određenom vremenskom periodu tako što su vozači
popunjavali anketu, koja će biti na kraju rad prezentovana.
5
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
3.Rezultati
6
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
Zbog svega navedenog potrebno je u edukaci vozača i drugih učesnika u saobraćaju posvetiti
pažnju efikasnim oblicima reagovanja, često stresogenim i specifičnim uslovima saobraćajnih
komunikacija.
Drugi oblik nprilagođenog ponašanja vozača pod uticajem emocija može biti potpuno
povlačenje i prihvatanje dugotrajne spore i neuslovne vožnje.
Često se pored agresivnog reagovanja i povlačenja pojavljuju prilagoćeni oblici
ponašanja koji predstavljaju odbrambene mehanizme ličnosti kojima čovek podsvjesno
kanališe i neutrališe tenzije koje uzrokuju frustracione i stresne situacije u saobraćaju i koje
takođe mogu izazvati određene emocije u saobraćaju. Osnovna svrha odbrambenih
mehanizama je prebacivanje osjećaja krivice na nešto ili na nekog drugog. Ličnost nesvjesno
štiti sebe od osjećaj krivice i neugode ili krivnje.
Jedni od čestih karakterističnih odbrambenih načina reagovanja vozača na frustracione
situacije su:
o Sublimacija - zamjena cilja koji je teže ostvariti sa nekim lakšim ostvaljivim
ciljem.
o Regresija - primitivno ponašanje.
o Prenesena agresija - vozač je grub preme vozilu ili drugim učesnicima u
saobraćaju.
o Maštanje - zamišljanje ostvarivanja cilja.
o Represija - nesvjesan tendencija ličnosti da se zaboravi neka nepoželjna
emocija.
o Kompezacija - ličnost se brani od osećaja manje vrednosti.
o Identifikacija – suzbijanje osećaja manje vrijednosti.
Svi ovi odbrambeni mehanizmi mogu da budu proizvod nekih od primarnih emocija
kao npr. tuga može da prouzrokuje represiju kompezaciju, identifikaciju , ljutnja regresiju,
prenesenu agresiju, radost sublimaciju, maštanje itd.
Poznate su nam primarne emocije koje se u većini slučajeva javljaju kod vozača
odnosno to su strah, ljutnja, tuga i radost. Takoće znamo da su glavane dimenzije emocija:
intenzitet osećanja, nivo napetosti, stepen složenosti. Uzimajući ovo u obzir i odrećena
istraživanja koja su vršena može se doći do zaključka da odrećene primarne emocije sa malim
intenzitetom nivom napetosti i stepena složenosti mogu biti povoljne za vozače. Tačnije
rečeno da neke emocije imaju i pozitivan uticaj na vozače ali sve dok su relativno maloga
intenziteta.
Tako naprimer radost moze imati povoljan uticaj na vozače tako što su vozači opušteni nisu
agresivni prema drugim učesnicima u saobraćaju i poštuju saobraćajne propise. Radost
7
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
usmerna prema samome činu vožnje takođe može imati dobar uticaj tokom obuke vozača tako
što su vozači željni da nauče vještinu vožnje i lakše primaju nova znanja bez straha.
Strah ijako u većini slučajeva može biti loš po vozače takođe u nekim granicama može imati i
povoljan uticaj. Kada je naprime reč o vozaču početniku on ima određeni strah od rizičnih
situacija i samim tim se ne upušta u njih, kao što i poštuje saobraćajne propise i druge
učesnike u saobraćaju a sve to u strahu da ne pogiriješi odnosno da napravi saobraćajni
prekršaj.
Kao što je gore i navedeno emocije mogu da imaju veoma loše uticaje na vozače što
može da dovede i do veoma kritičnih situacija. Sada se postavlja pitanje kako reagovati da
emocije ne utiču na vozače ili pak kako se ponašati prema takvim vozačima.
Prvi od načina je da okolina to jeste ljudi koji se nalaze oko vozača obrate pažnju na njegovo
ponašanje i da mu skrenu pažnju u krajnjem slučaju da mu ne dozvole da upravlja vozilom.
Dok u samom saobraćaju drugi učesnici moraju da obrate pažnju na takve vozače i način na
koji sa njime komuniciraju. Oved se može uzeti i u obzir uloga koju imaju i sobraćajni
policajci, to jeste da prilikom redovne saobraćajne kontrole može da utvrdi u kakvom je
emocionalnom stanju vozač i da skrenu mu pažnju na njegovu bezbijednost kao i na
bezbijednost drugih učesnika u saobraćaju pa da se i u nekom slučaju vozač odstrani iz
saobraćaja.
Korištenje gore navedenih instrumenata dobiveni su rezultati koje smo i pokušali
objasniti i tom prilikom naveli nekoliko karakterističnih primjera, a sve sa ciljem lakšeg
razumevanja uticaja emocija na bezbijednost vozača u saobraćaju.
8
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
25
20
15
DA
10 NE
13%
Dobro
20%
Nepromenjeno
Loše
67%
0 10 20
70%
60%
50%
40% Muškarci
30% Žene
20%
10% 9
0%
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
60%
40%
20%
0%
Mlađa Srednja Starija
dob dob dob
20-30 god. 50%
31-44 god. 35%
45-60 god. 15%
Radost
Grafikon 5.
Procenat emocija
25%
Strah
35%
Srdžba
Strah
0% 10% 20% 30% 40% 20%
Radost
Укупан број саобраћајних незгода 80%
14000 12548
11938
10802 10780 10513 10680 10933
12000 10208 10369 10066
10000
8000
6000
Grafikon 6. Procenat emocija koje pozitivno utiču na vozača.
4000
2000
0 10
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
година година година година година година година година година година
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
11
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
1500
1000
500
0
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
година година година година година година година година година година
Grafikon 9. Ukupan broj lakše povrećenih lica u periodu od 1998 do 2007 godine 3 .
5. Zaključak
12
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
Ponašanje vozača koji su pod uticajem jakih emocija može da bude različito od sasvim
prihvatljivih i poželjnih u saobraćaju do krajnje opasnih. Takođe postoje odrećene emocije
koje pozitivno utiču na vozače. Samim tim se može zaključiti da nemožemo predvideti
ponašanje takvih vozača jer neznamo kako će neke emocije uticati na vozače. Uzimajući u
obzir emocionalno nestabilne vozače možemo imati veoma agrsivna ponašanja u saobraćaju.
Stoga moramo delovati u cilju sprečavanja takvih ponašanja prvo okolina vozača zatim drugi
učesnici u saobraćaju i saobraćajna policija.
Dalje smo mogli vidjeti da se broj saobraćajnih nezgoda sa povrećenim licima iz
godine u godinu povećava a gde učešća imaju i ovakvi vozači u odrećenom procentu. Zbog
toga je neminovnom obratiti više pažnje na uticaje emocija na vozače a o pri tome na njihovo
ponašanje.
Razilika u polu vozača nema veliku ulogu kad su u pitanj uticaji emocija, dok kod
razlike u starosnoj dobi postoje odrećena odstupanja tako naprimer mlajdi vozači su podložni
uticaju emocija nego stari vozači. Ipak na kraju treba dodati da nijedan vozač nemože izbeći
uticaje emocija ali je potrebno da svi vozači obraćaju u toku vožnje pažnju na saobraćaj,
saobraćajne propise i druge učesnike u saobraćaju jer nikada nisu upitanj samo pojedinci kao
vozači i da postoji čitav niz drugih faktora u saobraćaju koje treba poštovati da bi se
osigurala bezbijednost u saobraćaju.
6. Prilozi
13
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
1. Pol.
a) Muški, b) Ženski,
2. Starosna dob.
5. Koje od ovih emocija imaju loš uticaj na vašu vožnju. Najveća ocjena za najveći
uticaj.
Radost 0 1 2 3 4 5
Tuga 0 1 2 3 4 5
Srdžba 0 1 2 3 4 5
Strah 0 1 2 3 4 5
6. Koje od ovih emocija imaju pozitivan uticaj na vašu vožnju. Najveća ocjena za
najveći uticaj.
Radost 0 1 2 3 4 5
Tuga 0 1 2 3 4 5
Srdžba 0 1 2 3 4 5
Strah 0 1 2 3 4 5
7. Literatura
14
Stankovic Slaviša Uticaj emocija na bezbijednost vozača
15