PROMOTIVNO PREVENTIVNI VODI

VODIC ZA PREVENCIJU I TRETMAN LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA

Sarajevo 2009.

LUMBALNI SINDROM

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO INSTITUT ZA NAU^NOISTRA@IVA^KI RAD I RAZVOJ KLINI^KOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU

VODI ZA PREVENCIJU I TRETMAN LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA

Amra Maak-Hadiomerovi Amra ustovi-Hadimuratovi Aida Mujezinovi

Sarajevo, 2009.

Amra Maak-Hadiomerovi, dipl. fizioterapeut, asistent Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu Amra ustovi-Hadimuratovi, dipl. fizioterapeut, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo Aida Mujezinovi, dipl. fizioterapeut, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo

Predgovor
Primjena promotivno preventivnih vodia u promociji i prevenciji, kao i tretiranju, odreenih bolesti i stanja ima veliki znaaj u unaprijeenju svakodnevne prakse zdravstvenih profesionalaca na svim nivoima zdravstvene zatite. U cilju obezbijeivanja standardizirane i kvalitetne zdravstvene usluge graanima, sa naglaskom na promociju i prevenciju, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je na podruju Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo proces pripreme i izrade navedenih vodia. Formirani su struni ekspertni timovi, iz razliitih oblasti, sa ciljem dobijanja prijedloga tema, procedura i postupaka, koji su prilagoeni situaciji i potrebama graana, a isti su komparabilni sa savremenim procedurama koje se primjenjuju svugdje u svijetu. Sadraj promotivno preventivnih vodia je zasnovan na rezultatima istraivanja multicentrinih studija kao i konsenzus dokumentima ekspertnih timova i/ili radnih grupa. Cilj promotivno preventivnih vodia je : Promocija zdravlja Prevencija bolesti Primjena procedura zdravstvene njege Primjena rehabilitacijskih procedura Usvajanje standarda za medicinski nadzor Racionalizacija trokova zdravstvene zatite Razvijanje internih edukacionih planova Razvijanje i implementacija dobre prakse zdravstvenih profesionalaca Edukacija medicinskog osoblja i pacijenata

Uspostava promotivno preventivnih vodia e olakati i racionalizirati rad zdravstvenih profesionalaca svih profila, sa posebnim osvrtom na rad u primarnoj zdravstvenoj zatiti, polivalentnoj patronanoj slubi, kao i ostalim nivoima zdravstvene zatite. Promotivno preventivni vodii su in extenso dostupni i na web stranici Kantona Sarajevo, www.ks.gov.ba, kao i na web stranici Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu, www.kcus.ba. Radna grupa

www.ks.gov.ba

www.kcus.ba

SADRAJ
1. UVOD. ............................................................................................................... 7 2. LUMBALNI BOLNI SINDROM TA JE TO?............................................... 8 2.1. Klasifikacija lumbalnog bolnog sindroma. ................................................ 8 2.1.1. Klasifikacija lumbalnog sindroma po toku (teini) bolesti. ..................... 9 2.1.2. Klasifikacija nespecifinog lumbalnog sindroma po duini trajanja simptoma. .. 9 3. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA............ 9 3.1. Predisponirajui faktori. ............................................................................ 9 3.2. Najee promjene na kimi koje uzrokuju lumbalnu bol...................... 10 3.3. Sutinski razlozi nastanka lumbalnog bola............................................ 11 3.4. Koja su zanimanja u riziku za nastanak lumbalnog bolnog sindroma?............. 11 4. KLINIKA SLIKA.......................................................................................... 12 5. PRETRAGE I DIJAGNOSTIKA. .................................................................... 13 6. TRETMAN LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA....................................... 13 6.1. Akutni lumbalni sindrom.......................................................................... 13 6.2. Subakutni lumbalni sindrom................................................................... 15 6.3. Hronini lumbalni sindrom...................................................................... 15 6.4. Operativno lijeenje................................................................................ 16 6.5. Multidisciplinarni tim............................................................................... 16 7. PREVENCIJA LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA. ................................. 17 7.1. ta je vano za prevenciju lumbalnog bolnog sindroma?. ..................... 17 7.2. ta je zabranjeno osobama s lumbalnim bolnim sindromom?............... 17 7.3. ta je potrebno osobama s lumbalnim bolnim sindromom? . ................ 18 7.4. Zatitni poloaji i svakodnevne aktivnosti . ............................................ 18 7.4.1. Aktivnosti iz stojeeg poloaja............................................................. 18 7.4.2. Aktivnosti iz sjedeeg poloaja. .......................................................... 18 7.4.3. Podizanje i sputanje predmeta. ......................................................... 19 7.4.4. Noenje tereta ..................................................................................... 19 7.4.5. Poloaj za leanje i spavanje............................................................... 19 7.4.6. Ustajanje iz kreveta.............................................................................. 19 7.4.7. Oblaenje i obuvanje............................................................................ 19 7.4.8. Vonja automobila................................................................................ 20 7.4.9. Aktivnosti oko male djece.................................................................... 20 7.4.10. Aktivnosti po kui. .............................................................................. 20 7.4.11. Sportske aktivnosti. ............................................................................ 21 7.5. Tjelesna teina i gojaznost. .................................................................... 21 7.6. Ergonomska savjetovanja....................................................................... 21 8. PREVENTIVNE I TERAPIJSKE VJEBE. .................................................... 20 8.1. Pravila za vjebanje................................................................................ 20 8.2.Vjebe za prevenciju lumbalnog bolnog sindroma ili nastajanje recidiva. ....... 21 8.2.1. Vjebe za jaanje trbune muskulature. ............................................. 21 8.2.2. Vjebe za jaanje lene muskulature................................................. 25 8.2.3. Vjebe mobilizacije.............................................................................. 27 8.2.4. Vjebe za istezanje stranje loe natkoljenice. .................................. 29 9. ZAKLJUCI................................................................................................... 31 10. LITERATURA................................................................................................. 32

1. UVOD
Ovaj vodi obrauje nain primjene preventivnih mjera kao i tretman oboljelih od lumbalnog bolnog sindroma, s obzirom da bol u lumbalnom dijelu kimenog stuba predstavlja jedan od najeih razloga zbog ko jeg se pacijenti obraaju zdravstvenoj slubi, te je sasvim opravdan na ziv za ova stanja epidemija stoljea ili bolest civilizacije. Lumbalni bolni sindrom je jedan od najuestalijih zdravstvenih pro blema dananjice i najei uzrok izostanka s posla. Procjenjuje se da 80% populacije tokom ivota, bar jednom, osjeti bol u podruju donjeg, lumbalnog dijela kime, koji recidivira kod najmanje 50% ovih pacijena ta. Problem "bola u leima" se najee javlja u najproduktivnijem peri odu ovjekovog ivota, izmeu tridesete i pedesete godine starosti, po djednako esto kod osoba oba spola. Kod veine je praen smanjenom sposobnou za rad i potrebom za adekvatnim medicinskim tretmanom. Meutim, sretna okolnost je ta da veina pacijenata s lumbalnim bol nim sindromom, uglavnom, proe kroz odgovarajui medicinski tretman i oporavi se u potpunosti, a samo kod 5% pacijenata ovaj bol pree u stadij hronine bolesti. Prema statistikim podacima u SAD-u dijagnosticirano je oko dva naest miliona ljudi s lumbalnim bolnim sindromom, a pet miliona bilo je radno nesposobno. Ukupni godinji izdaci, raunajui zdravstvene tro kove i gubitke u zaradama i produktivnosti, kreu se od esnaest do ezdeset milijardi (USA) dolara. Takoer, u Njemakoj i drugim zapadnim industrijalizovanim dru tvima, lumbalni bolni sindrom spada u red najskupljih zdravstvenih pro blema. Podaci o uestalosti lumbalnog bolnog sindroma kod nas u Bosni i Hercegovini, na alost, nisu sistematski praeni.

2. LUMBALNI BOLNI SINDROM TA JE TO?

Postoje mnogobrojni nazivi za ovo bolno stanje: bolna lea, bolna krsta, lumbago, krstobolja, kriobolja. Struni naziv za bol u leima je lumbalni bolni sindrom (LBS). Lumbalni bolni sindrom je skup simptoma razliite etiologije koje se prezentuju u vidu bolova u ovoj regiji i to na prelazu lumbalnog u sakralni dio kime izmeu vrlo pokretnog i optereenog zadnjeg lumbalnog prljena i slabo pokretne sakralne kosti. (Slika 1.) Slika 1. Klasifikacija lumbalnog bolnog sindroma

2.1 Klasifikacija lumbalnog bolnog sindroma Lumbalni bolni sindrom se klasificira po toku bolesti i duini trajanja simptoma.

2.1.1. Klasifikacija lumbalnog sindroma po toku (teini) bolesti Nespecifini lumbalni bol (vie od 95%) bol u krstima od donjih rebara do glutealne regije, sindrom iijasa (ispod 5%) bol se iri najee du jedne noge, to ukazuje na iritaciju / kompresiju nervnih korjenova i progresivni neuroloki deficit (manje od 2%).

2.1.2. Klasifikacija nespecifinog lumbalnog sindroma po duini trajanja simptoma Akutni lumbalni bol (< 6 nedjelja), subakutni lumbalni bol (6- 12 nedjelja), i hronini lumbalni bol (>12 nedjelja).

3. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA

3.1. Predisponirajui faktori za nastanak lumbalnog bolnog sindroma: nepravilno dizanje tereta, nepravilno noenje tereta, dugotrajno zadravanje u istom poloaju: - dugotrajno sjedenje, - dugotrajno stajanje, dugotrajna vonja automobilom, dugotrajno hodanje, nagli pokreti savijanja trupa, prekomjerna tjelesna teina, smanjena tjelesna aktivnost, lo poloaj u toku spavanja, hronini stres.

Prikaz optereenja kime, ovisna o poloajima, izraena u Newtnima.

3.2. Najee promjene na kimi koje uzrokuju lumbalnu bol 1. Degenerativne promjene diskusa i zglobova kimenog stuba: Spondiloza (spondylosis) okotavanje dva ili vie susjednih prljenova, kao posljedica degenerativnih promjena. Spondilolisteza (spondylolisthesis) pomjeranje prljena put naprijed u odnosu na susjedne prljenove, kao posljedica traume. Spinalna stenoza (stenosis spinalis) suenje kimenog kanala, kao posljedica degenerativnih i upalnih procesa na jednom ili vie diskusa. Hernija diska (discus hernia) pucanje vanjskog fibroznog omotaa diska i ispadanje mekog pulpoznog sadraja koji ini disk, u okolni prostor. Sindrom piriformisa (Sy. m. piriformis) miini disbalans pelvitrohanterine muskulature vodi pomjeranju u zglobu kuka i zdjelice, ime se provocira mii piriformis, koji vri pritisak na iijadini nerv (n. ishiadicus). Strukturalni poremeaji: - skolioza (scoliosis) krivljenje kime u frontalnoj ravni. - kifoza (kiphosis), i - lordoza (lordosis) krivljenje kime u sagitalnoj ravni.

2. 3.

10

4. 5.

Povrede kotanog, miinog i ligamentarnog sistema lumbalne regije traume. Upalne reumatske bolesti Ankilozantni spondilitis (spondylitis ankylosans) upalna reumatska bolest gdje dolazi do okotavanja vezivnog tkiva. Reumatoidni artritis u fazi zahvatanja intervertebralnih zglobova. Infektivne bolesti Tumori

6. 7.

3.3. Sutinski razlozi nastanka lumbalnog bola Miina slabost kao posljedica inaktivnosti to najee ima za posljedicu loe dranje tijela i lou biomehaniku. Miini disbalans izmeu pojedinanih miia i miinih grupa. 3.4. Koja su zanimanja u riziku za nastanak lumbalnog bolnog sindroma? Osobe koje rade teak fiziki posao ili su u viesatnom nefiziolokom poloaju (graevinski radnici, industrijski radnici za strojem, radnici u umarstvu i poljoprivredi, medicinske sestre, kuhari, frizeri...). Osobe koje obavljaju preteno sjedei posao (slubenici, vozai, informatiari ....).

Uestalost lumbalnog bolnog sindroma varira ovisno o vrsti zanimanja, koja se mogu podijeliti u tri glavne kategorije: teka, srednja i lagana. Zanimanja su poredana za svaku kategoriju prema uestalosti lum balnog bola od onih s veom uestalou prema onim s manjom, to je prikazano u Tabeli 1.

11

Tabela 1.

radnici u maloprodaji, u prehrambenim uslugama, u vodoopskrbi

radnici koji rade na pakiranju

radnici u umarstvu

uredska zanimanja

graevinski radnici

radnici u ljevaonici

odvjetnici, lijenici

medicinske sestre

industrijski radnici

poljoprivrednici

informatiari

4. KLINIKA SLIKA
Lumbalni bolni sindrom se oituje pojavom: bola, povienim tonusom paravertebralnih miia, ogranienom pokretljivou lumbalne kime u svim smjerovima. Klinika slika nastaje naglo (akutno), ili postupno (hronino) od samog poetka. Bol je lokaliziran u lumbosakralnom podruju ili se kroz glutealnu regiju iri prema stranjoj i lateralnoj strani natkoljenice, sve do stopala i prstiju (lumboishialgija). Tijelo na bol reaguje tako to zauzima zatitni, najmanje bolan polo aj - antalgian poloaj. Bol je promjenjiv u odnosu na vremenske uslove i aktivnost, te se pojaava pri napinjanju, kaljanju, kihanju, pri nepravilnim poloajima tijela i pri istezanju ishijadinog nerva. 12

stomatolozi

SREDNJA

LAGANA

TEKA

esto su izraene parastezije i ispadi povrinskog osjeta u pojedinim dermatomima. U najteim sluajevima nastaju neuroloki ispadi koji se sastoje u: potpunom ili djelominom gubitku refleksa na donjim ekstremitetima (patelarni refleks, refleks Ahilove tetive), motornoj slabosti pripadajue muskulature (najee miii prednje ili stranje loe podkoljenice), trofikim promjenama miia glutealne regije, potkoljenice i stopala.

5. PRETRAGE I DIJAGNOSTIKA

Za dijagnosticiranje lumbalnog bolnog sindroma koriste se: Anamneza Fizikalni pregled Laboratorijske pretrage Radioloka dijagnostika (Rtg) Kompjuterizirana tomografija (CT) Magnetna rezonanca (MR) Elektromiografija (EMG)

6. TRETMAN LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA

Tretman lumbalnog bolnog sindroma ovisi o uzroku. Bol je veinom uzrokovana mehanikim optereenjem i ima tendenciju samoizljeenja (90% bola se povue unutar 2 mjeseca), stoga se najee koristi kon zervativni (neoperacijski) pristup. Program tretmana zavisi od klinike slike, te se razlikuje kod pacijena ta u akutnoj, subakutnoj i hroninoj fazi bolesti. 6.1. Akutni lumbalni sindrom Osnovna mjera kod tretmana akutnog lumbalnog bola koju treba primjeniti jeste uklanjanje boli kroz kombinaciju medikamentozne i fizikalne terapije, te postupcima po programu zatite kimenog stuba.

13

Mirovanje i aktivnost U akutnoj fazi ostajanje u krevetu ograniiti na nekoliko dana da bi se izbjegao negativni efekat mirovanja (atrofija miia, prelazak bolesti u hroninu fazu). U tom sluaju potrebno je savjetovati pacijentu da koristi poloaj koji mu najvie odgovara i ublaava bol. esto je najudobniji poloaj leanje na leima s podignutom glavom i ramenima, te savijenim koljenima s jastukom ispod. Nekim pacijentima je udobnije leati na boku sa savijenim koljenima, to je opet individualno. Savjetovati da se izbjegavaju poloaji i aktivnosti koje pojaavaju bol. Medikamentozna terapija Lijekovima se postie kontrola simptoma tokom dana ili nedjelja u ko jima se oekuje prirodni oporavak pacijenata. Najee se koriste: neste roidni antireumatici, analgetici, miorelaksansi, sedativi, kortikosteroidi. Izbor lijeka i dnevne doze zavise od intenziteta bola. Fizikalna terapija Od fizikalnih procedura preporuuje se aplikacija leda (kriomasaa ili hladna pakovanja) koja moe smanjiti bol zbog analgetskog i antiinflamatornog efekta koji ima primjena hladnoe. Elektroanalgetske procedure (TENS, galvanska struja, interferentne struje, dijadinamske struje) se e sto primjenjuju kod akutnog lumbalnog sindroma i to u kunim uslovima ili hospitaliziranim pacijentima. Kineziterapija Ukoliko je jak bol, vjebe se ne preporuuju, osim statikih vjebi uko liko ne provociraju bol. Ortopedska pomagala Korzeti i ortoze nisu se pokazali uinkoviti u lijeenju lumbalnog bol nog sindroma, osim u kraem periodu za obavljenje neophodnih dnevnih aktivnosti, kao i u svrhu sprijeavanja recidiva, naroito kod osoba koje esto podiu teke predmete i to u ogranienom vremenskom periodu.

14

Spinalna manipulacija Spinalna manipulacija (koju izvodi struno i kvalifikovano lice) moe biti efikasna u rjeavanju problema lumbalnog bolnog sindroma. Manipulacija koju obavlja nemedicinsko osoblje moe biti vrlo tetna. 6.2. Subakutni lumbalni sindrom Mali je broj pacijenata kojima bol ne proe za 6 nedjelja. Ukoliko bol ipak perzistira, nastavlja se s medikamentoznim lijeenjem, te fizikalnom terapijom i dodatnom dijagnostikom. Medikamentozna terapija Medikamentozna terapija ukljuuje primjenu nesteroidnih antireumati ka, te analgetika po potrebi. Fizikalna terapija Od fizikalnih procedura savjetuje se primjena toplotnih procedura, elektroterapija, ukljuujui razliite vidove stimulacije oslabljene ili pare tine muskulature, elektromagnetnog polja i lasera. Kod subakutnog bola znaajan je uinak manuelne masae. Kineziterapija Naroita panja pridaje se programu vjebi koji dovodi do kliniki zna ajne redukcije boli i poboljanja ukupnog stanja bolesnika. Preporuuju se dozirane, individualno prilagoene vjebe, usmjerene ka podizanju miine snage i fizike kondicije jer dovode do poboljanja funkcionalnog kapaciteta i breg povratka na posao. Kontraindikovani su brzi i neadekvatni pokreti u smislu hiperekstenzi je i rotacije trupa i neadekvatni, prinudni poloaji kao i sve aktivnosti koje provociraju bol. 6.3. Hronini lumbalni sindrom U okviru lijeenja hroninog lumbalnog sindroma vae iste preporuke kao za subakutni lumbalni sindrom. Mirovanje se ne preporuuje.

15

Medikamentozna terapija Od medikamentozne terapije mogu se primjeniti nestereoidni antireumatici, te analgetici po potrebi. Fizikalna terapija Fizikalnu terapiju treba primjeniti intenzivno uz davanje toplotnih pro cedura i analgetskih elektroprocedura (topla pakovanja, kratkotalasna dijatermija, galvanizacija, dijadinamske i interferentne struje, elektrostimulacija, ultrazvuk, hidroterapija). Manuelna masaa je efikasna i dovodi do znaajnog klinikog poboljanja. Kineziterapija Sve pomenute fizikalne procedure preporuuju se kao priprema za kineziterapiju, kojoj treba dati centralno mjesto, ne samo u terapiji nego i prevenciji novih recidiva i daljih oteenja. Cilj kineziterapije je da jaka i snana muskulatura preuzme dio tereta lumbalne kime. 6.4. Operativno lijeenje Ukoliko bol perzistira due vrijeme, unato intenzivnoj konzervativnoj terapiji, i kod progresije neurolokog deficita indicirano je operativno lije enje. Apsolutna indikacija za operaciju postoji u sluaju masivne protruzije intervertebralnog diska i pritiska na caudu equinu. 6.5. Multidisciplinarni tim Multidisciplinarni tim u programu prevencije i lijeenja lumbalnog bolnog sindroma ukljuuje: fizijatra, neurologa, neurohirurga, psihologa, diplomiranog fizioterapeuta, srednjeg i vieg fizioterapeutskog tehniara, okupacionog terapeuta i socijalnog radnika.

16

Saradnja pacijenta sa strunim timom je vana, budui da je njegovo aktivno sudjelovanje najvanije za ishod lijeenja.

7. PREVENCIJA LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA

Znanjem i ispravnim ponaanjem preventivno se djeluje na lumbalni bol ili, ako je ve bol prisutan, moe se uspjeno uticati na otklanjanje bola. Primarna mjera prevencije lumbalnog bola zasniva se, prije svega, na dobrom poznavanju faktora rizika, ime se moe sprijeiti pojava recidiva - primarna prevencija, zatim poznavanje terapijskih principa sekundarna prevencija. Svakako najvei znaaj ima uklanjanje fakto ra rizika, te je u tom smislu neophodna edukacija osoba o provoenju odreenih zatitnih mjera u toku obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

7.1. ta je vano za prevenciju lumbalnog bolnog sindrom zauzimanje zatitnih poloaja pri odreenim poslovima kao i pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti ergoterapijska prilagodba, i jaanje miia koji odravaju uredan posturalni poloaj - vano je postii ravnoteu izmeu snage fleksora i ekstenzora trupa, a to znai izmeu miia prednjeg trbunog zida i miia lea, te ravnoteu izmeu fleksora i ekstenzora kuka.

7.2. ta je zabranjeno osobama s lumbalnim bolnim sindromom? Savijanje trupa prema naprijed s ispruenim nogama, savijanje trupa prema naprijed uz okretanje kime, podizanje predmeta s poda u polupognutom poloaju, dugo stajanje u jednom poloaju, noenje cipela s visokom potpeticom pri stajanju ili hodanju dui period, dugo sjedenje u stolici, svako naglo pokretanje, pranje zuba iznad umivaonika i pranje iznad kade u polupognutom poloaju, i oblaenje arapa i cipela u poloaju trupa pognutog naprijed. 17

7.3. ta je potrebno osobama s lumbalnim bolnim sindromom? Svakodnevno vjebati najmanje 20 minuta, odravati optimalnu tjelesnu teinu, hodati umjereno dugim koracima, spavati i leati na umjereno tvrdom leaju u najudobnijem poloaju, automobilom se voziti to krae ili praviti ee pauze pri duoj vonji, i da svi pokreti budu polagani.

7.4. Zatitni poloaji i svakodnevne aktivnosti Davanje pravilnih informacija o nastanku bolesti i pravilnih uputstava za lijeenje i tretman, a naroito ponaanje u kui i na radnom mjestu, znaajno smanjuje recidive i nastajanje hroninog lumbalnog bola. Naroito je znaajna edukacija o pravilnim zatitnim poloajima i pokretima kroz koje tijelo uvamo i titimo, te putem kojih preventivno djelujemo da do bola ne doe. Zatitni poloaji i pokreti bi trebalo da budu dio svakod nevnog ivota. 7.4.1. Aktivnosti iz stojeeg poloaja Pri aktivnostima koje se obavljaju iz stojeeg poloaja, radna povri na treba da bude u visini struka, dok podloga na kojoj se stoji mora biti dovoljno velika. Ukoliko je radni stol nizak, te se visina radne povrine ne moe podesiti, potrebno je pomai jednu nogu prema naprijed, a drugu drati straga. Na taj nain naizmjenice opteretiti jednu pa drugu nogu, ili prilikom stajanja, jednu nogu odmarati na niskoj stolici ili preki dignutoj od poda 10-15 cm. 7.4.2. Aktivnosti iz sjedeeg poloaja Sjedei poloaj je moda najudobniji, ali je kima najvie optereena kod dueg sjedenja. Potrebno je sjediti uspravnih lea, nogu rastavljenih za irinu kukova, stopala moraju vrsto stajati na podlozi s koljenima sa vijenim pod pravim uglom, koja ne smiju dodirivati rub stolice, a zdjelica treba biti u sredini s poduprtim lumbalnim podrujem (jastuk ili urolan manji pekir). Visina stolice mora biti podeena prema visini tijela. Sjedalo ne smije biti prenisko, a podlaktice moraju udobno leati na stolu. Visina radnog stola mora sezati do lakata. Kako se kima pri odreenim aktivnostima u sjedeem poloaju ne bi suvie zakretala, preporuka je koristi ti stolicu koja se moe okretati, gdje pritiskom stopala o podlogu, stolicu 18

i cijelo tijelo zakreemo u odreenim smjerovima, a kima pri tom ostaje ravna. Kod poslova koji zahtijevaju dugotrajno sjedenje, poeljno je svaka 1-2 sata promijeniti poloaj (ustati ili se proetati). 7.4.3. Podizanje i sputanje predmeta Predmeti se podiu i sputaju po istom principu. Potrebno je da kolje na i kukovi budu savijeni do pravog ugla, a lea ravna. Teret treba biti to blie tijelu, sredinjici trupa. Teinu noenog tereta uvijek prebaciti na miie nogu. Prilikom dizanja i prenoenja tereta paziti da se teret prvo po digne, pa tek onda zakrene trup, a ne da se to ini istovremeno. Vana napomena: Kratkotrajno saginjanje sa ili bez podizanja tereta mora pratiti zadravanje disanja dok se radnja ne obavi (ne smije se disati, priati i sl.). 7.4.4. Noenje tereta Pri noenju tereta kimeni stub ne smije biti nagnut na jednu stranu. Tei predmeti se nose naslonjeni na tijelo, ali bez naginjanja unatrag ili naizmjenice, najprije na jednom, a zatim na drugom ramenu. Po mogu nosti, teret treba rasporediti na obje ruke. 7.4.5. Poloaj za leanje i spavanje Preporuuje se leanje i spavanje na boku sa savijenim koljenima, izmeu kojih se postavi maleni jastuk ili na leima s jastukom ispod sa vijenih koljena. Napetost i bol e se pojaviti, posebno ako se spava na stomaku. Ipak, najbolje je isprobati sve poloaje i koristiti onaj koji naj vie odgovara. 7.4.6. Ustajanje iz kreveta Pri ustajanju potrebno je napeti miie trupa i lea. Koljena saviti do visine kukova i okrenuti se na bok strane na koju se ustaje. Odupiru i se rukama od krevet, podizati trup u uspravan poloaj uz istovreme no sputanje nogu preko ruba kreveta. Obrnutim postupkom se vraa u krevet. 7.4.7. Oblaenje i obuvanje Pri oblaenju voditi rauna da se trup ne savija, ve to uraditi u sto jeem poloaju, leima oslonjenim na zid. Stajati na jednoj nozi, a drugu podii i saviti u koljenu kako bi se obukla odjea za donji dio tijela. Odje 19

a mora biti udobna i komotna. Preuske hlae ili suknje ograniavaju pokretljivost u kukovima i ometaju pravilan ritam hoda, a smetaju i pri sjedenju. Za obuvanje vai isti princip kao i za oblaenje, vodei rauna da su lea ravna. Obua bi trebala biti mekana, elastina i dovoljno i roka s gumenim onom. Suvie visoke potpetice se ne preporuuju, jer dovode do nepravilnog optereenja kime. 7.4.8. Vonja automobila Sjedite automobila ne smije biti previe mekano. Leni naslon tre ba prilagoditi fiziolokoj zakrivljenosti kimenog stuba, to se jednostavno postie uz pomo podesivog jastueta za lumbalnu regiju. Nagib le nog naslona mora biti tako postavljen da omoguava udobno sjedenje i oslanjanje lea, bez naprezanja. Ugao izmeu sjedita i lenog naslona treba da bude izmeu 100 i 110. 7.4.9. Aktivnosti oko male djece P ranje i previjanje djeteta treba obavljati na povrini malo nioj od visine laktova ili kleknuti na pod i premotati dijete na niskom krevetu. Kod podizanja djeteta drati se uvijek osnovnih pravila dizanja: u nuti uz dijete i pri ustajanju se koristiti miiima nogu. Kima mora biti ravna. Izabrati kreveti kojem se stranica moe spustiti to omoguava podizanje i sputanje djeteta bez saginjanja u polupognuti poloaj. Potrebno je dijete nositi u posebnoj nosilici na leima, budui da nosilice koje se nose sprijeda optereuju kimeni stub. 7.4.10. Aktivnosti po kui K uhinja radna povrina bi trebala biti 5-7 cm nia od visine laktova, potrebno joj se to vie pribliiti i osloniti kukove o povinu. Sudoper mora biti u visini laktova da bi se izbjeglo savijanje kime pri pranju sua. Prilikom stajanja uz sudoper ili radnu povrinu, jednu nogu osloniti na niu stolicu ili preku. Peglanje daska za peglanje bi trebala biti dovoljno niska da se ne savijaju laktovi pod uglom veim od 90, a opet dovoljno visoka da se ne mora saginjati. ienje upotrebljavati pribor za ienje s dugim rukama kao i istiti kleei. Vano je da kimeni stub stoji ravno, bez savijanja u struku.

20

7.4.11. Sportske aktivnosti Preporuene sportske aktivnosti za prevenciju bola u lumbalnoj regiji su: plivanje, hodanje, vonja biciklom, tranje, gimnastika. Ne preporuuje se dizanje utega, koarka, odbojka i jahanje. U visokorizine sportove spadaju golf, kriket i bejzbol budui da dovode do istovremenog zakretanja i napinjanja lea. 7.5. Tjelesna teina i gojaznost Gojaznost nije samo posljedica konzumiranja prekomjerne hrane, ne go i nedovoljne fizike aktivnosti. Svaki prekomjerni kilogram na trbuhu sedmerostruko optereuje lumbalni dio kime, zbog toga je vano primje njivati to vie kretanja i tjelesnih aktivnosti, budui da aktivnost muskulature poveava potronju energije vie nego bilo to drugo. 7.6. Ergonomska savjetovanja S obzirom da mnogi faktori na radnom mjestu doprinose nastanku lumbalnog bolnog sindroma, potrebno je provesti odgovarajue ergonom ske mjere kojima se usklauju radni zahtjevi sa fizikom sposobnou osobe. To ukljuuje dizajn namjetaja i alata, te nain na koji osobe izvo de svoje radne zadatke.

8. PREVENTIVNE I TERAPIJSKE VJEBE

8.1. Pravila za vjebanje P rije programiranja vjebi, potrebno je uraditi tzv. "posturalnu analizu" i, prema nalazu napraviti individualan plan i program vjebi. Pravilan program vjebi poveava snagu miia, stabilnost kime, fleksibilnost i izdrljivost. Preporuuju se vjebe jaanja ekstenzora trupa (paravertebralne muskulature), fleksora trupa (abdominalne muskulature) i miia stabilizatora lumbalne kime. Prije i poslije terapijskih vjebi, preporuuju se vjebe istezanja, pri emu postupci moraju biti njeni i polagani. Vjebe treba samostalno izvoditi tek nakon uspjenog prikaza od strane strunog fizioterapeutskog kadra. Vjebe ne treba da budu forsirane, ve da se lagano izvode. Po zavretku svake vjebe slijedi pauza koja odgovara individual nim potrebama. 21

 Z a vrijeme vjebanja disati ujednaeno. Nauene vjebe je neophodno raditi redovno kod kue i uvrstiti ih u aktivnosti svakodnevnog ivota. Vjebe ne smiju biti uzrok pojave bola. Ukoliko nastanu bolovi to kom ili nakon vjebanja potrebno je prekinuti s programom, te savjetovati se s ljekarom ili obnoviti uputstva s fizioterapeutom. 8.2. Vjebe za prevenciju lumbalnog bolnog sindroma ili nastajanje recidiva 8.2.1. Vjebe za jaanje trbune muskulature 1. Vjeba poetni poloaj leei na leima, savijenih koljena i stopala na podlozi, zategnuti miie trbuha i stranjice, a donjim dijelom lea pritiskati o podlogu, zadrati se u tom poloaju 5 sekundi, opusti se i ponoviti 5 puta. Napomena: vjeba pomae kod akutnog lumbalnog bola, te poboljava posturu.

2. Vjeba poetni poloaj leei na leima savijati jednu nogu u kuku i koljenu prema prsima koliko je mogue, dok je druga noga ispruena na podlozi zadrati se 7-10 sekundi u tom poloaju isto ponoviti s drugom nogom vjebu uraditi 5 puta ponoviti istu vjebu s obje noge 22

Napomena: vjeba se dobro podnosi u ranoj fazi oporavka.

3. Vjeba poetni poloaj leei na leima, savijenih koljena i stopala na podlozi, podizati glavu i vrat prema gornjem dijelu grudi, ispruenim rukama krenuti prema koljenima, ramena podii koliko je mogue, zadrati se u tom uzdignutom poloaju 7 sekundi, polako oputati lea, ramena i na kraju vrat, ponoviti 5 puta. Napomena: donji dio lea ne odizati s poda. Varijante ove vjebe mogue je izvoditi s rukama ukrienim ispod potiljka ili na prsima.

4. Vjeba poetni poloaj leei na leima, noge su blago razmaknute i savijene u kuku i koljenu, ruke ukriiti na potiljku, odizati gornji dio trupa i pokuati desnim laktom dohvatiti lijevo koljeno, 23

 z adrati se u tom poloaju 5 sekundi, vratiti se u poetni poloaj, isto ponoviti s drugom stranom 5 puta, Napomena: tokom izvoenja vjebe voditi rauna o ritmu disanja.

5. Vjeba poetni poloaj leei na leima, noge su savijene u kuku i kolje nu, ruke pored tijela, istovremeno savijati trup prema koljenima i koljena prema trupu, obuhvatiti rukama oba koljena, zadrati se u tom poloaju 5 sekundi, vratiti se u poetni poloaj, vjebu ponoviti 5 puta.

Napomena: vjebu izvoditi polagano, bez trzaja.

24

8.2.2. Vjebe za jaanje lene muskulature 1. Vjeba poetni poloaj leei na trbuhu, s rukama savijenim u laktovima i dlanovima na podu u liniji ramena, podii gornji dio tijela oslanjajui se na podlaktice, ukoliko nema bola, nastaviti s odizanjem trupa, dok se laktovi ne isprue, izdahnuti i polako sputati trup koristei samo miie ruku, vjebu ponoviti 5 puta. Napomena: voditi rauna da se zdjelica ne odie od podloge. Ova vjeba je naroito korisna kod osoba koje dugo sjede.

2. Vjeba poetni poloaj leei na trbuhu s rukama uz tijelo, glavu podii od podloge, ali je i dalje drati ravno, podii ramena unazad, pribliavajui lopatice kimenom stubu, zadrati se u tom poloaju 5 sekundi, vratiti se u poetni poloaj, vjebu ponoviti 5 puta. Napomena: ne odizati trup od podloge i paziti da glava bude u liniji kimenog stuba.

25

3. Vjeba poetni poloaj leei na trbuhu, s ispruenim rukama pored tije la, od podloge odizati glavu, gornji dio trupa, pribliavajui lopatice kimenom stubu, zadrati se u tom poloaju 5 sekundi, vratiti se u poetni poloaj, vjebu uraditi 5 puta. Napomena: vjebu izvoditi postepeno, bez naglih pokreta, pri emu glava mora biti u liniji kimenog stuba. Varijante ove vjebe mogue je izvo diti s rukama na leima, ukrienim na potiljku, ispod brade te ispruenim prema naprijed.

4. Vjeba zauzeti etverononi poetni poloaj, ispruiti desnu ruku i lijevu nogu dok ne budu paralelne s podlogom, zadrati se u tom poloaju 5 sekundi, te istovremeno spustiti ruku i nogu ponoviti s lijevom rukom i desnom nogom, vjebu izvesti 5 puta sa svakom stranom. 26

Napomena: paziti da donji dio trbuha bude uvuen, a lea ispruena i ravna.

5. Vjeba zauzeti stojei poetni poloaj, sa stopalima usmjerenim prema naprijed u irini ramena, a rukama poloenim na lumbalni se gment, lagano se savijati unatrag podravajui lea rukama, lagano se vratiti u poetni poloaj, vjebu ponoviti 5 puta. Napomena: ukoliko se bol pojaa prestati s vjebom.

27

8.2.3. Vjebe mobilizacije 1. Vjeba zauzeti etverononi poloaj, izvijati lea prema gore, s glavom prema dole, kao "maka", ostati u tom poloaju oko 5 sekundi, polako pustiti da se lea ulegnu uz podizanje glave, u tom poloaju se zadrati 5 sekundi, ponoviti 5 puta. Napomena: vjebu poeti polako i postepeno pojaavati intenzitet pokre ta. Ova ritmika vjeba za donji dio lea pomae u veini sluajeva akutne boli u lumbalnom dijelu kime, bez obzira na uzrok.

2. Vjeba poetni poloaj stojei, sa stopalima razmaknutim u irini ramena, koljenima lagano savijenim s rukama uz tijelo, kliziti lijevom rukom niz lijevu nogu koliko je mogue, istegnuti desnu ruku iznad glave, s tim da nadlaktica bude to blie glavi, ostati u tom poloaju 5 sekundi, 28

 v ratiti se u poetni poloaj, uraditi vjebu u desnu stranu, ponoviti 5 puta na obje strane. Napomena: ovom vjebom se mobilizira cijela kima.

3. Vjeba poetni poloaj leei na leima, noge su sastavljene, savijene u koljenima sa stopalima na podlozi, a ruke rairene u liniji ramena, saviti koljena prema trbuhu i tako savijene noge sputati na desnu stranu to vie, zadrati se u tom poloaju 10 sekundi, vratiti se u poetni poloaj, sputati noge na lijevu stranu, vjebu ponoviti 5 puta na obje strane.

29

Napomena: truditi se da oba ramena ostanu na podu. Vjeba openito poboljava pokretljivost, a naroito je korisna za oputanje lenih i zdjelinih miia.

8.2.4. Vjebe za istezanje stranje loe natkoljenice 1. Vjeba poetni poloaj stojei, s licem prema zidu, udaljenost od zida je za duinu noge, podii desnu nogu na zid sa savijenim koljenom u visini kukova, polako ispruati desnu nogu u koljenu, pri emu je peta i dalje vrsto oslonjena na zid, ostati u tom poloaju 10 sekundi, ponoviti s drugom nogom, vjebu izvesti 5 puta s obje noge. Napomena: lea moraju biti ravna pri izvoenju ove vjebe.

30

2. Vjeba poetni poloaj leei na leima, s ispruenim nogama i rukama pored tijela, podii desnu nogu i koljeno saviti pod pravim uglom, polako ispruati desnu nogu koliko god je mogue, dok lijeva noga ostaje na podu, ostati u tom poloaju 10 sekundi, spustiti nogu i isto ponoviti s lijevom nogom, vjebu uraditi 5 puta s obje noge. Napomena: pri odizanju noge voditi rauna da se koljeno nimalo ne savija.

31

9. ZAKLJUCI
Lumbalni bolni sindrom predstavlja veliki socijalno-medicinski problem, koji zahtijeva multidisciplinarno rijeavanje. Prevencija lumbalnog bolnog sindroma treba da bude integralni dio lijeenja. Preventivnim pravilnim ponaanjem u mnogome se poboljava kvalitet ivota pacijenata s lumbalnim bolom. Edukacijom o riziko faktorima postie se usvajanje pozitivnih navika u zatiti struktura kimenog stuba, kroz primjenu zatitnih poloaja pri svakodnevnim i profesionalnim aktivnostima. Preventivne i terapijske vjebe izvode se po preporuci i uputstvu od strane fizioterapeutskog kadra. Intenzivne i svakodnevne terapijske vjebe dovode do jaanja muskulature i poboljanja funkcionalnog kapaciteta. Programirane i nauene vjebe sprijeavaju oteenja lumbalnog dijela kime i odravaju dobro zdravstveno stanje i radnu sposobnost. Korekcijom ivotnog i radnog stila, te primjenom redovnog vjebanja sprijeava se, odnosno umanjuje lumbalna bol i pojava recidiva, to dovodi do smanjenja trokova lijeenja, kako pojedinca tako i drutva u cjelini.

32

10. LITERATURA
1. Avdi D. i saradnici. Bolna lea. Sarajevo: Bosnalijek, 2007. 2. Avdi D. Pad u treoj ivotnoj dobi. Sarajevo: Oko, 2004. 3. Burton AK. How to prevent low back pain. Best Practice & Research Clinical Rheumatology 2005; 19, (4) 4. Becker A, Hildebrandt J, Mller G. Europische Leitlinien fr den Umgang mit unspezifischen Kreuzschmerzen. Available at: www.backpaineurope.org. 5. Hagen KB, Hilde G, Jamtvedt G, Winnem M. Bed rest for acute low-back pain and sciatica. In: Oxford: The Cochrane Library, 2000. 6. Hayden JA, Van Tulder MW, Malmivaara A, Koes BW. Exercise therapy for treatment of non-specific low back pain. Cochrane Database of Syste matic Reviews 2005; 20(3): CD00335. 7. Jaji I. Specijalna fizikalna medicina. Zagreb: kolska knjiga, 1991. 8. Jevti M.R. Klinika kineziterapija. Kragujevac: Medicinski fakultet, 2001. 9. Kapetanovi HN, Pecar D. Vodi u rehabilitaciju. Sarajevo: Svjetlost, 2005. 10. Oldenkott PT, Scheiderer VD. Oboljenja kimenog diska: ta initi?. Beograd: Elit-medica, 2005. 11. Tanner J. Zdravija lea. Zagreb: Biovega, 2005. 12. Van Duijvenbode IC, Jellema P, Van Poppel MN, Van Tulder MW. Lumbar supports for prevention and treatment of low back pain. Cochrane Database of Systematic Reviews 2008; 16(2): CD001823. 13. Vujasinovi-Stupar N. i saradnici. Lumbalni sindrom. Nacionalni vodi za lekare u primarnoj zdravstvenoj praksi. Beogradu: Ministarstvo zdravlja RS; Republika struna komisija za izradu i implementaciju vodia u kli nikoj praksi; Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2004. 14. Lower back pain. Available at: www.virtualmedicalcentre.com.

33

PROMOTIVNO PREVENTIVNI VODI VODI ZA PREVENCIJU I TRETMAN LUMBALNOG BOLNOG SINDROMA Autori: Amra Maak-Hadiomerovi, dipl. fizioterapeut Amra ustovi-Hadimuratovi, dipl. fizioterapeut Aida Mujezinovi, dipl. fizioterapeut Recenzenti: Prof. dr sc. Dijana Avdi Doc.dr.sc. Demal Pecar Mr.sc.dr. Emira vraka Lektor: Biljana Jandri Izdava: Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo Institut za naunoistraivaki rad i razvoj Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu Za izdavaa: Prim. dr. Mustafa Cuplov tampa:

Za tampariju: Graf. ing. Muhamed Hrlovi Tira: 1 000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 616-833 .5-07/-08 (036) MAAK-Hadiomerovi, Amra Vodi za prevenciju i tretman lumbalnog bolnog sindroma / Amra Maak-Hadiomerovi, Amra ustovi-Hadimuratovi, Aida Mujezinovi. Sarajevo : Ministarstvo zdravstva Kantona: Institut za naunoistraivaki rad i razvoj Klinikog centra Univerziteta, 2009. - 33 str. : ilustr. ; 21cm Bibliografija: str. 33 ISBN 978-9958-631-57-3 1. ustovi-Hadimuratovi, Amra 2.Mujezinovi, Aida. - I. Hadiomerovi, Amra Maak- vidi Maak-Hadiomerovi, Amra COBISS.BH-ID 17367302

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo Institut za nau~noistra`iva~ki rad i razvoj Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu Ljekarska / lije~ni~ka komora Kantona Sarajevo Komora med. sestara i tehni~ara Kantona Sarajevo

LIJE^NI^KA-LJEKARSKA KOMORA KANTONA SARAJEVO

JU Opa bolnica Prim.dr.Abdulah Naka Sarajevo

JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo
Predsjednik Radne grupe: Ureivaki savjet:

Mustafa Cuplov

Mustafa Cuplov Mirza Dili Ismet Gavrankapetanovi

lanovi Radne grupe:

Damir Aganovi Mediha Avdi Hajro Bai Marina Bera Marko Buka Zehra Dizdarevi Amra ustovi ukrija ozi Mahmut apo Ismet Gavrankapetanovi Faris Gavrankapetanovi Vjekoslav Gerc Mehmed Gribajevi Jasmina Guti Midhat Harai Read Hasanagi Beir Helji Zuvdija Kandi Adnan Kapidi Jasmina Krehi Milan Mandilovi Davorka Matkovi Bakir Mehi Alija Mulaomerovi Bakir Naka Zoran Rianovi Habiba Salihovi Edina Stevi Suada vraki Slobodan Trnini Hasan uti

Sekretarijat:

Amra ustovi, Suada vraki, Marijana Jovi

PROMOTIVNO PREVENTIVNI VODI

www.ks.gov.ba www.kcus.ba

print by:

9 789958 631573

LUMBALNI SINDROM