Sadraj:

1.Uvod

Arterijska hipertenzija predstavlja stanje u kome je povien sistolni (gornji) pritisak preko 140mmHg ,a dijastolni 90mmHg. Odnosi se na sve osobe starije od 18 godina. Arterijska hipertenzija jedna je od najeih bolesti dananjice i vjerovatno da nema osobe koja bar jednom nije imala problem sa povienim krvnim pritiskom. Dodatni problem u lijeenju hipertnezije predstavlja podatak da se terapija uzima neredovno. Smatra se da danas 1/3 odrasle populacije ima pritisak koji bi se morao lijeiti, ali ovaj procenat varira po regijama u zavisnosti od naina ishrane, ivotne dobi i fizike aktivnosti. Zbog toga sam odluila da svoj maturski rad piem upravo o arterijskoj hipertenziji. U glavnom dijelu u prvo openito pisati o srcu,krvotoku i krvnim sudovima,a zatim o uzrocima i znacima arterijske hipertenzije. Onda u napisati klasifikaciju i detaljno objasniti grupe pacijenata oboljele od arterijske hipertenzije. Zatim slijedi dijagnoza, odnosno na koji nain je postaviti te pretrage. I na kraju u spomenuti terapiju i mogue komplikacije arterijske hipertenzije.

2.0.Srce,krvne ile i krvotok

Srce (cor) je centralni organ pribora za krvotok. To je uplji miicni organ koji prihvata krv prispjelu velikim venskim sudovima, nakon ega je ritminim kontrakcijama istiskuje u arterijski sistem. Srce je smeteno u srednjem dijelu donjeg sredogrida (mediasinum interius). Srce se nalazi izmeu unutranjih, medijastinalnih strana plunih krila, iza donje polovine grudne kosti i susjednih rebarnih hrskavica, a ispred aorte i jednjaka. Srce ima oblik nepravilne trostrane piramide ija je baza (basis cordis) okrenuta navie, udesno i unazad a vrh (apex cordis) je upravljen nadole, ulijevo i naprijed. Na srcu su odreene tri strane, baza i vrh. Prednja strana srca je okrenuta prema grudnoj kosti i rebrima pa se zbog toga zove grudno-rebarna strana (facies sternocostalis). Lijeva strana (facies pulmonalis) je najmanja i nalijee na lijevo pluno krilo. Donja strana srca (facies diaphragmatica) nalijee na preagu. Vrh srca (apex coris) pripada uglavnom lijevoj sranoj komori. Na bazi srca (basis cordis) se nalaze veliki krvni sudovi koji izlaze iz sranih upljina ili ulaze u njih i grade sranu krunu (corona cordis). Srana upljina se sastoji iz etiri dijela. Desne i lijeve pretkomore (atrium dextrum et atrium sinistrum) i desne i lijeve komore (venticulus dexter et ventriculus sinister). Desna pretkomora i desna komora ine desnu polovinu srca koju srana pregrada (septum cordis) odvaja od lijeve polovine koju ine lijeva pretkomora i lijeva komora. Pretkomora i komora povezane su pretkomorno-komornim otvorom (ostium atroventriculare). Gornji dio srane pregrade je medupretkomorska pregrada (septum interatriale), koja odvaja desnu od lijeve srane pretkomore, dok donji dio, medukomorna pregrada (septum interventriculare) razdvaja desnu od lijeve srane komore. Srce u cjelini lei u sranoj kesi. Srana kesa se sastoji iz dva dijela. Spoljanji dio (pericardium fibrosum) je izgraen od vezivnog tkiva. Unutranji dio (pericardium serosum) je izgraen od posebnog vezivnog tkiva i ima dva lista, izmeu kojih se nalazi uzani prostor - duplja srane maramice (cavitas pericardialis). Ovaj prostor je ispunjen malom koliinom serozne tenosti (1 - 2 ml) koja onemoguava trenje izmeu listova srane maramice tokom sranih kontrakcija. Na presjeku kroz srce i sranu kesu, vide se 3 sloja, spoljanji, srednji i unutranji. Spoljanji sloj se naziva, epikard (epicardium) i gradi ga viscelarni list serozne srane kese. Srednji sloj je najdeblji i njega gradi miini sloj (myocardium). Unutranji sloj gradi tanka endotelna opna koja oblae zidove sranih upljina (endocardium). 3

Srce poseduje poseban provodni sistem srca koji svojim dejstvom izaziva od 60 do 80 ritmikih kontrakcija u minutu. Provodni sistem srca ine dva vora, sinusno-pretkomorski (nodus sinuatrialis) i pretkomorno-komorni (nodus atrioventricularis) i pretkomorno-komorni provodni snop (faciculus atroventricularis) koji usklauju rad pretkomora i komora. U sluajevima kada je neophodna promjena ovog ritma i jaine sranih kontrakcija, u dejstvo stupa srani ivani splet (plexus cardiacus). Srani ivani splet grade, uglavnom, simpatika i parasimpatika nervna vlakna. Simpatika nervna vlakna ubrzavaju srani rad i poveavaju snagu sranih kontrakcija dok parasimpatika nervna vlakna usporavaju srani rad i smanjuju snagu sranih kontrakcija.1

http://www.savremenisport.com/Medicina_Srce.html 03.03. 2013. 15:47

Slika1. Anatomija i fiziologija srca2

http://body-disease.com/cardiovascular-and-lymphatic-systems-anatomy-and-physiology-review/03.03. 17:40

2.1. Uzroci visokog krvnog tlaka

Potrebno je odmah istaknuti da je hipertenzija bolest iji je uzrok do sada slabo poznat, odnosno tek u oko 30% sluajeva. Za ostali 70% oboljelih uzroka ne znamo, ali se rjeenje toga pitanja upravo nalazi u sreditu strunih medicinskih istraivanja. Prema tome, moe se oekivati da e se u dogledno vrijeme i za preostale vrste hipertonije pronai pravi uzrok njihovog nastanka. Evo sada nekih poznatih uzroka navedenih prema njihovoj uestalosti: 1. Bubrezi. Oni se smatraju organima koji imaju vrlo vanu ulogu u nastanku hipertonije, jer gotovo sve bolesti bubrega, ako se ve u poetku ne izlijee, prije ili poslije dovode do povienja krvnog tlaka. To se deava otprilike ovako : kad bubrezi obole i ne rade dobro, onda vee koliine soli, vode i raznih otpadnih tvari ostaju u naem tijelu i ne izluuju se mokraom.Na taj nain, polako, s vremenom, dolazi do samounitavanja bubrega i samotrovanja naeg organizma. A s tim dakako , i do visokog krvnog tlaka koji onda jo vie oteuje bubrege. Tako nastaje zaarani krug izmeu oboljelih bubrega i visokog tlaka, u kojem su bubrezi jednom uzrok, a drugi put rtva hipertonije. 2. lijezde s unutranjim izluivanjem. Ovih lijezda ima u naem tijelu vie vrsta koje izluuju vie razliitih hormona a ovi mogu, prema potrebi, smanjiti ili poveati razne funkcije u naem organizmu. Ovdje emo spomenuti samo one lijezde koje imaju vezu s visokim krvnim tlakom, i to: titnjau, nadbubrene lijezde i bubrege. 3. Naslijee. Ve odavno se uoilo da potomstvo hipertoniara boluje ee od visokog krvnog tlaka nego ostali ljudi. To se odnosi najvie na sinove, keri i unuke. Ne moe se tono kazati u kojem postotku, ali je taj sigurno mnogo vei ako su oba roditelja hipertoniari nego kad je to samo jedan od njih. Katkad ovakva djeca ve u djetinjstvu imaju povieni krvni tlak, ali se to obino ne zapaa. Stoga se preporuuje roditeljima hipertoniarima da ve zarana povedu svoju djecu na mjerenje krvnog tlaka . To im nee nakoditi, a moglo bi im biti od velike koristi. 4. Arteroskleroza. U starijim godinama aorta i druge velike arterije pomalo gube svoju rastegljivost, jer se njihovo elastino tkivo zamjenjuje vezivnim. Tako im stijenke postaju tvrde i ukoene, poveavaju otpor protoku krvi i povisuju sistolini tlak koji se esto susree u ljudi starije dobi. Takav je tlak mnogo manje opasan od povienog dijastolinog tlaka koji se pojavljuje u srednjim godinama, a prouzroen je suavanjem malih arterija i sitnih arteriola, kao to je to ve ranije navedeno. 6

No vano je ovdje dodati kako se hipertonija i arterioskleroza na stanoviti nain meusobno dopunjuju. Dri se, naime, da visoki krvni tlak izaziva razvoj arteroskleroze, a onda arteroskleroza sa svoje strane jo jae povisuje krvni tlak. To se moe dogoditi i obratnim putem, tj.da s e prije pojavi arteroskleroza, a onda njezinim djelovanjem nastaje i hipertonija. 5. Uzrujavanje. ivimo u doba neprestane urbe, i to ne samo na radnom mjestu nego i u meusobnom ophoenju. Neprestano se trai i izmilja neto novo, a esto, naalost, i u negativnom smislu. Takva je borba za ast ili poloaj, a osobito za brzo obogaivanje . A sve se to negativno odraava na naem duevnom ivotu, miru i spokojstvu. U ovu skupinu spadaju i mnogi strunjaci, ljudi visoke naobrazbe, neobino prodorni i dinamini, uvijek nezadovoljni onim to su napravili i napisali. ive prema unaprijed odreenom radu nastojei u to kraem vremenu to vie postii. 6. Kuhinjska sol. udno, zar ne? Svima je poznato da se bez nje ne moe ivjeti , a ona pak nastupa i kao jedan od uzronika visokog krvnog tlaka. Zato? Zato to kuhinjska sol u naem tijelu zadrava vodu, a voda podie tlak. Ta je pojava zapaena jo poetkom ovoga stoljea i vrijedi danas kao potpuno dokazana injenica. Zbog toga treba biti oprezan pri soljenju hrane onima koji boluju od visokog krvnog tlaka ili bubrenih bolesti. 7. Ugojenost. Poznato je da ugojene osobe esto boluju od hipertonije i da rjee od mravih doive 80godina. A tko su ugojeni ? Svi oni koji imaju desetak kilograma vie od normalne teine. A to se smatra normalnom teinom? To je otprilike ona teina koja iznosi onoliko kilograma koliko ista osoba ima centimetara iznad 1 m visine. Osim ugojenosti, postoji i gojaznost koja je razmjerno vrlo rijetka. Gojazni su vrlo teki i njihovu teinu nije lako sniziti u normalne granice , dok je to kod ugojenih upornom dijetom gotovo uvijek mogue izvesti. 8. eerna bolest. Napada sve dobi ljudskog vijeka, a najvie starije osobe. esto prati ukorak visoki krvni pritisak i teko oteuje ilni sustav. ile manje i vee postaju tvrde, krhke i lomljive. eerna bolest osjetljivo pogorava ioanko opasni krvni tlak, pa je treba ne vrijeme otkriti, lijeiti i drati pod stalnom kontrolom. Treba znati da otprilike 10% dijabetiara boluje od hipertonije. 9. Puenje.Danas se zna da meu uzronike hipertonije ide i puenje koje je vrlo teko suzbiti uprkos svoj propagandi koja se provodi u tom pravcu. Oba spola, mladi i stari, bogati i siromani, odaju se ovom zlu ne mislei na bolesti koje e se prije ili kasnije, upravo zbog puenja, na njima pojaviti.

10.Srane i aortalne greke, neke priroene, a neke steene za vrijeme ivota,takoer uzrokuju visoki krvni tlak koji se obino zapazi ve u mlaim godinama. Te su hipertonije dosta rijetke, a mogu se esto potpuno ili djelimino popraviti uspjenim kirurkim zahvatima. Na i najmanju sumnju da bi se moglo raditi o ovakvim grekama potrebno je uvijek i odmah mjeriti krvni tlak na rukama i na nogama. Vea razlika u izmjerenom tlaku moe imati veliko znaenje. 11. Jo se mogu kao rjei uzroci hipertonije navesti menopauza(prestanak menstruacije), ozljede, neki poroaji prvorotkinja i medikamenti. A spominju se i neki drugi uzroci, kao boje, olovo i lakovi. Poznavanje uzroka vrlo je vano jer ako se prepozna na vrijeme, i odstrani, mogu i neke vrste hipertonije , i potpuno nestati.3

Izvor: Milo karica :Visoki krvni tlak, str.37-41. 26.02.2013. 13:00

2.2.Znakovi visokog krvnog tlaka

Nerijetko se dogaa da netko ima hipertoniju i desetak godina a da to ne osjea i ne zna. Katkad je lijenik sluajno otkrije pregledavajui bolesnika zbog kakve sasvim druge bolesti. Meutim, visoki krvni tlak na na organizam djeluje ubitano ve od samog poetka. Zbog toga je vrlo vano da ga to prije zapazimo, a ve prema njegovoj vrsti i visini da ga lijeimo i trajno kontroliramo. No to se nemoe bez pokazivanja znakova koji hipertoniji prethode, pa je zato potrebno da ih ovdje tonije prikaemo. Svi znakovi ili simptomi nisu jednaki ni po svojoj vanosti, ni po vremenu kad nastupaju. Kako visok krvni tlak napada ljude oba spola, mlade i stare, zdrave i bolesne, bogate i siromane, uene i neuke, to e se njegove posljedice kod raznih bolesnika razliito pojavljivati. Vrijedno je navesti da hipertonija ne napada sve narode podjednako, to ovisi o njihovu geografskom poloaju, prehrani, stupnju civilizacije itd. Kako simptoma hipertonije ima mnogo, ovdje emo navesti samo one koji je najee prate i najvie obiljeavaju. 1 Glavobolja je svakako jedan od prvih znakova. Oboljeli osjea ponajvie u zatiljku, na elu i sljeponicama. Isprva je pvremena i podniljiv da bi poslije postala sve ea i nesnosnija. Pojavljuje se ponajvie dok smo jo u krevetu, a nestane 2-3 sata nakon ustajanja i hodanja. 2. Umor. Bolesnik osjea umor prebrzo se zamara. Svoj obini dnavni posao obavljao je prije redovito i bez zamora. Isto tako neko stubite ili razne uzbrdice od kue do radnog mjesta prije nije ni zapaao. Sad osjea se pri istom poslu zamor i da nemoe izdrati cijelo radno vrijeme i da ga tjelesna snaga pomalo naputa, premoran je, esto pospan i ne voli vie raditi. Gubi volju i za spolne odnose prije nego to bi to odgovaralo njegovim godinama. 3. Zaboravljivost. Oboljeli se odlino sjea pojedinih injenica koje su se dogodile prije trideset godina, a sad odmah zaboravi gdje je ostavio olovku koju je malo prije imao u ruci. Naravno, nije tome uzrok samo povieni krvni tlak nago osim njega ima i drugih razloga. 4. Zvonjava, umljenje, zujanje i ritmino udaranje u uima. Ovo posljednje pojavljuje se vie u uhu s one strane na kojoj se spava. To je zapravo puls koji u tihoj noi mnogi hipertoniari mogu lako zapaziti. Znai da svi spomenuti znaci ne dolaze izvana, nego nastaju u tijelu jer ih oboljeli osjea kad prstom ili bilo ime zatvori ui. 9

5. Srce povremeno pojaano udara.To bolesnika uzbuuje, osobito nou.Probudi se i prestrai, pa taj strah utjee na srce da jo jae i due udara. Bolesnik ne moe vie zaspati i esto provede neprospavanu no. Naravno da je ujutru nesposoban za bilo kakav rad. 6. Vruina u glavi, znojenje ruku, promjenjive temperature, izmjenino crvenilo i bljedilo lica, javljaju se osobito za vrijeme popodnevnihsati ili kakvog obilnijeg jela i pia. Starije osobe, optereene ovim simptomima, katkad se tue da im je hod nesiguran i da ih zemlja privlai sebi. 7. Razdraljivost i strah. Oboljeli je odan poslu, ali ne trpi kritiku za svoj rad kojim je i sam nezadovoljan. Rado se svaa sa suradnicima i s vlastitim ukuanima. Nesiguran je, nesusretljiv i nepovjerljiv prema svemu i svakome oko sebe. esto su to strunjaci, rukovodioci i ljudi koji su previe savjesni i puni brige oko posla koji im je povjeren. 8. Vrtoglavice i nesvjestice nastaju najprije povremeno da bi kasnije povisivanjem tlaka postale sve ee i ee. Pojavljuje se za vrijeme leanja, ve pri okretanju glave na desnu ii lijevu stranu. A nakon leanja pri sputanju nogu na pod, odnosno pri podizanju tijela iz leeeg u sjedei ili stojei poloaj. Vrtoglavice i nesvjestice katkad prati i povraanje. 9. Nesanica. Bolesnik, preputen sam sebi, i ne znajui o emu se radi, lako padne pod utjecaj lijekova za spavanje, koji ga, dakako, ne dovode do ozdravljenja od hipertonije ili nesanice. Moe postati samo ovisan o toj vrsti lijekova i tako si priskrbiti jo jednu bolest. 10. Krvarenje iz nosa nije rijetka pojava u medicini. Meutim, svako ovako ee i due krvarenje trai od lijenika da se odmah ustanovi njegov uzrok, osobito ako se ponavlja i due traje. To obino nije znak neke ozbiljne bolesti, ali se uvijek mora izmjeriti krvni tlak da b i se mogla potvrditi ili iskljuiti hipertonija. 11. Mokrenje nou. Bolesnik zapazi da nou ee i vie mokri nego po danu. Dogaa se to stoga to po noi odmoreno srce bolje radi, pa i bubrezi vie izluuju mokrae, osobito u jutarnjim satima. Ako se oboljeli ne lijei, onda mu se polako i s vremenom krvni tlak sve vie poveava, i to ne samo sistolini nego i dijastolini. Prije spomenuti simptomi pogoravaju se, postaju ei nepodnoljiviji, a neki se novi pojavljuju koji e mu teko stanje jo vie pogorati. 12. Nepravilno udaranje srca. Prije navedeno pojaano udaranje srca sad postaje i nepravilno. Srce koje teko nadvladava pojaani otpor suenih sitnih arterija i povienog krvnog laka poinje malaksalati, posre i nepravilno udara. Ne doputa oboljelom rad po danu,a budi ga po noi. Budui da se to dogaa sve e, neprospavanih je noi sve vie, a bolesnikovo zdravlje sve slabije. 10 i

13. Oteano disanje. Bolesnik bez tegoba lijee, mirno i duboko spava, a tada se najednom probudi, ostaje zeb dovoljno zraka iima dojam da ga netko gui. Svi prueni napici koje mu ukuani u toj munoj situaciji pruaju nita ne pomau. Tek, kad se digne na noge, otvori prozor i proeta po sobi, stanje mu se popravi, disanje se pobolja, a on se opet vrati u krevet i nastavi spavati. To se dogaa zato to hipertonijom oslabljeno srce nije vie sposobno da mu podjednako potiskuje krv po cijelom tijelu. Stoga u ispruenom poloaju mnogo krvi zaostaje u pluima koja sada ne mogu primiti dostatno zraka. Kad se oboljeli digne iz leeeg u uspravni poloaj, onda zaostala krv iz plua odlazi u noge, a plua dobiju vie zraka, to znai i kisika, pa bolesnik opet mirno die i dobro se osjea. 14. Bol u predjelu srca. Katkad oboljeli opisuje tupu bol lijevo i sprijeda u prsima, a iri mu se prema lijevoj lopatici, eljusti, zubima i lijevoj ruci. Traje samo po nekoliko minuta, ali se vraa i zastraujue djeluje. Taj znak visokog tlaka ide usporedo s tekom bolesti srca, tj.s anginom pektoris odnosno s nastupanjem sranog infarkta. 15. Bljedilo lica i gubljenje teine u osoba srednje dobi upuuju na pomisao da se ve postojea hipertonija pogorava i komplicira s kakvim vanim organom, naroito s bubrezima ija se funkcija nalazi u vidljivom opadanju. 16. Slabljenje vida pojavljuje se zbog hipertonije i arterioskleroze ila na onoj pozadini. Oboljeli esto vide pred oima manje ili vee tamne, odnosno crne sjene.. To ovisi i o niihovoj naobrazbi i zanimanju, tj.prema tome koliko im je vid potreban pri dnevnom poslu. Naravno da se takve sjene mogu vidjeti i kod drugim onih bolesti koje nisu uzrokovane visokim krvnim tlakom. 17. Kriza visokog krvnog tlaka. Ponekad se dogodi da oboljeli s povienim tlakom najednom osjeti jaku glavobolju, nesvjesticu, lupanje srca, tamno pred oima i nagon za povraanjem. Takvo stanje moe potrajati najvie nekoliko sati, a zatim se sve ponovno smiri. Ove krize obino nastaju kod lako uzbudljivih bolesnika.4

Izvor: Milo karica :Visoki krvni tlak , str. 43-48. 26.02.2013. 13:10

11

2.3. Klasifikacija
Postoje dva oblika hipertenzije: 1. Primarna (osnovna) hipertenzija i 2. Sekundarna hipertenzija. 1. Primarna (osnovna ili idiopatska) hipertenzija - Opisuje se kao hipertenzija nepoznatog porijekla (92-95%). -Nivo krvnog pritiska u ovoj grupi uslovljen je starou, polom, rasom, okruenjem, ivotnim stilom i genetskim faktorima. 2. Sekundarna hipertenzija - Ovaj termin upotrebljava se kada je osnovni uzrok oigledan. - Sekundarna hipertenzija prisutna je kod 5% hipertenzivnih pacijenata. - Sekundarna hipertenzija moe biti posljedica: bubrenih oboljenja (renovaskularna hipertenzija, gotovo sva unilateralna i bilateralna parenhimska bubrena oboljenja i policistini bubreg), poliarteritisa nodoza, sistemske skleroze, endokrinih oboljenja (Kuingov sindrom, Konov sindrom, dijabetes), tumora - feohromocitom, akromegalija, hiperparatireodizam itd.), oboljenja izazvanih uzimanjem lijekova (npr. oralna kontraceptivna sredstva itd.).5

Izvor:http://porodicnamedicina.com/download/klinicki_vodici/Oboljenja-kardiovaskularnogsistema/ArterijskaHipertenzija.pdf 09.03.2013. 17:10

12

2.4. Hipertenzija kod pojedinih grupa pacijenata

Pacijenti sa hipertenzijom i dijabetesom Hipertenzija je 1,5 do 2 puta ea kod ljudi s dijabetesom nego kod ljudi koji nemaju dijabetes,posebno ukoliko se radi o tipu II dijabetesa. Nije potvrena uzrono-posljedina veza , ali koegzistencija mnogostruko poveava rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Stoga treba paljivo dati zahtjev o prilagoavanju ivotnog stila tako da te msjernice ukljue oba oboljenja. -ACE inhibitori ovo su lijekovi izbora sa pacijente sa hipertenzijom i dijabetesom jer spreavaju efekat dijabetike nefropatije. -Blokatori kalcijum kanala- postoje protivrjena razmiljanja vezano za ove lijekove- da li usporavaju ili sprijeavaju oteenja bubrega. -Pacijenti sa dijabetesom bi trebali izbjegavati tiazidne diuretike zbog rizika od hiperglikemije. -Beta-blokatori su kontraindikovani zbog njihovog propratnog efekta na trigliceride i metabolizam holesterola i njihove tendencije da remete metabolizam glukoze u jetri. Hipertenzija u trudnoi -Trudnice sa hipertenzijom moraju se uputiti specijalisti ginekologije. -Vrijednosti normalnog pritiska kod ena koje nisu trudne mogu se smatrati visokim kod gravidnih ena. -ene sa ve postojeom hipertenzijom za vrijeme svog reproduktivnog perioda moraju biti savjetovane o metodama kontracepcije. -Neki lijekovi za hipertenziju se ne preporuuju u trudnoi, osim ukoliko nisu neophodni. (ACE inhibitori, neki blokatori Ca kanala, beta-blokatori, tiazidi.) Hipertenzija kod djece i osoba mlaih od 30 godina -Djeca sa hipertenzijom moraju se uputiti specijalisti pedijatru. -Osobe mlae od 30 godina moraju se poslati na provjere i testove u kliniku za internu medicinu zbog utvrivanja mogueg postojanja sekundarne hipertenzije.

13

Starije osobe -Rizik od nastanka kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja je vei kod starijih osoba (30% kod pacijenata u dobi izmedju 65 i 75 godina, naspram 1% kod pacijenata u dobi od 25-35 godina). Nedavna istraivanja potvrdila su neophodnost sniavanja povienog krvnog pritiska kod starijih bolesnika u cilju smanjivanja rizika.6

Izvor:http://porodicnamedicina.com/download/klinicki_vodici/Oboljenja-kardiovaskularnogsistema/ArterijskaHipertenzija.pdf 10.03.2013. 12:00

14

2.5. Dijagnoza
Krvni pritisak se mjeri nakon to je osoba sjedila ili leala 5 minuta. Vrijednosti pritisaka od 140/90 mm Hg ili vie smatraju se povienima, ali dijagnoza se ne smije postaviti samo na temelju jednog mjerenja. Katkada i vie mjerenja nije dovoljno da bi se postavila dijagnoza hipertenzije. Ukoliko poetno mjerenje pokazuje visoke vrijednosti krvnog pritisaka, mjerenje treba ponoviti isti dan, a zatim dvaput dnevno u naredna dva dana kako bi se sigurno utvrdilo da je krvni pritisak trajno povien. Oitane vrijednosti ne samo da potvruju postojanje visokog krvnog pritisaka, nego pomou njih treba odrediti i stepen (gradaciju) hipertenzije. Prije rutinskih pretraga: Provjeriti nalaz povienog krvnog pritiska ponovnim mjerenjem i viednevnim mjerenjem Provjeriti kardiovaskularni rizik Utvrditi eventualni stepen oteenja ciljnih organa (srce, bubrezi, oi) Utvrditi eventualne sekundarne uzroke

British Hypertension Society 2007 g. je iznijelo gradaciju povienog krvnog pritiska: Optimalan < 120/80 mmHg Normalan < 130/85 mmHg Povien-normalan 130-139/85-89 mmHg Blago povien (I stepen - mild) 140-159/90-99 mmHg Umjereno povien (II stepen - moderate) 160-179/100-109 mmHg Ozbiljano povien (III stepen - severe) 180-209/110-119 mmHg Vrlo ozbiljan (very severe) 210 i vie /120 i vie mmHg

Rutinske pretrage: Urin (proteini, krv, eer) Urea, kreatinin i elektroliti UK 15

Lipidogram EKG (12-to kanalni) za sve iznad 40-te godine,

Ako je abnormalan nalaz EKG-a: Nalaz kardiologa koji treba da sadri: Detaljnu anamnezu sa posebnim osvrtom na anginu, kliniki potvrenu sranu manu, itd. Nalaz pregleda (pozitivan ili negativan) sa procjenom stanja ciljnih organa (bubrezi, oi, srce) Sve dijagnoze Preporuku za daljnje pretrage i/ili lijeenje Prognozu Nalaz ehokardiografije gdje je indicirana (ishemino srano obolenje, sumnje na valvularno/septalne bolesti, srane mane, nalaz prole ehokardiografije) Rtg, UZ, EHO srca i urinokultura se ne zahtijevaju u rutinskim pretragama, ali mogu se uraditi ukoliko su indicirani. Preporuka za budue pretrage: UZ bubrega (da se vidi renalna morfologija) Dopler krvnih sudova bubrega (kod renalne arterijske stenoze) MRI bubrega (kod renalne arterijske stenoze) Kaptopril renogram (kod renalne arterijske stenoze) Renalna angiografija (kod renalne arterijske stenoze) Renalni venski nivo renina (za Conn-ov sindrom)

Endokrine pretrage: Ispitati renin i aldosteron na Conn-ov sindrom Napraviti pretrage na Cushing-ov sindrom

16

Provjeriti akromegaliju Uraditi urinarne ketoholamine i metabolite

Conn-ov sindrom predstavlja kombinaciju miine slabosti, abnormalnog osjeaja ei (polidipsija) koji je uzrokovan velikim izluivanjem urina (poliurija) i povienog krvnog pritiska zbog ekscesivnog produciranja hormona aldosterona u adrenalnom korteksu Inae je uzrok u oko 2% sluajeva hipertenzije.

Nakon postavljanja dijagnoze povienog krvnog pritisaka potrebno je odrediti i uinak povienog krvnog pritisaka na vane organe: posebno na krvne ile, srce, mozak i bubrege. Retina oka je jedino mjesto gdje doktor moe izravno vidjeti uinke visokog krvnog pritisaka na male krvne ile - arteriole. Postoji opravdano miljenje da su promjene na mrenici sline promjenama na krvnim ilama bilo gdje u tijelu, npr. u bubrezima. Za pregled mrenice doktori upotrebljavaju oftalmoskop (instrument koji omoguuje pogled u unutranjost oka). Odreujui stepen oteenja mrenice (retinopatija) doktor moe klasificirati visoki krvni pritisak prema teini. Promjene na srcu, posebno proirenje srca nastalo uslijed pojaanog rada pri visokom krvnom pritisaku, mogu se otkriti EKG-om i rtg snimkom prsnog koa. U ranim se stadijima te promjene mogu otkriti pomou ehokardiografije (ultrazvuk srca). Nenormalni srani ton, takozvani etvrti srani ton, moe se uti stetoskopom i jedna je od najranijih promjena izazvanih visokim krvnim pritisakom. Rani znaci oteenja bubrega otkrivaju se prvenstveno analizom bolesnikove mokrae. Nalaz krvnih stanica i albumina (vrsta bjelanevine) u mokrai moe, npr. ukazati na takva oteenja. Doktor treba uvijek tragati za uzrokom visokog krvnog pritisaka, posebno u mlaih ljudi, premda se takav uzrok pronae u manje od 10% ljudi sa povienim krvnim pritisakom. to su vrijednosti krvnog pritisaka vie, a bolesnik mlai, to upornije i opsenije treba tragati za vjerojatnim uzrokom visokog pritisaka. Dijagnostika obrada ukljuuje rtg i radionuklidno ispitivanje bubrega, rtg sliku srca i plua, te testove krvi i mokrae na prisustvo odreenih hormona (adrenalina i noradrenalina). Kako bi otkrio bubreni problem doktor prvo mora dobiti od bolesnika anamnestike podatke o bolesti, a posebno o prijanjim bubrenim bolestima.

17

Za vrijeme fizikalnog pregleda bolesnika treba ispitati podruje trbuha, posebno osjetljivost iznad bubrega (lumbalna sukusija). Stetoskopom postavljenim na kou trbuha treba tragati za umovima (um u trbuhu moe nastati uslijed protoka krvi kroz suenu arteriju koja opskrbljuje bubreg). Uzorak mokrae moe se poslati na laboratorijsku analizu, a potrebno je uiniti rtg ili UZ ispitivanje bubrene prokrvljenosti, te, ukoliko je potrebno, i druge testove bubrene funkcije. Ukoliko se sumnja na feokromocitom trae se raspadni produkti adrenalina i noradrenalina u mokrai. Ti hormoni obino mogu izazvati kombinacije raznih tegoba, kao to su izrazita glavobolja, napadaji brzog i nepravilnog rada srca, pretjerano znojenje, drhtanje i bljedilo. Drugi, rjei uzroci visokog krvnog pritisaka, mogu se otkriti odreenim rutinskim pretragama, npr. odreivanje kalija u serumu moe pomoi u dijagnostici hiperaldosteronizma, a mjerenje krvnog pritisaka na obje ruke moe pomoi u otkrivanju koarktacije (izrazitog suenja) aorte.7

Izvor: http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/kardiovaskularne-bolesti/818-hypertensio-arterialis-povisenarterijski-krvni-pritisak 16.03.2013. 20:02

18

2.6. Terapija
Esencijalna hipertenzija se ne moe izlijeiti, ali se moe lijeiti kako bi se izbjegle komplikacije. Budui da visoki krvni pritisak sam po sebi nema simptoma, doktori nastoje izbjei lijeenje zbog kojeg bi se bolesnici loe osjeali ili koje bi im smetalo u svakodnevnom ivotu. Prije nego se propiu lijekovi potrebno je pokuati s alternativnim mjerama. Ljudi sa prevelikom tjelesnom teinom i visokim krvnim pritisakom trebaju smanjiti tjelesnu teinu do idealnih granica. Promjene u nainu prehrane u ljudi sa dijabetesom (eerna bolest), debljinom ili visokim krvnim pritisakom vane su za sveukupno srano-ilno (kardiovaskularno) zdravlje. Smanjenje dnevne koliine natrija na manje od 2,3 grama ili na 6 grama natrijevog klorida (kuhinjska sol) (uz uzimanje normalne dnevne koliine kalcija, magnezija i kalija), te smanjenje dnevnih koliina alkohola (na manje od 7 decilitra piva, 2 decilitra vina ili pola decilitra viskija) moe uiniti, katkada, medikamentnu terapiju nepotrebnom. Ljudi s povienim krvnim pritisakom, u naelu, ne trebaju smanjivati svoju tjelesnu aktivnost sve dok je njihov krvni pritisak pod kontrolom. Puai moraju prestati s puenjem. Doktori preporuuju bolesnicima sa povienim krvnim pritisakom da svoj pritisak kontroliraju kod kue. Pacijenti koji kontroliraju svoj pritisak e najvjerojatnije i slijediti preporuke doktora o nainu lijeenja. Terapija lijekovima Naelno govorei, svaka osoba s visokim krvnim pritisakom moe postii regulaciju svojeg pritisaka upotrebom neke od vie vrsta lijekova, ali lijeenje svakog pojedinog bolesnika treba biti individualno. Lijeenje je najuinkovitije kad postoji dobra saradnja izmeu bolesnika i doktora i kad zajedno planiraju lijeenje. Strunjaci nisu suglasni na koje vrijednosti treba sniziti krvni pritisak, te kada i kojim lijekovima treba zapoeti lijeenje hipertenzije I stepena (blaga). Meutim, postoji suglasje da, to je krvni, pritisak vii to je rizik komplikacija vei ak i ako su vrijednosti krvnog pritisaka unutar normalnih granica. Radi toga neki strunjaci misle da svaku promjenu krvnog pritisaka, pa bila i vrlo mala, treba lijeiti, a to se vie krvni pritisak snizi, to je bolje. Drugi strunjaci smatraju da snienje krvnog pritisaka ispod odreene granice moe poveati rizik za nastanak sranog udara i nagle smrti, posebno u bolesnika s koronarnom bolesti srca. Raznovrsni lijekovi smanjuju krvni pritisak djelujui preko razliitih mehanizama. Neki doktori primjenjuju postepen pristup medikamentnoj terapiji: zapoinju s jednom vrstom lijeka i dodaju 19

drugu, ukoliko je to potrebno. Drugi doktori primjenjuju drugaiji nain lijeenja. Oni propiu jedan lijek i, ukoliko je isti neuinkovit, taj lijek iskljue iz terapije i daju drugu vrstu lijeka. U odabiru lijeka doktor mora uzeti u obzir slijedee faktore: ivotnu dob bolesnika, spol i rasu, visinu krvnog pritisaka, istodobno postojanje drugih bolesti, npr. eerne bolesti ili hiperlipidemije, mogue nuspojave lijeka (koje su razliite i ovise o vrsti lijeka), cijenu lijeka kao i pretrage kojima e pratiti uinak i sigurnost uzimanja lijeka. Veina bolesnika dobro i bez potekoa podnosi propisanu antihipertenzivnu terapiju. Ali, svaki antihipertenzivni lijek moe izazvati nuspojave. Ukoliko se to dogodi, bolesnik o nuspojavama treba obavijestiti svoga doktora koji e prilagoditi dozu lijeka ili e propisati drugu vrstu lijeka. Tiazidski diuretik je najee prvi hjek koji se daje za lijeenje visokog krvnog pritisaka.

Diuretici pomau bubrezima da uklone sol i vodu ime smanjuju volumen tekuine u tijelu i tako snizuju krvni pritisak. Diuretici takoer izazivaju i irenje krvnih ila. Budui da diuretici dovode do gubitka kalija mokraom, ponekad uz diuretike treba uzimati preparate za nadoknadu kalija ili lijekove koji uvaju kalij u tijelu (sprjeavaju njegovo izluivanje mokraom). Diuretici su posebno uinkoviti u starijih ljudi, u onih s prekomjernom teinom kao i u pacijenata koji boluju od hroninog zatajenja bubrega. Blokatori adrenerginih receptora - to je skupina lijekova u koju spadaju alfa blokatori, beta

blokatori, te i alfa i beta blokator labetalol, a blokiraju uinke simpatikog ivanog sistema (to je sistem koji brzo reagira na stres povisujui krvni pritisak). Najee primjenjivani adrenergini blokatori su beta blokatori, koji su naroito uinkoviti u bijelaca, mlaih ljudi, u bolesnika koji su preboljeli srani udar (infarkt miokarda), u ljudi koji imaju ubrzanu sranu frekvenciju (tahikardija), anginu pektoris ili migrenu. Inhibitori angiotenzin konvertirajueg enzima (inhibitori konvertaze angiotenzina; ACE

inhibitori) snizuju krvni pritisak irei arteriole. Ta je skupina lijekova posebno uinkovita u bijelaca, u mlaih ljudi, u onih sa zatajenjem srca, u bolesnika u kojih se nau bjelanevine u mokrai (proteinurija) zbog hronine bubrene bolesti ili dijabetike nefropatije (oteenje bubrega izazvano eernom boleu), te u ljudi koji zbog nuspojava ne mogu uzimati druge lijekove. Blokatori angiotenzina II snizuju krvni pritisak slinim mehanizmomali izravnije nego

ihibitori angiotenzin konvertirajueg enzima. Radi drugaijeg mehanizma djelovanja ini se da blokatori angiotenzina II uzrokuju manje nuspojava.

20

Antagonisti kalcija ire krvne ile djelujui potpuno drugaijim mehanizmom. Posebno su

uinkoviti u crnaca, u starijih, te u ljudi sa anginom pektoris. Odreene su vrste ovih lijekova uinkovite u ljudi koji imaju ubrzani rad srca (tahikardija) ili migrenu. Novija istraivanja pokazuju da antagonisti kalcija kratkog djelovanja mogu poveati rizik smrti radi sranog udara, dok nema dokaza da takve nuspojave imaju antagonisti kalcija dugog djelovanja. Izravni vazodilatatori ire krvne ile opet drugim mehanizmom. Lijek ove skupine se

gotovo nikada ne uzima sam, nego se esto pridodaje kao drugi lijek ukoliko prvi lijek sam nije u dovoljnoj mjeri snizio krvni pritisak. Hitna hipertenzivna stanja - npr. maligna hipertenzija - zahtijevaju brzo snienje krvnog pritisaka. Postoji vie lijekova koji mogu brzo sniziti krvni pritisak; najee se daju intravenski. U te lijekove spadaju diazoksid, nitroprusid, nitroglicerin i labetalol. Nifedipin, koji je antagonist kalcija, je sredstvo koje vrlo brzo moe sniziti krvni pritisak, a daje se na usta (oralno); budui da moe izazvati hipotenziju bolesnika treba paljivo pratiti (monitorirati). Lijeenje sekundarne hipertenzije Lijeenje sekundarne hipertenzije ovisi o uzroku koji je izazvao visoki krvni pritisak. Lijeenje bubrene bolesti moe, katkada, normalizirati krvni pritisak, ili barem ga tako sniziti da antihipertenzivna terapija bude uinkovitija. Suenje (stenoza) bubrene arterije moe se otkloniti uvoenjem katetera s balonom koji se u bubrenoj arteriji napue i rairi suenu arteriju. Druga je mogunost da se sueni dio arterije hirurkim putem premosti. Tim se zahvatom esto postie potpuno izljeenje visokog krvnog pritisaka. Tumori koji uzrokuju visoki krvni pritisak, kao to je npr. feokromocitom, obino se odstranjuju hirurki.8

Izvor: http://www.vasdoktor.com/medicina-od-a-do-z/kardiovaskularne-bolesti/818-hypertensio-arterialis-povisenarterijski-krvni-pritisak 16.03.2013. 20:45

21

2.7. Komplikacije

Ako se povieni krvni tlak ne lijei moe dovesti do : -Sranog ili modanog udara Povieni krvni tlak moe izazvati otvrdnjavanje i zadebljanje arterija (arteroskleroza) to moe dovesti do sranog udara, modanog udara ili drugih komplikacija. -Aneurizme Povieni krvni tlak moe oslabiti krvne ile te dolazi do proirenja i pojave aneurizme. Ako aneurizma pukne, ivot moe biti ugroen. -Zatajenje srca Kako bi mogao pumpati krv uz povieni tlak u krvnim ilama, mii srca moe se zadebljati.Zadebljani mii s naporom pumpa krv kako bi tijelo opskrbilo dovoljnom koliinom krvi, a to u konanici moe dovesti do zatajenja srca. -Oslabljene ili suene krvne ile u bubrezima To moe ometati normalan rad bubrega. -Zadebljane, suene ili puknute ile u oima To moe dovesti do gubitka vida. -Metabolikog sindroma Ovaj sindrom je skupina metabolikih poremeaja u koje spadaju: povean opseg struka, povieni trigliceridi, niska razina lipoproteina visoke gustoe(HDL) ili dobrog kolesterola , povienog krvnog tlaka i visoke razine inzulina. Ako imate povieni krvni tlak, vea je vjerovatnoa da ete imati i druge komponente metabolikog sindroma. to vie komponenti imate, to je vei rizik od razvoja eerne bolesti, srane bolesti i modanog udara. -Potekoa s pamenjem i razumijevanjem Povieni krvni tlak koji nije pod kontrolim takoer utjee na vau sposobnost razmiljanja, pamenja i uenja. Oteano pamenje ili razumijevanje ee se javlja kod osoba sa povienim krvnim tlakom.9

Izvor: 20:00

http://www.cybermed.hr/centri_a_z/hipertenzija_poviseni_krvni_tlak/komplikacije_hipertenzije

17.03.2013.

22

3. Zakljuak

23

24