8.

Neravnoteni i nepovratni procesi

Pri svakoj realnoj izmjeni topline unutar svih materija, pa tako i plinovitog radnog
medija, uspostavlja se temperaturno polje, tj. materijalne estice nemaju istu temperaturu
i ne nalaze se u istom stanju. Stoga jednadba stanja za cijelu materiju nema smisla, ve
bi morali napisati jednadbu stanja za svaku esticu posebno. Samim tim, ni promjena
stanja materije takoer nema smisla. Moemo promatrati samo procese svake materijalne
estice posebno. aravno, estica mora biti dovoljno malena da bi vrijedila tvrdnja da su
svi njeni dijelovi na istoj temperaturi, odnosno njeno stanje jedinstveno !ravnoteno".
#vim razmi$ljanjem do$li smo na kraju do mikro modela ravnotenog stanja kakvog
klasina termodinamika koristi kao svoj teorijski model. %to vi$e, ustanovili smo da takav
teorijski model moemo identi&icirati u svakom realnom &izikalnom modelu. Stvar je
raspoloive raunske tehnike s kojom e se obraivati ogroman broj istovremenih
procesa brojnih estica !mikro modela", ali emo pri tome smjeti koristiti jednadbe
klasine termodinamike.
' vrijeme nastanka i razvoja termodinamike teorije postojala je samo runa tehnika
rauna, pa je slika polaznog modela morala biti gruba, kao gledana kroz loe oale s
kojima se ne razaznaju razlike u detaljima. 'mjesto mnogo estica s razliitim
temperaturama, kroz takve oale vidimo jednu veliku esticu s jednom temperaturom.
'mjesto mnogobrojnih procesa sad moemo pratiti samo promjenu stanja te velike
estice. (ermodinamike relacije nastale su sukladno prirodnim zakonima, te su stoga
nedvojbene. #ne e dati ispravno rje$enje i za takav grubi model, ako smo ga opisali s
pravilno odabranom temperaturom i tlakom.
' nastavku emo pokazati kako se tipini neravnoteni model moe rije$iti pomou
teorije ravnotene termodinamike.
...............................................................................................................................................
.........

Priguivanje
Prigu$ivenjem nazivamo pojavu pada tlaka &luida !plina ili kapljevine" zbog promjene
presjeka strujanja u otvorenim sustavima. ' praksi se prigu$ivanje javlja kod svih
ureaja za regulaciju protoka !ventili, zasuni i sl.", ali i kod svake promjene presjeka
strujanja u cijevima i kanalima. )arakteristike prigu$ivanja razmotrit emo na primjeru
strujanja u cijevi u kojoj se nalazi blenda za mjerenje protoka.
* * * *
V p U H

+
+ + + +
V p U H

+
1 2
P
* +
, -

* +
, -
m d
m d
Slika ..* Prigu$ivanje na mjernoj blendi
e ulazei u detalje opisa mjerenja protoka pomou blende razmotrit emo samo e&ekt
smanjenja presjeka strujanja kroz otvor blende !prigu$nice". Protona masa
m
!kg/s" je
konstanta, ali zbog razliitih brzina na razliitim pozicijama u istom presjeku estice
posjeduju razliitu kinetiku i potencijalnu energiju. Prolaskom kroz sueni presjek
prigu$nice brzina se poveava i kinetika energija raste na raun entalpije. 0za prigu$nice
brzina opada, pa se na raun smanjenja kinetike energije poveava entalpija. 1io
mehanike energije tro$i se na savladavanje trenja pri vrtloenju, a zatim se trans&ormira
u jednaku toplinu trenja, pa se taj e&ekt u energijskom smislu poni$tava !adijabatski sluaj
2 bez vanjske izmjene topline".
3bog razliitih putanja i promjena stanja morali bi praviti bilancu energije svake estice,
$to bi znatno otealo rje$avanje problema. Sa stanovi$ta &luida u cjelini to je tipian
primjer realnog neravnotenog procesa.
Problem se moe rije$iti vrlo brzo ako bilancu energije napravimo u odnosu na stanja
&luida koja su dovoljno daleko od zamr$enih e&ekata prigu$ivanja. Sukladno tome, uvest
emo pretpostavku o jedinstvenom stanju po presjeku dovoljno daleko ispred !*" i iza !+"
blende, jer zbog intenzivnog vrtloenja u njenoj blizini ta pretpostavka ne vrijedi.
0skljuit emo svaki energijski utjecaj iz okoli$a tako $to emo promotriti sluaj
adijabatskog strujanja,
*+
, -, bez mehanike interakcije s okoli$em, P
*+
, -, kroz
horizontalnu cijev krunog presjeka, 4E
p,*+
, -, a zanemarit emo i razlike brzina na
ulaznom !*" i izlaznom !+" presjeku zbog ega nema promjene kinetike energije, 4E
k,*+

, -.
5ilanca energija prema 0. 3akonu6
*+ *+ *+ *+ *+ , p , k
E E H P

+ +
, !*"
se pojednostavljuje u tvrdnju da je
( ) -
* + * + *+
h h m H H H

, !+"
odnosno
. konst H H
+ *

7 . konst h h
+ *
!zakon priguivanja". !8"
#vaj akon priguivanja vrijedi za sve &luide, realne i idealne. Posebno, za idealne
plinove je entalpija ovisna samo o temperaturi, pa s obzirom na jednadbu !+" moemo
pisati6
( ) ( ) -
* + * + * + *+
! ! " m h h m H H H
p


, !9"
i zakljuujemo da e pri prigu$ivanju temperatura idealnih plinova ostati nepromijenjena6
. konst ! !
+ *
, !a idealne plinove". !:"
a osnovi ovog zakljuka ne smije se priguivanje !neravnoteni proces" poistovjetiti s
iotermnom !ravnotenom" promjenom; 0pak, u gra&ikim prikazima za idealne plinove
prigu$ivanje i linija izoterme se poklapaju, ali se prigu$ivanje prikazuje s isprekidanom
linijom, kao na slici ..+.
p
v , m
8
/ k g
!
s , < / ! k g ) "
h

,

k
o
n
s
t
.
s
*
v
+
s
+
)
/ m
+
p
+

+
,
*
1
2
!
*
, !
+
1
2
#
* +
, - $
* +
, -
v
*
v
*
p
*
p
*
p
+
v
+
Slika ..+ Prikaz prigu$ivanja ideanog plina u p%v i !%s dijagramu
)od realnih &luida !plinova i kapljevina" entalpija ovisi i o temperaturi i o tlaku6 h!!, p",
a kod prigu$ivanja je h & konst., odnosno dh , -. )ako je entalpija veliina stanja !totalni
di&erencijal" to moemo pisati6
-

,
_

,
_

dp
p
h
d!
!
h
dh
!
p
, !priguivanje6 h & konst., dh , -". !="
1alje slijedi6
-

,
_

,
_

,
_

! h
p
p
h
p
!
!
h
. !>"
p
!
h
!
h
p
h
p
!

,
_

,
_

,
_

, !promjena temperature s tlakom kod priguivanja".

!."
5udui da je
p
p
"
!
h

,
_

, !?"
p
!
!
v
! v
p
h

,
_

,
_

, !be dokaa", !*-"

uvr$tavanjem jednadbi !?" i !*-" u jednadbu !." dobiva se6
1
]
1

,
_

,
_

v
!
v
!
" p
!
p p
h
*
. !**"
@ijeva strana jednadbe de&inira di'eren"ijalni <ouleov A (homsonov koe'i"ijent
h

6
h
h
p
!

,
_

. !*+"
)ako se prigu$ivanjem uvijek smanjuje tlak to je i di&erencijalna promjena tlaka uvijek
negativan broj, dp B -. Cko se pri tome i temperatura smanjuje, d! B -, bit e D
h
E -, u
protivnom sluaju za d! E -, bit e D
h
B -. Predznak D
h
ovisi o veliini lanova u uglatoj
zagradi jednadbe !**". Mogua su tri sluaja6
a"
- >
h
zbog
!
v
!
v
p
>

,
_

, znai da je6 d! B - i prigu$ivanjem pada temperatura.

b"
- <
h
zbog
!
v
!
v
p
<

,
_

, znai da je6 d! E - i prigu$ivanjem raste temperatura.

c"
-
h
zbog
!
v
!
v
p

,
_

, znai da je6 d! , - i prigu$ivanjem se temperatura ne

mijenja.
Posljednji sluaj je karakteristian za idealne plinove, jer iz jednadbe stanja,
(! pv
,
proizlazi da je6
!
v
!
v
p

,
_

, !idealni plinovi6 h & konst. i ! & konst.".

!*8"
)od realnih &luida postoje podruja tlakova i temperatura u kojima je
- >
h
, kao i
podruja gdje je
- <
h
. Franina linija se naziva krivulja inverzije na kojoj je
-
h
.
Prigu$ivanje se koristi u procesu ukapljivanja plinova, kako bi se temperatura snizila na
temperaturu kondenzacije !ukapljivanja".
Promjena temperature pri strujanju kroz prigu$nicu moe se odrediti iz jednadbe6

+
*
* +
dp ! !
h
. !*9"
epovratnost procesa prigu$ivanja oituje se uvijek u obliku pada tlaka, a moe se
procijeniti preko promjene entropije procesa. 3a promjenu entropije vrijede jednadbe6
( )

,
_

*
+
*
+
* + *+
p
p
ln (
!
!
ln " m s s m )
p

, !op*enito", !*:"
( )
+
*
* + *+
p
p
ln ( m s s m )

, !priguivanje idealnih plinova6 ! & konst.".
!*="
)ako je uvijek p
*
E p
+
, to je uvijek . ) -
*+
>

)od adijabatskog prigu$ivanja nema

nepovratnosti zbog izmjene topline, pa je to ujedno i jedina promjena entropije procesa6
*+
) )
s

, </), !promjena entropije sustava". !*>"
(ime smo dokazali da je priguivanje nepovratan proces.
!eorijski gubitak snage uslijed nepovratnog procesa priguivanja rauna se prema
prirodnom toplinskom spremniku temperature !
-
pomou relacije6
s
) ! P


-
, G, !teorijski gubitak snage". !*."
a kraju spomenimo da i trenje pri strujanju kroz cijevi ili kanale uzrokuje pad tlaka, pa
se i ono moemo smatrati prigu$ivanjem.
Mijeanje plinova
3bog zanemarivog volumena molekula u odnosu na ukupni volumen, plinovi imaju
sposobnost mije$anja s drugim plinovima u svim omjerima. # mije$anju plinova
govorimo samo kao procesu izmeu raliitih, a ne istih plinova. (aj proces se odvija
spontano i ne zahtijeva nikakve vanjske poticaje ili utro$ak energije. Suprotno tome,
razdvajanje plinova samih od sebe nije do danas zabiljeeno kao prirodan proces. Postoje
razliiti postupci izdvajanja plina iz plinske mje$avine, ali svi oni zahtijevaju utro$ak
energije. a osnovi iskustva moemo zakljuiti da je mije$anje razliitih plinova
jednosmjeran, nepovratan !ireverzibilan" proces, koji je praen porastom entropije
sustava.
Hazmotrit emo dva karakteristina primjera mije$anja, jedan se odnosi na zatvoreni, a
drugi na otvoreni sustav.
Mijeanje pri V = konst.
1a bi se istakli samo e&ekti mije$anja, a ne i nekih drugih pojava, moramo odabrati
prikladan model. Hadi jednostavnosti zamislit emo posudu samo s dva razliita idealna
plina koja su u poetku odvojena pregradom. 'mjesto imenom plinove emo oznaiti s
indeksom * i +. Prije mije$anja oba plina imaju istu temperaturu kako bi iskljuili e&ekt
nepovratnosti zbog meusobne izmjene topline.

p
*
p
+
p & p
*
I p
+

+ & +
*
I +
+
m & m
*
I m
+
V & V
*
I V
+
!
*
!
p l i n 1 I p l i n 2
+
*
+
+
s u s t a v , p l i n 1 I p l i n 2
V & k o n s t .
a s u s t a v , - & - , . , - U , -
p l i n 1
p l i n 2
!
+
V
*
V
+
m
*
m
+
Slika ..8 Cdijabatsko mije$anje plinova pri konstantnom volumenu
(akoer, da bi se iskljuila nepovratnost zbog prigu$ivanja !pada tlaka" moraju tlakovi
plinova prije mije$anja biti jednaki tlaku mje$avine6 p
*
, p
+
, p, $to se moe osigurati
pravilnim izborom odnosa poetnog volumena i koliina sudionika prema jednadbi6
p
!
+
V
+
V

+
+
*
*
, !s ! i p mje$avine". !*?"
Sustav, kojeg ine plin * i plin +, izoliran je od toplinskog utjecaja okoli$a, - , -, pa se
naziva adijabatskim sustavom. 'klanjanem pregrade plinovi se pro$ire na cjelokupni
volumen posude i jednoliko pomije$aju. Poetni volumen sustava !zbroj poetnih
volumena plinova" i konani volumen sustava !nakon mije$anja plinova" su jednaki, pa se
takav sluaj naziva adijabatskim mijeanjem pri konstantnom volumenu. 3bog V , konst.
sustav nema mehanike interakcije s okoli$em, . , -.

5ilanca energije sustava !/. akon termodinamike"6
U . -
, !+-"

uz uvjete - , - i . , - dovodi do zakljuka da nema promjene unutarnje energije
sustava tijekom mije$anja6
- U U U . !+*"
#vdje je U J , U
*
I U
+
unutarnja energija sustava prije mije$anja, a U K , U
*
J I U
+
J
unutarnja energija sustava poslije mije$anja. 'nutarnja energija sustava jednaka je zbroju
unutarnjih energija plinova, pa je i promjena unutarnje energije sustava jednaka zbroju
promjena unutarnjih energija lanova sustava6
-
+ *
+ U U U . !++"
5udui da se radi o idealnim plinovima mogu se 4U
*
i 4U
+
izraunati iz jednadbi6
( )
* * * *
! ! " m U
v

, !+8"
( )
+ + + +
! ! " m U
v

, !+9"
gdje su !
*
i !
+
poetne temperature plinova * i +, a ! njihova zajednika temperatura
nakon mije$anja. 'vr$tavanjem jednadbi !+8" i !+9" u jednadbu !++" dobiva je op*i
izraz za odreivanje temperature mje$avine6
+ + * *
+ + + * * *
v v
v v
" m " m
! " m ! " m
!
+
+

, !temperatura mjeavine 0 adijabatski sluaj".

!+:"
)ada su poetne temperature plinova jednake, !
*
, !
+
, kako je pretpostavljeno u
promatranom sluaju, tada iz jednadbe !+:" proizlazi da je ! , !
*
, !
+
. (o ne smije
dovesti do zakljuka da je takav sluaj mije$anja iotermna promjena, kao $to na osnovi
adijabatskog uvjeta6 - , -, ne smijemo zakljuiti da se radi o ientropskoj promjeni.
Hazlog je u tome $to je mije$anje nepovratan !ireverzibilan" proces po svom prirodnom
karakteru, koji se uvijek odraava kao porast entropije. Potpuno isto smo ve vidjeli na
prethodnom primjeru prigu$ivanja.
)oliina mje$avine, +, jednaka je zbroju koliina sudionika6
+ *
+ + + + , kmol, !koliina mjeavine". !+="
Molni udjeli sudionika mje$avine su6
+
+
r
*
*
, i
+
+
r
+
+
, !molni udjeli". !+>"
(lak mje$avine, p, slijedi iz jednadbe stanja6
V
! +
p

, /m
+
, !tlak mjeavine". !+."
Parcijalni tlakovi sudionika u mje$avini slijede iz njihovih jednadbi stanja6
V
! +
p


*
*
, ili p r p
* *

, !par"ijalni tlak plina *", !+?"
V
! +
p


+
+
, ili p r p
+ +

, !par"ijalni tlak plina +". !8-"
Lrijedi da je
+ *
p p p + , sukladno 1altonovom zakonu.
Preostaje da dokaemo da je mije$anje nepovratan proces. Promatrajui adijabatsko
mije$anje !- & -" iskljuili smo nepovratnost koja bi nastala zbog vanjske izmjene
topline, zbog !
*
, !
+
nama ni unutarnje izmjene topline, a izborom p
*
, p
+
, p iskljuen
je e&ekt nepovratnosti prigu$ivanja. Cko pri mije$anju dolazi do porasta entropije
sustava, tada je to dovoljan dokaz da je samo mijeanje ireverzibilan proces.
Promjena entropije sustava, 4)
s
, jednaka je zbroju promjena entropije sudionika6
+ *
) ) ) ) )
s
+
, </), !promjena entropije sustava". !8*"
3a odreivanje promjene entropije sudionika koristimo injenicu da je entropija veliina
stanja, pa se njena promjena moe izraziti pomou mjerljivih veliina !! i p" poetnog i
konanog !u mje$avini" stanja svakog sudionika.
p l i n 1 6 m
*
, +
*
, V
*

'

*
*
*
p
!
)
p l i n 2 6 m
+
, +
+
, V
+

'

+
+
+
p
!
)
p & p
*
I p
+

m , + , V
!
p l i n 1 I p l i n 2

'

'

+
+
*
*
p
!
)
p
!
) )
Slika ..9 Parametri za odreivanje promjene entropije
' opem sluaju su !
*
!
+
! i p
*
p
+
p , pa promjenu entropije sudionika moramo
odrediti iz jednadbi6
( )

,
_

*
*
*
*
* * * * * *
p
p
ln (
!
!
ln " m s s m )
p
, !openito6 a plin *", !8+"
( )

,
_

+
+
+
+
+ + + + + +
p
p
ln (
!
!
ln " m s s m )
p
, !openito6 a plin +". !88"
3a promatrani sluaj je ! , !
*
, !
+
i p
*
, p
+
, p , pa se jednadbe pojednostavljuju na
oblik6
( )
*
* *
*
* * * * * *
*
r
ln ( m
p
p
ln ( m s s m )

, !a plin *", !89"
( )
+
+ +
+
+ + + + + +
*
r
ln ( m
p
p
ln ( m s s m )

, !a plin +". !8:"
5udui da su uvijek !*/r
*
" E * i !*/r
+
" E *, to su i promjene entropija sudionika 4)
*
E - i
4)
+
E -, pa je i promjena entropije sustava6
-
+ *
> + ) ) )
s
, </), !promjena entropije sustava", !8="
$to je dovoljan dokaz da je isto mije$anje, bez drugih nepovratnih e&ekata, nepovratan
proces.
...............................................................................................................................................
.......
+eadijabatsko mijeanje !- M -"
Cko pri mije$anju postoji i izmjena topline s okoli$em, - M -, to e se odraziti na dva
naina, na promjenu temperature i na promjenu entropije mje$avine. 3bog V , konst. je
. , -, pa 0. 3akon ima oblik6
U -
. !8>"
)ako je
( ) ( )
+ + + * * * + *
! ! " m ! ! " m U U U
v v
+ +
, <, !8."
to slijedi da je temperatura mje$avine6
+ + * *
+ + + * * *
v v
v v
" m " m
! " m ! " m -
!
+
+ +

, !temperatura mjeavine a - M -". !8?"

<ednadbe koje smo izveli primijenjene su na sluaj mije$anja dva plina, a njihova imena
i zamijenili smo brojanim indeksima, tj. i , *, +. Sve prethodne jednadbe, u kojima se
poziva na sudionike, pro$iruju se na bilo koji broj sudionika dodavanjem !zbrajanjem"
e&ekata tih sudionika. a primjer, jednadbu !8?" moemo oblikovati za sluaj mije$anja
n sudionika na ovaj nain6

n
i
i , v i
n
i
i i , v i
" m
! " m -
!
*
*
, !i , *, +, ..., n plinova". !9-"
Pomou jednadbe !8?" moemo izraunati i temperaturu
- -
!
mje$avine u adijabatskom
sluaju, tj. za - , -. 0zmjenjena toplina tijekom neadijabatskog mije$anja, - -, dobiva
se iz jednadbe6
( )
-

- v
! ! m" -
, <, !vanjska toplina", !9*"
gdje je

+
i
i , v i , v , v v
" m " m " m m"
+ + * *
.

#znakom vanjska toplina precizira se toplinska interakcija plinova s nekim toplinskim
spremnikom u okoli$u temperature !
(S
, koji zbog toga ima svoju promjenu entropije6

!)
!)
!
-
)


, </), !promjena entropije toplinskog spremnika". !9+"
Sada je promjena entropije sustava6
-
+ *
> + +
!) s
) ) ) )
, </), !promjena entropije sustava", !98"
!eorijski gubitak na radu rauna se prema re&erentnom prirodnom spremniku
temperature !
-
pomou relacije6
s
) ! .
-
, <, !teorijski gubitak na radu". !99"
...............................................................................................................................................
.......
Mijeanje pri p = konst.
epovratnost procesa mije$anja u otvorenim sustavima razmotrit emo na primjeru
mije$anja dviju struja raliitih plinova. 3a razliku od prethodnog, uzet emo da su sva
svojstva prije mije$anja, ! p , ! , V , + , m

", struja * i + potpuno raliita i oznaena
indeksom struja kao na slici ..:.
M
* *
p , !
+ +
p , !
p , !
2
1
* * *
V , + , m

+ + +
V , + , m

+ *
m m m +
+ *
+ + +

+
+ *
V V V

+
+ *
) ) )

+
+ *
) ) ) +

* * * *
V p U H

+
+ + + +
V p U H

+
+ *
H H H +

+ *
H H H

+

Slika ..: Mije$anje plinskih struja pri p , konst.

Pretpostavit emo konstantan protok struja6 . konst m
*

i . konst m
+

, kao i stalne
vrijednosti ostalih svojstava ( ) p , ! , V , +

s kojima struje ulaze u mije$ali$te !M". Premda
su tlakovi struja openito razliiti, p
*
M p
+
, oni su kao takvi konstantni, p
*
, konst. i p
+
,
konst., pa se ovakav sluaj mije$anja naziva mijeanje pri konstantnom tlaku.

1ozvolit emo da tijekom mije$anja u mje$ali$tu postoji izmjena topline s okoli$em, M
-. <edino emo iskljuiti postojanje pokretnih stranih tijela !npr. propelera ventilatora" u
prostorima strujanja, tako da plinovi nemaju nikakvu mehaniku interakciju, P , -.
(aj otvoreni sustav ima onoliko ulaa koliko ima plinskih struja, a samo jedan ila za
mje$avinu. Hadi jednostavnosti, razmotrit emo otvoreni sustav ! , dvije plinske struje i
mje$avina", opisan na slici ..:. 5ilanca energije po 0. 3akonu za otvoreni sustav ima
oblik6
H


, </s. !9:"
Promjena entalpije sustava6
( ) ( ) ( ) ( )
+ + * * + * + *
H H H H H H H H H H H
ula ila

+ + + , !9="
izraena s mjerljivim veliinama6
( ) ( )
+ + + * * *
! ! " m ! ! " m H
, p , p
+

, </s. !9>"
'vr$tavanjem jednadbe !9>" u jednadbu !9:" dobivamo6
( ) ( )
+ + + * * *
! ! " m ! ! " m
, p , p
+
, </s, !9."
iz ega slijedi temperatura mje$avine6

+
+ +

+
*
+
*
+ + * *
+ + + * * *
n
i
i , p i
n
i
i i , p i
, p , p
, p , p
" m
! " m
" m " m
! " m ! " m
!

, !temperatura mjeavine". !9?"
Pomou jednadbe !9?" moemo izraunati i temperaturu
-
!
mje$avine u adijabatskom
sluaju, tj. za , -.
(oplinski tok, , doveden !odveden" tijekom mije$anja moe se izraunati na osnovi
razlike temperatura6 ! N
-
!
, pri konstantnom tlaku mje$avine p, prema jednadbi6
( )
-

p
! ! " m
, </s, !vanjski toplinski tok", !:-"
gdje je

+
i
i , p i , p , p p
" m " m " m " m
+ + * *
.
#znakom vanjski toplinski tok precizira se toplinska interakcija plinova s nekim
toplinskim spremnikom u okoli$u temperature !
(S
, koji zbog toga ima svoju promjenu
entropije6

!)
!)
!

)



, G/), !promjena entropije toplinskog spremnika". !:*"
)ada plinovi imaju razliite temperature !
*
!
+
, tada postoji i unutarnji toplinski tok
izmeu tih struja.
Promjena entropije plinskih struja rauna s jednadbama !8+" i !88", koje vrijede u opem
sluaju6
( )

,
_

*
*
*
*
* * * * * *
p
p
ln (
!
!
ln " m s s m )
p

, !openito6 a plin *", !:+"

( )

,
_

+
+
+
+
+ + + + + +
p
p
ln (
!
!
ln " m s s m )
p

, !openito6 a plin +". !:8"

'kupna entropija procesa neadijabatskog mije$anja je6
-
+ *
> + +
!) s
) ) ) )

, G/), !promjena entropije sustava a -".
!:9"
<ednadbe !:+" i !:8" obuhvaaju sve e&ekte kojima su izloeni plinovi * i +6 meusobno
mije$anje, izmjena topline !zbog !
*
!
+
" i prigu$ivanje !zbog p
*
p
+
", jer smo promjenu
entropije svake struje izrazili sa svojstvima krajnjih stanja, ulaznog i onog u mje$avini. 0z
tih jednadbi dobivaju se i rje$enja za posebne sluajeve.
...............................................................................................................................................
.......
' specijalnom sluaju adijabatskog mije$anja ! , -", kada su !
*
, !
+
i p
*
, p
+
, p, tada
nema e&ekta ni vanjske, ni unutarnje izmjene topline, niti priguivanja, pa iz jednadbi
!:+" i !:8" dobivamo6
( )
*
* *
*
* * * * * *
*
r
ln ( m
p
p
ln ( m s s m )

, !a plin *", !::"
( )
+
+ +
+
+ + + + + +
*
r
ln ( m
p
p
ln ( m s s m )

, !a plin +". !:="
)ako je uvijek !*/r
*
" E * i !*/r
+
" E *, to su i -
*
> )

i -
+
> )

, pa je i promjena entropije
sustava samo bog mijeanja6
-
+ *
> + ) ) )
s

, G/), !promjena entropije sustava". !:>"
(ime je dokazano da je mije$anje raliitih plinskih struja, bez drugih e&ekata,
nepovratan proces pri kojem raste entropija sustava.
...............................................................................................................................................
........
!eorijski gubitak snage uslijed nepovratnih pro"esa uvijek se rauna prema prirodnom
toplinskom spremniku temperature !
-
pomou relacije6
s
) ! P


-
, G, !teorijski gubitak snage". !:."