FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ELEKTROMEHANIKE I ELEKTRINE PRETVORBE ENERGIJE

ASINKRONI STROJEVI I POGONI

Doc.dr.sc. Damir arko

ZAVOD ZA ELEKTROSTROJARSTVO I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2009/2010

15.11.2010 Zagreb,

Strojevi izmjenine struje

Strojevi izmjenine struje se dijele na: Sinkrone, Asinkrone i Izmjenine kolektorske (komutatorske). Nikola Tesla je 1888. god. patentirao i javnosti prikazao svoj novo izumljeni motor (patentno ime, Electro-Magnetic Motor) u kojemu prvi puta objanjava stvaranje i primjenu okretnog magnetskog polja. Sinkroni i asinkroni elektrini strojevi rade na principu okretnog magnetskog polja.

15.11.2010

Teslin dvofazni generator i motor, sustav za okretno magnetsko polje(1)

Dvofazni izmjenini napon Tesla dobiva iz armature istosmjernog generatora koristei 4 klizna koluta i etkice, a dvofazno okretno polje u provrtu torusne jezgre na koju su namotana dva fazna namota meusobno zakrenuta za 90 stupnjeva.

Generator Motor

15.11.2010

Teslin dvofazni generator i motor, sustav za okretno magnetsko polje (2)

Dvofazni izmjenini napon Tesla dobiva iz armature istosmjernog generatora koristei 4 klizna koluta i etkice, a dvofazno okretno polje u provrtu torusne jezgre na koju su namotana dva fazna namota meusobno zakrenuta za 90 stupnjeva.

Motor

Generator

15.11.2010

Dvofazni generator i dvofazni motor prema Teslinom patentu br. 381968

Dvofazni napon uzima se sa statora, a ne s kliznih koluta. Generator Motor

15.11.2010

Dvofazni sustav generatora i motora prema Tesli

Motor

Generator

15.11.2010

Okretno magnetsko polje

Da bi se stvorilo bilo kakvo okretno magnetsko polje moraju postojati na statoru barem dva namota, pomaknuta meusobno prostorno za neki kut, a struje koje u njima teku moraju meusobno biti fazno pomaknute za neki kut. Ako su prostorni pomaci izmeu potpuno simetrinih faznih namota jednaki vremenskim pomacima izmeu potpuno simetrinih faznih struja koje kroz njih teku, stvarat e se simetrino (kruno) okretno magnetsko polje. Ako postoje prostorni pomaci izmeu namota i vremenski pomaci izmeu struja, stvarat e se okretna protjecanja koja nisu simetrina (kruna) nego su nesimetrina (eliptina). Da li e motor raditi kao sinkroni ili asinkroni zavisi o tome kako mu je izveden rotor. Statori sinkronog i asinkronog motora se ne razlikuje. U njemu struje trebaju stvoriti okretno magnetsko polje. Tesla se na poetku bavio dvofaznim asinkronim i sinkronim motorom jer mu je to bilo najjednostavnije za mogunosti izrade u njegovom laboratoriju.

15.11.2010

Osnovne podjele asinkronih strojeva

Prema obliku gibanja: Rotirajui (engl. rotating machines), Linearni (engl. linear machines). Prema izvedbi rotora: Asinkroni strojevi s kaveznim rotorom ( engl. squirrel-cage rotor induction motors) , Asinkrone strojevi s kliznokolutnim (namotanim) rotorom ( engl. wound rotor induction motors or slipring induction motors), Asinkroni strojevi s masivnim rotorom (engl. massive rotor induction motors). Prema broju faza i prikljuku na izvor napona: Trofazni, dvofazni i jednofazni (za male snage). Prema veliini nazivnog napona: Visokonaponski (iznad 1000V do 15000 V) i niskonaponski (do 1000V). Prema pretvorbi energije: Asinkroni motori, Asinkroni generatori.
8

15.11.2010

Suvremene izvedbe asinkronih strojeva i pogona

Dananji asinkroni strojevi se po konstrukciji i tehnologiji bitno razlikuju od strojeva iz vremena Nikole Tesle, Ferarisa i Dobrovoljskog. Princip rada je ostao isti. Neke suvremene industrijske izvedbe kompletnog asinkronog stroja ili njegovih dijelova su prikazani na sljedeim slajdovima.

15.11.2010

Suvremeni asinkroni kavezni motor s aluminijskim kavezom na rotoru

PRIKLJUNA KUTIJA GLAVE NAMOTA VENTILATOR

KRATKOSPOJNI PRSTEN

OSOVINA (magnetski ili nemagnetski elik) LEAJ STATORSKI PAKET

ROTORSKI PAKET KUITE

15.11.2010

10

Rotorski lim asinkronog kaveznog motora

a) aluminijski dvokavezni rotor b) bakreni kavez

a)

b)

15.11.2010

11

Statorski paket (jezgra) trofaznog asinkronog motora pripremljen za ulaganje namota

15.11.2010

12

Stator novog asinkronog motora za visoki napon (6 -10 kV, 50 Hz)

Pogled na glave namota i izvode do prikljune kutije 15.11.2010 13

Ulaganje namota u statorski paket trofaznog asinkronog motora (400 V, 50 Hz)

15.11.2010

14

Kavezni rotor trofaznog asinkronog motora u fazi zavrne izrade (motor za elektrinu vuu)

15.11.2010

15

Kavezni rotor trofaznog asinkronog motora ope namjene nakon zavrne obrade

15.11.2010

16

Rotor trofaznog asinkronog motora s kliznim kolutima

Klizni koluti

15.11.2010

17

Neke tipine primjene asinkronih strojeva

15.11.2010

18

Strojarnica u TE-TO Osijek

Jednu fotografiju motora iz termoelektrane

Napojna kotlovska pumpa

Pogonski elektromotor

15.11.2010

19

Motori naftovodnih pumpi u terminalu Omialj, 6000 V, 50 Hz (Protueksplozijska zatita oklapanjem)

Naftovodni terminal Omialj

15.11.2010 20

Kavezni motori naftovodnih pumpi na terminalu Omialj, 3300 kW, 6000 V, 50 Hz, 2p=4

Terminal Omialj
15.11.2010 21

Asinkroni motori poveane sigurnosti, Terminal Sisak 1900 kW, 6000 V, 50 Hz, 2p=2

Terminal Sisak
15.11.2010 22

Elektromotorni pogon naftovodne pumpe sa zaletnom spojnicom

Pumpa

Hidraulina spojka

Visokonaponski motor

15.11.2010

23

Motori naftovodnih pumpi 3300 kW, 6000 V, 50 Hz, Melnice

15.11.2010

24

Elektromotorni pogon asinkroni motor + pumpa aMDEA otopine, procesno postrojenje za obradu plina CPS Molve

Frekvencijski regulirani motor, Exde II AT3

15.11.2010 25

Elektromotorni pogon procesne pumpe, motor 1800 kW, 2p=2, frekvencijski reguliran

Pumpa

Motor

Spojka

Turbina

15.11.2010

26

Asinkroni motor 350 kW, 2p=2, 400V, za pogon vijanog kompresora na plinskoj buotini

15.11.2010

27

Vjetroagregat s asinkronim generatorom i turbinom konstantne brzine vrtnje

Multiplikator

Dvobrzinski asinkroni generator

Turbina

15.11.2010

28

Dvostrano napajani asinkroni generator (DFIG) vjetroagregata promjenljive brzine vrtnje

Multiplikator

Asinkroni generator Elektroniki energetski pretvara

Turbina

Mrea
15.11.2010 29

Osnovna teorija - okretno magnetsko polje

Okretno magnetsko polje stvoreno u statorskim namotima protjecanima izmjeninim fazno pomaknutim strujama vrti se sinkronom brzinom vrtnje:
ns = 60 fs , o/min p

gdje je fs frekvencija struja, a p broj pari polova motora. Okretno magnetsko polje inducira u vodiima rotora napone koji kroz namot rotora protjeraju struje. Interakcijom struja rotora i okretnog mag. polja stvara se sila na vodie rotora koja zakree rotor u smjeru vrtnje okretnog polja. Ako je moment svih sila na vodie rotora vei od momenta otpora vrtnji, rotor e se vrtjeti brzinom koja je uvijek razliita od brzine vrtnje okretnog polja, te se zbog toga motor zove asinkroni*. *asinkrono koje nije sinkrono, nije istovremeno sinkrono koje je s neim ili nekim sinkrono, istovremeno
15.11.2010 30

Pojam klizanja asinkronog stroja (1)

Okretno polje se vrti u odnosu na stator sinkronom brzinom

ns = 60f/p, o/min

Rotor se vrti brzinom vrtnje n, o/min Razlika brzine vrtnje rotora (mehanike brzine) i brzine vrtnje okretnog polja naziva se klizanje i rauna se prema izrazu:

ns n s= ns

15.11.2010

31

Pojam klizanja asinkronog stroja (2)

Brzina vrtnje rotora je nakon definicije klizanja s: 60 f s (1 s) n = n (1 s ) = s p Brzina vrtnje rotora moe teoretski biti bilo koja vrijednost, pa odnosi izmeu nje i klizanja s izgledaju kao na slici.

rotor se vrti sinkronom brzinom s = 0 dok rotor stoji (zakoen) s = 1

brzina vrtnje rotora manja od sinkrone s > 0 rotor se vrti bre od okretnog polja s < 0 rotor se vrti u suprotnom smjeru (n<0) od okretnog polja s > 1

15.11.2010

32

Pojam klizanja asinkronog stroja (3)

Klizanje u tehniki prihvatljivim iznosima mora biti sasvim mala veliina (zbog ns toga n utjecaja na gubitke energije)ste se = zbog iskazuje u postocima. [%] 100 % Klizanje se obino kree izmeu 0.1 i 5 %. Vea vrijednost odnosi se na motore manjih snaga (do oko 1 kW). Primjer iz kataloga: Motor snage 180 W, 400 V, 50 HZ, 2p = 2 ima brzinu vrtnje pri nazivnom optereenju 2905 o/min. Klizanje je
ns

ns -n 3000-2900 s= = 100 = 3,33% ns 3000

Motor snage 1 MW, 10 kV, 50 Hz, 2p = 4 , nazivna brzina vrtnje n = 1491 o/min

ns -n 1500-1491 s= = 100 = 0,6% ns 1500

15.11.2010 33

Rotorski napon

Dok rotor miruje (s=1) u njemu okretno polje inducira napon Er0. Nakon to se rotor pone vrtjeti, mijenja se relativna brzina okretnog polja statora prema rotoru, a napon Er se mijenja prema izrazu:

Er = Er0 s

Pri relativnoj brzini 0, tj. za s=0, nema napona u rotoru, nema struje, sile ni momenta pa motor ne moe raditi pri tom klizanju. Samo pri razliitim brzinama vrtnje okretnog polja i rotora postoji inducirani napon, struje u rotoru i elektromagnetski moment. Zbog toga je naziv asinkroni motor.

15.11.2010

34

Frekvencija rotorskih struja

Inducirani napon i struja rotora imaju frekvenciju

p (ns n) fr = = s fs 60
Ovu frekvenciju nazivamo frekvencija klizanja. Teoretski ona moe imati bilo koju vrijednost.
fr fs 1

0
15.11.2010

ns

n
35

Elektromehanika pretvorba energije posredstvom okretnih magnetskih polja

Za elektromehaniku pretvorbu energije posredstvom magnetskih polja neophodno je da se statorsko i rotorsko magnetsko polje vrte istom brzinom, odnosno da im relativna brzina bude jednaka nuli. Ukupna brzina vrtnje rotorskog polja u odnosu na jednu fiksnu toku statora je zbroj brzine okretnog polja rotora u odnosu na rotor n0r i brzine rotora n u odnosu na jednu fiksnu toku statora n + n0r = ns Kod sinkronog stroja na rotoru je istosmjerna uzbudna struja ili su trajni magneti; nema okretnog polja rotorskih struja u odnosu na rotor koji se zbog toga mora vrtjeti sinkronom brzinom vrtnje statorskog polja. Kod asinkronog stroja pretvorba je uvijek mogua osim pri vrtnji rotora sinkronom brzinom statorskog polja kada je klizanje jednako nuli. Asinkroni stroj je pri tome prirodno puno prihvatljiviji za primjenu od sinkronog jer su na raspolaganju velike mogunosti promjena rotorske brzine vrtnje i frekvencije.
36

15.11.2010

Odnosi brzina vrtnje u asinkronom stroju

ns - brzina vrtnje statorskog okretnog polja u odnosu na stator n - brzina vrtnje rotora u odnosu na stator n0r - brzina vrtnje rotorskog okretnog polja u odnosu na rotor n + n0r = ns

15.11.2010

37

Osnovne jednadbe asinkronog motora

Naponska jednadba statora

uas Rs u = 0 bs ucs 0

0 Rs 0

0 ias as d 0 ibs + bs dt Rs ics cs

Naponska jednadba rotora

Osnovni dvopolni prikaz asinkronog motora

uar Rr u = 0 br ucr 0

0 Rr 0

0 iar ar i + d 0 br dt br Rr icr cr

R otpor namota - ulaneni tok namota

15.11.2010 38

Osnovne jednadbe asinkronog motora

Ulaneni tokovi statora

as Lasas + L s = L bs bsas cs Lcsas

Lasbs Lbsbs + L s Lcsbs

Lascs ias Lasar ( r ) Lasbr ( r ) Lascr ( r ) iar i + L Lbscs L L ( ) ( ) ( ) bsbr r bscr r ibr bs bsar r Lcscs + L s ics icr Lcsar ( r ) Lcsbr ( r ) Lcscr ( r )

Ulaneni tokovi rotora

ar Laras ( r ) Larbs ( r ) Larcs ( r ) ias Larar + L r = L L L Lbrar ( ) ( ) ( ) brbs r brcs r ibs + br bras r cr ics Lcrar Lcras ( r ) Lcrbs ( r ) Lcrcs ( r )

Larbr Lbrbr + L r Lcrbr

iar i Lbrcr br Lcrcr + L r icr Larcr

Lasbs meuinduktivitet (as namot koji ulanuje tok, bs namot koji pobuuje tok) L - rasipni tok namota
15.11.2010 39

Jednadbe asinkronog motora u stacionarnom stanju

Primjenom kompleksnih vektora est naponskih jednadbi statora i rotora reduciraju se na samo dvije jednadbe. U stacionarnom stanju brzina vrtnje je konstantna pa se vektorske jednadbe mogu zamijeniti fazorskima. U fazorskoj domeni naponske jednadbe statora i rotora glase:

Us = ( Rs + jsL s ) Is + jsLm ( Is + Ir )
r Ur = Rr + j (s ) L Ir + j (s ) Lm ( Is + Ir )
elektrina kutna brzina vrtnje rotora ( = pm) m mehanika kutna brzine vrtnje rotora

Rotorska jednadba se mnoi s

1 s

3 Lm = Lxsxs , x = a, b ili c 2 s = 2 fs Nf Ur = s ns Ur Nr fnr m Nf Ir = r r nr Ir ms Ns fns m N f Rr = s s ns Rr mr Nr fnr m N f r = s s ns L r L mr Nr fnr

40
2 2

(s je klizanje).

Ur Rr r = + js L Ir + jsLm ( Is + Ir ) s s
15.11.2010

Nadomjesna elektrina shema asinkronog stroja

Us = ( Rs + jX s ) Is + jX m ( Is + Ir )

Ur Rr r = + jX Ir + jX m ( Is + Ir ) s s

Xm = Lms Xs = Ls s X'r = L'r s

Rs i Xs Xm R0 R'r i X'r Es E'r0 U'r/s

15.11.2010

statorski otpor i rasipna reaktancija reaktancija magnetiziranja (predstavlja ulaneni magnetski tok stator-rotor) otpor zbog gubitaka u eljezu rotorski otpor i rasipna reaktancija preraunati na statorsku stranu inducirani fazni napon statora inducirani fazni napon rotora u mirovanju preraunat na statorsku stranu rotorski napon na kliznim kolutima u ovisnosti o klizanju preraunat na statorsku stranu
41

Nadomjesna elektrina shema asinkronog stroja

Slino transformatoru, asinkroni motor moemo prikazati elektrinom nadomjesnom shemom (modelom). Na slici je shema za kavezni motor.

Struje, snage i momente moemo raunati primjenom nadomjesne sheme za bilo koje stacionarno pogonsko stanje.
15.11.2010 42

Inducirani napon u asinkronom stroju

Asinkroni stroj u mirovanju (s = 1) moemo razmatrati i koristiti kao specijalnu izvedbu transformatora (zakretni transformator):

Er 0 Nr fnr fr = E s Ns fns fs
Zbog jednakosti frekvencija statora i rotora u mirovanju (fr = fs) vrijedi

Er 0 Nr fnr Ns fns Ns fns Nr fnr = Er 0 = = Es Er 0 = Es E s Ns fns Nr fnr Nr fnr Ns fns

Es napon faze statora Er0 napon faze rotora u mirovanju E'r0 napon faze rotora u mirovanju preraunat na statorsku stranu Nr i Ns brojevi zavoja po fazi statorskog i rotorskog namota fns i fnr faktori namota statora i rotora Za kavezni rotor faktor namota je 1, a broj zavoja po fazi je 1/2.
15.11.2010 43

Rotorski strujni krug asinkronog stroja

Ir jsX
r0

Ir Rr jX
r0

Ir
Rr s

jX

r0

sEr0

Er0

Er0

Rr 1 s Rr s

Rr stvarni otpor rotora

1 s Rr ekvivalent mehanikog rada s Xr0 rasipna reaktancija rotora u mirovanju

Xr0=Lrs
15.11.2010 44

Rotorski strujni krug asinkronog stroja preraunat na statorsku stranu

Er0 = Er 0 Ns fns Nr fnr
2

1 s Rr s

Rr

1 s s

m N f N f m Nf r = Ir r r nr X r s s ns = Ir X r s ns Ir X ms Ns fns mr Nr fnr Nr fnr R m N f R m N f R N f Ir r = Ir r r nr r s s ns = Ir r s ns s ms Ns fns s mr Nr fnr s Nr fnr

2

R'r otpor rotora preraunat na statorsku stranu

Rr

1 s ekvivalent mehanikog rada s

X'r rasipna reaktancija rotora preraunata na statorsku stranu X'r = L'rs

15.11.2010 45

Rotorska struja
Struju u rotoru odreuju inducirani napon Er i impedancija rotora Zr
Ir ( s ) = Er = Zr sEr 0
2 Rr2 + X r (s)

U mirovanju je fr= fS s = 1 Er = Er0 Xr0 = 2frLr = 2fs Lr U vrtnji je Er = sEr0 Xr(s) = 2fss Lr = s Xr0 Stoga je
Ir (s) = sEr 0 Rr2 + (sX r 0 )2 = Er 0 Rr + X 2 r0 s
2

Za s = 0, struja Ir(s)=0.
15.11.2010 46

Rotorska struja u ovisnosti o klizanju

Ikr struja uz zakoeni rotor Inr - nazivna struja

15.11.2010

47

Energetska bilanca asinkronog stroja

Prema nadomjesnoj shemi za stacionarno stanje: Iz mree motor uzima

Ps = P 1 = ms Us Is coss
ms i mr broj faza statora i rotora s fazni pomak struje i napona statora Na radnom otporu statora se troi snaga

PCus = ms Is2 Rs
U eljezu statora (na R0) se troi snaga

PFes = ms Es2 / R0 = ms I0r2 R0

Snaga okretnog mag. polja

Pokr = Ps PCus PFes Pokr = mr Ir2 Rr/s = mr Ir2 Rr + mr Ir2 Rr (1-s)/s = ms Ir2 Rr/s = ms Ir2 Rr + ms Ir2 Rr (1-s)/s

15.11.2010

48

Energetska bilanca asinkronog stroja

Gubici u eljezu rotora se mogu zanemariti zbog male frekvencije u rotoru fr<<. Stoga je Pokr = Prel + Pmeh Prel = mr Ir2 Rr = ms I'r2 R'r - snaga okretnog polja - gubici u namotu rotora

Pmeh = mr Ir2 Rr (1-s)/s = ms I'r2 R'r (1-s)/s - razvijena mehanika snaga Odnos elektrikih gubitaka u rotoru i razvijene mehanike snage je

2 Rr Prel mr Ir2 Rr ms Ir s = = = Pmeh m I 2 R 1- s m I 2 R 1- s 1- s r r r s r r s s

Prel = sPokr Pmeh = (1-s)Pokr

Elektriki gubitci u rotoru direktno su proporcionalni klizanju, stoga klizanje mora biti to manje za prihvatljivu korisnost pretvorbe energije. Klizanje je obino (0,5-5 %). Na primjer - mali motori < 20 kW s=3-5% - srednji motori < 500 kW s = 1 - 1,5 % - veliki motori > 1000 kW s = 0,5 - 1 %
15.11.2010 49

Tok snage i gubitci asinkronog motora (bilanca snage)

P2 je mehanika snaga na osovini motora , korisnost motora =

15.11.2010

P2 P1
50

Radna, jalova i prividna snaga

Za stvaranje okretnog mag. polja asinkroni stroj uzima iz mree jalovu (reaktivnu) snagu Qs = msUs Issins Prividna snaga motora uzeta iz mree je S = Ps + jQs = ms(UsIscoss + jUsIssins ) Motor je uvijek definiran radnom snagom na osovini. To je njegova nazivna snaga P2. Ako stroj radi u generatorskom reimu rada (s<0), i tada mu je potrebna jalova snaga iz mree ili kondenzatorske baterije. Primjer nazivnih podataka motora: Proizvoa: XXYY Asinkroni trofazni motor, snaga 1000 kW, napon 6000 V, 50 Hz, nazivna struja 115 A, cos = 0,88, brzina vrtnje 1485 o/min, godina proizvodnje 2005.
15.11.2010 51

Momentna karakteristika asinkronog motora

U nadomjesnoj shemi promatrajmo samo rotorski krug (zanemarena impedancija statora)

M=

P2 + Ptr ,v

Pmeh

2Rr (1 - s) Pokr Pokr mr Ir2Rr msIr = = = = sm s (1 - s) sm sm sm s

30 mr Er20 Rr Rr 1 = = 2 2 s Rr R 2 s 2 r ns + X r 0 sm + X r 0 s s 2 1 30 ms Er 0 Rr , Nm = 2 Rr 2s ns + X r s mr Er20
Zanemarili smo u nadomjesnoj shemi statorsku impedanciju Zs = Rs+ jXs. Razvijeni moment je ovisan samo o klizanju uz ostale parametre sheme pretpostavljene nepromjenljivima. Ako se uzme potpuna nadomjesna shema, dobiju se toniji izrazi za moment, kako slijedi:
15.11.2010 52

Tonija momentna karakteristika - poprena grana premjetena na ulaz sheme

Uvodi se pojednostavljenje. Struja I0 i inducirani napon ne ovise o teretu, tj. magnetski tok je konstantan. Iz nadomjesne sheme raunamo struju i moment: Us Ir = Rr r ) + R s + j ( X s + X s Snaga okretnog polja: Pokr = ms Ir2 Rr/s Gubici u rotoru: Prel = ms Ir2 Rr Elektrika snaga pretvorena u mehaniki rad je Pmeh, a razvijeni elektromagnetski moment
M= Pmeh ms Ir2 Rr ms Us2 Rr ' = = 2 sm s sm Rr 2 s + + + R X X ( ) s s r s Us2

pms

Rr 2 s Rr 2 s Rs + + ( X s + X r ) s
53

15.11.2010

Momentna karakteristika
Grafiki, momentna karakteristika najee se crta samo za motorski rad i oznaava prema slici.

Na momentnoj karakteristici kljune su 3 toke: s = 1, n=0 - potezni moment ili moment kratkog spoja (pokretanja) s = s n, n = nn - nazivni moment s = smax, n = nmax - maksimalni moment
15.11.2010 54

Momentna karakteristika pri svim brzinama vrtnje

Bitno je istaknuti da je moment pri svakoj brzini ovisan o kvadratu narinutog napona:

M = f (U2)
Openito momentna karakteristika izgleda prema slici. Na njoj su karakteristina podruja: od s = 1 do s = 0 - motorsko podruje rada, energija se uzima iz mree, za s 0 - generatorski rad, energija se vraa u mreu za s 1 - protustrujno koenje, energija se uzima iz mree i kinetika energija radnih mehanizama koi rotor i predaje mu energiju

15.11.2010

55

Maksimalni ili prekretni moment

Za primjene je vaan maksimalni ili prekretni moment motora. Derivacijom izraza za moment na slajdu 53 i izjednaavanjem s nulom dobije se klizanje smax kod kojeg motor razvija najvei moment (maksimalni ili prekretni moment). Iz

dM = 0 slijedi ds

smax =

Rr s + X r) R + ( X
2 s 2

i uvrtenjem u izraz za moment dobiva se

Mmax =

msUs2
2 r ) 2sm Rs + Rs2 + ( X s + X

Predznak (+) je za motorski rad, a (-) za generatorski rad.

15.11.2010 56

Klossove formule
U praksi koristimo analitike izraze za momentnu karakteristiku poznate kao Klossove formule. Dobijemo ih ako se izraz za moment podijeli s izrazom za maksimalni moment u obliku

M 2+ = s s Mmax + max + smax s

2Rs R + ( X s + X r )
2 s ' 2

Za manje tona raunanja moe se primijeniti pojednostavljena Klossova formula dobivena zanemarenjem statorske impedancije u obliku

2 M = s s Mmax + max smax s

15.11.2010 57

Momentna karakteristika motora i tereta

Primjer: Mehanika karakteristika asinkronog motora i centrifugalnog ventilatora, pogonska radna toka

ce n tr ve ifug n ti lat alni or

Mn nazivni moment Mk moment kratkog spoja Mmax maksimalni moment

15.11.2010

58

Moment i struja u zaletu asinkronog motora (prikaz dobiven iz modela za stacionarno stanje)
Kod asinkronog motora problem su velike struje pri pokretanju motora.
I In 8 M Mn 2

0,2

0,4

0,6

0,8

1 n ns

15.11.2010

59

Moment, struja i brzina vrtnje u zaletu asinkronog motora (prikaz dobiven iz modela za stvarno dinamiko stanje)
Elektromagnetski moment, Nm 16000 12000 8000 4000 0 -4000 -8000 -12000 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Brzina vrtnje, o/min
Struja statora, A 5000 4000 3000 2000 1000 0 -1000 -2000 -3000 -4000 -5000 -6000 0 100 200 300 400 500 Vrijeme, ms 600 700 800 900 1000

800 Brzina vrtnje, o/min 700 600 500 400 300 200 100 0 0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 Vrijeme, ms

15.11.2010

60

Magnetsko polje tijekom zaleta asinkronog motora

15.11.2010

61

Razliiti oblici momentne karakteristike trofaznih asinkronih motora

Oblik momentne karakteristike ovisi o odnosima induktivnih i radnih otpora. Konstrukcijom rotorskog utora se utjee na oblik momentne karakteristike.

15.11.2010

62

Kruni dijagram asinkronog stroja

Crtanjem krunog dijagrama na osnovi nadomjesne sheme motora se grafiki dobivaju podaci o radnim karakteristikama stroja. Primjena krunih dijagrama nije aktualna nakon to su se pojavile mogunosti brzog analitikog raunanja svih karakteristika motora prema nadomjesnoj shemi pomou raunala. Detalji o krunim dijagramima u knjizi R. Wolf: Osnove elektrinih strojeva, str. 186-196.

15.11.2010

63

Pogonska stanja asinkronog stroja

Prazni hod motora na osovini nema optereenja, klizanje s<<, Rr/s >>, struja praznog hoda I0 mala (10 25 % nazivne) Kratki spoj motora rotor zakoen (miruje), klizanje s = 1, Zk prema shemi, struja kratkog spoja Ik vrlo velika (5 8 puta vea od nazivne)

Optereenje na osovini klizanje malo (1 5 %), struja iz mree ovisna o optereenju

15.11.2010

64

Nadomjesna shema i fazorski dijagram asinkronog stroja u praznom hodu

RsIs0 jXs IS0 US R0 I0r Es Rs I0 jXm I Es

jIs0Xs US

Ir << I0 Is 0
0
I

IS0

I0r

Za raunanje se moe zanemariti rotorski dio nadomjesne sheme zbog Ir <<

15.11.2010 65

Nadomjesna shema i fazorski dijagram asinkronog stroja u kratkom spoju

jXs Ik US

RS

jXr

Rr

US

+X ( X s j Ik r)

U kratkom spoju moemo zanemariti poprenu granu nadomjesne sheme i struju raunati prema izrazu

k
I k( R r) + Rs

Ik

Ik =

Us )2 + ( X s + X r )2 (Rs + Rr

15.11.2010

66

Nadomjesna shema i fazorski dijagram asinkronog stroja u stacionarnom stanju

jIsXs

jX s
IS US

Rs
I0

s jX

Rr s

US RSIS Es
-Ir

-jIrXr
Rr s

R0
I0r

Es

jX
I

Ir -Ir

I0 IS

I0 I

I0r

15.11.2010

67

Radne karakteristike asinkronog motora

s, % Is Isn cos 10 1,0 cos

Is Isn

0,5

s 0 0

0,5

1,0

P Pn
68

15.11.2010

Promjena smjera vrtnje asinkronog motora (reverziranje)

L1 L2 L3

K1

K2

Smjer vrtnje okretnog polja odreen je redoslijedom faza. elimo li ga promijeniti, dovoljno je meusobno zamijeniti prikljuke 2 od 3 fazna namota trofaznog motora. To se obino radi primjenom kontaktora (sklopnika) i tipkala. U, V i W oznake stezaljki motora L1, L2 i L3 oznake faza mree K1 i K2 kontaktori (sklopnici)

U V W

M ~
15.11.2010 69

Momentna karakteristika asinkronog motora u procesu reverziranja (promjene smjera vrtnje)

1 2 3 4 5 Motor kree iz mirovanja (s=1) Motor se zalijee do priblino sinkrone brzine vrtnje (s<<) Uz beznaponsku pauzu vri se zamjena redoslijeda faza, motor prelazi u protustrujno koenje (s=2) Motor koi do brzine 0 (s=1)

Motor se zalijee do priblino sinkrone brzine vrtnje u suprotnom smjeru (s<<)

15.11.2010

70

Moment, struja i brzina vrtnje tijekom reverziranja asinkronog motora (prikaz dobiven iz modela za stvarno dinamiko stanje)
14000 12000 10000 8000 6000 4000 2000 0 -2000 -4000 -6000 -8000 -10000 -12000 -14000 -16000 -18000 -800
6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 -1000 -2000 -3000 -4000 -5000 -6000 0 500 1000 Vrijeme, ms 1500 2000 2500

Elektromagnetski moment, Nm

-600

-400

-200

200

400

600

800

Brzina vrtnje, o/min

800 Brzina vrtnje, o/min 600 400 200 0 -200 -400 -600 -800 0 250 500 750 1000 1250 1500 1750 2000 2250 2500 Vrijeme, ms

Struja statora, A

15.11.2010

71

Magnetsko polje tijekom zaleta asinkronog motora

15.11.2010

72

Problemi i tehnike pokretanja asinkronih motora

1. Problemi kod pokretanja asinkronih motora Velike struje pokretanja, obino 5-8 puta vee od nazivnih, Preveliki ili nedovoljno veliki momenti pokretanja ( nedovoljno veliki momenti ubrzavanja), Predugo trajanje zaleta motora i pogona 2. Tehnike pokretanja Najee primjenjivane tehnike su: Pokretanje direktnim prikljukom na mreu, Pokretanje zvijezda-trokut preklopkom, Pokretanje preko autotransformatora, Pokretanje soft-start ureajem, Pokretanje pomou elektronikog energetskog pretvaraa, Pokretanje preko hidraulinih zaletnih spojnica. Sve se tehnike svode na to da se izvri uspjean zalet motora i pogona uz to manje struje zaleta i to krae trajanje zaleta. Utjecaj na mreu mora biti u prihvatljivim granicama.
15.11.2010 73

Pokretanje kaveznog asinkronog motora direktnim prikljukom na mreu

M, Nm 800

Moment motora i moment tereta

I, A 400

Statorska struja

600

400

200

200

Moment tereta
0

300

600

900

1200

1500 n, o/min

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Zbog velikih struja pokretanja koje prave probleme u elektrinoj mrei (padovi napona i preoptereenja sklopnih aparata) koriste se razliite tehnike pokretanja. Direktni Direktnistart start Pokretanje Pokretanjezvijezda zvijezda- -trokut trokut Pokretanje Pokretanjeautotransformatorom autotransformatorom Shema Shema Nastavi Nastaviprez. prez.

Pokretanje ajem Pokretanjesoft-start soft-starture ure ajem

15.11.2010

74

Spojna shema za pokretanje kaveznog asinkronog motora direktnim prikljukom na mreu

osigurai

sklopnik

bimetal

Povratak Povratak

15.11.2010

75

Pokretanje kaveznog asinkronog motora preklopkom zvijezda trokut

M, Nm 800 I, A 400

Moment
600

Struja

400

200

200

Moment Y

Struja Y

300

600

900

1200

1500 n, o/min

300

600

900

1200

1500 n, o/min

M Y U SY 1 = = M U S 3
Direktni Direktnistart start

U NAMOTU

PREMA MREI

I SY 1 = I S 3

I SY 1 = II 3
Shema Shema Nastavi Nastaviprez. prez.
76

Pokretanje Pokretanjezvijezda zvijezda- -trokut trokut Pokretanje Pokretanjeautotransformatorom autotransformatorom

Pokretanje ajem Pokretanjesoft-start soft-starture ure ajem

15.11.2010

Shema spoja za prikljuak kaveznog asinkronog motora na mreu preklopkom zvijezda - trokut

L1 U1 W2

L2 L3

U2 V1

W1 V2

Povratak Povratak
77

15.11.2010

Pokretanje kaveznog asinkronog motora autotransformatorom

M, Nm 800
m uni p s m ono p a n

I, A 400
Struja p ok r etanje s pu nim n ap

600

re Po k

je tan

onom

400
je au Pokretan totraf.

200

200

Struja - aut o

traf.

300

600

900

1200

1500 n, o/min

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Shema Shema Direktni Direktnistart start Pokretanje Pokretanjezvijezda zvijezda- -trokut trokut Pokretanje Pokretanjeautotransformatorom autotransformatorom Nastavi Nastaviprez. prez.

Pokretanje ajem Pokretanjesoft-start soft-starture ure ajem

15.11.2010

78

Pokretanje kaveznog asinkronog motora autotransformatorom

Potrebna su tri prekidaa i autotransformator. Struja pokretanja se prilagodi mogunostima mree. Pokretanje: zatvoreni prekidai (sklopke) A i B Normalni pogon: zatvoreni prekidai A i C.

Povratak Povratak
15.11.2010 79

Soft-start ili lagano pokretanje

M, Nm 800 600 400 200
rt Soft-sta
ta nt tere Mome

I, A 400
art i st n t ek Dir
Stru ja d irek tni s tart

200

Struja - Soft-start

In 900 1200 1500 n, o/min U/Un

1 0

300

600

300

600

900

1200

1500 n, o/min

0,5 Ust

Pokretanje ajem Pokretanjesoft-start soft-starture ure ajem Direktni Direktnistart start

15.11.2010

Shema Shema
t

Pokretanje Pokretanjezvijezda zvijezda- -trokut trokut Pokretanje Pokretanjeautotransformatorom autotransformatorom

Nastavi Nastaviprez. prez.

80

Pokretanje kaveznog asinkronog motora preko soft-start ureaja

Soft-starter je elektroniki ureaj kojim se moe regulirati napon statora motora da se smanji struja pokretanja na neki dozvoljeni iznos.

Povratak Povratak

Soft-start ureaj s bajpas sklopnikom

15.11.2010

Prikljuak na mreu sa soft-start ureajem

81

Pokretanje klizno kolutnog asinkronog motora dodavanjem otpora u rotorski krug

M, Nm 800 600 400 200

0 I, A 800 600 400 200

300

600

900

1200

1500 n, o/min RR 0 d == d 0 Rd == Rad1 Rd Rad1 RR Rad1+Rad2 d == d Rad1+Rad2 RR Rad1+Rad2+Rad3 d == d Rad1+Rad2+Rad3

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

15.11.2010

82

Pokretanje klizno kolutnog asinkronog motora dodavanjem otpora u rotorski krug

M, Nm 800 600 400 200

0 I, A 800 600 400 200

300

600

900

1200

1500 n , ,o/min n o/min RR 0 d == d 0 Rd == Rad1 Rd Rad1 RR Rad1+Rad2 d == d Rad1+Rad2 RR Rad1+Rad2+Rad3 d == d Rad1+Rad2+Rad3

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

15.11.2010

83

Pokretanje klizno kolutnog asinkronog motora dodavanjem otpora u rotorski krug

M, Nm 800 600 400 200

0 I, A 800 600 400 200

300

600

900

1200

1500 n,, o/min o/min n RR 0 d == d 0 Rd == Rad1 Rd Rad1 RR Rad1+Rad2 d == d Rad1+Rad2 RR Rad1+Rad2+Rad3 d == d Rad1+Rad2+Rad3

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

15.11.2010

84

Pokretanje klizno kolutnog asinkronog motora dodavanjem otpora u rotorski krug

M, Nm 800 600 400 200

0 I [A] 800 600 400 200

300

600

900

1200

1500 n, o/min RR 0 d == d 0 Rd == Rad1 Rd Rad1 RR Rad1+Rad2 d == d Rad1+Rad2 RR Rad1+Rad2+Rad3 d == d Rad1+Rad2+Rad3

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

15.11.2010

85

Elektromotorni pogon- sustav za pretvorbe elektrine u elektromehaniku energiju

15.11.2010

86

Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora

Brzina vrtnje motora je odreena izrazom
n = ns (1 s) = 60 fs (1 s) p

i ona se moe regulirati (namjetati) promjenom frekvencije fs, broja pari polova p i promjenom klizanja s. Mijenjanje brzine promjenom broja pari polova je mogue samo u grubim iznosima. Npr. za fs = 50 Hz vrijedi p = 1, sinkrona brzina je 3000 o/min p = 2, sinkrona brzina je 1500 o/min p = 3, sinkrona brzina je 1000 o/min esto se koristi u praksi i to najee u stroju za pranje rublja. Motor sadri dva namota, npr. jedan ima 2p = 2, a drugi 2p = 12 ili 14. Vrlo je jednostavno i, za primjenu u domainstvu, prihvatljivo tehniko rjeenje.

15.11.2010

87

Regulacije u elektromotornim pogonima

Openito moe biti potrebno da se u nekom elektromotornom pogonu regulira: brzina vrtnje radnih mehanizama, moment, poloaj (pozicija). Najee se regulira brzina vrtnje. Da li e se regulirati brzina zbog uteda energije, ovisi o tehnikoekonomskim uvjetima (cijena energije, vremenski rok za povrat investicije).

15.11.2010

88

to znai regulirati brzinu vrtnje motora?

Prema slici, radna toka EMP pogona u stacionarnom stanju je odreena sjecitem karakteristike momenta motora i karakteristike momenta optereenja Mm = Mt.

Regulirati brzinu vrtnje znai mijenjati momentnu karakteristiku Mm u M'm tako da njeno sjecite s karakteristikom tereta bude pri eljenoj brzini vrtnje n'. Prema slici momentnu karakteristiku Mm smo promijenili tako da smo promijenili sinkronu brzinu vrtnje motora ns u n's mijenjajui frekvenciju struja koje teku kroz namote statora.

ns =
15.11.2010

60 fs p

n s=

60 fs p
89

Regulacija brzine vrtnje preklapanjem polova

Preklapanje polova se moe ostvariti sa dva ili vie galvanski odvojenih namota u motoru ili jednim namotom izvedenim iz dva jednaka dijela koji se prespajaju prema Dahlanderovom principu. Prespajanjem prema Dahlanderu moe se dobiti omjer brzina 1:2.

M 2p = 4

2p = 2 Mt

n2 ns2

n1 ns1

15.11.2010

90

Regulacija brzine vrtnje promjenom narinutog napona

Promjenom napona uz fiksnu frekvenciju momentna karakteristika motora se mijenja prema Mm= f(U2). Svakom naponu odgovara druga karakteristika, a budui da je karakteristika momenta tereta jedna i zadana vrstom tereta, radna toka e biti odreena karakteristikom motora.

Suvremena tehnologija (poluvodika energetska elektronika) omoguava regulaciju napona u vrlo irokim granicama. Energetski gledano, ovakva regulacija nije optimalna jer su gubici energije neizbjeni.
15.11.2010 91

Regulacija brzine promjenom napona i frekvencije

Brzina vrtnje je direktno proporcionalna frekvenciji
n= 60 fs (1 s), p

ali se u motoru zbog promjene frekvencije dogaaju i promjene magnetskog toka (indukcija) to utjee na promjene razvijenog momenta.

Us E s = 4,44Nfs BS

Promjenimo li frekvenciju fs ne mijenjajui napon, doi e do promjene indukcije B odnosno magnetskog toka . Poveanje B nije dozvoljeno zbog zasienja magnetskog kruga, a smanjenjem (pri poveanju fs) smanjuje se moment motora to opet nije dozvoljeno. Zbog toga se regulira po zakonu

Us E s = konst. fs fs
15.11.2010 92

Principna shema spoja asinkronog motora i elektronikog energetskog pretvaraa na izmjeninu mreu

15.11.2010

93

Tipina struktura pretvaraa za asinkroni motor

Diodni Ispravlja Mreni prikljuak L1 L2 L3 UDC UG+ R

Istosmjerni meukrug

Izmjenjiva

Prikljuak motora T1 CDC T3 T5 U V W T4 T6 T2 Mjerenje struje

Motor

UG

15.11.2010

94

Skalarna regulacija
Istovremeno treba mijenjati napon i frekvenciju. Pri takvoj promjeni, koja se zove skalarna regulacija, momentne karakteristike izgledaju prema slici.

15.11.2010

95

Promjena napona i frekvencije pri skalarnoj regulaciji asinkronog motora

US Un konstantan tok slabljenje polja

0
15.11.2010

fn

Frekvencija

fmax

f
96

Momentne karakteristike pri skalarnoj regulaciji asinkronog motora

Frekvencija f1 je osnovna frekvencija za koju je graen motor. Smanjivanje frekvencije f1 daje karakteristiku U21/f21=konst., tj. smanjeni su napon i frekvencija u odnosu na U1/f1 =konst. Poveanje frekvencije f1 na f2 nije mogue po zakonu U/f=konst. jer je napon za odreeni motor odreen gornjom granicom U=Un. Zbog poveanja frekvencije f1 na f2, a nepromijenjenog napona, smanjen je magnetski tok u motoru i razvijeni moment. To je tzv. podruje slabljenja magnetskog toka.
15.11.2010 97

Ovisnost momenta motora o frekvenciji i nainu hlaenja pri skalarnoj regulaciji

15.11.2010

98

Dozvoljene veliine struje pri kratkotrajnom i trajnom pogonu reguliranog motora

15.11.2010

99

Znaaj elektromotornih pogona

U razvijenim zemljama svijeta se 60-65% sve proizvedene elektrine energije pretvara u mehaniki rad posredstvom elektromotornih pogona (industrija, transport, domainstvo,...). Elektromotorni pogoni mogu biti regulirani ili neregulirani. Smatra se da je 10-15 % reguliranih pogona.

15.11.2010

100

Regulirani ili neregulirani elektromotorni pogon?

Osnovna zadaa reguliranog EMP-a je upravljanje tokom energije koja ide iz mree (izvora) u proces i obratno. Regulirati se moe brzina, moment ili pozicija. Zato odabrati regulirani pogon ili zamijeniti postojei neregulirani reguliranim?
Zbog zahtjeva tehnolokog procesa (automatizacija,..), Zbog zatite mree, motora i radnih mehanizama, Zbog smanjenja potronje (uteda) elektrine energije.

15.11.2010

101

Regulacija pogona zbog uteda energije

Najvee utede elektrine energije mogu se postii reguliranim pogonom centrifugalnih pumpi, ventilatora i kompresora koji su podoptereeni u normalnom pogonskom stanju i koji su godinje relativno dugo vremena u pogonu. U tehniki razvijenom svijetu prevladava tendencija primjene novih reguliranih pogona i zamjena postojeih nereguliranih reguliranima.

15.11.2010

102

Regulacija protoka nekog medija

U nereguliranim elektromotornim pogonima protok medija Q (m3/s) se moe regulirati nekim od naina priguenja prema sl. 1, a u reguliranim prema sl. 2 tako da se brzinom vrtnje motora regulira brzina vrtnje pumpe, o kojoj ovisi veliina protoka i korisnosti pumpe.

n konst.

Sl.1. EMP bez mogunosti regulacije brzine vrtnje elektromotora, protok se regulira priguenjem na ulazu u spremnik medija
15.11.2010 103

Regulacija protoka medija promjenom brzine vrtnje elektromotora i pumpe

Mrea, U1, f1

U1, f1

pretvara y w x Regulator

~
U2, f2

~
izlaz n regulirana

M
El. motor ulaz pumpa spremnik

Sl. 2. Regulirani elektromotorni pogon, protok se regulira brzinom vrtnje motora odnosno pumpe (zbog uteda energije)
15.11.2010 104

Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije

M, Nm
80 50 Hz

U/f == const. U/f const.

UU == var, ff == const var, const

60

ff == 50 Hz 50 Hz ff == 30 Hz 30 Hz ff == 10 Hz 10 Hz

40

20

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

M = 40 Nm n = 1383 o/min

15.11.2010

105

Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije

M, Nm
80 30 Hz 60 50 Hz

U/f == const. U/f const.

UU == var, ff == const var, const

ff == 50 Hz 50 Hz ff == 30 Hz 30 Hz ff == 10 Hz 10 Hz

40

20

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

M = 28,0 Nm n = 820 o/min

15.11.2010

106

Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije

M, Nm
80 30 Hz 60 50 Hz

U/f == const. U/f const.

UU == var, ff == const var, const

ff == 50 Hz 50 Hz ff == 30 Hz 30 Hz ff == 10 Hz 10 Hz

40 10 Hz 20

300

600

900

1200

1500 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

M = 21 Nm n = 395 min-1

15.11.2010

107

Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije

M, Nm
160

U/f == const. U/f const.

UU == var, ff == const var, const

120

4 U=

00

0 V, 5

Hz
UU == 400 VV 400 UU == 300 VV 300 UU == 200 VV 200

80

40

200

400

600

800

1000 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

M = 80 Nm n = 923 o/min

15.11.2010

108

Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije

M, Nm
160

U/f == const. U/f const.

UU == var, ff == const var, const

120

4 U=

00

0 V, 5

Hz
UU == 400 VV 400

80

V, 5 0 0 0 U=3

Hz

UU == 300 VV 300 UU == 200 VV 200

40

200

400

600

800

1000 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

M = 50 Nm n = 910 o/min

15.11.2010

109

Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije

M, Nm
160

U/f == const. U/f const.

UU == var, ff == const var, const

120

4 U=

00

0 V, 5

Hz
UU == 400 VV 400

80

V, 5 0 0 0 U=3

Hz

UU == 300 VV 300 UU == 200 VV 200

40

, 5 0 Hz U = 200 V

200

400

600

800

1000 n, o/min

Nastavi prezentaciju Nastavi prezentaciju

M = 38 Nm n = 780 o/min

15.11.2010

110

JEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR

15.11.2010

111

Jednofazni asinkroni motor

To je obino kavezni motor koji ima samo jedan namot na statoru te se prikljuuje na jednofazni izmjenini namot.

I U
Dok rotor miruje, njegovo je klizanje prema direktnom i inverznom protjecanju stvorenima strujom namota statora jednako sd = si = 1.

Okretna protjecanja d i i imaju jednake amplitude i brzine vrtnje, ali se vrte u suprotnom smjeru.

15.11.2010

112

Momentna karakteristika jednofaznog asinkronog motora

Struje i momenti su jednaki za direktni i inverzni sistem dok rotor miruje (s=1), iz ega slijedi da je ukupni moment jednak nuli. Motor ne moe krenuti iz mirovanja!
M Md

Md + Mi nsi 0 nsd n
Md moment direktnog protjecanja Mi moment inverznog protjecanja Md + Mi ukupni moment jednofaznog motora

Mi

im se motor pokrene iz mirovanja prevladava jedno okretno polje i motor razvija moment kojim moe savladati teret i nastaviti vrtnju.
15.11.2010 113

Jednofazni motor s pomonom fazom za zalet

Problem poteznog momenta jednofaznog motora rjeava se ugradnjom pomone faze za zalet koja je prostorno pomaknuta prema tzv. glavnoj fazi za neki kut, a fazni pomaci struja kroz fazne namote ostvaruju se dodavanjem kondenzatora, otpornika ili prigunice (induktiviteta) u pomonu fazu. Tako se dobije jednofazni motor s pomonom fazom za zalet simboliki prikazan na slici.

Fazorski dijagram kondenzatorskog motora Vano je postii to vei fazni pomak struja glavne Ig i pomone Ip faze.
15.11.2010 114

Reverziranje (promjena smjera vrtnje) motora s pomonom fazom

Struja u namotu svake faze stvara svoje pulsirajue protjecanje koje moemo prikazati s dva okretna protjecanja d i i. Kako znamo iz teorije okretnog polja, os okretnog protjecanja se nalazi u osi namota odreene faze u trenutku kada struja tog namota prolazi kroz maksimum, a iznos tog protjecanja je d = i = 1/2. Struja u fazi u kojoj je kondenzator je prola svoj maksimum prije faze u kojoj nije kondenzator za kut = gl + p.

15.11.2010

115

Smjer vrtnje i reverziranje motora s pomonom fazom

Direktno protjecanje je vee od inverznog pa se rotor vrti u smjeru toga rezultirajueg protjecanja d. Rezultantno okretno magnetsko polje vrti se uvijek u smjeru od faze u kojoj struja prethodi naponu prema fazi u kojoj struja zaostaje. Iz toga se moe zakljuiti i na koji se nain moe reverzirati kondenzatorski motor.
Os namota glavne faze

15.11.2010

116

Spojna shema za reverziranje (promjenu smjera vrtnje) kondenzatorskog motora zamjenom prikljuaka namota pomone faze (l-lijevo, d-desno)

L1 N Ig
glavna faza
l d l d

Ip C

rotor

pomona faza

15.11.2010

117