1

Uvod

Masivnost graevina, kao karakteristika rimske umjetnosti, nije zaobila ni hramove,
tako imamo kompleks betonskog svetita od mnogih rampi, stepenita, dvorita i polukrunog
svetita s brojnim arkadama, niama, i svodovima. Razvoj rimskog hrama poeo je
mijeanjem grkih stilova (jonski i korintski) s elementima etrurskog hrama (visoki podij,
duboko predvorje i iroko svetite koje ukljuuje stupove peristila tzv. pseudodipteros).
Nedugo nakon nastanka ovakvih hramova, nastali su i kruni hramovi na tradiciji starorimskih
graevina i grkih tolosa (Sibilin hram, rano 1. st. pr. Kr.).
No rimski hramovi su se razlikovali od grkih prije svega u dimenzijama i
uporabi betona, zatim u visokom podiju koji su preuzeli od Etruana i unutarnjoj koncepciji,
dok su Grci hram pravili za doivljaj izvana, a unutranjost zanemarivali, Rimljani unutra
grade nie i svetita, a vanjtinu esto pojednostavljuju obinim zidom ili polu-stupovima i
polu-stubovima. Ovakvi hramovi nisu bili sluajni, niti kratka vijeka, oznaili su gradnju
hramova u cijeloj Italiji i drugim carskim gradovima sve do 3. st.














2


1. Panteon hram svih bogova



Panteon (s prefiksom "takozvani") naziv je koji nam je prenio povjesniar Kasije
Dion. On je objasnio da taj naziv doslovno znai posveen svim bogovima ili kako je on
takoer nasluivao, potjee od slinosti sagraenog svoda s nebeskim svodom. Meutim,
mogue je da je Agripina zgrada bila posveena Marsu i da je panteon bio naziv u opoj
uporabi za hram koji je sauvao Hadrijan.
1
Taj car je ovu zgradu pretvorio u carsku
dvoranu u kojoj je mogao slubeno primati senatore.
Raniji hram je bio pravokutan, gledao je na jug i bio je sagraen od travertina.
Restaurirao ga je Domicijan nakon poara 80.g., bio je potpuno ponovno izgraen nakon
razaranja u drugom poaru tijekom Trajanove vladavine.
2
Hadrijanova rekonstrukcija
125. g. radikalno je transformirala raniju zgradu: proelje je bilo okrenuto za 180 da bi
bilo okrenuto prema sjeveru, a rotonda je sagraena u praznom prostoru koji je leao
ispred prvog hrama. Sadanja verzija, prepoznatljiva po svom ugraenom kolonadnom
trijemu koji gleda na trg i visokom, izoliranom i vidljivom valjku iznad kojeg se die
kupola potpuno je drugaija od Panteona iz Hadrijanovog doba.
3



Sl. 1. Kupola hrama (preuzeto iz: http://www.scribd.com/doc/73158048/APENINSKI-
POLUOTOK).


1
www.wikipedia.org
2
A. M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 122-123.

3
A.M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 126-127.
3


Okruglo tijelo je nekada bilo okrueno drugim zgradama, a ispred impozantnog
proelja podignutog na stepenicama, nalazio se dugi trg s trijemovima na tri strane.
Slavna rotonda nije bila vidljiva izvana budui da je bila skrivena arkadama i mogla se
bolje procijeniti iznutra.
4
Zgrada je bila jednodijelna, velika i kruna prostorija promjera
143 stope, na vrhu pokrivena polutkom.
5
Vanjski red stupova na trijemu sainjen je od osam monolita sivog granita,
postavljenih na bazu od bijelog mramora, a na vrhu su korintski kapiteli. Stupovi u
unutarnjem redu su izrezani od ruiastog granita i ine tri prolaza: centralni prolaz koji
vodi do vrata Panteona iri je od dvaju lateralnih gdje su velike nie nekada sadravale
kipove Augusta i Agripe. Ovaj veliki trijem je povezan s rotondom pomou masivnog
ciglenog "avant-corpsa" proaranog mramorom.
Panteon je centralna graevina, to znai da mu je tlocrt krunica ili geometrijski
lik u koji se moe upisati i opisati krunica. Na tlocrtu itamo da se graevina sastoji od
dva bitno razliita dijela, a to su: veliki sredinji prostor presvoen kupolom i pravokutni
trijem, djelomino zatvoren zidom, a na proelju ralanjen stupovima.
6
Sredinji prostor
zatvoren je zidom koji je s unutranje strane ralanjen niama i parovima stupova.
Veina poda je originalna; napravljena je od viebojnog mramora i kamena rasporeenog
u dijagonalne redove kvadrata i krugova upisanih unutar kvadrata.

Sl. 2. Panteon (preuzeto iz: http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_hram).



4
A . M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 231-232.
5
www.wikipedia.org
6
H. Keller, 1970, 77-78.
4


Savreno polukruna kupola napravljena je od jednog dijela promjera 43.5
metara: to je najvea kupola ikad izgraena uporabom zidne konstrukcije. Unutranje lice
kupole podijeljeno je na pet reda iljaka, koncentrini kesoni koji zavravaju u glatkom
prstenu. Okulus ima promjer od 8,9 m.
7
Vanjsko lice kupole je ukraeno pomou sedam
prstenova stepenica, ali samo najvii dio je vidljiv.
8
Proporcije ove zgrade su uzorne:
cilindar i kupola imaju isti promjer to je u skladu s Arhimedovom simetrijom. Unutarnji
prostor je jedinstven, pregledan, statian.
Takav karakter prostora odreen je prije svega potpuno uravnoteenim odnosom
vertikala i horizontala (promjer = visina). Statinosti pridonosi i gotovo iskljuivo
horizontalna podijeljenost mase niz paralelnih prstenova sve manjeg i manjeg promjera
potpuno vode pogled do otvora, odakle se svjetlost ravnomjerno rasprostire dohvaajui
svaki dio.
9
Panteon je svakako najorginalniji rimski hram, Sauvan je netaknut u 7. st
postaje crkva te je zbog toga ouvan. U 12. st. Panteon dobiva romaniki zvonik te
postaje dijelom utvrde, u doba romantizma te velikih restauracijskih pothvata sa Panteona
su uklonjeni Berninijevi zvonici te je tako vraen izvorni izgled. Danas Panteon nosi
naziv Santa Maria Rotonda ili Sveta Marija od muenika.













7
A . M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 150-151.
8
www.wikipedia.org
9
H. Keller, 1970, 45-46.
5



2. Kapitolijski hram


Hram Jupitera Optimusa Maximusa bio je posveen rimskom vrhovnom rimskom
boanstvu Jupiteru. Za vrijeme drevnog Rima su na tom mjestu sagraena ukupno tri
hrama. Prvi hram je, po rimskoj tradiciji, posveen 13. 9. 509.g. pr. Kr. odnosno na
samom poetku Republike. Gradnju je zapoeo kralj Lucije Tarkvinije Prisk, zavjetovavi
se Jupiteru nakon pobjede u ratu sa Sabinjanima, a dovravao ju je Tarkvinije Oholi pred
svoje svrgavanje.
10

Prema drevnim rimskim opisima, hram je bio dug 60 i irok 60 m, te, osim
Jupitera, sadravao oltare Junoni i Minervi. Hram je bio ukraen statuama od terakote, a u
njemu su se uvale i Sibilske knjige. 6. 7. 83.g. pr. Kr. u jeku graanskog rata,
odnosno Sulinog pohoda na Rim, hram je izgorio, zajedno s najveim dijelom Sibilskih
knjiga. Na njegovom mjestu je sagraen novi hram, u kojem su se 44.g. pr.kr. Sakrili
Cezarove ubojice.
11
Godine 69. Hram je izgorio po drugi put, ovaj put kada je Vespazijan
ulazio u Rim u godini etiri cara. Vespazijan i njegovi nasljednici Tit i Domicijan su
obnovili hram,
12
Hram je ostao ouvan nekoliko stotina godina, sve do razaranja kojeg su
poinili vandali u 5. St.

Sl. 3. Kapitolijski hram (preuzeto iz: http://www.scribd.com/doc/73158048/APENINSKI-
POLUOTOK).

10
A. M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 22, 104.
11
A. M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 136-137.
12
www.wikipedia.org
6




Hram su ukraavali umjetnici iz Veja nekadanji Vulci, tijekom gradnje na hramu
je bila podignuta i terakotna kvadriga kao ukras koji je veliao taj hram. Dananji JI. ugao
temelja nalazi se ispod Pallazo Conzervatori, Hram je na proelju krasilo 6 stupova, imao
je karakteristian sistem greda koje su pokrivale 3 cele tj. 3 odaje u hramu Jupiteru,Junoni
i Minervi.
13
Ovo je tip hrama s 3 cele i alama, uz terakotne statue i kvadrigu, samih
temelja hrama i neto malo terakotne dekoracije o hramu se ne zna nita iz toga razloga
to je obnavljan vie puta, od pouzdanih informacija znamo da su terakotni akroteriji i
kvadriga zamijenjeni bronanim vjerovatno u 3 st.


Sl. 4. Maketa (preuzeto iz: http://www.scribd.com/doc/73158048/APENINSKI-POLUOTOK),










13
A . M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 141-142.
7




3. Vestin Hram

Vestin Hram se nalazi na rimskom forumu, te je takoer jedna od najstarijih
graevina na forumu.
14
Vestin Hram (Aedes Vestae) je bio tip okruglog hrama u kojoj nije
bilo obredne statue boginje Veste, ve je na ognjitu grada gorio vjeiti plamen kao
simbol vjenosti i istoe grada.
15
Hram je prvi put dovren u 7. st. pr. Kr., a ono to se
danas vidi potjee iz 2. st. odnosno 193. g. iz doba vladavine Septimija Severa.
Za hram znamo da je imao korintske stupove na zasebnim postoljima, u punom
volumenu, kruni podij oko hrama je bio prekriven mramorom te je imao otvoreno
stubite. U riznici vestinog hrama nalazili su se penati grada Rima, koje su mogle vidjeti
samo vestalke odreenog dana u godini, a od ijeg uvanja je prema legendi zavislia sama
sudbina grada Rima i itave rimske drave. Najzastupljenije miljenje je da se u Vestinu
hramu nalazio Paladion, kip Atene kojega je zeus osobno dao u ruke Dardanu osnivau
Troje, a kojega je Eneja nakon razaranja Troje donio sa sobom u Italiju.
16
Pored hrama je
bilo svetite u kojem se nalazio Vestin Atrij (Atrium Vestae), zgrada u kojoj su po strogim
pravilima ivjele sveenice hrama vestalke.


14
www.wikipedia.org
15
A. M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 167-168.

16
www.wikipedia.org
8

Sl. 5. Ostaci Vestinog hrama na rimskom forumu (preuzeto iz:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_hram


4. Hram Herkula pobjednika

Svetite Herkula pobjednika (2. stoljee pr. Kr.) je nekad bila jedna od najveih
rimskih graevina u unutranjoj Italiji (188 x 140 m), a nalazilo se odmah izvan grada uz
cestu za Samnium. Sadravao je kazalite, veliki etvrtasti trg i hram. Samo svetite se na
nalazi u gradu Rimu nego u Tivoliju 30.- ak kilometara udaljeno od rima na mjestu gdje je
Hadrijan podigao svoju uvenu vilu.
17
Kamenolomi Tivolija su vaan izvor travertina,
mramora od kojega je izgraena veina graevina u Rimu.
18
Svetite Herkula pobjednika zatitnika vojnika, trgovaca, putnika... podignuto
je 50 g. od starne arhitekta Hermodora iz Salamisa.
19
Ispred hrama je polukruno stubite
koje imitira teatar. Svetite se svrstava u oksatilni tip hrama, hram je bio okruen
dvokatnim trostrukim porticima s toskanskim stupovima, 20 korintskih. Cijelo svetite se
nalazi na terasi, ispod kojega je podzemni hodnik kojivodi u taberne za oping. Heraklovo
svetite je arhitektonskim elementima usko povezano s drugim onovremenim svetitima u
laciju a i u drugim dijelovima carstva te je jasno bilo znak snage rimskih umjetnika i moi
carstva.

17
www.wikipedia.org
18
www.wikipedia.org
19
A . M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 185-186.
9


Sl. 6. Hram Herkula pobjednika (preuzeto iz: http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_hram).





5. Hram Fortune Virilis


Hram Fortune Virilis ili kako ga jo nazivaju hramom Portunusa prema rimskom
bogu za luku je hram koji datira iz doba kasne republike.
20
Hram se nalazi u Rimu na
Formu Boariumu graen je od 70. 60.g. Pr. Kr. Hram je posveen rimskom bogu luke
kako bi pomorci imali sree na putovanjima, trgovanjima ili svim putnicima da sretno
stignu. Hram izgraen u ast Portunusa je etvrtastog oblika izraen sa prostilom i
pseudoperipteralnim stilom, dimenzija: 9,75 metara irok i 24. Metra dugaak ukljuujui
i stepenice.
21
Hram ima 4 stubna raspona na porelju i po 7 na dva lica od kojih su 6
slobodno stojeih stubova jonskog reda i 12 ugraenih u zidove. Sam hram se nalazi na
viskom podiju s jezgrom od betona, dijelom od travertina, a dijelom od tufa koji se tukira
i boji, jonski polustupovi na lateralnim zidovima i u stranjem dijelu zida djeluju kao

20
A. M. Liberati - F. Bourbon, 2003, 171-172.
21
www.wikipedia.org.
10

peripter. Hram Portunusa ili Fortune Virilis predstavlja jedan od najstarijih i najouvanijih
primjera klasine rimske arhitekture.


Sl. 7. Hram Portunusa ili Fortune Virilis (preuzeto iz: www.wikipedia.org).


















11

Zakljuak


Rimski Hramovi su zasigurno jedna od naljepih kiparskih i graditeljskih
dostignua na cijelom svijetu. Iako su mnogi hramovi u ne ba dobrom stanju, jer neki su
devastirani od strane neprijatelja, drugi su stradali u raznim nepogodama, poarima,
potresima, poplavama... to zasigurno ne umanjuje njihov sjaj i njihovu veliinu.
kada su stajali u svome sjaju kao ponos carstva i predstavljali jedan veoma bitan
dio u ivotima svih ljudi, obini ljudi su bili ti koji su najvie u njima provodili vremena,
molili se svojim bogovima prinosili rtve i nadali se da e im se to jednoga dana vratiti
kao korist u ivotu, i time potvrditi njihovu vjeru.
Naime vrijeme se promijenilo i ti hramovi vie nisu bili potrebni pa su ostali
zaputeni i beskorisni, ali danas nekoliko tisua godina kasnije, uviamo njihovu veliinu
i to to su predstavljali, nikada nee bit zaboravljeno.



















12


Literatura:


Anna Maria LIBERATI Fabio BOURBON, 2000. - Drevni Rim, Mozaik knjiga, Zagreb.

Peierre GRIMAL, 1968. Rimska civilizacija, Beograd.

Hajnc KELER, 1970. Rimsko carstvo, Novi Sad.

http://www.scribd.com/doc/73158048/APENINSKI-POLUOTOK.
www.wikipedia.org.