Vrtlarski prirunik

Projekt Gradski vrtovi

GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA
POLJOPRIVREDU I UMARSTVO
1
VRTLARSKI PRIRUNIK
elite li u vrtu uzgojiti to vie kvalitetnog povra i cvijea, treba odabrati kul-
ture i sorte koje ete uzgajati, najpovoljnije vrijeme sjetve, sadnje i berbe, naj-
povoljniji nain gnojidbe i obrade tla te naine njege biljaka. Zato smo pripre-
mili ovaj prirunik!
Nadamo se da emo Vam praktinim savjetima pomoi u gradskim vrtovima
proizvesti vlastitu hranu na naelima organske proizvodnje.
Plodored
Plodored je rasporeivanje povra u vremenskom slijedu vie godina ime se uvaju
plodnost tla i zdravlje vrta. U domaem vrtu, na kojem se na manjim povrinama izmjenjuje
velik broj povrtnih vrsta i cvijea, plodored se mora izraivati planski.
Prije poetka sijanja/sadnje prvog povra na svoj novi povrtnjak, uzmite u obzir upute iz
ovog prirunika kako bi detaljno isplanirali prostornu i vremensku izmjenu kultura.
Kod plodoreda u obzir treba uzeti zahtjeve pojedinog povra s obzirom na:
crpljenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povre jako crpi tlo);
utjecaj tetnika i bolesti na pojedinu kulturu;
meusobno podnoenje povra i podnoenje samog sebe (npr. perin
sam sebe ne podnosi, zato se svake godine sije na drugu gredicu, a
rajica najbolje raste uvijek na istoj gredici).
2
VRTLARSKI PRIRUNIK
S obzirom na zahtjeve prema hranjivim tvarima, povre se okvirno moe svrstati u tri
skupine:
zahtjevno povre koje iziskuje puno hranjivih tvari: skoro sve kupusnjae,
krastavci, tikve, rajice, krumpir, poriluk, celer
gredice na koje ih planirate posaditi dobro pognojite stajskim
gnojem ili kompostom;
manje zahtjevno povre kao to je luk, enjak, mrkva, cikla, salata,
pinat, crni korijen, rotkvica, koraba, paprika, dinja, rotkva, slatki
kukuruz
prvenstveno im je potreban kompost;
skromno povre kao to je grah, graak, matovilac i veina zainskih
biljaka
gnojite ih vrlo malo.
PRIPADNOST POVRTNIH KULTURA BILJNIM PORODICAMA
biljna porodica pripadajua vrsta povra
Krstaice, lat. Brassicaceae kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, lisnati kelj,
brokula, korabica, podzemna koraba, rotkva,
rotkvica, kineski kupus, hren
Ljiljani, lat. Liliaceae luk, enjak, poriluk, kozjak
titarke, lat. Apiaceae mrkva, celer, perin, pastrnjak, komora
Lobodnjae, lat. Chenopodiaceae cikla, blitva, pinat
Pomonice, lat. Solanaceae rajica, paprika, patlidan
Tikvenjae, lat. Cucurbitaceae krastavac, tikva, dinja, lubenica
Lepirnjae, lat. Fabaceae graak, grah mahunar, slanutak, bob
Glavoike, lat. Asteraceae salata, endivija, radi, artioka
Povrtne kulture koje pripadaju istoj biljnoj porodici ne smiju se uzgajati godinu za godi-
nom jedna za drugom. Na isto mjesto smijete ih posaditi tek nakon 3 do 5 godina.
Tijekom svake vrtlarske sezone bilo bi dobro da zapisujete kako uspijeva pojedina kul-
tura kad ste to posijali, kad je spremno za berbu i sline podatke kako bi pronali najpo-
voljniji raspored kultura na gredicama.
3
VRTLARSKI PRIRUNIK
Priprema tla
Kod organskog povrtlarstva tlo se priprema rahljenjem na dubinu 10-20 cm, ime se
zatiuje veina mikroorganizama (posebno gliste) i slojevi tla. Ukoliko se radi o teem tlu ili
koje prije nije sluilo za povrtlarsku proizvodnju, moete iznimno prekopati.
Gredice mogu biti raznih oblika, a poloaj od sjevera prema jugu openito osigurava
najravnomjerniju raspodjelu sunevog svjetla. Izmeu gredica planirajte stazice za prolaz.
Tijekom rasta biljaka, tla:
rahlimo, kako bismo prozraili i sprijeili ishlapljivanje vode i unitili
korov;
prekrivamo ili zastiremo pri emu moemo koristiti ostatke zdravih
biljaka, a s ciljem zadravanja vlage, onemoguavanja rasta korova,
zatite od jakog sunca, vjetra i razarajueg djelovanja kapljica kie;
prema potrebi povremeno dodajemo organska gnojiva.
Sjetva/sadnja
Sijati moete direktno na otvorenom, ili u zatvorenom za uzgoj presadnica koje presa-
ujete na otvorenom.
Biljke za klijanje i rast trebaju vlagu, toplinu i kvalitetnu zemlju, sitne i rahle strukture,
jednakomjerno vlanu i pognojenu.
Nakon to se tlo u oujku dobro osui, moe poeti sjetva na gredicama. Zapamtite sta-
ru vrtlarsku mudrost: Dok nam se vrtna zemlja lijepi za izme, ne diramo je.
Izaberite biljke prema osobnim potrebama, uzimajui u obzir kulture koje se meusob-
no podnose te one kojima odgovara tip tla na kojem ete ih uzgajati. U poecima organskog
vrtlarenja, dok tlo jo oskudijeva humusom i organizmima, gredice treba sijati prema una-
prijed utvrenom plodoredu, a kada tlo postane bioloki aktivno, neke se vrste mogu sijati
na istom mjestu i nakon kraeg vremena.
Nakon to ste odluili koje ete biljke uzgajati u svom vrtu i na kojoj povrini, rasporedite
ih na gredicu i oznaena polja.
Vano je pravodobno i pravilno sijati ovisno o zahtjevu sjemena pojede kulture.
Gustoa sjetve ovisi o sijanoj vrsti, a obino se sije gue u redove, a kasnije se biljice
na odgovarajui nain prorjeuju. Gustoe su uglavnom navedene na vreicama sa sjeme-
njem.
U prilogu ovog prirunika donosimo vam neke osnovne podatke o rokovima
sjetve/sadnje, razmacima izmeu redova, rokovima dozrijevanja i sline korisne
podatke za pojedine vrsta povra, zainskog bilja i cvijea.
4
VRTLARSKI PRIRUNIK
Sjetva se obavlja im su gredice pripremljene jer ne smiju ostati nezasijane i nezatiene
od sunca. Sjetva u redove (brazde) koje ste oznaili vrpcom, olakat e vam razlikovanje po-
sijanih biljaka od izniklih korova i omoguiti lake unitavanje korova. Nakon sjetve sjeme
trebate pokriti tankim slojem
suhog tla kako bi imalo sve
to mu treba za dobro klijanje
mokro tlo ispod, a suho i to-
plo iznad, ime se pospjeuje
brzo i ujednaeno klijanje. Re-
dove za sjetvu dobro je posi-
pati malim koliinama treseta
jer se i na taj nain dobro nad-
zire nicanje sjemena i korova
radi pravodobnog upanja.
Preporuujemo da oznaite
to ste posijali/posadili, naro-
ito vrtlarima poetnicima.
Redoslijed radova:
izgrabljati grubi dio organskog materijala na gredicama, koji tijekom
zime nije do kraja istrunuo, sakupiti ga na manje hrpe i odnijeti na
posebno mjesto za pripremanje komposta;
prorahliti tlo;
privrstiti vrpcu za mjerenje tako da irina gredice bude posvuda
jednaka najbolje oko 1,20 m;
kompost rairiti po gredici u visini 1-2 cm te po njemu posuti prirodno
gnojivo;
gredicu poravnati grabljama;
sa svake strane gredice odstraniti suvinu zemlju.
Nakon sjetve, odnosno sadnje povra tlo izmeu redova treba pokriti tankim slojem or-
ganskih otpadaka. Organski materijal kojim su gredice bile pokrivene za vrijeme zime treba
prosijati jer je to budue humusno tlo. Neprestano treba hraniti organizme u tlu budui da
dobrim dijelom o njima ovisi uspjean rast biljaka.
Organski materijal kojim je pokriveno tlo postupno se rastvara i treba ga nadopunjava-
ti novim svjeim materijalom. Kada zasijane biljke izniknu na raspolaganju imamo zeleni
materijal koji se nakon koenja upotrebljava kao dodatak na ranije zapoeto maliranje
gredica.
Najee pogreke pri sjetvi:
sjetva u loe pripremljeno tlo;
preduboka ili preplitka sjetva;
pregusta sjetva;
5
VRTLARSKI PRIRUNIK
tlo je presuho ili prevlano;
tlo je prehladno;
staro sjeme koje je izgubilo klijavost;
ne smijemo zaboraviti da neke biljke kliju vrlo dugo (npr. mrkva nie tek
nakon mjesec dana).
Sjetva u zatvorenom uzgoj presadnica
Sadnice moete sami uzgojiti u raznim posudama, malim klijalitima ili staklenicima,
ovisno o koliini sjemena. Kao supstrat za sijanje ne koristite obinu vrtnu zemlju, jer ona
esto sadri razne tetnike, uzronike biljnih bolesti i sjeme korova. Najbolje je uzeti prosi-
jani kupovni univerzalni supstrat, a da ne bi bio prehranjiv, pomijeajte ga sa treinom pi-
jeska ili perlita. Sjeme pokrijte slojem debljine priblino veliini sjemena, a jako sitno sjeme
ne pokrivajte, nego samo lagano pritisnite daicom. Vano je da se ne sije pregusto kako bi
biljice imale dovoljno mjesta za razvoj. Povrinu lagano poprskajte vodom. Ovisno o vrsti
koju sijete, potrebno je osigurati vie ili manje topline i svjetlosti za uspjeno klijanje.
Biljice ubrzo zahtijevaju vie prostora pa ih presadite u vee posude.
Presaivanje na otvorenom
Prije presaivanja poeljno je sadnice drati u pokrivenoj hladnoj gredici ili na nekom
zatienom mjestu na otvorenom kako bi se priviknule na vanjske uvjete i uspjenije rasle.
Oekujete li hladni proljetni zrak, mlade biljke moete zatititi tkaninom.
Sjetva zainskog bilja
Trajnice
U zatvorenom ih sijte od travnja do lipnja u posude ili sanduke, a kasnije presadite po
tri sadnice u 8 cm ili 10 cm duboke posude. Kad dosegnu dovoljnu veliinu presadite ih na
otvorenom.
Jednogodinje biljke
Manje osjetljive vrste sijte od oujka do travnja u redove izravno na gredicu. Moete ih i
prije posijati u sanduke i presaditi ih kad je dovoljno toplo.
Biljke osjetljive na hladnou posijte u travnju i svibnju u posude ili u sanduke. Od sredine
svibnja presadite ih na otvorenom, a krajem svibnja moete ih posijati izravno na gredicu.
Sjetva cvijea
Sjetva jednogodinjih biljaka
Jednogodinje biljke uzgajaju se iz sadnica ili se siju izravno na otvorenom.
Vrstama koje se siju u travnju i svibnju direktno na otvoreno ne tete kasni proljetni mra-
zevi, robusne su i brzo rastu.
Sjetva dvogodinjeg cvijea i trajnica
Dvogodinje biljke moete poeti sijati krajem svibnja pa sve do srpnja. Pikiranjem i pre-
6
VRTLARSKI PRIRUNIK
saivanjem pospjeit ete rast.
Neke se dvogodinje vrste razmnoavaju same na mjestu gdje su procvale i prosule sje-
menke.
Trajnice zahtijevaju najmanje brige. Pojedine vrste se razmnoavaju sjemenom, neke
diobom korijena, podanaka, gomolja ili lukovica. Trajnice posadite na stalno mjesto na ko-
jem e vas svake godine razveseljavati cvatnjom. Nadzemni dijelovi mnogih vrsta u jesen
odumiru, ali u proljee ponovno potjeraju izbojke iz korijena koji prezimljuje u zemlji.
Za raskoniju cvatnju poeljno je svakih 3-5 godina izvaditi korijen, podijeliti ga, razmno-
iti i presaditi. Neke vrste teko podnose presaivanje pa ih je bolje uope ne dirati (bour,
srdace...).
Sjetva dvogodinjih biljaka i trajnica ne razlikuje se bitno od sjetve jednogodinjeg cvije-
a; osnovna razlika je to ne treba voditi rauna o niskim temperaturama i jutarnjim mraze-
vima, a time ni o tome da li e sjetva biti u zatvorenom ili otvorenom.
Za uspjenu sjetvu pridravajte se uobiaje-
nih preporuka, a nekoliko tjedana nakon sjetve,
kad biljice dosegnu visinu od nekoliko centi-
metara, presadite ih. Na stalno mjesto ih posa-
dite u jesen ili idue proljee.
Vrstama koje ne vole presaivanje osiguraj-
te dovoljno prostora i posijte ih odmah na stal-
no mjesto. Ako to nije mogue, posijte po jednu
sjemenku u zasebni tresetni loni te sadnicu
zajedno s loniem ukopajte u zemlju.
Dobri i loi susjedi
Ako u svom vrtu elite uzgojiti mnogo zdravog povra, pokuajte s mijeanim usjevima
razliitih vrsta povra, zaina i cvijea koje se meusobno potiu u rastu i osiguravaju obilan
urod uz dobru iskoristivost gredica. Kombinacija razliitih vrsta spreava napad bolesti i
tetnika te korova budui da su tla cijelu godinu prekrivena.
Dva su pravila za dobrosusjedske odnose na vrtu:
zajedno sijete/sadite samo one vrste koje se meusobno podnose;
svako prazno mjesto na gredici odmah zasijete/zasadite nekom drugom
kompatibilnom biljkom.
Koprivu zasijte uz rubove drugih kultura kako bi stimulirajue djelovala na njihov rast.
Slino djeluje i grah oko celera i krastavca, kamilica oko luka te hren oko krumpira.
Biljke koje tite susjede od napada tetnika imaju neugodan miris, okus ili boju zbog
kojih ih tetnici ne vole ili ih vole pa ih privlae vie nego glavna kultura. Tako se mrkva i luk
7
VRTLARSKI PRIRUNIK
zajedniki tite od mrkvine i lukove muice, a salata titi rotkvicu od buhaa. Kadulja, timi-
jan i miloduh odbijaju razne vrste gusjenica, grah u patlidanu i kamilica u krumpiru uvaju
od napada krumpirove zlatice, dragoljub titi jabuke od napada lisnih i krvavih ui, a pelin i
metvica tite od mnogih drugih insekata.
Neke biljke odbijaju ivotinje, kao ricinus koji odbija komarce, a razne vrste mljeika i
svjee bazgove granice odbijaju glodavce.
POVRE DOBRI SUSJEDI LOI SUSJEDI
BLITVA grah, kupusnjae, mrkva,
rotkvica, crna rotkva
CELER grah, krastavci, kamilica, ku-
pusnjae (cvjetaa), korabica,
poriluk, rajica
krumpir, kukuruz, salata
glavatica
CIKLA grah, kopar, krastavci, enjak,
kupusnjae, korabica, korijan-
dar, kim, lisnata salata, tikvice,
luk
krumpir, kukuruz, poriluk,
pinat
CRNI KORIJEN korabica, salata glavatica,
poriluk, lisnata salata
ENJAK jagode, maline, voke, ljiljani,
rue, tulipani, krastavci, mrkva,
cikla, rajice
grah, graak, kupusnjae
ENDIVIJA grah, kupusnjae, Poriluk,
komora
GRAH ubar, jagode, krastavci,
krumpir, kupusnjae, korabica,
salata glavatica, lisnata salata,
cikla, celer, rajica
graak, komora, enjak,
poriluk, luk
GRAAK kopar, komora, krastavci,
kupusnjae, korabica, salata
glavatica, kukuruz, mrkva,
rotkvica, tikvice
graak, krumpir, enjak,
poriluk
HREN krumpir, voke
JAGODE grah, enja, salata glavati-
ca, poriluk, rotkvica, vlasac,
pinat, luk
kupusnjae
8
VRTLARSKI PRIRUNIK
KOMORA endivija, graak, matovilac,
krastavci, salata glavatica,
salata lisnata, kadulja, radi
kopar, grah, kim, rajica
KORABICA endivija, graak, matovilac,
krastavci, salata glavatica,
salata lisnata, kadulja, radi
KRASTAVAC grah, kopar, graak, komora,
kupusnjae, salata glavatica,
korijandar, kim, poriluk, kuku-
ruz, cikla, celer, luk
rotkvica, rajica
KRUMPIR bob, kamilica, dragoljub, kupu-
snjae, korabica, kim, kukuruz,
hren, paprena metvica, pinat,
kadifice
graak, bundeve, cikla, celer,
suncokret, rajica
KUKURUZ grah, krastavci, krumpir, salata
glavatica, bundeva, lubenica,
rajica, tikvice
cikla, celer
KUPUSNJAE grah, krastavci, krumpir, salata
glavatica, bundeva, lubenica,
rajica, tikvice
cikla, celer
SALATA LISNATA I SALATA
KOVRAVA
kopar, komora, kupusnjae,
rotkvica, crna rotkva, cikla
crni korijen, paroge, rajice
SALATA GLAVATICA grah, kopar, graak, jagode,
komora, krastavci, krasuljica,
kupusnjae, korabica, grbica,
poriluk, kukuruz, mrkva, rotkvi-
ca, cikla, crni korijen, paroge,
rajice, radi, luk
perin, celer
LUK jagode, ubar, kopar, kamilica,
krastavci, salata glavatica, mr-
kva, cikla, radi, crni korijen
grah, graak, kupusnjae
MRKVA kopar, graak, enjak, poriluk,
blitva, rotkvica, crna rotkva,
rumarin, kadulja, vlasac,
kovrava salata, crni korijen,
rajice, radi, luk
PORILUK jagode, kamilica, endivija,
kupusnjae, korabica, salata
glavatica, mrkva, crni korijen,
celer, rajice
grah, graak, cikla
9
VRTLARSKI PRIRUNIK
RADI komora, slata glavatica,
mrkva, grah, rajice
RAJICA grah, dragoljub, enjak,
kupusnjae, korabica, salata
glavatica, poriluk, kukuruz,
mrkva, perin, salata lisnata,
rotkvice, crna rotkva, cikla,
celer, pinat, radi
graak, komora, krumpir
ROTKVICA I CRNA ROTKVA grah, graak, dragoljub,
kupusnjae, korabica, salata
glavatica, grbica, blitva, mrkva,
pinat, rajice
krastavci
SUNCOKRET krastavci krumpir
PAROGE krastavci, salata glavatica,
perin, salata lisnata, rajice
enjak, luk
PINAT jagode, krumpir, kupusnjae,
korabica, rotkvica, crna rotkva,
celer, grah, rajice
TIKVICE dragoljub, kukuruz, cikla, grah,
luk
Gnojidba
Cilj gnojenja je poboljanje plodnosti tla i ostvarivanje visokih prinosa. Pred kraj zime
ili u rano proljee vrijeme je za osnovnu organsku gnojidbu, ako to ve niste uinili u jesen.
Kako bi se izbjegnuli nepotrebni gubici i zagaenje, to je jedno od naela organske poljo-
privrede, potrebno je dodavati optimalne koliine gnojiva. Dodavanjem organske materije
u tlo odrava se aktivnost mikroorganizama, odnosno njegova bioloka plodnost to je i
osnovni cilj organske proizvodnje. Na plodnom tlu bogatom hranjivim tvarima biljke do-
bivaju dovoljno hrane i zato su jake i zdrave i otpornije na stresove, kao to su nepovoljni
vremenski uvjeti i napadi bolesti i tetnika.
Temeljna naela organske gnojidbe:
moe se dodati previe, ali i premalo;
to je razliitije organsko gnojivo, ugaranje tla je bolje;
teko i lako tlo imaju razliite uvjete gnojidbe,
poeljno je dodavati manje koliine u vie navrata;
svaki vrtlar mora dobro poznavati tlo i potrebu hranjenja mikro-
organizama u njemu.
10
VRTLARSKI PRIRUNIK
U organskoj poljoprivredi postoji vie mjera koje se provode s ciljem zatite od erozije,
ouvanja strukture tla i sl., a koje istovremeno indirektno i gnoje tlo. U te mjere prvenstveno
spadaju zelena gnojidba i maliranje.
Osim navedenih mjera, kao organsko gnojivo moe posluiti stajsko, govedsko, gnojivo
peradi, gnojnica uz poseban nain pripreme, kompost, organsko tvorniko gnojivo.
Zajedniko im je da se svi ti organski sastojci rastvaraju pod utjecajem organizama tla i
transformiraju u razliite organske supstance smee do crne boje, koja se naziva humus, a
jedna je od najvanijih komponenti za zdravo i plodno tlo.
Biljke za zelenu gnojidbu:
leguminoze (lepirnjae), koje obogauju tlo duikom: djetelina, bob,
graak, grah, lea;
krstaice, koje bujno rastu (puno organske mase) i rahle tlo (jak sustav
korijenja): goruica, rotkva, kupusna repica;
kadifica, koja uklanja nematode.
Kad biljke izrastu, pokosite ih i umijeajte natrag u tlo. To moete napraviti bilo kad,
ovisno o tome to ete sijati na odreenoj gredici. Tako unosimo organsku tvar koju za svoje
djelovanje trebaju mikroorganizmi, spreavamo ispiranje hraniva i obogaujemo tlo dui-
kom (simbiotske bakterije leguminoza).
Posebna biljka za zelenu gnojidbu je pinat ije korijenje povoljno djeluje na rast bilja-
ka, a moete ga posijati rasutog po cijelom vrtu i na svaku praznu gredicu. pinat za hranu
reete kad je mlad, a za zdrav vrt reete ga bilo kad i njime prekrijete tlo izmeu biljaka
(maliranje ili nastiranje), a korijenje ostavite u zemlji.
Spomenuto maliranje je prekrivanje tla tankim slojem (0.5-1 cm) od raznih otpadaka
biljnog, ivotinjskog ili mineralnog porijekla. Takav sloj titi tlo od vanjskih nepogoda, a svo-
jim rastvorenim materijalom slui kao hrana organizmima u tlu.
Osim pinata za maliranje koristimo i puno drugih zdravih biljaka, kao to su pokoena
trava, uveli vrtni korov, lie, ljekovite biljke i trave, koprive, zdravo lie rajice, gavez te
slama koja djeluje i kao fizika barijera za pojedine tetoine (puevi i sl.), i mnoge druge.
Kompostiranje je metoda transforma-
cije otpada organskog porijekla u humus i
osim to je kvalitetan dodatak tlima, pred-
stavlja najprihvatljiviji nain uklanjanja
biorazgradivog otpada. Prednost kompo-
stiranja je to se moe obavljati tijekom
cijele godine, odnosno uvijek kada imate
dovoljno materijala.
Kompostiranje ete najjednostavnije
obaviti slaganjem organskog otpada na
kompostnu gomilu u kompostere, ija se
visina kree oko 1 -1,5m.
11
VRTLARSKI PRIRUNIK
Kompostnu hrpu tijekom zime morate tititi (pokrivati) od hladnoe i pretjerane vlage, a
ljeti tititi od isuivanja i redovno vlaiti.
Godinama se kao organsko gnojivo najvie koristio stajski gnoj koji je poput ostalih sli-
nih organskih gnojiva vrlo sloenog kemijskog sastava i iji je blagotvoran i koristan uinak
na poboljanje strukture i plodnosti tla odavno poznat.
Danas na tritu moete pronai suvremena organska
gnojiva u obliku pelete ili u rasutom stanju, praktino pa-
kirana.
Prednost proizvedenih gnojiva prirodnog porijekla je
to su iz njih uklonjeni svi nedostaci stajskog i slinih gno-
jiva, odnosno imaju stabilni sastav, bogata su organskom i
suhom tvari i hranjivima, termiki obraena pa ne sadre
sjeme korova, gljiva ni patogenih organizama. Organska
tvar im se bre razgrauje pa je uinak njihove primjene
vidljiv u kraem vremenskom periodu. Imaju dugotrajan
uinak sa visokim sastavom mikroelemenata (magnezij,
kalcij, sumpor, bor, bakar, eljezo, mangan, molibden i
cink).
I to je vrlo vano za gradsku poljoprivredu, jednostav-
no ga je primijeniti i nema neugodan miris, a dobar je izbor
za sve vrste tla!
Biljni pripravci za gnojenje
Jednostavno se pripremaju, a u tu se svrhu najvie koriste kopriva, gavez i mjeavina
razliitih biljaka.
Gavez ( Symphytum oficinale)
Priprema ekstrakta: u 10 l vode potopite 1 kg svjeeg gaveza. Nakon nekoliko dana, kada
se prestane pjeniti, razvija se smea boja i jak miris na stajnjak. Prije upotrebe obavezno
razblaite sa vodom u omjeru 1 l ekstrakta na 10 l vode. Obino se primjenjuje jednom
tjedno.
Obogauje tlo eljezom, kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem i vitaminima B skupi-
ne.
Kopriva (Urtica dioica)
Ekstrakt koprive se, ovisno o nainu pripreme, moe koristiti kao gnojivo ili insekticid.
Priprema ekstrakta za gnojenje: 1 kg svjee usitnjene koprive potopite u 10 l vode i osta-
vite na toplom do zavretka procesa vrenja, otprilike 2 do 3 tjedna. Prije upotrebe razblaite
s vodom u omjeru 1:10 ili 1:20, ovisno o gustoi pripravka. Koristi se kao kvalitetno duino
gnojivo te za jaanje vitalnosti, a time i otpornosti svih vrsta povra i cvijea.
Priprema insekticida: 1 kg svjee izrezane koprive potopite u 10 l vode i ostavite 24 sata,
ne dulje jer stajanjem gubi svojstva. Ako nemate svjee, upotrijebite suhu koprivu, na 10 l
vode stavite 100 200 g osuene koprive. Poslije 24 sata tekuinu procijedite i dobro po-
12
VRTLARSKI PRIRUNIK
prskajte biljke sa svih strana. Postupak moete ponoviti za nekoliko dana. Vrlo je uinkovit
kod suzbijanja lisnih ui na povru.
Gnojivo od koprive posebno je uinkovito u kombinaciji s gnojivom od gaveza.
Mjeavina biljaka
Priprema ekstrakta: Pripremate ga u jesen od ostataka neupotrebljenih biljaka uz doda-
tak koprive i ljuski crnog luka. Usitnjene biljke potopite u posudu s vodom. Pred kraj zime
nerazrijeenim gnojivom (razrijedite ako ste dodali veliku koliinu biljaka) natopite zemlji-
te na kojem planirate uzgajati plodovito povre (rajicu, krastavce, tikvice, grah, graak i
sl.), jagode i rue.
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Priprema aja: 1 kg svjee ili 150 g suhe poljske preslice namaite 24 sata u vodi, a za-
tim pola sata kuhajte na nioj temperaturi. Kada se ohladi procijedite i razrijedite u omjeru
1:5. Sadri metasilicijsku kiselinu (kremena kiselina). Jaa biljke i titi ih od napada biljnih
bolesti.
Zatita biljaka bolesti i tetnici
U organskom vrtlarenju vano je procese uskladiti s prirodom, pratiti zbivanja u tlu i
okolini i prilagoavati im se. Osim toga, za suzbijanje tetnika potrebno je:
obavezno primjenjivati sve preventivne agrotehnike mjere;
pratiti pojavu tetnika;
primjenjivati mehanike mjere suzbijanja i
kao krajnju metodu primjenjivati dozvoljene biopesticide.
Unato pridravanju svih uputa, moe doi do pojave bolesti i napada tetnika. Proi-
zvodnja povra ovisi i o pravilnom odabiru sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstvima
tla, ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi biljaka te uspjenoj zatiti od tetnika.
Praenje pojave tetnika se najlake obavlja pomou obojenih ljepljivih ploa razliitih
boja, posuda koje se plitko ukopavaju u tlo i pune vodom sa deterdentom u kome se insek-
ti utope, klopki za glodavce i slino.
Upotreba certificiranog sjemena osigurava zdrav sjemenski i sadni materijal, odnosno
spreava unoenje novih patogena na proizvodne parcele. Sjeme za organsku proizvodnju
mora biti i certificirano kao organsko.
Kada ustanovite da preventivne mjere nisu bile dovoljno uinkovite i da mehanikim i
fizikim mjerama suzbijanja ne moete odravati brojnost tetnika ispod ekonomskog pra-
ga tetnosti, moete primijeniti biopesticid.
U organskoj je poljoprivredi zabranjena primjena klasinih kemijskih sredstava za zati-
tu bilja. Primjenjuju se sve druge raspoloive metode: mehanike, fizikalne, bioloke. Takav
oblik zatite zahtijeva vie truda i znanja, mehanikog i ljudskog rada, praenje pojave tet-
nika, poznavanje biologije i ekologije tetnika te praenje njihova kretanja i razmnoavanja.
Potrebno je pravodobno i pravilno izabrati i primijeniti najuinkovitije metode protiv
pojedinih tetnih vrsta.
13
VRTLARSKI PRIRUNIK
Zatitne mjere dijelimo na:
preventivne (spreavanje) i
kurativne (suzbijanje).
Preventivne mjere zapoinju izborom zdravog sjemena ili sadnica, otpornih sorti, plo-
doredom, a na oranici nakon skidanja pretkulture i zaoravanjem, ime se suzbija i znatna
koliina korova. Pravilnom obradom, pripremom, njegom i gnojidbom zemljita stvaraju
se optimalni uvjeti za nicanje i rast biljaka, ime im se poveava otpornost i tolerancija na
nepovoljne klimatske i bioloke utjecaje koje je tada lake kontrolirati doputenim mje-
rama zatite. Dobro organiziranim plodoredom mogue je izbjei oko 70% problema sa
bolestima i tetnicima.
U organskom su uzgoju za prskanje doputeni biopesticidi dobiveni ekstrakcijom neo-
trovnog, uglavnom ljekovitog i zainskog bilja, kao to su kopriva (priprema ekstrakta-in-
sekticida opisana u odlomku o gnojivima), rumarin, preslica, kamilica, pelin, luk, paprika
i druge. Ekstrakte ovih biljaka jednostavno moete pripremiti i na samom gospodarstvu.
Nisu toksini i njima moete tretirati biljke u bilo kojoj fazi rasta i razvitka.
Razlikujemo i biopesticide dobivene ekstrakcijom otrovnih biljaka, od kojih su najpo-
znatije duhan i buha.
Na tritu postoje i komercijalni preparati na bazi ove skupine botanikih pesticida.
Suzbijanje korova bez herbicida uspjeno se obavlja mehaniki, i to oranjem, drljanjem,
kultiviranjem i konjom.
Korisne biljke na vrtu:
enjak djeluje bakteristatino i fungicidno te tjera mieve: neka raste
na cijelom vrtu, ak uz cvijee, osim u blizini graha, graka i kupusa;
bosiljak ugodno utjee na zdravlje povrtnica na cijelom vrtu;
timijan tjera pueve i ui na cijelom vrtu;
lavanda tjera mrave i ui na cijelom vrtu;
luk vlasac spreava pojavu pepelnice na cijelom vrtu;
pinat: korijen odgovara tlu, miris tjera tetoine i buhe. potie rast
svih povrtnica na cijelom vrtu;
kopar utjee na bolji rast sjemenki na cijelom vrtu;
boraina titi kupusnjae i tjera pueve na cijelom vrtu;
protiv voluhara: enjak, carski tulipan, bob, mljeika;
neka na cijelom vrtu obvezno rastu: kadifica, neven i dragoljub koji
tjeraju ui;
salata najbolje popunjava prazna mjesta na vrtu;
Krumpir:
priprema aja: nezasoljenu vodu u kojoj se kuhao krumpir moete
upotrijebiti kao sredstvo protiv lisnih uiju, posebice na ruama;
Rajica:
priprema uvarka: postrane izbojke (zaperke) nakon otkidanja istucite,
14
VRTLARSKI PRIRUNIK
npr. batiem za meso i ostavite da se 2 tjedna namau u 2 litre vode, a
zatim procijedite te koristite protiv leptira i gusjenica, a svakodnevnim
prskanjem kao zatitu za kupusnjae od brojnih tetnika;
enjak:
priprema aja: 70 grama isjeckanog enjaka prelijte 1 litrom kipue
vode i nakon to se ohladi procijedite, razrijeeni aj u omjeru 1:7
koristite protiv nametnika na jagodiastom vou, a nerazrijeenim
zatitite biljke od gljivinih bolesti.
Vrt uzgojen prema organskim naelima rezultira skladom izmeu ovjeka, bi-
ljaka i ivotinja. U tako uspostavljenoj ravnotei priroda moe sama puno toga
odraditi umjesto vas, a to je upravo ono emu se tei u takvom nainu vrtlare-
nja.
Mi smo vam dali neka pisana pravila, a na vama je da u vlastiti vrt unesete lju-
bavi, panje i truda kako bi ubrali nagradu za uloeno.
Vrtlarenje se nametnulo kao novi trend i bijeg od svakodnevnog stresa i uur-
banog tempa ivota. Osim uzgoja vlastite hrane u skladu s ekolokim pristu-
pom, omoguava kretanje i boravak u prirodi i prijateljska druenja. Gradski
vrtovi se nude kao rjeenje da u neposrednoj blizini stvorite vlastitu oazu i pri-
rodu dovedete k sebi!
15
VRTLARSKI PRIRUNIK
PRILOG
SJETVENI KALENDAR POVRA
Svjee, zdravo i ukusno povre iz domaeg vrta
Vrsta
POVRA
Vrijeme
sjetve
Vrijeme
presaivanja
Vrijeme
branja
uroda
Prosjeno
vrijeme
klijanja
(broj dana)
Razmak
meu
nasadima
(cm)
Blitva VIII.-X. X. - III. 4-14 30 x 40
Bob III.-IV. VII.-VIII. 414 12 x 40
Brokula III.-VII. IV.-VII. VI.-IX. 510 4060 x 6075
Kelj pupar III.-V. IV.-VI. IX.-III. 510 50 x 70
Tikvice V. V. VII.-X. 48 90120 x
90120
Tikve V. V. VIII.-X. 48 120 x 250
Cvjetaa I.-VII. III.-VIII. V.-X. 510 50 x 60
Luk III.-V. IV.-V. VIII.-IX. 612 10 x 35
Endivija VII. VII. VIII.-XII. 514 30 x 50
Niski grah IV.-VII. VI.-VIII. 59 10 x 50
Visoki grah V.-VI. VIII.-X. 59 50 x 90
Graak III.-VII. V.-X. 58 5 x 3040
Patlidan III.-IV. V. VII.-X. 714 50 x 80
Kineski kupus VII. VII.-VIII. VIII.-X. 510 40 x 50
Koraba VII. IX.-X. 514 30 x 40
Korabica II.-VII. IV.-VIII. IV.-X. 510 25 x 30
Mrkva III.-VII. VI.-IX. 715 25 x 50
Krastavci IV.-V. V. VII.-X. 48 3045 x
120160
Lubenica IV.-V. V. VIII.-IX. 514 60 x 100
16
VRTLARSKI PRIRUNIK
Dinja IV.-V. V. VIII.-IX. 48 90 x 150200
Matovilac VIII.-IX. X.-III. 728 10 x 15
Kelj II.-VI. III.-VI. VI.-XII. 510 45 x 50
Paprika II.-IV. V. VII.-X. 1021 40 x 75
Rajica II.-IV. V. VII.-X. 514 5070 x 120
Perin III.-IX. IV.-IX. V.-XI. 1028 5 x 15
Poriluk III.-VI. IV.-VI. VIII.-XII. 614 15 x 40
Radi IV.-VII. VII. VI.-IV. 514 20 x 40
Cikla III.-VII. VII.-X. 414 15 x 40
Rotkvica II.-VII. IV.-X. 410 10 x 20
Repa VII. IX.-XI. 57 22 x 40
Kukuruz
eerac
IV.-V. VIII.-IX. 47 30 x 80
Salata II.-VI., VIII.-IX. IV.-VII., IX. V.-VII. 47 25 x 30
pinat VIII.-IX. X.-IV. 721 10 x 20
Celer
korjena
III.-V. IV.-VI. IX.-XI. 1021 40 x 40
Kupus III.-VII. IV.-VIII. V.-XI. 510 60 x 70
17
VRTLARSKI PRIRUNIK
S
J
E
T
V
E
N
I

K
A
L
E
N
D
A
R

C
V
I
J
E

a
r
e
n
o

c
v
i
j
e

e

d
o
m
a

e
g

v
r
t
a

{


j
e
d
n
o
g
o
d
i

n
j
e





{
{

d
v
o
g
o
d
i

n
j
e





{
{
{

t
r
a
j
n
i
c
e
V
r
s
t
a

C
V
I
J
E

A
V
r
i
j
e
m
e

s
j
e
t
v
e

u

z
a
t
v
o
-
r
e
n
o
m
V
r
i
j
e
m
e

p
r
e
s
a

i
-
v
a
n
j
a
V
r
i
j
e
m
e

s
j
e
t
v
e

n
a


o
t
v
o
r
e
-
n
o
m
V
r
i
j
e
m
e

c
v
j
e
t
a
n
j
a
P
r
o
s
j
e

n
o

v
r
i
j
e
m
e

k
l
i
j
a
n
j
a

(
d
a
n
a
)
V
i
s
i
n
a

c
v
i
j
e
t
a

(
c
m
)
U
p
o
t
r
e
b
a
R
a
z
n
o
{


A
g
e
r
a
t

(
A
g
e
r
a
t
u
m

m
e
x
i
c
a
n
u
m
)
I
I
I
.
I
I
I
.
-
I
V
.
V
.
I
V
.
-
X
.
1
0

1
4
3
0
-
4
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e
,

o
b
r
u
b
e
,

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
;

k
a
d
a

o
c
v
a
t
e

p
o
r
e

e
m
o

d
a

p
o
n
o
v
n
o

p
r
o
c
v
j
e
t
a
{


A
s
t
r
a

(
C
a
l
l
i
s
t
e
p
h
u
s

c
h
i
n
e
n
s
i
s
)
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
7

1
4
2
5

6
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

z
a

o
b
r
u
b
e
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
;

s
v
a
k
e

g
o
d
i
n
e

s
a
d
i
m
o

n
a

d
r
u
g
u

g
r
e
d
i
c
u
{


L
i
j
e
p
i

d
e

k
o

(
I
m
p
a
t
i
e
n
s

b
a
l
s
a
m
i
n
a
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
V
.
V
I
.
-
I
X
.
1
5

2
0
5
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e
,

o
b
r
u
b
e
,

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

v
l
a

n
a

t
l
a
{


C
i
n
i
j
a

(
Z
i
n
n
i
a

s
p
.
)
V
.
V
I
I
.
-
X
.
5

1
0
5
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

t
o
p
l
a
,

o
c
j
e
d
i
t
a

i

n
e

p
r
e
v
i

e

p
o
g
n
o
j
e
n
a

t
l
a
{


D
a
l
i
j
a

(
D
a
h
l
i
a

p
i
n
n
a
t
a

m
i
g
n
o
n
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
.
-
X
.
7

2
0
3
0

4
0
z
a

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
,

o
b
r
u
b
e
,

z
a

r
e
z
;

n
a
j
b
o
l
j
e

r
a
s
t
e

u

s
k
u
p
i
n
i
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
;

o
b
l
i
k
u
j
e

g
o
m
o
l
j
18
VRTLARSKI PRIRUNIK
{


P
l
a
m
e
n
a
c

(
P
h
l
o
x

d
r
u
m
m
o
n
d
i
i
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
0

2
0
5
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e
,

o
b
r
u
b
e
,

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e

u

s
k
u
p
i
n
a
m
a
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

p
r
o
p
u
s
n
a
,

n
e

s
v
j
e

e

p
o
g
n
o
j
e
n
a

t
l
a
,

v
r
l
o

a
r
e
n
i
h

b
o
j
a
{


G
a
i
l
a
r
d
i
j
a

(
G
a
i
l
l
a
r
d
i
a

a
r
i
s
t
a
t
a
)
V
.
-
V
I
.
1
4

2
0
7
0
z
a

r
e
z

i

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


R
a
z
l
i

a
k

(
C
e
n
t
a
u
r
e
a

i
m
p
e
r
i
a
l
i
s
)
I
V
.
-
V
.
V
I
.
-
X
.
1
4

2
0
6
0
z
a

o
b
r
u
b
e
,

z
a

r
e
z
s
u
n
c
e
{


G
o
d
e
c
i
j
a

(
G
o
d
e
t
i
a

g
r
a
n
d
i
f
l
o
r
a
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
7

1
4
5
0

7
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

o
b
r
u
b
a
,

z
a

r
e
z

(
b
u
k
e
t
i

k
r
a
t
k
i
h

s
t
a
b
l
j
i
k
a
)
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

n
e

p
r
e
t
e

k
a

t
l
a
{


G
r
a
h
o
r
i
c
a

(
L
a
t
h
y
r
u
s

o
d
o
r
a
t
u
s
)
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
4

1
6
2
0
0
p
e
n
j
a

i
c
a
;

t
a
k
o

e
r

z
a

r
e
z
o
b
o
g
a

u
j
e

t
l
a

d
u

i
k
o
m
{


S
n
j
e

a
k

(
I
b
e
r
i
s

u
m
b
e
l
l
a
t
a
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
.
-
V
I
I
.
7

1
4
3
0
z
a

o
b
r
u
b
e
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


K
a
l
i
f
o
r
n
i
j
s
k
i

m
a
k

(
E
s
c
h
s
c
o
l
t
z
i
a

c
a
l
i
f
o
r
n
i
c
a
)
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
8

1
4
4
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e

i

o
b
r
u
b
e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

c
v
j
e
t
o
v
i

s
u

o
t
v
o
r
e
n
i

s
a
m
o

k
a
d
a

s
i
j
e

s
u
n
c
e
;

l
a
g
a
n
a

t
l
a
{


D
r
a
g
o
l
j
u
b

(
T
r
a
p
a
e
o
l
u
m

m
a
j
u
s
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
4

2
0
3
0
0
p
e
n
j
a

i
c
a
,

z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

o
g
r
a
d
a

i

p
e
r
g
o
l
a
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j

(
u

s
j
e
n
i

s
k
r
o
m
n
o

c
v
j
e
t
a
)
;

o
c
j
e
d
i
t
a

i

n
e

p
r
e
v
i

e

p
o
g
n
o
j
e
n
a

t
l
a
;

j
e
s
t
i
v
a

b
i
l
j
k
a
19
VRTLARSKI PRIRUNIK
{


K
a
r
a
n
f
i
l
i

(
D
i
a
n
t
h
u
s

c
h
i
n
e
n
s
i
s
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
7
-
1
4
4
0
s
i
j
e

s
e

u

s
k
u
p
i
n
a
m
a

n
a

g
r
e
d
i
c
e
,

o
b
r
u
b
e
,

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


C
i
p
a
r
s
k
a

l
o
z
a

(
I
p
o
m
o
e
a

q
u
a
m
o
c
l
i
t
)
V
.
V
I
I
.
-
X
.
2
0
-
2
2
3
0
0
p
e
n
j
a

i
c
a
;

t
a
k
o

e
r

z
a

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


L
a
v
a
t
e
r
a

(
L
a
v
a
t
e
r
a

t
r
i
m
e
s
t
r
i
s
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
0

2
0
7
0
b
o
g
a
t
i
h

c
v
j
e
t
o
v
a

z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


C
a
r
s
k
o

o
k
o

(
C
o
r
e
o
p
s
i
s

t
i
n
c
t
o
r
i
a
)
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
2
-
1
4
d
o

1
0
0
l
j
e
t
n
i

c
v
i
j
e
t

z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a

i

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


L
i
j
e
p
i

s
l
a
k

(
I
p
o
m
e
a

p
u
r
p
u
r
e
a
)
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
0

2
0
3
0
0
p
e
n
j
a

i
c
a
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


L
j
e
t
n
i

e
b
o
j

(
M
a
t
t
h
i
o
l
a

i
n
c
a
n
a
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
7

1
4
d
o

1
0
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e

i

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


A
g
a
s
t
a
k
e

(
A
g
a
s
t
a
c
h
e

m
e
x
i
c
a
n
u
m
)
I
I
I
.
I
V
.
-
V
.
V
.
V
I
.
-
X
.
2
0

2
4
4
5
z
a

g
r
e
d
i
c
e

i

z
a

r
e
z
t
r
a
j
n
i
c
a

u

t
o
p
l
i
j
i
m

k
r
a
j
e
v
i
m
a
;

l
j
e
k
o
v
i
t
a

b
i
l
j
k
a
{


L
o
b
e
l
i
j
a

(
L
o
b
e
l
i
a

e
r
i
n
u
s
)
I
I
.
-
I
V
.
I
I
I
.
-
V
.
V
I
.
-
X
.
2
0


n
a

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i
2
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e
,

o
b
r
u
b
e
,

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j

i

p
o
l
u
s
j
e
n
a
,

l
a
g
a
n
o

p
a
d
a
;

k
a
d
a

o
c
v
a
t
e

p
o
r
e

e
m
o

d
a

p
o
n
o
v
n
o

p
r
o
c
v
j
e
t
a
20
VRTLARSKI PRIRUNIK
{


K
o
z
m
e
j
a

(
C
o
s
m
o
s

b
i
p
i
n
a
t
u
s
)
I
I
I
.
-
I
V
.
V
I
.
-
I
X
.
8
-
1
4

c
m
d
o

1
5
0
v
i
s
o
k
i

c
v
i
j
e
t

z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

o
b
l
i
k
o
v
a
n
j
e

i
v
i
c
a
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
;

r
a
s
t
e

n
a

s
v
a
k
o
m

t
l
u
;

r
e
d
o
v
i
t
o

o
d
s
t
r
a
n
j
u
j
e
m
o

u
v
e
n
u
l
e

c
v
j
e
t
o
v
e
{


S
t
a
t
i
k
a

(
S
a
t
i
c
e

s
i
n
u
a
t
u
m
)
I
I
I
.
-
I
V
.
V
I
.
-
I
X
.
7

1
4
6
0
-
8
0
z
a

s
u
h
o

c
v
i
j
e

e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

o
c
j
e
d
i
t
a
,

l
a
g
a
n
a

t
l
a
{


V
r
t
n
i

n
e
v
e
n

(
C
a
l
e
n
d
u
l
a

o
f
i
c
i
n
a
l
i
s
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
.
-
X
.
1
0
-
1
4
5
0

6
0
s
a
d
i

s
e

u

s
k
u
p
i
n
a
m
a
,

n
a

g
r
e
d
i
c
e
,

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
,

o
b
r
u
b
e
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


U
k
r
a
s
n
a

f
a
c
e
l
i
j
a

(
P
h
a
c
e
l
i
a

c
a
m
p
a
n
u
l
a
r
i
a
)
I
V
.
-
V
I
I
.
V
I
.
-
X
.
1
5
-
2
1
2
0
-
3
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a

i

u
k
r
a
s
n
i
h

l
o
n
a
c
a
p
o
b
o
l
j

a
v
a

s
v
o
j
s
t
v
a

t
l
a
{


U
k
r
a
s
n
i

s
l
a
k

(
C
o
n
v
o
l
v
u
l
u
s

t
r
i
c
o
l
o
r
)
I
V
.
-
V
.
V
I
.
-
X
.
1
0
-
1
4
p
e
n
j
a

i
c
a
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

v
a
p
n
e
n
a

t
l
a
;


c
v
j
e
t
o
v
i

s
e

z
a
t
v
a
r
a
j
u

k
a
d
a

p
a
d
a

k
i

a

i

u
v
e

e
r

{

l
a
j
e
r

(
G
y
p
s
o
p
h
i
l
a

e
l
e
g
a
n
s
)
I
V
.
-
V
.
1
0
-
1
4
5
0
-
7
0
z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
;

s
a
d
i
m
o

u

v
e

i
m

t
e
r
m
i
n
i
m
a
{


C
i
n
e
r
a
r
i
a

(
C
i
n
e
r
a
r
i
a

m
a
r
i
t
i
m
a
)
I
I
I
.
I
V
.
-
V
.
7
-
1
4
2
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e

i

o
b
r
u
b
e
,

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e

i

v
i
s
e

e

k
o

a
r
e
i
m
a

s
v
j
e
t
l
u
c
a
v
o

s
r
e
b
r
n
e

l
i
s
t
o
v
e
;

p
r
e
n
o
s
i

s
u

u
21
VRTLARSKI PRIRUNIK
{


P
e
t
u
n
i
j
a

(
P
e
t
u
n
i
a

h
y
b
r
i
d
a
)
I
I
.
-
I
V
.
I
I
I
.
-
V
I
.
V
.
V
I
.
-
X
.
7
-
1
4
3
0
-
5
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

o
b
r
u
b
a

i

u
k
r
a
s
n
i
h

p
o
s
u
d
a

u

s
k
u
p
i
n
a
m
a
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{

u
t
i

h
e
l
e
n
i
j
u
m

(
H
e
l
e
n
i
u
m

a
m
a
r
u
m
)
I
I
I
.
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
.
-
I
X
.
7
-
1
5
5
0
z
a

o
b
r
u
b
e
,

z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

z
a

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
o
b
l
i
k
u
j
e

p
r
e
k
r
a
s
n
i

k
o
m
p
a
k
t
n
i

g
r
m
i

;

n
e
p
r
e
s
t
a
n
o

c
v
i
j
e
t
a
{


S
a
l
p
i
g
l
o
s
a

(
S
a
l
p
i
g
l
o
s
i
s

s
i
n
u
a
t
a
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
I
X
.
1
0
-
2
0
5
0
-
8
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e
,

o
b
r
u
b
e

i

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

v
a
p
n
e
n
a
,

n
e

s
v
j
e

e

p
o
g
n
o
j
e
n
a

i

o
c
j
e
d
i
t
a

t
l
a
,

c
v
j
e
t
o
v
i

n
e
u
o
b
i

a
j
e
n
i
h

n
i
j
a
n
s
i
{


K
a
d
u
l
j
a

(
S
a
l
v
i
a

s
p
.
)
I
I
.
-
I
V
.
I
I
I
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
0
-
2
0

c
m
4
5
u

s
k
u
p
i
n
i

z
a

g
r
e
d
i
c
e
,

v
e

e

p
o
v
r

i
n
e
s
u
n
c
e
{


S
u
n
c
o
k
r
e
t

(
H
e
l
i
a
n
t
h
u
s

a
n
n
u
u
s
)
I
V
.
-
V
.
8
-
1
0
6
0
-
2
0
0
z
a

v
r
t

i

z
a

r
e
z
,

n
i
s
k
i

z
a

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

b
r
z
o

r
a
s
t
e
{


S
l
a
m
n
a
t
i

c
v
i
j
e
t

(
H
e
l
i
c
h
r
y
s
u
m

m
o
n
s
t
r
o
s
u
m
)
I
I
I
.
V
.
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
0
-
1
5
7
0
z
a

s
u
h
e

b
u
k
e
t
e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


K
a
r
a
n
f
i
l

(
D
i
a
n
t
h
u
s

c
a
r
.

c
h
a
b
a
u
d
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
7
-
1
4
5
0
z
a

r
e
z
m
i
r
i
s
n
i

c
v
j
e
t
o
v
i
;

s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
22
VRTLARSKI PRIRUNIK
{


P
r
k
o
s

(
P
o
r
t
u
l
a
c
a

g
r
a
n
d
i
f
l
o
r
a
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
7
-
1
4
1
5
z
a

o
b
r
u
b
e
,

g
r
e
d
i
c
e
,

z
a

k
a
m
e
n
i
t
e

s
t
i
j
e
n
e
,

u
z

s
u
h
e

z
i
d
o
v
e
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j

i

p
j
e
s
k
o
v
i
t
a

t
l
a
{


L
j
e
t
n
a

k
r
i
z
a
n
t
e
m
a

(
C
h
r
y
s
a
n
t
h
e
m
u
m

c
a
r
i
n
a
t
u
m
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
8
-
2
0
6
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a

i

z
a

r
e
z
b
r
z
o
g

r
a
s
t
a
;

s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{


N
o

u
r
a
k


(
M
i
r
a
b
i
l
i
s

j
a
l
a
p
a
)
I
V
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
7
-
1
4
6
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

c
v
j
e
t
o
v
i

i
n
t
e
n
z
i
v
n
o
g

m
i
r
i
s
a

o
t
v
a
r
a
j
u

s
e

p
o
s
l
i
j
e
p
o
d
n
e

i

o
t
v
o
r
e
n
i

s
u

d
o

j
u
t
r
a
{


V
o
d
e
n
i
k
a

(
I
m
p
a
t
i
e
n
s

w
a
l
l
e
r
i
a
n
a
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
.
-
X
.
1
4
-
2
0

n
a

s
v
j
e
t
l
o
s
t
i
3
0
s
i
j
e

s
e

u

s
k
u
p
i
n
a
m
a
,

n
a

g
r
e
d
i
c
e
,

u
k
r
a
s
n
e

p
o
s
u
d
e
,

o
b
r
u
b
e
p
o
l
u
s
j
e
n
a
,

s
j
e
n
a
;

a
k
o

p
r
e
v
i

e

g
n
o
j
i
m
o

d
u

i
k
o
m

s
l
a
b
o

c
v
j
e
t
a
{


D
j
e
v
o
j
k
a

u

z
e
l
e
n
o
m

(
N
i
g
e
l
l
a

d
a
m
a
s
c
e
n
a
)
I
I
I
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
1
4
-
2
0
5
0
z
a

r
e
z
,

z
a

s
u
h
o

c
v
i
j
e

e
,

z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
s
j
e
n
a

i

p
o
l
u
s
j
e
n
a
{


V
e
l
i
k
a

z
i
j
e
v
a
l
i
c
a

(
A
n
t
i
r
r
h
i
n
u
m

m
a
j
u
s
)
I
I
I
.
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
V
I
.
-
X
.
1
0
-
2
0

c
m
5
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j

i

p
o
l
u
s
j
e
n
a
{


K
a
d
i
f
i
c
a

i
l
i

t
a
g
e
t
e
s

(
T
a
g
e
t
e
s

s
p
.
)
I
I
I
.
-
I
V
.
I
V
.
-
V
.
I
I
I
.
-
V
.
V
I
I
.
-
X
.
7
-
1
4
3
0
-
8
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

o
b
r
u
b
a
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

z
d
r
a
v
a

b
i
l
j
k
a

z
a

v
r
t
23
VRTLARSKI PRIRUNIK
{
{


M
a

u
h
i
c
a

(
V
i
o
l
a

s
p
.
)
V
I
.
-
V
I
I
.
I
.
-
X
I
I
.
V
I
.
-
V
I
I
.
I
V
.
-
V
I
.
,

X
.
1
4
-
2
0
2
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

o
b
r
u
b
a
,

u
k
r
a
s
n
i
h

p
o
s
u
d
a

u

s
k
u
p
i
n
a
m
a
d
v
o
g
o
d
i

n
j
a

b
i
l
j
k
a
,

d
o
b
r
o

p
r
e
z
i
m
i
,

s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j

i

p
o
l
u
s
j
e
n
a
{
{


P
o
t
o

n
i
c
a

(
M
y
o
s
o
t
i
s

a
l
p
e
s
t
r
i
s
)
V
I
.
-
V
I
I
.
V
.
-
V
I
.
1
4
-
2
0
3
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a

i

z
a

r
e
z
d
v
o
g
o
d
i

n
j
a

b
i
l
j
k
a
;

s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{
{


T
u
r
s
k
i

k
a
r
a
n
f
i
l

(
D
i
a
n
t
h
u
s

b
a
r
b
a
t
u
s
)
I
V
.
-
V
I
I
.
V
.
-
V
I
I
.
V
.
-
V
I
I
.
V
I
.
-
V
I
I
.
7
-
1
4
5
0
-
6
0
z
a

g
r
e
d
i
c
e
,

o
b
r
u
b
e
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
{
{


V
r
t
n
i

z
v
o
n

(
C
a
m
p
a
n
u
l
a

m
e
d
i
u
m
)
V
.
-
V
I
I
.
V
I
.
-
V
I
I
I
.
V
.
-
V
I
I
.
V
.
-
V
I
.
1
4
-
2
0
8
0
z
a

o
b
r
u
b
e
,

z
a

r
e
z
s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j

i

p
o
l
u
s
j
e
n
a
{
{
{


V
u

i
k
a

(
L
u
p
i
n
u
s

p
o
l
y
l
l
u
s
)
V
I
I
.
-
I
X
.
V
I
I
.
1
4
-
2
0
8
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

z
a

r
e
z
t
r
a
j
n
i
c
a
,

s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j
,

v
a
p
n
e
n
a

t
l
a
{
{
{


Z
l
a
t
n
i

e
b
o
j

(
C
h
e
i
r
a
n
t
h
u
s

c
h
e
i
r
i
)
V
.
-
V
I
I
.
V
I
.
-
V
I
I
I
.
V
.
-
V
I
I
.
V
.
-
V
I
.
8
-
1
4
5
0
-
6
0
z
a

u
k
r
a

a
v
a
n
j
e

g
r
e
d
i
c
a
,

z
a

r
e
z
d
v
o
g
o
d
i

n
j
a

b
i
l
j
k
a

i
l
i

t
r
a
j
n
i
c
a
;

s
u
n

a
n
i

p
o
l
o

a
j

i

p
o
l
u
s
j
e
n
a
24
VRTLARSKI PRIRUNIK
S
J
E
T
V
E
N
I

K
A
L
E
N
D
A
R

Z
A

I
N
S
K
O
G

I

A
R
O
M
A
T
I

N
O
G

B
I
L
J
A

Z
d
r
a
v
o

z
a

i
n
s
k
o

i

a
r
o
m
a
t
i

n
o

b
i
l
j
e

i
z

d
o
m
a

e
g

v
r
t
a
V
r
s
t
a

a
r
o
m
a
t
i

n
o
g

b
i
l
j
a
V
r
i
j
e
m
e

k
l
i
j
a
n
j
a

(
d
a
n
i
)
S
j
e
t
v
a
/
U
z
g
o
j

s
a
d
n
i
-
c
a

v
r
i
j
e
m
e

s
j
e
t
v
e

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m

i

v
r
i
j
e
m
e

p
r
e
s
a

i
v
a
n
j
a

s
a
d
n
i
c
a

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
U
r
o
d
U
p
o
r
a
b
a
K
o
r
i
s
n
a

s
v
o
j
s
t
v
a

u

v
r
t
u
J
e
d
n
o
g
o
d
i

n
j
e
B
o
s
i
l
j
a
k

(
O
c
i
m
u
m

b
a
s
i
l
i
c
u
m
)
1
4
u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

i
l
i

s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
;

n
a
k
o
n

z
a
d
n
j
e
g

m
r
a
z
a

p
r
e
s
a
d
i
m
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

n
a

t
o
p
l
o
m

m
j
e
s
t
u

z
a

t
i

e
n
o
g

o
d

v
j
e
t
r
a
b
e
r
e
m
o

c
i
j
e
l
u

b
i
l
j
k
u

i
l
i

b
o

n
e

i
z
d
a
n
k
e

p
r
i
j
e

c
v
j
e
t
a
n
j
a
s
v
j
e

i

i
l
i

o
s
u

e
n
i

n
a

s
a
l
a
t
u
,

r
i
b
u
,

m
e
s
o

i

r
a
j

i
c
e
d
o
b
r
o

u
t
j
e

e

n
a

z
d
r
a
v
s
t
v
e
n
o

s
t
a
n
j
e

s
v
i
h

p
o
v
r
t
n
i
c
a
B
o
r
a

i
n
a

(
B
o
r
a
g
o

o
f
i
c
i
n
a
l
i
s
)
1
6
s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

o
d

o

u
j
k
a

d
o

s
v
i
b
n
j
a
t
r
g
a
m
o

m
l
a
d
e

l
i
s
t
o
v
e

i

v
r
h
o
v
e

b
a
r

u
n
a
s
t
i


l
i
s
t
i

i

z
a

s
a
l
a
t
e
,

m
e
s
n
a

j
e
l
a

i

u

h
l
a
d
n
a

p
i

a
p
r
i
v
l
a

i

p

e
l
e
A
n
i
s

(
P
i
m
p
i
n
e
l
l
a

a
n
i
s
u
m
)
2
5
u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

i
l
i

s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m

u

s
v
i
b
n
j
u
s
u
h
e

s
j
e
m
e
n
k
e

i
s
t
r
e
s
e
m
o

s
a

t
i
t
c
a

k
o
r
i
s
t
i
m
o

z
a

p
e
c
i
v
a
,

k
r
u
h
,

l
i
k
e
r
e

K
a
m
i
l
i
c
a

(
M
a
t
r
i
c
a
r
i
a

c
h
a
m
o
m
i
l
a
)
1
4
s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o
,

o
d

t
r
a
v
n
j
a

d
o

l
i
p
n
j
a

k
o
r
i
s
t
i
m
o

o
s
u

e
n
e

c
v
j
e
t
o
v
e

z
a

a
j
:

u
b
l
a

a
v
a

u
p
a
l
e
,

g
r

e
v
e

i

d
e
z
i
n
f
i
c
i
r
a
p
o
b
o
l
j

a
v
a

o
k
u
s

k
u
p
u
s
a
,

p
o
r
i
l
u
k
a
,

c
e
l
e
r
a

i

k
r
u
m
p
i
r
a
,

s
t
o
g
a

n
e
k
a

r
a
s
t
e

u

n
j
i
h
o
v
o
j

b
l
i
z
i
n
i
25
VRTLARSKI PRIRUNIK
K
o
p
a
r

(
A
n
e
t
h
u
m

g
r
a
v
e
o
l
e
n
s
)
2
1
s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

o
d

t
r
a
v
n
j
a

d
o

l
i
p
n
j
a
t
r
g
a
m
o

m
l
a
d
e

l
i
s
t
o
v
e

i
l
i

c
i
j
e
l
u

b
i
l
j
k
u
z
a

s
a
l
a
t
e
;

s
j
e
m
e
n
k
e

d
o
d
a
j
e
m
o

u
k
i
s
e
l
j
e
n
i
m

k
r
a
s
t
a
v
c
i
m
a
p
o
v
o
l
j
n
o

u
t
j
e

e

n
a

n
i
c
a
n
j
e

s
j
e
m
e
n
k
i

m
r
k
v
e
,

k
r
a
s
t
a
v
c
a
,

c
i
k
l
e
,

s
a
l
a
t
e
;

s
a
m
o
g

s
e
b
e

n
e

p
o
d
n
o
s
i

p
a

g
a

r
a
s
t
r
e
s
e
m
o

p
o

c
i
j
e
l
o
m

v
r
t
u

(
i
n
a

e

s
e

s
a
m

z
a
s
i
j
e
)
M
a

u
r
a
n

(
O
r
i
g
a
n
u
m

m
a
j
o
r
a
n
a
)
1
4
s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

s
r
e
d
i
n
o
m

s
v
i
b
n
j
a
b
e
r
e
m
o

m
l
a
d
e

l
i
s
t
o
v
e

i
l
i

c
i
j
e
l
u

b
i
l
j
k
u

p
r
i
j
e

s
a
m
o
g

c
v
j
e
t
a
n
j
a
z
a

j
u
h
e
,

u
m
a
k
e
,

m
e
s
o
,

k
r
u
m
p
i
r

i

m
a
h
u
n
a
r
k
e

L
j
u
t
i

f
e
f
e
r
o
n
i
,

s
o
r
t
e

O

t
r
i

z
e
l
e
n
i

i

O

t
r
i

u
t
i

(
C
a
p
s
i
c
u
m

a
n
n
u
u
m
)
1
5
u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

i

p
r
e
s
a

u
j
e
m
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m

u

s
v
i
b
n
j
u
p
l
o
d
o
v
i

k
a
o

d
o
d
a
t
a
k

r
a
z
l
i

i
t
i
m

j
e
l
i
m
a

i
l
i

z
a

k
o
n
z
e
r
v
i
r
a
n
j
e

P
e
r

i
n

(
P
e
t
r
o
s
e
l
i
n
u
m

c
r
i
s
p
u
m
)
2
0
s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

o
d

o

u
j
k
a

n
a
d
a
l
j
e
s
t
a
b
l
j
i
k
e

s

l
i
s
t
o
v
i
m
a

i

s

k
o
r
i
j
e
n
o
m
s
v
j
e

i

i
l
i

o
s
u

e
n
i

z
a

j
u
h
e
,

u
m
a
k
e
,

s
a
l
a
t
e
,

t
d
.
;

l
j
e
k
o
v
i
t

u
b
a
r

(
S
a
t
u
r
e
j
a

h
o
r
t
e
n
s
i
s
)
2
1
s
i
j
e
m
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

o
d

t
r
a
v
n
j
a

d
o

l
i
p
n
j
a
b
e
r
e
m
o

c
i
j
e
l
u

b
i
l
j
k
u

p
r
i
j
e

s
a
m
o
g

c
v
j
e
t
a
n
j
a
z
a

s
a
l
a
t
e
,

j
e
l
a

o
d

m
e
s
a

i

g
r
a
h
a
,

j
u
h
e
p
o
s
a
d
i
t
i

u

b
l
i
z
i
n
i

g
r
a
h
a

i

b
o
b
a
;


m
i
r
i
s
o
m

t
j
e
r
a

u

i

i

p
o
b
o
l
j

a
v
a

o
k
u
s

p
o
v
r

a
V
r
t
n
a

k
r
e
s
a

(
L
e
p
i
d
i
u
m

s
a
t
i
v
u
m
)
3
t
i
j
e
k
o
m

c
i
j
e
l
e

g
o
d
i
n
e

s
i
j
e
m
o

u

t
e
g
l
a
m
a
;

o
d

p
r
o
l
j
e

a

d
o

j
e
s
e
n
i

s
i
j
e
m
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

u

d
j
e
l
o
m
i

n
o
j

s
j
e
n
o
v
i
t
o
j

g
r
e
d
i
c
i
u
p
o
t
r
e
b
l
j
a
v
a
m
o

m
l
a
d
e

k
l
i
c
e

i
l
i

c
i
j
e
l
e

b
i
l
j
k
e
b
o
g
a
t
a

C
-
v
i
t
a
m
i
n
o
m
:

z
a

s
a
l
a
t
e
,


n
a
m
a
z

n
a

k
r
u
h
,

u
z

m
a
s
l
a
c

i
l
i

s
k
u
t
u

T
r
a
j
n
i
c
e
L
u
k

v
l
a
s
a
c

(
A
l
l
i
u
m

s
h
o
e
n
o
p
r
a
s
u
m
)
2
5
u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

i
l
i

s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

o
d

o

u
j
k
a
r
e

e
m
o

l
i
s
t
i

e

p
r
i
j
e

i

p
o
s
l
i
j
e

c
v
j
e
t
a
n
j
a
z
a

s
a
l
a
t
e
,

j
u
h
e
,

p
i
z
z
e
,

j
e
l
a

s

j
a
j
i
m
a
c
v
j
e
t
o
v
i

s
u

d
e
k
o
r
a
t
i
v
n
i
26
VRTLARSKI PRIRUNIK
I
z
o
p

(
H
y
s
o
p
p
u
s

o
f
i
c
i
n
a
l
i
s
)

u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

i
l
i

s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

t
i
j
e
k
o
m

p
r
o
l
j
e

a

i

j
e
s
e
n
i
k
o
r
i
s
t
i
m
o

m
l
a
d
e

l
i
s
t
o
v
e

i

v
r
h
o
v
e
;

l
i
j
e
p
a

u
k
r
a
s
n
a

b
i
l
j
k
a
z
a

j
e
l
a

s

p
o
v
r

e
m

i

l
i
k
e
r
e
p
r
i
v
l
a

i

p

e
l
e
K
i
m

i
l
i

k
u
m
i
n

(
C
a
r
u
m

c
a
r
v
i
)
2
1
s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

o

u
j
a
k

i

t
r
a
v
a
n
j
s
j
e
m
e

u

d
r
u
g
o
j

g
o
d
i
n
i

r
a
s
t
a
u
z

k
u
p
u
s
,

c
i
k
l
u
,

k
r
u
m
p
i
r
,

r
a
z
n
e

j
u
h
e

i

m
e
s
o
;

p
o
b
o
l
j

a
v
a

p
r
o
b
a
v
u
p
o
b
o
l
j

a
v
a

o
k
u
s

c
i
k
l
e
,

k
r
a
s
t
a
v
a
c
a
,

z
e
l
j
a

i

k
r
u
m
p
i
r
a
,

n
e
k
a

r
a
s
t
e

u

n
j
i
h
o
v
o
j

b
l
i
z
i
n
i
L
j
u
p

a
c

(
L
e
v
i
s
t
i
c
u
m

o
f
i
c
i
n
a
l
e
)

u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

i
l
i

s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

t
i
j
e
k
o
m

j
e
s
e
n
i

i
l
i

p
r
o
l
j
e

a
k
o
r
i
s
t
i
m
o

s
v
j
e

e

l
i
s
t
o
v
e
,

o
d

d
r
u
g
e

g
o
d
i
n
e

n
a
d
a
l
j
e

k
o
r
i
s
t
i
m
o

i

k
o
r
i
j
e
n
s
v
j
e

e

i
l
i

o
s
u

e
n
o

z
a

v
a
r
i
v
a
,

m
e
s
n
a

j
e
l
a

i

u
m
a
k
e

M
a
t
i

n
j
a
k

(
M
e
l
i
s
s
a

o
f
i
c
i
n
a
l
i
s
)
2
1
t
i
j
e
k
o
m

v
e
l
j
a

e

i

o

u
j
k
a

s
a
d
i
m
o

u

t
e
g
l
e

i
l
i

u

s
v
i
b
n
j
u

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

n
a

s
u
n

a
n
o
m

i

z
a

t
i

e
n
o
m

m
j
e
s
t
u
l
i
s
t
o
v
i

p
r
i
j
e

s
a
m
o
g

c
v
j
e
t
a
n
j
a
p
a

e

u

s
a
l
a
t
a
m
a
,

u
z

r
i
b
u
,

j
e
l
a

o
d

d
i
v
l
j
a

i

i

p
i
l
e
t
i
n
e
,

b
i
l
j
n
e

u
m
a
k
e
;

d
o
b
a
r

a
j

M
e
t
v
i
c
a

(
M
e
n
t
h
a

p
i
p
e
r
i
t
a
)

u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e
k
o
r
i
s
t
i
m
o

s
v
j
e

e

l
i
s
t
o
v
e

i
l
i

c
i
j
e
l
u

b
i
l
j
k
u

p
r
i
j
e

s
a
m
o
g

c
v
j
e
t
a
n
j
a
l
j
e
k
o
v
i
t

a
j

O
r
i
g
a
n
o

(
O
r
i
g
a
n
u
m

v
u
l
g
a
r
u
m
)
1
4
s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

k
r
a
j
e
m

t
r
a
v
n
j
a
;

n
i
j
e

p
r
e
v
i

e

o
s
j
e
t
l
j
i
v

n
a

m
r
a
z
t
r
g
a
m
o

m
l
a
d
e

l
i
s
t
i

e

i

v
r
h
o
v
e

p
r
i
j
e

s
a
m
o
g

c
v
j
e
t
a
n
j
a
;

l
i
j
e
p
a

u
k
r
a
s
n
a

t
r
a
j
n
i
c
a
z
a

j
u
h
e
,

u
m
a
k
e

E
s
t
r
a
g
o
n

(
A
r
t
e
m
i
s
i
a

d
r
a
c
u
n
c
u
l
u
s
)
1
0
s
i
j
e
m
o

t
i
j
e
k
o
m

o

u
j
k
a

i

t
r
a
v
n
j
a
d
o
d
a
j
e
m
o

g
a

s
a
l
a
t
a
m
a
,

r
i
b
a
m
a
,

p
i
l
e
t
i
n
i
,

j
u
h
a
m
a
,

o
c
t
u
,

u
m
a
c
i
m
a
;

l
j
e
k
o
v
i
t


27
VRTLARSKI PRIRUNIK
R
u

m
a
r
i
n

(
R
o
s
m
a
r
i
n
u
s

o
f
i
c
i
n
a
l
i
s
)

u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e
t
r
g
a
m
o

l
i
s
t
i

e

p
r
i
j
e

i

n
a
k
o
n

c
v
j
e
t
a
n
j
a
z
a

m
e
s
n
a

j
e
l
a

i

a
j
e
v
e
,

d
o
d
a
t
a
k

k
u
p
k
a
m
a
;

l
i
j
e
p
a

u
k
r
a
s
n
a

b
i
l
j
k
a

L
a
v
a
n
d
a

(
L
a
v
e
n
d
u
l
a

a
n
g
u
s
t
i
f
o
l
i
a
)
2
1
u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

n
a

2
0
-
2
5

C

i
l
i

p
a
k

s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

s
v
i
b
a
n
j
k
o
r
i
s
t
i
m
o

m
l
a
d
e

b
i
l
j

i
c
e
;

p
r
e
k
r
a
s
n
i

u
k
r
a
s
n
i

g
r
m
i

z
a

i
n

z
a

m
e
s
n
a

i

r
i
b
l
j
a

j
e
l
a
;

l
j
e
k
o
v
i
t
o

b
i
l
j
e
,

t
j
e
r
a

m
o
l
j
c
e
t
j
e
r
a

m
r
a
v
e

i

u

i
;

n
a
j
l
j
e
p

e

r
a
s
t
e

u

b
l
i
z
i
n
i

r
u

a
T
i
m
i
j
a
n

(
T
h
y
m
u
s

o
f
i
c
i
n
a
l
i
s
)
2
1
u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

i
l
i

s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
u
p
o
t
r
e
b
l
j
a
v
a
m
o

m
l
a
d
e

s
v
j
e

e

i
l
i

o
s
u

e
n
e

l
i
s
t
i

e

i

v
r
h
o
v
e
;

l
i
j
e
p
a

u
k
r
a
s
n
a

t
r
a
j
n
i
c
a
n
a

s
a
l
a
t
e
,

p
i
z
z
e
,

t
j
e
s
t
e
n
i
n
u

i

p
e

e
n
j
a
,

u

u
m
a
k
e
;

a
j

p
r
o
t
i
v

k
a

l
j
a
t
j
e
r
a

p
u

e
v
e

i

u

i
,

s
t
o
g
a

n
e
k
a

r
a
s
t
e

p
o

c
i
j
e
l
o
m

v
r
t
u
R
u
t
a

(
R
u
t
a

g
r
a
v
e
o
l
e
n
s
)

s
i
j
e
m
o

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
,

t
i
j
e
k
o
m

p
r
o
l
j
e

a

i
l
i

j
e
s
e
n
i
k
o
r
i
s
t
i
m
o

m
l
a
d
e

l
i
s
t
o
v
e
;

g
l
a
v
n
a

e
t
v
a

p
r
i
j
e

s
a
m
o
g

c
v
j
e
t
a
n
j
a
z
a

j
u
h
e
,

u
m
a
k
e
,

s
a
l
a
t
e

i

r
i
b
e

K
a
d
u
l
j
a

(
S
a
l
v
i
a

o
f
i
c
i
n
a
l
i
s
)
2
1
u
z
g
a
j
a
m
o

s
a
d
n
i
c
e

d
i
r
e
k
t
n
o

n
a

o
t
v
o
r
e
n
o
m
t
r
g
a
m
o

l
i
s
t
i

e

i

v
r
h
o
v
e

p
r
i
j
e

s
a
m
o
g

c
v
j
e
t
a
n
j
a

a
j
,

z
a

i
n

z
a

m
e
s
n
a

j
e
l
a

i

t
j
e
s
t
e
n
i
n
e
;

l
i
j
e
p
a

u
k
r
a
s
n
a

b
i
l
j
k
a
t
j
e
r
a

l
e
p
t
i
r
e

k
u
p
u
s
a
r
e
,

p
u

e
v
e

i

m
r
k
v
i
n
e

m
u
h
e
,

p
a

n
e
k
a

r
a
s
t
e

p
o

c
i
j
e
l
o
m

p
o
v
r
t
n
j
a
k
u
IZVOR
www.sjemenarna.hr
http://www.fao.org/docrep/015/an443sr/an443sr00.pdf
http://staravrtlarica.blogspot.com/
http://www.naturala.hr/
PRIPREMILE:
Biserka Petoi, dipl.ing.agr.
Bernarda Boikovi Krikovi, dipl.ing.agr.
Branka Mrakui, dipl.ing.agr.